2. OSNOVNE MERE KPCR
Prehospitalno zbrinjavanje
Izvode ih i medicinsko
osoblje i laici
Bez upotrebe dodatne
opreme i sredstava
3. MEHANIZAM NASTANKA
AKUTNOG ZASTOJA SRCA
Dominantni mehanizam nastanka
akutnog zastoja srca u slučaju traume,
intoksikacije, davljenja i kod većine
dece je asfiksija; zato je ventilacija
kritični momenat za reanimaciju ovih
unesrećenih
Kod odraslih se najčešće radi o
primarnom akutnom zastoju srca usled
infarkta miokarda
5. KPCR
Tokom prvih nekoliko minuta nakon
neasfiktičnog akutnog zastoja srca nivo
kiseonika u krvi je još uvek relativno visok,
i dotok kiseonika u miokard i CNS je
smanjen pre svega zbog smanjenog
kardijalnog output-a; zato je ventilacija
inicijalno manje važna nego kompresija
grudnog koša
6. AKUTNI ZASTOJ SRCA
Nagao i neočekivani prestanak
cirkulacije krvi izazvan funkcionalnim
prestankom rada srca je AKUTNI
ZASTOJ SRCA – CARDIAC
ARREST
Akutni zastoj srca je vodeći uzrok smrti
kod odraslih u Evropi, pogađajući oko
700.000 osoba godišnje
7. AKUTNI ZASTOJ SRCA
U momentu prve analize srčanog ritma, oko 40%
žrtava cardiac arresta ima ventrikularnu
fibrilaciju, a verovatno i znatno više, jer u vreme
prve EKG analize dosta dotadašnjih
ventrikularnih fibrilacija ili tahikardija pređe u
asistoliju
Ventrikularna fibrilacija se karakteriše
haotičnim, brzim depolarizacijama i
repolarizacijama, zbog čega miokard gubi svoju
koordinisanu funkciju i prestaje da efikasno
pumpa krv kroz krvotok
8. OSNOVNE MERE KPCR
Mnoge žrtve akutnog zastoja srca bi
mogle preživeti ako očevici započnu
KPCR odmah, kada je ventrikularna
fibrilacija još prisutna, dok je reanimacija
znatno manje uspešna kada srčani ritam
pređe u asistoliju
Optimalni počenti tretman za VF akutni
zastoj srca je brzo započeta KPCR
(kombinovana kompresija grudnog koša i
ventilacija) plus električna defibrilacija
9. LANAC PREŽIVLJAVANJA
rano prepoznavanje hitne situacije i
pozivanje hitne medicinske pomoći
rana primena osnovnih mera reanimacije
rana defibrilacija
rana primena produženih mera reanimacije
11. KPCR
U većini razvijenih zemalja je
izmereno vreme od 8 minuta ili
duže od poziva hitne pomoći do
njenog pristizanja do unesrećenog
Tokom tog vremena, preživljavanje
unesrećenog je zavisno od brze
pomoći prisutnih očevidaca
12. KPCR
Žrtve akutnog zastoja srca trebaju hitnu
reanimaciju, koja obezbeđuje mali ali
krucijalno važan protok krvi do srca i
mozga; takođe, rana reanimacija
povećava šanse da će defibrilacija
prekinuti VF i omogućiti uspostavljanje
efikasnog srčanog ritma
Kompresija grudnog koša je naročito
važna u slučaju kada se defibrilacija ne
može izvesti u prvih 4-5 minuta nakon
kolapsa
13. OSNOVNE MERE KPCR –
ALGORITAM POSTUPAKA
PROVERITI OKRUŽENJE I OKOLNOSTI
PROVERITI STANJE SVESTI
POZVATI POMOĆ
OTVORITI DISAJNI PUT
PROVERITI DISANJE
POZVATI HITNU MEDICINSKU POMOĆ 94
IZVESTI 30 SPOLJNIH KOMPRESIJA
GRUDNOG KOŠA
2 UDUVAVANJA VAZDUHA : 30 SPOLJNIH
KOMPRESIJA GRUDNOG KOŠA
16. OSNOVNE MERE KPCR
1. Proveriti da li postoji opasnost po spasioca,
unesrećenog i ostale prisutne
2. Proveriti da li je unesrećeni komunikativan –
lagano ga prodrmati po ramenu i glasno
upitati: “Da li ste dobro?”
