ZAPOŠLJAVANJE ŽENA NAZAPOŠLJAVANJE ŽENA NA
SELUSELU
Akademik, dr Marija Knežević
Univerzitet za poslovne studije,
Banjaluk...
O MENI ....
Rođena sam u selu Gornji Pervan kod Banjaluke, a u Banjaluci
sam završila osnovnu školu i Gimnaziju
Filozofski...
 Objavila sam preko 30 radova: udžbenika,
monografija, radova u časopisima
 Trenutno pišem udžbenik „Hotlijerski
menadžm...
UČEŠĆA NA
KONFERENCIJAMA
Aktivno pratim sva dešavanja u okruženju, a posebno
po pitanju seoskog turizma, učesnik sam sva t...
Član sam svih organizacija, asocijacija i
udruženja koja pomažu privatne biznise, a
posebno žene:
Potpredsjednik sam Udru...
BIZNIS:
Sama sam se školovala i stalno sam radila: u toku
školovanja, u toku studija u Beogradu (OZ „DUNAV“,
Studentska za...
3 porodična hotela:
“ Motel Dragana”,
“Hotel Ideja” i
“Hotel Zamak“
Privatno: odhranila sam 3 djece, suprug profesor geografje se
nikad nije zaposlio kao profesor i on mi je bio glavni motiv...
Seosko gazdinstvo:
„Jug Bogdan i 9 jugovića“
* „bašta bez motike“
*proizvodnja zdrave hrane
* Izletište
*Starački dom u sk...
Zbog čega je selo dobilo na značaju:
Svjetska turistička organizacija -WTO
je u 2012. godini objavila 10 top vrsta
turizma...
Zbog čega je selo dobilo na značaju:
1. Zbog promjenjenih interesovanja savremenih turista;
2. Zbog napuštanja koncepca “m...
Sandra Cafao (sekretarica WTO) je u 2010.
godini objavila rezultate istraživanja i
predviđanja po kojima će BiH do 2020. g...
ŠTA SU NAŠE SNAGE?
 Geografska lokacija: blizina emitivnih turističkih tržišta;
 Raznovrsnost svega na malom prostoru: k...
ŠTA SU NAŠE SNAGE:
 Međunarodno prepoznatljivi događaji i ličnosti:
olimpijska zemlja, zemlja dobitnika Nobelove nagrade
...
ŠTA SU NAŠE SNAGE:
- Tradicija koja se njeguje
- Raznovrsnost manifestacija
i običaja koji se čuvaju
- Više žena od muškar...
NAŠE ŽENE I NAŠE SELO
„Muškarci su odveli žene sa sela, a žene će
vratiti muškarce na selo“ Zašt?
PREDNOSTI ŽENA U BIZNISU:
Žene su kreativnije i inovativnije,
 Žene bolje organizuju svoje vrijeme,
Žene su prirodno zd...
ŽENSKI BIZNISI U SELU:
Proizvodnja:
 građevinskih materijala koji su u
gradu bučni: pletene žice i ograde,
eksera, mreža,...
Proizvodnja:
 proizvodnja staklenika i plastenika,
 tkalačka radionica i proizvodnja
svega sto se tka i prodaja,
 sakup...
ŽENSKI BIZNISI U SELU:
Zanatstvo:
 izrada montažnih alarmnih
uređaja, servisiranje poljopriv.
mašina, bicikala i ostalih
...
Zanatstvo i zanatski poslovi:
 vulkanizerska radnja,
perionica automobila i
poljoprivrednih mašina;
 izrada, montaža i s...
BIZNISI U SELU KOJE MOGU RADITI ŽENE
 Elektro radionica, popravke i održavanje,
 Vodovodna radionica: ugradnja i
održava...
ŽENSKI BIZNISI U SELU:
 Uslužni radovi sa:
bagerom,traktorom, kosilicom,
mlinom za žito, mlinom za kamen,
uređenje dvoriš...
 Turstička Agencija za čuvanje
starih osoba,
 Vodič kroz sela,
 Izdavanje soba, svojih i ostalih,
 Spremanje i održava...
Obuka i intelektualne usluge:
 Obuka za proizvodnju hrane,
organsku proizvodnju;
 Obuka za proizvodnju: jagoda,
grožđa, ...
