Scenario method for defining the strategy in the garment industry
Studija rada u odevnoj industriji
1. STUDIJA RADA U ODEVNOJ
INDUSTRIJI - drugo
dopunjeno izdanje
Izdavač: Visoka tekstilna strukovna škola za dizajn,
tehnologiju i menadžment, Starine Novaka 24.
Beograd
Sadržaj
1. Studija rada
1.1. Razvoj studije rada
1.2. Predmet proučavanja rada
1.3. Metode vrednovanja rada
2. Studija pokreta
2.1. Analiza pokreta
2.2. Metode proučavanja redosleda zahvata i pokreta
3. Studija vremena
3.1. Normiranje
3.2. Struktura vremena
3.3. Metode za određivanje vremena rada
3.3.1. Metode merenja vremena
3.3.2. Postupci merenja vremena
3.3.3. Izračunavanje vremenske norme u odevnoj industriji
3.3.4. Metoda unapred određenih standardnih vremena
3.3.4.1. Motion Time Analysis
3.3.4.2. Work Factor System
3.3.4.3. MTM metoda
3.3.4.4. Basic Motion Timestudy
3.3.4.5. Dimensional Motion Times
3.3.4.6. Maynard Operation Sequence Technique
3.3.5. Ostale metode u odevnoj industriji
3.4. Softveri za određivanje standardnih vremena
3.5. Analiza gubitaka radnog vremena
3.5.1. Metode za određivanje gubitaka radnog vremena
4. Studija toka tehnološkog procesa
4.1. Metoda proučavanja rada
4.2. Metode studije toka procesa
5. Ergonomija
5.1. Podela ergonomije
5.1.1. Fizička ergonomija
5.1.2. Kognitivna ergonomija
5.1.3. Organizaciona ergonomija
5.2. Tipovi ergonomije
5.3. Ergonomski uslovi rada
5.3.1. Fiziološki uslovi
5.3.2. Psiho-sociološki uslovi rada
5.3.3. Antropometrijski uslovi rada
5.4. Ergonomski principi
5.4.1. Ergonomski principi u oblikovanju radnog mesta
5.4.1.1. Analiza radnog mesta
2. 5.4.1.2. Stajaća radna mesta
5.4.1.3. Sedeća radna mesta
5.4.2. Ergonomski principi u oblikovanju radnih procesa
5.4.3. Ergonomski principi pri određivanju radnog vremena
5.4.4. Ergonomski principi u rukovanju materijalom i alatom
5.4.5. Ergonomski principi u oblikovanju okruženja
Literatura
Prilog
Savremeni sistemi organizacije proizvodnje se zasnivaju na tačnim i realnim
vremenskim normativima, stabilizovanju radnih mesta, metodama rada i racionalizaciji
pokreta, odnosno po modelu: vreme – tačnost – kvalitet. Zato je u knjizi "Studija rada u
odevnoj industriji" autor Gordana Čolović pokušala da na sistematičan način obradi i
prezentuje osnovna znanja o studiji vremena i studiji pokreta kroz pet poglavlja.
U prvom poglavlju autor obrađuje osnove studije rada i upoznaje nas sa razvojem ove
naučne discipline, istorijskim razvojem studije rada, predmetom proučavanja i vrednovanjem
rada.
Metode proučavanja redosleda zahvata i pokreta prikazane su u drugom poglavlju. Pri
planiranju izvođenja neke operacije i određivanju načina izvođenja, treba voditi računa o odre
đenim principima kojima se omogućava brže obavljanje operacije i manje opterećenje čoveka
pri radu.
Proučavanjem redosleda zahvata/pokreta dobijamo uvid u postojeće stanje i uočavamo
neophodnost promena redosleda zahvata i pokreta, skraćenja ili olakšanja izvođenja pojedinih
zahvata i pokreta, kao i eliminisanja svih nepotrebnih, neproduktivnih zahvata. Tako se
omogućava projektovanje optimalnog redosleda zahvata/pokreta. Boljim rasporedom i
redosledom postiže se povećanje produktivnosti rada i bolja humanizacija u radu kao i bolje
iskorišćenje postojećih resursa, skraćenje ukupne dužine pomeranja predmeta rada, smanjenje
broja zahvata, skraćenje vremena trajanja operacije.
Treće poglavlje bavi se studijom i strukturom vremena, normiranjem, metodama za
određivanje vremena rada i postupcima za merenje rada. Autor daje brojne
primere izračunavanja vremenske norme u odevnoj industriji, od konstrukcione pripreme,
krojenja, tehnoloških operacija šivenja do dorade odevnih predmeta. Detaljno su
obrađeni sistemi unapred određenih vremena (Motion Time Analysis, Work factor, Method
Time Measurement, Basic Motion Time, Dimension Motion Time i Maynard Operation
Sequence Technique) koji se primenjuju u odevnoj industriji, a tabele sistema unapred
određenih vremena su posebno date u prilogu knjige. Jedan od veoma važnih elemenata
studije vremena i savremenih proučavanja normi je analiza gubitaka radnog vremena. Metoda
trenutnog zapažanja je zato detaljno objašnjena kako bi se smanjili gubici u radu prvenstveno
u šivari i doradi odeće.
Četvrto poglavlje se bavi studijom toka tehnološkog procesa, proučavanje kretanja
predmeta rada kroz proces proizvodnje kao i proučavanjem pokreta ruku radnika na radnom
mestu. Autor je prikazao ispitivanje veza između tehnoloških operacija šivenja, toka
materijala, kretanje radnika i mašina preko osnovnih metoda studije toka procesa (metoda
karte toka, metoda dijagrama toka i SIMO metoda).
U poslednjem poglavlju naglašen je značaj proučavanja ergonomije u odevnoj
industriji. Ergonomija je multi i interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom čovek-mašina
kako bi se mašina prilagodila čovekovim bio-psiho-socijalnim ograničenjima i zahtevima i
kako bi upotreba mašine bila efikasnija, bezbednija i pouzdanija. Za proučavanje ove nauke je
bitno poznavanje makro i mikro ergonomije, poznavanje vrsta ergonomije prema specifičnim
ljudskim osobinama i karakteristikama ljudske interakcije sa okolinom i tipova ergonomije
3. Da bi se oblikovalo radno mesto potrebno je poznavati ergonomske uslove (fiziološki
uslovi, psiho-sociološki, antropometrijski i ekološki uslovi rada) i ergonomske principe
(principi u oblikovanju radnog mesta, principi u oblikovanju radnih procesa, principi pri
određivanju radnog vremena, principi u rukovanju materijalom i alatom, principi u
oblikovanju okruženja). Ukoliko se ne poštuju ergonomski principi, čovek je izložen nizu
rizičnih faktora: delovanje sile, pokreti koji se ponavljaju, neudoban položaj tela, loše držanje
tela, vibracija, stres i hladnoća.
Knjigom "Studija rada u odevnoj industriji" autor želi da istakne optimizacija
rada kao jedan od primarnih zadatak menadžera. Smanjenje težine ljudskog rada se sastoji u
prilagođavanju fizičkih uslova rada psihofiziološkim i biomorfološkim svojstvima čoveka,
kao i pronalaženje tehnološkog postupka koji u najvećoj meri odgovara čoveku.
Recenzenti:
dr Goran Savanović
dr Danijela Paunović