3. Ako unesrećeni odgovara:
Staviti ga u položaju u kome smo ga našli,
pod uslovom da ne preti opasnost
Pokušati brzo proceniti šta se desilo sa
unesrećenim i pozvati pomoć
Nakon poziva za pomoć, izvršiti pažljiviji
pregled
18. Prodrmati ramena
Pitati “Da li ste dobro?”
Ako ima odgovora
• Ostaviti kako ste ga našli.
• Naći razlog.
Proveriti odgovor
19. OSNOVNE MERE KPCR
3b Ako unesrećeni ne odgovara na poziv:
Povikati za pomoć
Okrenuti unesrećenog na leđa i otvoriti
disajne puteve zabacivanjem glave i
podizanjem brade – postaviti ruku na čelo i
nežno zabaciti glavu unesrećenog unazad, a
sa dva prsta postavljena ispod vrha brade,
podići bradu kako bi se otvorili disajni putevi
20. Otvoriti disajni put
Approach safely
Check response
Shout for help
Otvoriti disajni put
Check breathing
Call 112
30 chest compressions
2 rescue breaths
21. OSNOVNE MERE KPCR
4. Održavajući disajne puteve otvorenim,
proceniti disanje metodom “gledaj, slušaj,
oseti”
Gledati – pokrete grudnog koša
Slušati – ispred usta unesrećenog disajni
zvuk
Osećati – kretanje vazduha na svom obrazu
postavljenom ispred usta unesrećenog
22. OSNOVNE MERE KPCR
Imati u vidu da prvih nekoliko minuta nakon
cardiac arrest-a unesrećeni može plitko, jedva
disati, ili praviti povremene, retke čujne udahe;
ovo agonalno disanje ne treba zameniti za
normalno disanje
Procena disanja metodom “gledaj, slušaj, oseti”
ne treba da traje duže od 10s – ne gubiti
dragoceno vreme !
Ako imate ikakve sumnje da li je disanje prisutno
i normalno ili ne, postupajte kao da nije
25. OSNOVNE MERE KPCR
5a Ako unesrećeni diše normalno:
Postaviti ga u bočni zaštitni položaj
Poslati nekog ili otići po pomoć,
odnosno pozvati hitnu pomoć
Što pre nastaviti praćenje kontinuiteta
disanja
27. Ako žrtva počne da diše
normalno, postaviti ga u
“koma” položaj
29. OSNOVNE MERE KPCR
5b Ako unesrećeni ne diše normalno:
Poslati nekog po hitnu pomoć, ili
ako ste sami, ostaviti na kratko
unesrećenog i pozvati pomoć, a
potom što pre započeti kompresiju
grudnog koša
31. 30 kompresija grudnog
koša
Approach safely
Check response
Shout for help
Open airway
Check breathing
Call 112
30 k. Grudnog koša
2 rescue breaths
32. OSNOVNE MERE KPCR –
kompresija grudnog koša
kleknuti sa strane unesrećenog, koga treba
postaviti u položaj na leđima, na čvrstoj podlozi
postaviti koren dlana u centar grudnog koša
unesrećenog, a na sredini grudne kosti
Postaviti koren dlana druge ruke preko prve i
ukrstiti prste na rukama – time se izbegava
primena pritiska preko rebara
Obratiti pažnju da se ne vrši pritisak na gornji deo
abdomena ili donji okrajak grudne kosti
35. OSNOVNE MERE KPCR
Postaviti se vertikalno iznad grudnog koša
unesrećenog i sa rukama ispruženim u
lakatnom zglobu i ramenima tačno iznad
grudne kosti praviti pritisak na središnji deo
sternuma do ugibanja grudnog koša od 4-5
cm