ŠTA ŽENE MOGU RADITI NA SELU:
 Proizvodnja i prodaja sve opreme za lov i ribolov;
 Obuka lova i ribolova, kursevi planin...
KAKO ŽENE
MOGU LAKŠE
RADITI NA
SELU
1. Informisanjem,
2. Udruživanjem,
3. Razmjenom iskustava,
4. Podrškom,
4. Stalnim obr...
NEKE PREPORUKE ZA POČETI
BIZNIS?
U čemu je tajna uspjeha? Pitanje za uspješne
1. Činite dobro: kad god možete, na koji god...
KOJI I KAKVI KADROVI
ĆE POSTIĆI DA BOSNA I
HERCEGOVINA BUDE
MEĐU
NAJPOSJEĆENIJIM
ZEMLJAMA SVIJETA?
Postojeći kadrovi to neće postići jer:
nema ih dovoljno,
nisu adekvatno obrazovani.
KAKO POJAČATI NAŠE MJESTO U
TURIZMU?
Konkurentske prednosti imamo, treba ih
pretvoriti u turističke proizvode (valorizovat...
Specijalitt BiH kuhinje
 Utkana je povijest Bosne i
Hercegovine kao zemlje na
razmeđi svjetova između istoka
i zapada.
 ...
Specijalitti naše kuhinje koji se
spremaju za brendiranje
Specijalitti domaće kuhinje koji se
spremaju za brendiranje
Etno sela kao najtaženije
turističke destinacije na
Balkanu
Slow Food mreža:
 Preko 100000 članova u 160 zemalja u 1300
konvivijuma, kao i škola, bolnica, ustanova, opština
i gradov...
Sta je KONVIVIJUM?
 Dio organizacije Slow Food na lokalnom nivou.
 Konvivijum čine ljudi koji vode računa o tome šta
jed...
Čime se Slow Food bavi?
• Brani naše pravo na uživanje u hrani;
• Promoviše dobru, čistu i ispravnu (fer,pravičnu)
hranu;
...
Koja vrsta hrane je Slow?
DOBRA + ČISTA +
FAIR
Dobra: dobrog je okusa,
pruža nam užitak dok je jedemo
Čista: čisti način...
 Svjež okus: sezonski proizvodi,
koji se beru/žanju kada su savršeno
dozreli, varijeteti koji odgovaraju
lokalnojpodlozi ...
1. Jake veze između proizvođača, potrošača, kuhara,
škola, organizacija, bolnica, lokalnih vlasti i Slow Food
konvivijuma ...
EDUKATIVNE FARME:
 Obrazovanje u skladu sa Slow principima je
pristup koji omogućava da djeca i odrasli razumiju
hranu, k...
Lepeza okusa
 nastala 1996. godine i
katalogizuje hranu kojoj prijeti
izumiranje usljed
industrijalizovanog sistema
prehr...
 Mala preduzeća su osnovni oblik
organizacije i funkcionisanja naše privrede i
to će biti i u skoroj budućnosti, 92%
pred...
PREDNOSTI: SLABOSTI:
- Lakše organizovati - Nestručnost
- Upravlja jedan čovjek - Skupa promocija
- Prilagodljivija su na ...
PORODIČNA PREDUZEĆA?
Iskustva zapadnog svijeta u
porodičnom biznisu (preko 70% slučajeva):
Prva generacija zarađuje i stvara kapital
Druga gene...
Značaj prodičnog biznisa za Evropu
Procjena:
oko 17 miliona porodičnih preduzeća
Zapošljava 45 miliona radnika
Ostvaruju 6...
Moraju imati pomoć od države oko:
- kako početi
- kako upravljati (porodični
sastanci)
- kako prenijeti na II generaciju
-...
Preporuke za uspješno porodično
preduzeće:
- odvojit poslovni novac od porodičnog
- nagrađujet prema radu,
a ne prema ljub...
- Što je preduzeće manje veća je potreba da posluje
uvezano zbog naglašenih slabosti
Udruživanja mogu biti:
1. zadruga, pr...
Prednosti uvezivanja, ili umrežavanja su:
 jeftinije kreiranje ciljne grupe,
 poboljšanje produktivnosti,
 manji troško...
 Nešto novo i nema modela koji se može uzeti za
primjer.
 Ne postoje ni razrađena pravila u procesu
uvezivanja seoskih t...
