Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Ilustrovana knjiga loših argumenata

2,135 views

Published on

Ilustrovana knjiga loših argumenata

Published in: Education

Ilustrovana knjiga loših argumenata

  1. 1. ilustrirana knjiga loših argumenata
  2. 2. Ova sićušna slova ne služe ničemu osim da ovu knjigu učine sličnom pravoj knjizi. U tiskanim knjigama obično se može vidjeti velik blok sitnih slova na prvoj lijevoj stranici, nakon čega slijedi nešto kao © 2013. All Rights Reserved. Bla bla. Tiskano u Europskoj uniji. Izdavač ponekad doda i poneku rečenicu da obeshrabri potencijalne pirate. Niti jedan dio ove knjige ne smije se koristiti ili na bilo koji način reproducirati bez pismene dozvole. Nakon toga se najčešće doda redak-dva o izdavaču i niz nekakvih brojeva. Za više informacija molimo kontatirajte JasperCollins Publishers, 99 St Marks Pl New York, NY 94105. 12 13 14 15 16 LP/SSRH 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 Ali sad ozbiljno, sve što trebate znati o ovoj knjizi jest da se dijeli pod licencom Creative Commons BY-NC, što znači da je možete slobodno dijeliti i prilagođavati za neprofitnu upotrebu uz opasku o originalnim autorima. Dizajn i grafičko uređivanje: Ali Almossawi, Ilustracije: Alejandro Giraldo. Prijevod: Kristina Prebendar, Dragana Sekulić, Ivan Kraljević Grafička obrada i prilagodba: Ivan Kraljević Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, Zagreb, 2013. www.pzkm.org
  3. 3. “Jako mi se sviđa ova ilustrirana knjiga loših argumenata. Besprijekoran sažetak pogrešaka.” —Prof. Alice Roberts, anatom, voditeljica BBC-jeve emisije “The Incredible Human Journey’ “Čudesno probavljiv sažetak zamki i tehnika argumentacije. Ne mogu zamisliti bolji način učenja ili ponovnog upoznavanja temeljnih pojmova logičkog diskursa. Divna mala knjiga.” —Aaron Koblin, kreativni direktor “Data Arts team” u Googleu
  4. 4. 2 4 8 14 16 18 20 22 24 26 28 30 kome je namijenjena ova knjiga? Predgovor Definicije Argument iz posljedica Slamnati čovjek (straw man) Pozivanje na irelevantan autoritet Dvosmislenost (Equivocation) Lažna dilema Lažni uzrok (Not a Cause for a Cause) Pozivanje na strah ishitrena generalizacija pozivanje na neznanje
  5. 5. 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 Redefiniranje pojma (No true Scotsman) genetička pogreška (Genetic fallacy) Krivnja po asocijaciji (Guilt by association) potvrda posljetka (Affirming the consequent) pozivanje na licemjerje (Appeal to hypocrisy) Sklizak teren Ad populum Ad Hominem Cirkularno zaključivanje Pogreške sastavljanja i dijeljenja (Composition and division) Završne napomene Literatura
  6. 6. kome je namijenjena ova knjiga?
