Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Povijest (prezentacija kurikuluma za osnovne skole)

443 views

Published on

Prezentacija prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest (za županijske stručne aktive za osnovne škole)

Published in: Education
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Povijest (prezentacija kurikuluma za osnovne skole)

  1. 1. Popovača 19.4.2016.
  2. 2. Sadržaj prezentacije: Informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi Predstavljanje prijedloga kurikuluma Povijesti Informacije o raspravi Često postavljena pitanja
  3. 3. Što uključuje kurikularna reforma? • Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije • 130 stručnjaka je od 2012. do jeseni 2014. radilo na Strategiji • omogućiti svakom djetetu razvoj koji je u skladu s njegovim mogućnostima i željama, u okruženju koje je usmjereno prema njegovim potrebama, koje je poticajno i prijateljsko • omogućiti svakom pojedincu cjeloživotno učenje u svrhu zadovoljavanja vlastitih interesa, lakše zapošljivosti i postizanja više kvalitete života
  4. 4. Cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, kako bi se: • Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja • Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece • Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno- obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
  5. 5. Gdje smo trenutno?
  6. 6. Stručna rasprava - ŽSV • Županijska stručna vijeća sudjeluju u raspravi (34 stručna skupa diljem Hrvatske) • Kreiraju vlastite zaključke i preporuke koje se objavljuju na web stranici Kurikuluma www.kurikulum.hr/zakljuci_sa_skupova/
  7. 7. "Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz niza stručnih razloga podržava prijedlog novog kurikuluma povijesti. Nastavnici Odsjeka za povijest aktivno će se uključiti u pripremu i izvođenje programa stručnog usavršavanja nastavnika povijesti, te će raditi na pripremi nastavnih materijala, priručnika/udžbenika u skladu s potrebama i prijedlozima/zahtjevima koji im budu ponuđeni.„ 18.4.2016.
  8. 8. Stručna rasprava - individualno • Individualni stručnjaci mogu osobno mišljenje poslati kao doprinos stručnoj raspravi putem web stranice Kurikuluma www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprava
  9. 9. www.kurikulum.hr
  10. 10. I. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA Ukupno 52 dokumenta!
  11. 11. Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK) • predstavlja izvorište za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih kurikularnih dokumenata • svi kurikularni dokumenti slijede vrijednosti, ciljeve i načela ONK-a
  12. 12. Nacionalni kurikulumi Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava. U njima se navode struktura područja i međupredmetnih tema; načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja na određenoj razini, odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
  13. 13. Područja kurikuluma • određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim područjima učenja • ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma
  14. 14. Međupredmetne teme Ciljevi i odgojno- obrazovna očekivanja međupredmetnih tema različito se ostvaruju, a neki se od njih izravno ugrađuju u predmetne kurikulume.
  15. 15. Okviri Okviri osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
  16. 16. Odgojno-obrazovni ciklusi Povijest
  17. 17. Model kasnije orijentacije – opća gimnazija (šk.god. 2020./2021.) *Pogledajte prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje (link: http://www.kurikulum.hr/dokumenti-nacionalnih-kurikuluma/)
  18. 18. Eksperimentalno uvođenje • 60 eksperimentalnih škola (48 OŠ + 12 SŠ) • Kriterije za prijave škola odrediti će MZOS • Postoji izniman interes škola za sudjelovanje • Nastavničko vijeće i roditelji učenika moraju prihvatiti sudjelovanje Prema planu ministra Predraga Šustara, javni poziv za škole provest će se istodobno s javnom i stručnom raspravom o reformskim dokumentima
  19. 19. Petogodišnji proces uvođenja • Postepeni proces uvođenja kurikuluma u sve razrede i sve škole je važan radi: 1. Postepenog usavršavanja učitelja 2. Pripreme nastavnih materijala 3. Pripreme državne mature
  20. 20. Stručno usavršavanje učitelja? • Plaćeno iz sredstava Europskog socijalnog fonda, bez davanja škola i nastavnika • Promjena dosadašnjeg načina stručnog osposobljavanja • Usmjereno na škole • Umrežavanje škola
  21. 21. Udžbenici? • Kurikulum se uvodi postepeno tijekom 5 godina što svima koji su zainteresirani (učitelji, izdavači, stručnjaci na fakultetima, udrugama, društvima, institutima, itd.) daje vremena za kreaciju novih nastavnih materijala • Prilika za učitelje da iskažu svoju kreativnost!