 Ministarstvo poljoprivrede RS
 Ministarstvo trgovine i turizma RS
 Agencija za razvoj malih i srednjh preduzeća u RS
...
SOCIJALNO PREDUZETNIŠTVO I SELO
- Preduzetništvo u kome nije osnovni cilj proft,
nego zapošljavanje i zdrav život
- Pomaže...
GDJE TREBA DJELOVATI DA BI SE
POPRAVIO AMBIJENT ZA RAZVOJ
PREDUZETNIŠTVA U NAŠEM SELU?
 politička stabilnost,
 smanjiti ...
ZAKLJUČAK
Seoski turizam u kombinaciji sa
poljoprivrednom proizvodnjom i
agroturizmom je sigurni generator
održivog razvoj...
Akademik dr Marija Knežević,
Dekanica Fakulteta za turizam i
hotelijerstvo, Banjaluka
marija.knezevic@hotmail.com
HVALA NA...
Specifični izazovi žena u socijalnom poduzetništvu, Marija Knežević
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Specifični izazovi žena u socijalnom poduzetništvu, Marija Knežević

1,209 views

Published on

Konferencija "Žene u socijalnom poduzetništvu: oblikovanje budućnosti ekonomije Zapadnog Balkana kroz održive socijalne inovacije", 26. i 27. april, Nahlina poslovna zajednica, Centar za edukaciju i istraživanje "Nahla", Sarajevo

Published in: Business
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
1,209
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
361
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Specifični izazovi žena u socijalnom poduzetništvu, Marija Knežević

  1. 1. ZAPOŠLJAVANJE ŽENA NAZAPOŠLJAVANJE ŽENA NA SELUSELU Akademik, dr Marija Knežević Univerzitet za poslovne studije, Banjaluka FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO
  2. 2. O MENI .... Rođena sam u selu Gornji Pervan kod Banjaluke, a u Banjaluci sam završila osnovnu školu i Gimnaziju Filozofski fakultt (odsjek sociologija naselja: urbana u ruralna sociologija) završila sam u Beogradu. Magistirala sam u Beogradu, na Sociologiji naselja 1986.g, sa tmom: “Mjest sociologa u planiranju razvoja grada”, kod prof.dr. Sretna Vujovića Doktrirala sam u Beogradu na Turizmu i hotlijerstvu sa tmom: “Dizajniranje menadžment procesa hotlskih sistma”, kod prof. Dr. Život Radosavljevića Stalno sam zaposlena na Univerzittu za poslovne studije u Banjaluci, gdje sam i dekanica Fakultta za turizam i hotlijerstvo
  3. 3.  Objavila sam preko 30 radova: udžbenika, monografija, radova u časopisima  Trenutno pišem udžbenik „Hotlijerski menadžment “ i monografiju: „Menadžment smještaja“  2012. sam postala član Srpske Kraljevske akademije nauka Republike Srbije U tku je izbor za vanrednog profesora
  4. 4. UČEŠĆA NA KONFERENCIJAMA Aktivno pratim sva dešavanja u okruženju, a posebno po pitanju seoskog turizma, učesnik sam sva tri kongresa Seoskog turizma u Hrvatskoj i prvog kongresa u Srbiji, te I konferencije o seoskom turizmu u RS
  5. 5. Član sam svih organizacija, asocijacija i udruženja koja pomažu privatne biznise, a posebno žene: Potpredsjednik sam Udruženja privatnih poslodavaca RS, osnovanog 1992. godine Predsjednica sam Odbora za turizam iz reda Srpskog naroda u Vanjsko-tgovinskoj komori BiH Član sam BH-ŽEM, žene početnice u biznisu Član sam Odbora za turizam Privredne
  6. 6. BIZNIS: Sama sam se školovala i stalno sam radila: u toku školovanja, u toku studija u Beogradu (OZ „DUNAV“, Studentska zadruga), a od 1980.g sam radila u srednjim školama u Banjaluci, 12 godina, na državnim fakultetima 5 godina kao Viši asistent i sada sam na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo već 5 godina i dekanica sam tog fakulteta. Od 1989. godine sam ušla u privatni biznis: Kompanija “EKO&MMM” (proizvodnja i prodaja građevinskih materijala: „Od temelja do krova“; GP “EKODOM”, izvođenje građevinskih radova (napravila sam preko 1000 kuća za povratnike širom BiH); Seosko gazdinstvo “Jug Bogdan i devet Jugovića”.