  7. 7. Ova knjiga je namijenjena početnicima u području logičkog zaključivanja, posebno onima, da posudim izraz od Pascala, koji su vizualni tipovi, tj. najbolje razumiju preko slika. Odabrao sam mali skup uobičajenih pogrešaka u zaključivanju i vizualizirao sam ih koristeći pamtljive ilustracije nadopunjene s puno primjera. Nadam se da će čitatelj naučiti iz ovih stranica neke od najčešćih zamki u argumentima te ih moći identificirati i izbjeći u praksi. 3
  8. 8. predgovor
  9. 9. Literatura o logici i logičkim pogreškama je široka i sveobuhvatna. Novost kod ovog rada jest u upotrebi ilustracija u svrhu opisivanja malog skupa uobičajenih pogrešaka u zaključivanju koje muče mnoge naše rasprave. Ilustracije su jednim dijelom inspirirane alegorijama kao što je Orwellova Životinjska farma, a drugim dijelom humorističnim besmislicama poput priča i pjesama Lewisa Carrolla. Za razliku od takvih djela, ovdje nema priče koja povezuje ilustracije; one su izdvojene scene, povezane samo stilom i temom, što omogućava bolju prilagodljivost i ponovno korištenje. Svaka logička pogreška ima samo po jednu stranicu, pa je tekst namjerno sažet. Čitanje o stvarima koje ne valja činiti zapravo je korisno iskustvo. U knjizi O pisanju, Stephen King piše: “Najbolje se nauči što ne valja činiti čitajući lošu prozu.” On opisuje svoje iskustvo čitanja posebno lošeg romana “literarnim ekvivalentom cijepljenja protiv ospica” [King]. Na jednom predavanju o metodici, matematičar George Pólya rekao je da nije dovoljno samo dobro razumjeti predmet koji predajemo, nego moramo poznavati i pogrešna tumačenja tog predmeta. Ovaj rad prvenstveno govori o stvarima koje se ne bi trebale raditi u raspravama1 . * * * * 1 A o stvarima koje bi se trebale raditi u argumentima, vidi knjigu T. Edwarda Damera o pogrešnom zaključivanju. 5
  10. 10. Prije mnogo godina proveo sam dio svog vremena pišući specifikacije za software koristeći logiku predikata prvog reda. To je bio zanimljiv način zaključivanja o invarijantama koristeći diskretnu matematiku umjesto uobičajenih zapisa na engleskom jeziku. Na taj način dobio sam preciznost gdje god je postojala mogućnost nejasnoće i strogost gdje god je bilo neosnovanih tvrdnji (hand-waving). U isto vrijeme, pregledavao sam nekoliko knjiga o propozicijskoj logici, modernoj i srednjovjekovnoj, od kojih je jedna bila Priručnik logičkih pogrešaka Roberta Gule. Gulina knjiga podsjetila me na popis heuristika o tome kako raspravljati koje sam prije desetak godina zapisao u bilježnicu; kao rezultat višegodišnjeg raspravljanja sa strancima po online forumima imao sam zapisane stvari poput “izbjegavaj općenite tvrdnje o stvarima.” To mi je sad očigledno, ali za jednog školarca to je bila uzbudljiva spoznaja. Ubrzo je postalo očito da formaliziranje nečijeg zaključivanja može dovesti do korisnih stvari kao što su jasnoća misli i izražavanja, objektivnost i veće samopouzdanje. Sposobnost analize argumenata također pomaže u dolaženju do kriterija za prepoznavanje trenutka kad se treba povući iz rasprava koje bi najvjerojatnije bile uzaludne. Teme i događaji koji utječu na naše živote i na društvo u kojem živimo, kao što su građanske slobode ili predsjednički izbori, obično potiču na raspravu o politici i uvjerenjima. Promatrajući neke od tih rasprava, stječe se dojam da znatan dio ljudi pati od nedostatka 6
