Mediji

Neki primeri medija

Što su to mediji?
Mediji su kompleksni pojam koji označava sustave javnog
informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i
audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i
zabave najširih slojeva stanovništva.
Već dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki
sadržaj, već su zapravo oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali
dio našeg vlastitog prirodno-umjetnog okruženja. Oni su prijatelji,
neprijatelji, obožavani, omraženi... o njima pričamo kao da su ljudi,
dajemo im nadimke; oni nas uznemiravaju, ljute, prema njima smo
pristojni... Od njih očekujemo jako puno, prenose nam neko znanje,
predstavljaju zabavu.

Vrste medija
Medije možemo podeliti u dve grupe:
1. po načinu prenošenja informacija
2. po vrsti informacije koju nam prenose

Mediji po načinu prenošenja
informacija
Po toj podeli razlikujemo nekoliko glavnih
podela kao što su:
 radio
 televizija
 novine,časopisi i druge tiskovine
 internet

 RADIO - danas je star oko 80 godina! Počeo je s
velikim uzbuđenjem, groznicom i ogromnim
očekivanjima.
Kao sredstvo komunikacije, radio ima povijesni
značaj. U Hrvatskoj danas ima manji broj
nacionalnih, ali i veliki broj lokalni radio postaja
(oko 130). Broj radio-prijemnika u kućanstvima
dostigao je gotovo razinu saturacije (90%), a i u
automobilima je sve prisutniji (68% kućanstava
posjeduje automobil). Približno oko 60% populacije
redoviti su slušatelji radiopostaja

Mediji po vrsti informacija koje prenose:
Što se tiče medija po vrsti informacija mogli bi informacije podeliti u
nekoliko većih celina:
•dnevne informacije
•političke novosti
•sportske vijesti
•vesti iz kulture
•vesti o poznatima
•ostalo

•TELEVIZIJA-njena povijest je nešto bolje utemeljena u našim
osobnim sjećanjima (barem onih malo starijih). Prva je slika
poslana iz Njemačke još 1952. godine. Dakle, televizija je
prevalila pola stoljeća. Tada se emitirala tek koji sat na dan a
danas je popunila svih 24 sata . Televizija je bila i ostala područje
kontraverzi; ponekad ju se hvali kao “prozor u svijet”, a ponekad
je zlo, koje “sistematski laže o svemu što se zaista zbiva u
stvarnom svijetu”. Bezbroj studija je napisano o direktnim i
indirektnim posljedicama izloženosti televizijskom programu.
Nedvojbeno, prednost televizije je u vizualnoj prezentaciji (slika,
riječ, glazba, atmosfera...).

MEDIJI I DRUŠTVO
Svakako najvažnije pitanje je utjecaja medija na društvo. Dominantna
paradigma bila je teorija ograničenih efekata koja započinje
Lazarsfeldovim istraživanja o utjecaju radija 1930-tih godina. Osnovna
postavka ove paradigme jest da je efekt medija u kratkom roku
ograničen i određen selektivnošću publike i inter-personalnim
odnosima. Fokus interesa bio je na istraživanju sposobnosti masovnih
medija ( u to doba tisak, radio,film)da utječu na odluke ljudi. Utjecaj
medija istraživao se u kontekstu izbornih ili marketinških kampanja
koje su bile usmjerene na izazivanje određene akcije npr. glasovanja za
određenu opciju ili kupovinu određenih proizvoda. Efekt medija koji se
proučavao usmjeren je na određenu aktivnost i kratkoročan je te
usmjeren na određenu akciju. Dobiveni rezultati potvrdili su hipotezu
da je utjecaj medija ograničen i to na primarne društvene grupe. Iz ovih
istraživanja proizašla je teza da se društvena grupa pojavljuje i kao
izvor informacija i kao selektor.

Internet
Posebno dobro odražava ukupni razvoj u svijetu medija (od pohrane
medija, preko transmisije medija i dalje do interakrivnog medija).
Unatrag svega nekoliko godina svjedoci smo strahovitih promjena u
načinu na koji se koristi, a može se očekivati još više. Internet
omogućava neviđeno ako razumijemo “umjetnost “ elektroničke
intrige.
Premda razvoj interneta u Hrvatskoj ide sporije no što bi mi to
željeli, svjedoci smo vrijednih pomaka. S početkom 2003., godine u
34% kućanstava nalazilo se PC/računalo a oko 26% ih je
opremljeno priključkom za internet.
Gledano na ukupnu populaciju (10 do 74 g.) njih oko 18% se tada
koristilo internetom.
Ipak, ohrabruje najnoviji podatak prema kojem je ove jeseni došlo
do rasta opremljenosti kućanstava trajnim dobrima, pa tako sada
48% kućanstava ima računalo (prijenosno – 7% i stolno – 46%) i
oko 35% ima osiguran pristup na Internet.

Kraj
Prezentaciju napravili:
Mihajlo Gligorov
Andrej Kirilov
Nikola Postolov
Milovan Stancev