  7. 7. 3 porodična hotela: “ Motel Dragana”, “Hotel Ideja” i “Hotel Zamak“
  8. 8. Privatno: odhranila sam 3 djece, suprug profesor geografje se nikad nije zaposlio kao profesor i on mi je bio glavni motiv otvaranja privatnih biznisa. Životni moto: Prosječna žena u RS ima muža i 2 djece, a sa nekih 40g shvati da u stvari ima 3 i da je jedno sa „posebnim potrebama“
  9. 9. Seosko gazdinstvo: „Jug Bogdan i 9 jugovića“ * „bašta bez motike“ *proizvodnja zdrave hrane * Izletište *Starački dom u sklopu centra za odvikavanje (u toku je izgradnja ) * Seoski turizam, agroturizam, ekoturizam * Sportsko-rekreativni turizam
  10. 10. Zbog čega je selo dobilo na značaju: Svjetska turistička organizacija -WTO je u 2012. godini objavila 10 top vrsta turizma u Svijetu među kojima su: - seoski turizam -brdski biciklizam - hodočasni turizam -turizam na vodama i oko voda - avanturistički turizam - turizam u netaknutoj prirodi
  11. 11. Zbog čega je selo dobilo na značaju: 1. Zbog promjenjenih interesovanja savremenih turista; 2. Zbog napuštanja koncepca “masovni turizam” i “hotelski lanci” “pasivni odmor”(more, plaža, sunce); 3. Zbog približavanja turizma i ostalim slojevima društva (ne samo privilegovanim); 4. Zbog preferiranja povratka prirodi; 5. Zbog sve veće brige savremenog čovjeka o zdravlju, hrani, fzičkoj i psihičkoj kondiciji; 6. Zbog avanturizma savremenih turista i traganja za novim i nepoznatim destinacijama
  12. 12. Sandra Cafao (sekretarica WTO) je u 2010. godini objavila rezultate istraživanja i predviđanja po kojima će BiH do 2020. godine izbiti na 3. mjesto po interesovanju turista? OTKUD TO? 1. Turizam je grana u porastu zadnjih 100 godina 2. Turizam je grana koja najbrže izvlači iz krize 3. Turizam je postao generator razvoja Balkana 4. BiH je u samom centru Balkana 5. Građani BiH imaju najviše zemlje u vlasništvu po glavi stanovnika u Evropi
  13. 13. ŠTA SU NAŠE SNAGE?  Geografska lokacija: blizina emitivnih turističkih tržišta;  Raznovrsnost svega na malom prostoru: klime, reljefa, istorije, naroda, vjera, politika, manifestacija, običaja;  Očuvana priroda i izobilje “netaknute prirode” što je novost u savremenom svijetu, pitka voda, višak električne energije;  Nova i neistrošena turistička destinacija, mnogo neispričanih bajki: piramide, Međugorje, podzemni grad u Bugojnu i Konjicu, podzemni aerodrom u Bihaću; drekavac na Manjači...  Prirodne ljepote i atraktivnosti, zanimljive novim i mladim turistima;  Mogućnost kombinacije raznih oblika turizma: more, selo...
  14. 14. ŠTA SU NAŠE SNAGE:  Međunarodno prepoznatljivi događaji i ličnosti: olimpijska zemlja, zemlja dobitnika Nobelove nagrade i Oskara, Svjetsko prvenstvo u raftingu, rat, socijalizam, sadašnje političko stanje (pluralizam i multietičnost);  Naše ličnosti u svijetu (samo u Holandiji ima 36 profesora iz BiH!);  Gastronomija  Gostoljublje
  15. 15. ŠTA SU NAŠE SNAGE: - Tradicija koja se njeguje - Raznovrsnost manifestacija i običaja koji se čuvaju - Više žena od muškaraca i njihova emancipacija koja je vidljiva u svim oblastima
  16. 16. NAŠE ŽENE I NAŠE SELO „Muškarci su odveli žene sa sela, a žene će vratiti muškarce na selo“ Zašt?
  17. 17. PREDNOSTI ŽENA U BIZNISU: Žene su kreativnije i inovativnije,  Žene bolje organizuju svoje vrijeme, Žene su prirodno zdravije i otpornije, Žene su komunikativnije, Žene su odgovornije u svemu,  Žene rade sve poslove s ljubavlju,  Žene rade za budućnost porodice,  Žene rade više poslova istovremeno,  Žene su bolji rukovodioci, pedagozi,  Žene nisu karijeristi, nisu pohlepne i pare im nisu najvažniji rezultat biznisa.