  11. 11. kvalitetnog zaključivanja. Cilj je nekih tekstova o logici da pomognu pri shvaćanju alata i paradigmi koje omogućavaju dobro zaključivanje i time dovedu do konstruktivnijih rasprava. Budući da uvjeravanje nije funkcija samo logike, već i drugih stvari, dobro ih je biti svjestan. Retorika je vjerojatno na vrhu popisa, no padaju mi na pamet pravila kao što je načelo jezgrovitosti, kao i pojam poput “tereta dokaza” i zašto je bitan. Oni koji žele znati više mogu se poslužiti i opsežnu literaturom koja postoji o toj temi. Dazaključim,pravilalogikenisuzakoniprirodnogasvijetanitinesadržecjelokupnoljudsko zaključivanje. Kako ističe Marvin Minsky, uobičajeno zdravorazumsko zaključivanje je teško objasniti pomoću logičkih načela, kao što su analogije, i dodaje: “Logika ne objašnjava kako mislimo, ništa više no što gramatika ne objašnjava kako govorimo” [Minsky]. Logika ne stvara nove istine, već omogućuje provjeru konzistentnosti i koherentnosti postojećih nizova misli. Upravo se iz tog razloga logika pokazuje kao učinkovit alat za analizu te za prenošenje ideja i argumenata. – San Francisco, srpanj 2013. 7
  12. 12. definicije
  13. 13. Propozicija: Iskaz je ili istinit ili neistinit, ali ne može biti oboje. Na primjer: Boston je najveći grad u Massachusettsu. Premisa: Propozicija koja daje potporu zaključku argumenta. Argument može imati jednu ili vise premisâ. Argument: Skup propozicijâ kojima je cilj uvjeravanje pomoću rasuđivanja. U argumentu, podskup propozicija, nazvanih premisama, daje potporu za neke druge propozicije nazvane zaključak. Deduktivni argument: Argument u kojem, ako su premise istinite, i zaključak mora biti istinit. Zaključak slijedi logičku nužnost iz premisa. Na primjer: Svi ljudi su smrtnici. Sokrat je čovjek. Dakle, Sokrat je smrtnik. Induktivan argument: Argument u kojem, ako su premise istinite i zaključak je vjerojatno istinit2 . Iz premisa ne slijedi logička nužnost, već vjerojatnost zaključka. Na primjer: Svaki put kad mjerimo brzinu svjetlosti u vakuumu, ona iznosi 3 x 108 m/s. Dakle, brzina svjetlosti je univerzalna konstanta. Induktivni argumenti obično idu od pojedinačnih primjera ka općima. 2 U znanosti se obično induktivno polazi od podataka ka zakonima i teorijama, pa je stoga indukcija temelj velikog dijela znanosti. Indukcija se obično temelji na ispitivanju uzoraka, zato što bi bilo nepraktično ili nemoguće napraviti to na drugi način. 9
  14. 14. Logička pogreška: Pogreška u zaključivanju koja rezultira nevaljanim argumentom. Pogreške su isključivo povezane sa zaključivanjem kao prijelazom iz jedne propozicije na drugu, prije nego s činjenicama. Na drugi način, nevaljani argument za neko pitanje ne znači nužno i da je problem nerazuman. Logičke pogreške su kršenja jednog ili više načela koja čine dobar argument kao što su dobra struktura, konzistentnost, jasnoća, red, relevantnost i cjelovitost. Formalna logička pogreška: Logička pogreška čiji oblik nije u skladu s gramatikom i pravilima izvoda logičkog računa. Valjanost argumenta se može jednostavno odrediti analizom njegove apstraktne strukture bez potrebe za procjenom sadržaja. Neformalna logička pogreška: Logička pogreška koja ima veze sa sadržajem i kontekstom, više nego s formom. Pogreška u zaključivanju mora biti neka koja se često susreće da bi se argument mogao smatrati neformalnom logičkom pogreškom. Valjanost: Deduktivan argument je valjan ako njegov zaključak logički slijedi iz njegovih premisa. U protivnom, smatra se nevaljanim. Opisne riječi valjan i nevaljan primjenjuju se samo na argumente, a ne na propozicije. 10