  22. 22. Državna matura? • Zadržava se državna matura kao vanjski ispit kojime završava gimnazijsko obrazovanje • Ispit državne mature se transformira u skladu s ishodima novih kurikuluma • Na primjeru nastavnog predmeta Povijest na državnoj maturu provjerava se usvojenost odgojno- obrazovnih ishoda na unaprijed zadanim tematskim primjerima Na isti način se može provesti i natjecanje iz povijesti!
  23. 23. Kako želimo poučavati povijest u školama? Zašto je povijest u školi?
  24. 24. Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (bez ishoda i njihove razrade)
  25. 25. Prijedlog kurikuluma Nastavni predmet Povijest Članovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivu Sonja Bančić, Osnovna škola Stoja, Pula Neven Budak, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest Rona Bušljeta, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnika Mirela Caput, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka Martina Glučina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Gimnazija Metković Miljenko Hajdarović, Srednja škola Čakovec Daniela Jugo-Superina, Osnovna škola Fran Franković, Rijeka Snježana Koren, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica) Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar, Medicinska škola Bjelovar, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola u Bjelovaru Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i administrativnu podršku Ivan Alić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Loranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje
  26. 26. II. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA KURIKULUM PREDMETA POVIJESTPODRUČJE KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA OKVIR ZA VREDNOVANJE NACIONALNI KURIKULUM RIPOO, OŠ, GIM, SO, UO OKVIR ZA POUČAVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA OKVIR ZA POUČAVANJE DAROVITIH UČENIKA
  27. 27. Kako je nastao kurikulum? Lipanj 2015 Natječaj za članove stručne radne skupine Rujan 2015 Početak rada stručne radne skupine Siječanj 2016 Objava radne verzije kurikuluma Veljača 2016 Objava prijedloga kurikuluma i stručna rasprava 1 Povezivanje hrvatskog iskustva i novih kurikulumskih trendova u svijetu 2 Definiranje opisa predmeta, odgojno- obrazovnih ciljeva i koncepata predmeta 3 Definiranje i razrada odgojno- obrazovih ishoda 4 Opisivanje povezanosti s drugim područjima i temama; kako učiti i poučavati; vrednovanje ishoda učenja 5 Konzultiranje kritičkih prijatelja i dorada dokumenta
  28. 28. Vrste kurikuluma OTVORENI fleksibilnost u odabiru sadržaja i načina rada; upute unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program podložan promjenama u hodu, inicijativi učenika i nastavnika ZATVORENI kronološki tijek povijesti detaljno je razrađen kroz teme i sadržaje nastave; ne dopušta slobodu i kreativnost učeniku i nastavniku; nema vremena za spontane ili neplanirane situacije; nastavnik samo prenosi propisani sadržaj MJEŠOVITI danas se smatra modernim oblikom; manje je propisan, postoje samo kurikulumski okviri u koje u ugrađene izvedbene jezgre; aktivacija učenika u stjecanju znanja, spodobnosti i vještina; ne traži se enciklopedijska potpunost Pešorda, S. (2008). Kurikulum i nastava povijesti. Povijest u nastavi, 6, 11(1), 101 – 107
  29. 29. Sadržaj kurikuluma Opis nastavnog predmeta Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta Povijest Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i konceptima Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama Učenje i poučavanje predmeta Vrednovanje ishoda učenja u predmetu A. B. C. D. E. F. G.