  18. 18. ŽENSKI BIZNISI U SELU: Proizvodnja:  građevinskih materijala koji su u gradu bučni: pletene žice i ograde, eksera, mreža, blokova, kreča, pjeska;  drvene ograde, drvene ambalaže: gajbi, sanduka, varićaka, brema, paleta, lemeza za sijeno, kolja za ograde, kućica za cvijeće, ptice, pse, stolica i baštenskih drvenih stolova, pletene ograde od pruća;  plastificiranje: papira, metala, izrada akvarijumske opreme;  tapaciranje: namještaja za kuću proizvodnja komposta.
  19. 19. Proizvodnja:  proizvodnja staklenika i plastenika,  tkalačka radionica i proizvodnja svega sto se tka i prodaja,  sakupljanje i proizvodnja ljekovitih trava i čajeva,  sakupljanje i pakovanje divljih plodova,  sušenje voća i povrća  proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda.  proizvodnja kolača i hrane za slavlja  sakupljanje puževa, gljiva,  proizvodnja trske, konoplje, užadi,  proizvodnja zimnice, glista, žaba. ŽENSKI BIZNISI U SELU:
  20. 20. ŽENSKI BIZNISI U SELU: Zanatstvo:  izrada montažnih alarmnih uređaja, servisiranje poljopriv. mašina, bicikala i ostalih kućnih i poljoprivrednih alata;  servisiranje kompjutera i ostale elektro opreme u domaćinstvu;  bravarska radionica,izrada reklamnih samoljepljivih naljepnica, antikorozivna zaštita, i svi biznisi preko računara za cijeli svijet.
  21. 21. Zanatstvo i zanatski poslovi:  vulkanizerska radnja, perionica automobila i poljoprivrednih mašina;  izrada, montaža i servis etažnih peći i svih vrsta šporeta;  izrada i montaža kamina;  Stolarska radionica: daska, brodski pod, lamperija, drvostrugarska radionica, igračke ;  stari ručni i zanatski radovi ŽENSKI BIZNISI U SELU:
  22. 22. BIZNISI U SELU KOJE MOGU RADITI ŽENE  Elektro radionica, popravke i održavanje,  Vodovodna radionica: ugradnja i održavanje vodovodnih instalacija, izrada i pražnjenje septičkih jama,  Sakupljanje i obrada kamena,  Izrada bazena i rezervoara, dovođenje vode sa izvora-rezervoari,  Izrada kartonažne konfekcije za sve: kese, gajbe, kutije, korpe, fascikle,  Sitne rukotvorine: pletenje, vezenje, heklanje, šivanje cegera, izrada goblena, keranje, tkanja, tapiserije, pletena ambalaža.
  23. 23. ŽENSKI BIZNISI U SELU:  Uslužni radovi sa: bagerom,traktorom, kosilicom, mlinom za žito, mlinom za kamen, uređenje dvorišta i bašti, riješavanje i odvoz sekundarnih sirovina, sakupljanje staklene ambalaže, reciklaža otpada, pravljenje sanduka za kompost, molersko-farbarski radovi unutrašnjih i spoljnih zidova, stolarije, limarije, popravka krovova, dimnjačar;  Auto-kamp  Restoran domaće hrane, makrobiotički restoran, mlječni restoran;  Iznajmljivanje konja za jahanje.
  24. 24.  Turstička Agencija za čuvanje starih osoba,  Vodič kroz sela,  Izdavanje soba, svojih i ostalih,  Spremanje i održavanje soba,  Zaštita voća i povrća  Kalemljenje voća  Veterinarska stanica sa prodajom sjemena,sredstava za zaštitu i slično  Sve vrste prevoza. ŽENSKI BIZNISI NA SELU:
  25. 25. Obuka i intelektualne usluge:  Obuka za proizvodnju hrane, organsku proizvodnju;  Obuka za proizvodnju: jagoda, grožđa, maslina, jabuka i sl.;  Kursevi iz kuvanja dom. hrane, stranih jezika za prijem gostiju;  Turistička agencija za smještaj;  Sportski animator:igrališta, obuka i prostor za boravak;  Organizacija udruženja,zadruga, klastera, obuke, seminari;  Izrada horoskopa, natalnih karti, bioenergetičarske usluge;  Dresure raznih životinja;  Škola u prirodi; Dječiji vrtići.