  15. 15. Pouzdanost: Deduktivan argument je pouzdan ako je valjan i ima istinite premise. Ako bilo koji od tih uvjeta nije održiv, tada je argument nepouzdan. Istinitost se određuje razmatranjem jesu li premisa i zaključci argumenta u skladu s činjenicama u stvarnom svijetu. Snaga: Induktivan argument je jak ako u slučaju da su mu premise istinite postoji velika vjerojatnost da je i zaključak istinit. U protivnom, ako je malo vjerojatno da je zaključak istinit, iako su mu premise istinite, argument se smatra slabim. Za razliku od deduktivnih argumenata koji uvijek čuvaju istinitost, u induktivnim argumentima to nije slučaj. Naime, iz istinitih premisa ne mora slijediti istinit zaključak. Uvjerljivost: Induktivan argument je uvjerljiv ako je jak i ako su mu premise istinite, tj. u skladu sa činjenicama. U protivnom, argument se smatra neuvjerljivim. Opovrgljivost: Značajka propozicije ili argumenta koja omogućuje njihovo pobijanje ili opovrgavanje putem opažanja ili pokusa. Na primjer, propozicija svi listovi su zeleni može se pobiti ukazivanjem na list koji nije zelen. Opovrgljivost je znak jačine argumenta, a ne njegove slabosti. 11
  16. 16. Logičke pogreške
  17. 17. “Prvo pravilo jest ne prevariti sebe – a sebe je najlakše prevariti.“ – Richard P. Feynman
  18. 18. Argument iz posljedica Argumentiranje iz posljedica je govorenje u korist ili protiv istinitosti propozicije pozivajući se na posljedice njenog prihvaćanja ili odbacivanja. Samo zato što propozicija dovodi do nekog nepoželjnog rezultata ne znači da je neistinita. Isto tako, samo zato što propozicija ima poželjne posljedice ne znači da je ujedno i istinita. Kao što kaže David Hackett Fischer: “ne znači da je svojstvo koje se pripisuje određenom učinku prenosivo i na uzrok”. U slučaju dobrih posljedica, argument se može pozvati na ono čemu se publika nada, temeljeći se tako na pukom priželjkivanju. S druge strane, u slučaju loših posljedica, takav se argument može pozvati na strahove publike. Na primjer, uzmimo rečenicu Dostojevskog, “Ako bog ne postoji, sve je dopušteno.” Na stranu rasprave o objektivnom moralu, pozivanje na navodne strašne posljedice čisto materijalističkog svijeta ne govori ništa o tome je li prvi dio rečenice istinit ili nije. Treba imati na umu da su takvi argumenti pogrešni samo kada se odnose na propozicije s objektivnim istinitosnim vrijednostima, a ne kada se bave odlukama ili politikama [Curtis], kao što je slučaj kad se npr. političar protivi povišenju poreza iz straha da će to negativno utjecati na živote birača. 14 Neformalna logička pogreška › Argument iz posljedica
  19. 19. ako se riješimo krava, morat ćemo svugdje ići pješice i to će biti grozno za moral. Prema tome, kravlji plinovi ne ubijaju naš planet. STRUČNJACI SE SLAžU: KRAVLJI PLINOVI UBIJAJU NAŠ PLANET
  20. 20. Slamnati čovjek (Straw Man) Fraza “napraviti čovjeka od slame” podrazumijeva namjerno karikiranje argumenta druge osobe s ciljem napadanja te karikature umjesto stvarnog argumenta. Pogrešno interpretiranje, krivo citiranje i tumačenje te pretjerano pojednostavljivanje jesu načini kojima se čini ova logička pogreška. Cilj karikiranja je učiniti stvarni argument apsurdnijim, čime postaje lakša meta za napad, a osobu se navodi da, umjesto svog izvornog argumenta, brani besmislicu. Na primjer: Moj protivnik vas pokušava uvjeriti da smo evoluirali od majmuna koji se ljuljaju po stablima; zaista suluda tvrdnja. Ovo je očito pogrešna interpretacija onoga što tvrdi evolucijska biologija, a to je ideja da su ljudi i čovjekoliki majmuni imali zajedničkog pretka prije nekoliko milijuna godina. Pogrešno interpretiranje ideje je puno lakše nego pobijanje dokaza za nju. 16 Neformalna logička pogreška › Slamnati čovjek
  21. 21. energični, mišićavi tukan pun boja potpuno je krivo prikazan od strane jednog umjetnika. on je kasnije pokazao publici svoju sliku i kritizirao tukana za loš i beživotan izgled.