Nakon svake kompresije, potpuno popustiti
pritisak (bez odizanja ruku sa grudnog koša)
Kompresiju ponavljati ritmom od 100/min –
nešto manje od 2 kompresije u sec
Vreme kompresije i dekompresije treba da
bude podjednako
37. Postaviti koren dlana u centar
grudne kosti
Postaviti drugu ruku na postavljenu
Ukrstiti prste
Započeti kompresije grudnog koša
Frekvenca 100 min-1
Dubina 4-5 cm
Jednako kompresija :
relaksacija
Kada situacija dozvoljava
obezbediti zamenu izvođača
reanimacije svaka 2 min
Kompresije grudnog koša
39. OSNOVNE MERE KPCR
Kombinovati kompresiju grudnog koša sa
veštačkim disanjem
Nakon 30 kompresija, ponovo otvoriti disajne
puteve zabacivanjem glave i podizanjem
brade
Palcem i kažiprstom ruke koja je oslonjena na
čelo unesrećenog zatvoriti nosnice
Otvoriti usta, uz i dalje podignutu bradu
Udahnuti, te svojim usnama obuhvatiti usta
unesrećenog tako da što bolje naležu
40. OSNOVNE MERE KPCR
Snažno i ravnomerno uduvavati vazduh
tokom otprilike 1 sekunde uz
istovremeno iskosa posmatranje da li se
odiže grudni koš
Održavajući glavu zabačenom a bradu
podignutom, nakon odvajanja usana od
unesrećenog posmatrati spuštanje
grudnog koša tokom izlaska vazduha iz
disajnih puteva
41. Veštačko disanje
Zatvoriti nos
Uzeti normalan udah
Postaviti usne na usta
Uduvavati dok se
grudni koš ne podigne
Trajanje oko 1
sekunde
Dozvoli da grudni koš
padne
Ponoviti
43. OSNOVNE MERE KPCR
Nakon dva spasilačka udaha, nastaviti sa
kompresijom grunog koša što pre, i nastaviti sa
naizmeničnom kompresijom grudnog
koša i veštačkog disanja u odnosu 30:2
Zaustaviti reanimaciju samo u slučaju da
unesrećeni počne sam da diše; inače, ne
prekidati reanimaciju sve do dolaska hitne
medicinske pomoći ili premora spasioca
44. OSNOVNE MERE KPCR
Ako inicijalno veštačko disanje ne postiže
adekvatno odizanje grudnog koša
unesrećenog, pre sledećeg pokušaja uraditi
sledeće:
• proveriti postojanje sadržaja u ustima
unesrećenog
• ponovo proveriti pravilnu poziciju glave
unesrećenog kako bi disajni putevi bili otvoreni
• ne pokušavati više od dva spasilačka udaha,
nego se vratiti na kompresiju grudnog koša
45. OSNOVNE MERE KPCR
Ako ima dva spasioca, jedan vrši
spoljašnju kompresju grudnog koša, a
drugi veštačko disanje; radi prevencije
zamora, nakon vremena od oko 2 minuta
mogu zameniti uloge, ili ih smeniti drugi
spasioci ako ih je više, s tim da vreme
zamene bude minimalno
46. OSNOVNE MERE KPCR
6b KPCR samo sa spoljašnjom
kompresijom grudnog koša:
ako niste uvežbani ili ne želite da
dajete veštačko disanje, radite samo
kompresiju grudnog koša
ako se radi samo kompresija
grudnog koša, ona treba da je
kontinuirana, ritmom od 100
kompresija u minutu
47. OSNOVNE MERE KPCR
KPCR prekinuti samo ako:
pristigne kvalifikovana pomoć i
preuzme dalju KPCR
unesrećeni počne normalno da diše
postanete suviše iscrpljeni
48. RIZIK ZA SPASIOCA