  26. 26. ŠTA ŽENE MOGU RADITI NA SELU:  Proizvodnja i prodaja sve opreme za lov i ribolov;  Obuka lova i ribolova, kursevi planinarenja;  Pravljenje i održavanje staza za brdski biciklizam;  Pravljenje i održavanje staza za sportsko pješačenje;  Ture za zdravstveni turizam: pješačenje, trčanje, boravak u prirodi.
  27. 27. KAKO ŽENE MOGU LAKŠE RADITI NA SELU 1. Informisanjem, 2. Udruživanjem, 3. Razmjenom iskustava, 4. Podrškom, 4. Stalnim obrazovanjem.
  28. 28. NEKE PREPORUKE ZA POČETI BIZNIS? U čemu je tajna uspjeha? Pitanje za uspješne 1. Činite dobro: kad god možete, na koji god način možete, kojim god sredstvima možete, svim ljudima kojima možete i sve dok možete 2. Sanjajte velike snove i radite na njihovom ostvarenju: nisu uspjeli oni koji su samo sanjali i oni koji su odustali 3. Komunicirajte: tako koristite energiju drugih ljudi i uvećavate svoju, jer stalno čujete kritike i podrške 4. Nije novac najvažniji kapital za početak: ideja, zdravlje, upornost, volja i plan, a onda novac dolazi sam 5. Pratite promjene i stalno im se prilagođavajte
  29. 29. KOJI I KAKVI KADROVI ĆE POSTIĆI DA BOSNA I HERCEGOVINA BUDE MEĐU NAJPOSJEĆENIJIM ZEMLJAMA SVIJETA?
  30. 30. Postojeći kadrovi to neće postići jer: nema ih dovoljno, nisu adekvatno obrazovani.
  31. 31. KAKO POJAČATI NAŠE MJESTO U TURIZMU? Konkurentske prednosti imamo, treba ih pretvoriti u turističke proizvode (valorizovati ih!)  Jačati sektor hotelijerstva i gastronomije, koji su zapostavljeni u postojećem obrazovnom sistemu.  Povezati turizam sa ekologijom, jer “održiv razvoj turizma” mora biti komplementaran sa “ekološkom odgovornošću”.
  32. 32. Specijalitt BiH kuhinje  Utkana je povijest Bosne i Hercegovine kao zemlje na razmeđi svjetova između istoka i zapada.  Sažet je često i dio istorije, kulture i tradicionalnog načina života.  Većina regija u bih su poznate po nekom od specifčnih tipičnih prehrambenih ili neprehrambenih proizvoda ili tradicionalnih gastronomskih specijaliteta.- treba ih brendirati  Tradicionalnim obilježjima pripada i posuđe i način ponašanja pri serviranju i konzumiranju.
  33. 33. Specijalitti naše kuhinje koji se spremaju za brendiranje
  34. 34. Specijalitti domaće kuhinje koji se spremaju za brendiranje
  35. 35. Etno sela kao najtaženije turističke destinacije na Balkanu
  36. 36. Slow Food mreža:  Preko 100000 članova u 160 zemalja u 1300 konvivijuma, kao i škola, bolnica, ustanova, opština i gradova, zajedno sa 2000 zajednica hrane, 1000 kuhara, 400 naučnika i 1000 studenata i mladih proizvođača iz 160 zemalja koji predstavljaju i učestvuju  Terra Madre (Majka Zemlja), organizacija osnovana 2006. godine  Stotine škola, bolnica, opština i gradova, i drugih organizacija koji s nama sarađuju.