  30. 30. Svrha učenja povijesti: a) poticanje učeničkog interesa za proučavanje prošlosti, b) razvijanje učeničke radoznalosti, imaginacije i analitičkog mišljenja, c) razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina neophodnih za upućenu i aktivnu participaciju učenika u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta.
  31. 31. B. Odgojno- obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti Učenik : pozna i razumije razdoblja i društva koja proučava, uključujući važne događaje, pojedince, procese i pojave; pritom koristi prikladnu terminologiju te shvaća sadašnjost kao posljedicu povijesnog razvoja društva oblikuje vlastita argumentirana stajališta i interpretacije, raspravlja na otvoren i konstruktivan način te uvažava različite utemeljene perspektive i percepcije o prošlosti sagledava prošlost koristeći se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti te interpretacija i perspektiva koristi vještine koje podrazumijevaju postavljanje pitanja o prošlosti, analizu i interpretaciju povijesnih izvora, stvaranje povijesne argumentacije i komunikaciju o rezultatima koristi znanja i vještine stečene učenjem povijesti kako bi ostvario osobne potencijale te odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice razumije profesionalno- etičke norme i vrijednosne aspekte povezane s proučavanjem prošlosti/histori je
  32. 32. Koncepti nastavnog predmeta Povijest • Pomažu u razumijevanju načina rada povjesničara i pridonose formiranju povijesnog mišljenja kao skupu znanja i vještina povezanih s dubinskim razumijevanjem povijesnih sadržaja, razvojem historiografske pismenosti, poznavanjem procesa istraživanja prošlosti te razumijevanjem kompleksne naravi zapisa o prošlosti
  33. 33. Vrijeme i prostor Koncepti predmeta
  34. 34. Učenje i poučavanje predmeta s naglaskom na koncepte Osjećaj za kronologiju Razumijevanje utjecaja prostora Razumijevanje uzroka i posljedica Razumijevanje kontinuiteta i promjena Sagledavanje interpretacija i perspektiva Kritičko promišljanje na temelju izvora Stvaranje i prezentiranje vlastitih zaključaka
  35. 35. 4. r. U predmetu Priroda i društvo: - naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena - učenici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u proučavanju prošlosti te provode vlastita mala istraživanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih historija 5.-8.r. Fokus se širi na objašnjavanje interpretativne prirode različitih prikaza prošlosti, perspektiva i značenja. Učenici provode vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te odabiru prikladne načine prezentacije rezultata istraživanja. 1.-4.r. Usredotočeno na istraživanje i izvore, te produbljuje učeničko razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vještina povezanih s komunikacijom znanja o prošlosti.
  36. 36. Vrijeme i prostor • bez kronološkog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima • obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata karata kao simboličkih reprezentacija nekog područja u određenom vremenu
  37. 37. Uzroci i posljedice • objašnjavaju se čimbenici koji su pridonijeli pojedinim povijesnim događajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja • zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice
  38. 38. Kontinuiteti i promjene • shvaćanje povijesti kao kompleksne mješavine promjena i kontinuiteta • Učenik zna objasniti da se u određenom razdoblju neki aspekti života mogu mijenjati, a drugi ostati isti • Što su određeni povijesni fenomeni značili za tadašnje ljude?
  39. 39. Izvori i istraživanje prošlosti • osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja • učenici mogu proći kroz cjelokupan proces istraživanja ili krenuti od pitanja ili izvora koje im zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije procjena efikasnosti istraživanja priopćavanje rezultata istraživanja u različitim oblicima i za različitu publiku donošenje zaključaka temeljenih na argumentim a i dokazima odabir, analiza, evaluacija i interpretacij a prikupljenih informacija formuliranje pitanja i pronalaženj e izvora informacija Koraci istraživanja:
  40. 40. Istraživanje u OŠ? Primjer ishoda D.5.2. „Na temelju povijesnih izvora u učiteljevoj pripremi počinje postavljati istraživačka pitanja o prošlosti te pronalaziti i objašnjavati moguće odgovore.” „Jednostavno strukturirani rad podrazumijeva da prezentira informacije logičnim i smislenim slijedom...” „Složeniji strukturirani rad podrazumijeva da rad ima uvod, razradu i zaključak na kraćem tekstu...” „Rad oblikuje u sebi prikladnoj formi...”