Sigurnost kako unesrećenog tako i spasioca tokom
reanimacije treba da je od najvećeg značaja
Prenošenje infekcije sa unesrećenog na spasioca je vrlo
retko, sa samo nekoliko izolovanih izveštaja o prenosu
TBC-a i SARS-a; transmisija HIV-a tokom KPCR do sada
nije zabeležena
Laboratorijske studije su pokazale da bi korišćenje
izvesnih zaštitnika ili barijera sa valvulom propusnom u
jednom smeru preveniralo oralnu transmisiju bakterija
tokom ventilacije usta-na-usta
Tokom svake KPCR, a naročito u vreme epidemije
visokokontagioznih oboljenja kao SARS, kompletne
protektivne mere za spasioca su neophodne
49. KPCR
Tokom KPCR cilj ventilacije je održati adekvatnu
oksigenaciju; međutim, optimalni tidal –volumen,
frekvenca respiracija i koncentracija udahnutog
kiseonika tokom veštačkog disanja nisu precizno
utvrđeni
Hiperventilacija (prevelika frekvenca i/ili
volumen) je ne samo nepotrebna, nego i štetna
iz više razloga – povećava intratorakalni pritisak i
time smanjuje povratak venskog priliva u srce i
sledstveno i srčani otput, povećava se distenzija
želuca, duži su prekidi u kompresiji grudnog
koša
50. KPCR
Kompresija grudnog koša treba da ima
frekvencu oko 100/min, uz ugibanje grudnog
koša za 4-5cm kod odraslih, i uz potpuno
vraćanje grudnog koša u prvobitni položaj u
fazi dekompresije
Veštačko disanje treba da ima frekvencu
ventilacija 10/min, udah da traje oko 1 sec sa
tidal (disajnim) volumenom od 500-600ml (6-7
ml/kgtt)
51. Prići sigurno
Proveriti odgovor
Pozvati pomoć
Otvoriti disajni put
Proveriti disanje
Pozvati 94
30 k. Grudnog koša
2 veštačka udisaja
Prići sigurno
Proveriti odgovor
Pozvati pomoć
Otvoriti disajni put
Proveriti disanje
Pozvati 94
Prikačiti AED
Pratiti zvučne komande
53. STRANO TELO U DISAJNIM
PUTEVIMA
Algoritam za odrasle i decu stariju od 1 godine
1 ako unesrećeni pokazuje znake blage
opstrukcije disajnih puteva – podsticati ga da
kašlje
2 ako unesrećeni pokazuje znake teške
opstrukcije disajnih puteva i svestan je:
• 5 udaraca po leđima između lopatica
• Heimlich-ov manevar
3 ako je unesrećeni bez svesti ili izgubi svest -
položiti ga na zemlju i započeti KPCR, prema
algoritmu
54. STRANO TELO U DISAJNIM
PUTEVIMA
BLAGA OPSTRUKCIJA – KAŠALJ
TEŠKA OPSTRUKCIJA, UNESREĆENI
SVESTAN – 5 UDARACA, HEIMLICH-OV
ZAHVAT
TEŠKA OPSTRUKCIJA, UNESREĆENI
BEZ SVESTI - KPCR
58. DAVLJENJE
Modifikacija – 5 inicijalnih udaha, potom
KPCR do dolaska pomoći; ova modifikacija
samo za specijalno obučene spasioce
Davljenje se lako identifikuje, ali iza ovakvog
događaja može biti trauma ili intoksikacija;
zato je za spasioce – laike najbolje da se
pridržavaju standardnog protokola KPCR
59. NEUROTRAUMA
Većina komatoznih
neurotraumatizovanih pacijenata su
potencijalno respiratorno isuficijentni
Kod svakog unesrećenog komatoznog
sa neurotraumom uvek sumnjati na
frakturu vratne kičme te postaviti
imobilizaciju vrata