  37. 37. Sta je KONVIVIJUM?  Dio organizacije Slow Food na lokalnom nivou.  Konvivijum čine ljudi koji vode računa o tome šta jedu.  U cilju promovisanja hrane koja se proizvodi lokalno kao i njenih proizvođača, konvivijum organizuje aktivnosti kao što su: degustacije, radionice, posjete poljoprivrednim gazdinstvima, prikazivanje flmova, školski vrtovi i radionice o hrani za djecu, prigodne promotivne i prodajne tržnice. Primjer: Agrojapra i Promotur Prijedor www.agrojapra.com
  38. 38. Čime se Slow Food bavi? • Brani naše pravo na uživanje u hrani; • Promoviše dobru, čistu i ispravnu (fer,pravičnu) hranu; • Pruža podršku lokalno proizvedenoj hrani Kako bi sve t postigao, Slow Food: • povezuje proizvođače i su-proizvođače; • obrazuje potrošače i djecu; • štiti biodiverzibilitet prehrane; • organizuje manifestacije i kampanje za zdravu hranu; • promoviše umrežavanje i razmjenu iskustava.
  39. 39. Koja vrsta hrane je Slow? DOBRA + ČISTA + FAIR Dobra: dobrog je okusa, pruža nam užitak dok je jedemo Čista: čisti način proizvodnje koji poštuje životnu sredinu, dobrobit životinjskog svijeta i naše zdravlje Fair: ispravne, fer ,cijene= održiva kvalittna hrana
  40. 40.  Svjež okus: sezonski proizvodi, koji se beru/žanju kada su savršeno dozreli, varijeteti koji odgovaraju lokalnojpodlozi umjesto onih koji su odabrani zbog svoje karakteristike “da izdrže prevoz na daljinu”;  Hrana koja je “malo prešla”: manje transporta i pakovanja znači manje zagađenja;  Bolje poznavanje i veća kontrola nad time šta jedemo i kako je ono što jedemo proizvedeno;  Obezbjeđenje opstanka tradicionalnih,održivih metoda proizvodnje, autohtonih sorti, vrsta i varijeteta hrane;  Očuvanje i zaštita lokalnog pejzaža i regionalnosti. Zašt teba jesti lokalno proizvedeno?
  41. 41. 1. Jake veze između proizvođača, potrošača, kuhara, škola, organizacija, bolnica, lokalnih vlasti i Slow Food konvivijuma koji stvaraju jaku lokalnu zajednicu. 2. Stvaranje jake i efektivne lokalne zajednice podrazumijeva:  Obrazovanje potrošača kako bi postali su- proizvođači,  Promovisanje kratkih proizvodnih lanaca sa što manje prevoza:između njive i trpeze te približavaju proizvođače su-proizvođačima. ZAŠTO JE VAŽNA PROIZVODNJA NA LOKALNOM NIVOU?
  42. 42. EDUKATIVNE FARME:  Obrazovanje u skladu sa Slow principima je pristup koji omogućava da djeca i odrasli razumiju hranu, kako se ona pravi, ko je pravi i odakle dolazi;  Programi obuke o proizvodnji hrane i okusima, uključujući “Putovanje do prapočetaka okusa”;  Školski vrtovi;  Posjete proizvođačima;  Časovi i konferencije;  “Menza iz snova” programi za školu i ostale ustanove; www.slowfood.com/education
  43. 43. Lepeza okusa  nastala 1996. godine i katalogizuje hranu kojoj prijeti izumiranje usljed industrijalizovanog sistema prehrane 900 vrsta u svijetu;  lepeza okusa danas broji 947 proizvoda. Prezidijumi  nastali 2000. godine-projekti podrške grupama, malih proizvođača odabranih proizvoda u okviru  300 projekata širom svijeta.
  44. 44.  Mala preduzeća su osnovni oblik organizacije i funkcionisanja naše privrede i to će biti i u skoroj budućnosti, 92% preduzeća je ispod 10 zaposlenih  Porodična preduzeća polazna i preduzeća sa najdužom linijom života.   KAKVA SU NAŠA PREDUZEĆA
  45. 45. PREDNOSTI: SLABOSTI: - Lakše organizovati - Nestručnost - Upravlja jedan čovjek - Skupa promocija - Prilagodljivija su na - Skupa edukacija promjene - Veliki troškovi: - Manji troškovi: kontrole, knjigovodstva, komunikacije prevoza - Svi se poznaju - Previše se poznaju   MALA PREDUZEĆA
  46. 46. PORODIČNA PREDUZEĆA?
  47. 47. Iskustva zapadnog svijeta u porodičnom biznisu (preko 70% slučajeva): Prva generacija zarađuje i stvara kapital Druga generacija t sve potoši sve potoši Treća generacija kreće ispočetka PORODIČNA PREDUZEĆA?