  41. 41. Interpretacije i perspektive • pomaže učeniku razumjeti da tumačenja prošlosti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju • koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja
  42. 42. Pogled u budućnost?!? • Kurikulum je dokument pisan za budućnost i generacije koje dolaze • Važan preduvjet za kvalitetan rad je napredak čitanja s razumijevanjem u razrednoj nastavi
  43. 43. Odgojno-obrazovni ishodi Ishodi su razrađeni sa svaki razred osnovne i srednje škole Ishodi su razrađeni sa svaki koncept
  44. 44. Ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna) Pomažu učitelju u praćenju napretka učenika i u vrednovanju njihovog znanja Razine usvojenosti NE predstavljaju školske ocjene! Ishodi učenja i pripadajuće razine usvojenosti predstavljaju poželjna znanja, vještine i stavove koji se od učenika očekuju u određenoj godini učenja unutar pojedinoga koncepta
  45. 45. Kronološko- tematski pristup Povijesni sadržaji nisu sami sebi svrha, već služe savladavanju povijesnih koncepata te ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja
  46. 46. Sadržaji su oblikovani tako da potiču razvijanje vještina važnih za kritičko i povijesno mišljenja i te želju za produbljivanjem znanja
  47. 47. Srednja škola • Tematski pristup! • sadržajna cjelina na kojoj učenik treba ostvariti glavne ciljeve učenja – savladavanje koncepata i ishoda u odgovarajućem ciklusu učenja
  48. 48. Dijakronijske teme • teme u kojima se određena pojava ili proces promatra kroz više povijesnih razdoblja • primjeri: • Povijest utopija • Ropstvo i trgovina ljudima • Povijest žena/djece • Slike vladara i vlasti • Povijest mode/stanovanja/prehrane • Bolest i zdravlje kroz povijest • Razvoj kapitalizma • Povijest okoliša • Rasizam i antisemitizam • Živjeti zajedno - ljudska i manjinska prava
  49. 49. Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama • Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je s međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima IKT GOOAktivno učenje
  50. 50. Uloga učitelja Osmišljavaju i organiziraju načine rada Potiču kreativno i efikasno stjecanje znanja Potiču kritičko mišljenje Razvijaju metakognitivne sposobnosti učenika Aktivno učenje kroz osmišljene aktivnosti za učenika te uzajamna komunikacija svih sudionika
  51. 51. Vrednovanje PutokazPomoć Vrednovanje ishoda učenja
  52. 52. Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s konceptima te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja. Elementi vrednovanja su:
  53. 53. • Temeljna povijesna znanja: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja zemljovida te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti. • Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata (str. 6-9) kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava. Uključuje i poznavanje temeljnih načela, klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se udio pojedinih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (objašnjenje na str. 4). • Istraživanje prošlosti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti. Uključuje i vrednovanje učeničkih radova proizašlih iz samostalnih istraživanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se njegov udio u vrednovanju povećava u četvrtom i petom ciklusu.
  54. 54. Vrste vrednovanja • vrednovanje za učenje (formativno) - poticanje i usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima) • vrednovanje kao učenje - provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika • vrednovanje naučenog (sumativno) - provodi se u svrhu mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom) • Opširnije u „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)
  55. 55. Hibridno vrednovanje? • HIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja naučenoga koje osmišljava i planira ispitni centar, a provodi učitelj. Ispitni centar sastavlja sadržajno i metodološki provjerene ispite, a učitelj te ispite provodi i dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih učenika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vještina učenika koje se provode putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Pragove postignuća na ispitima hibridnoga vrednovanja određuje ispitni centar. *Detaljnije „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)
  56. 56. Zahvaljujem na pažnji! Miljenko Hajdarović miljenko@hajdarovic.com

×