  48. 48. Značaj prodičnog biznisa za Evropu Procjena: oko 17 miliona porodičnih preduzeća Zapošljava 45 miliona radnika Ostvaruju 65% brut nacionalnog proizvoda i radnih mjesta 85% svih kompanija u Evropi u porodičnom vlasništvu PORODIČNA PREDUZEĆA?
  49. 49. Moraju imati pomoć od države oko: - kako početi - kako upravljati (porodični sastanci) - kako prenijeti na II generaciju - edukacija, promocija, izlazak na tžišt - izgradnja porodičnih i poslovnih normi PORODIČNA PREDUZEĆA?
  50. 50. Preporuke za uspješno porodično preduzeće: - odvojit poslovni novac od porodičnog - nagrađujet prema radu, a ne prema ljubavi - problematične članove porodice držit dalje od biznisa Rasprave ostavit za kod kuce PORODIČNA PREDUZEĆA?
  51. 51. - Što je preduzeće manje veća je potreba da posluje uvezano zbog naglašenih slabosti Udruživanja mogu biti: 1. zadruga, primjer Agrojapre 2. Klasteri, novi oblik povezivanja: istih djelatnosti ili proizvođača i dobavljača sa kupcima POTREBA UVEZIVANJA - KLASTERI
  52. 52. Prednosti uvezivanja, ili umrežavanja su:  jeftinije kreiranje ciljne grupe,  poboljšanje produktivnosti,  manji troškovi promocije, reklame, brenda, podjela rada između organizacija koje se bave soskim turizmom,  bolja raspodjela ljudskih resursa po pitanju stručnosti i osposobljenosti. Klasteri su u mogućnosti da potpomognu: lobiranje u organima vlasti na lokalnom nivou i niovu države, u međunarodnim organizacijama i fnansijskim institucijama, mogu olašati pristup savremenim znanjima i iskustvima, da se ne istražuje već istraženo i da se koriste iskustva iz okruženja.
  53. 53.  Nešto novo i nema modela koji se može uzeti za primjer.  Ne postoje ni razrađena pravila u procesu uvezivanja seoskih turističkih proizvođača u agroturistički klaster.  Jedini primjer se može uzeti iz Republike Slovenije koja je prva uvela model klastera kao oblika operativnog povezivanja turističkih i drugih subjekata u cilju jačanja seoskog turizma. Agroturistički klastr
  54. 54.  Ministarstvo poljoprivrede RS  Ministarstvo trgovine i turizma RS  Agencija za razvoj malih i srednjh preduzeća u RS  Razvojna agencija grada Banjaluka (Razvojne agencije pojedinih gradova)  Fond za razvoj sela  Agencija za promociju stranih ulaganja FIPA  Investiciona razvojna banka . Privredne komore, regije i RS Ko se sve bavi pomaganjem razvoja novih preduzeća i preduzetništva u selu RS?
  55. 55. SOCIJALNO PREDUZETNIŠTVO I SELO - Preduzetništvo u kome nije osnovni cilj proft, nego zapošljavanje i zdrav život - Pomaže ga država, jer brine o stanovništvu - Ne privlači „tajkune“, „biznismene“ ni „političare-preduzetnike“, jer ne donosi brzo dobit - Važna je ličnost preduzetnika – humanost, orijentacija na zapošljavanje, dobrobit društva i zaštita životne sredine – ekološka odgovornost
  56. 56. GDJE TREBA DJELOVATI DA BI SE POPRAVIO AMBIJENT ZA RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA U NAŠEM SELU?  politička stabilnost,  smanjiti predrasude raznih vrsta,  popravljati baze podataka: o stanovništvu, turizmu, ponudi, mišljenjima i željama gostiju,  koristiti iskustva iz okruženja,  popravljati imidž zemlje i destinacija,  brendirati i zaštititi naše proizvode: sir, kajmak, meso,  edukacija-obrazovanje svih aktera turizma u selu
  57. 57. ZAKLJUČAK Seoski turizam u kombinaciji sa poljoprivrednom proizvodnjom i agroturizmom je sigurni generator održivog razvoja RS i BiH za duži period. Ako to ne prepoznamo stranci će doći gazdovati našom zemljom, a mi ćemo biti najamnici na sopstvenom ognjištu
  58. 58. Akademik dr Marija Knežević, Dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Banjaluka marija.knezevic@hotmail.com HVALA NA PAŽNJI

×