  22. 22. Pozivanje na irelevantan autoritet Pozivanje na autoritet je pozivanje na osjećaj skromnosti [Engel], tj. pozivanje na osjećaj da ostali imaju više znanja. Da parafraziramo C. S. Lewisa, velika većina stvari u koje vjerujemo, kao što su atomi i Sunčev sustav, kao i sve tvrdnje o povijesti temelje se na izjavama pouzdanih autoriteta. Možemo se opravdano pozvati na relevantan autoritet, kao što to obično rade znanstvenici i profesori. Argument postaje pogrešan kada se poziva na autoritet koji nije stručan u navedenom području. Slično pozivanje vrijedno spomena je i pozivanje na neodređen autoritet, gdje se ideja pripisuje nekom neprecizno određenom kolektivu. Na primjer: Profesori u Njemačkoj su pokazali da je to i to istinito. Jedan od oblika pozivanja na irelevantan autoritet jest i pozivanje na drevnu mudrost, gdje se pretpostavlja da je nešto istinito samo zato što se vjeruje da je bilo istinito prije nekog određenog vremena. Na primjer: Astrologiju su primjenjivale tehnološki napredne civilizacije kao što su drevni Kinezi. Dakle, ona mora biti istinita. Može se i pozvati na drevnu mudrost kako bi se podržale stvari koje su osebujne ili koje se mijenjaju s vremenom. Na primjer: Ljudi su prije više stoljeća spavali noću po devet sati, stoga i mi sada moramo toliko spavati. Postoje brojni razlozi koji su mogli uzrokovati da ljudi u prošlosti spavaju dulje, stoga činjenica da su prije dulje spavali ne daje nikakvu potporu argumentu. 18 Neformalna logička pogreška › Red Herring › Pozivanje na irelevantan autoritet
  23. 23. začudo, profesor čimpanzić, najugledniji svjetski živući kemičar, često je citiran o pitanjima vjernosti.
  24. 24. Dvosmislenost (Equivocation) Dvosmislenost iskorištava višeznačnost jezika mijenjajući značenje riječi tijekom rasprave i koristeći različita značenja kako bi se podržao određeni zaključak. Za riječ čije se značenje održava tijekom rasprave kaže se da se koristi jednoznačno. Razmotrite sljedeći argument: Kako možete biti protiv vjere kada svakodnevno iskazujete vjeru u prijatelje, partnere i poslovna ulaganja? Ovdje se značenje riječi “vjera” mijenja iz “duhovnog vjerovanja u stvoritelja” u “davanje povjerenja”. Pozivanje na ovu pogrešku uobičajeno se događa u raspravama o znanosti i religiji, gdje se riječ “zašto” može koristiti na različite načine, tj. može se koristiti dvoznačno. S jedne se strane može koristiti kao riječ koja traži uzrok, što zapravo i jest glavni pokretač znanosti, dok se s druge strane može upotrebljavati kao riječ koja traži smisao te se bavi moralom i pitanjima na koje znanost (još) nema odgovora. Na primjer, može se tvrditi: Znanost nam ne može reći zašto se stvari događaju. Zašto postojimo? Zašto se ponašati moralno? Dakle, trebamo neki drugi izvor koji bi nam rekao zašto se stvari događaju. 3 Ilustracija se temelji na razgovoru između Alise i Bijele kraljice u Alisi s one strane ogledala Lewisa Carrolla. 20 Neformalna logička pogreška › Dvosmislenost
  25. 25. Kraljica je rekla znatiželjnom malom ždralu da može jesti pekmez svaki drugi dan, ali nikako danas, jer danas nije svaki drugi dan.
  26. 26. Lažna dilema Lažna dilema je argument u kojem se sve iz područja rasprave predstavlja kao element jedne od dviju mogućih kategorija. Ako se odbaci jedna od tih kategorija, tada se mora prihvatiti druga. Na primjer: U ratu protiv fanatizma, ne može se biti suzdržan; ili si s nama ili s fanaticima. U stvarnosti, postoji treća opcija - može se biti i neutralan; i četvrta opcija, može se biti protiv obje kategorije; čak i peta opcija, mogu se simpatizirati elementi obiju kategorija. U knjizi Najčudniji čovjek spominje se da je fizičar Ernest Rutherford jednom ispričao svom kolegi Nielsu Bohru parabolu o čovjeku koji je kupio papigu u dućanu i vratio ju jer nije govorila. Nakon nekoliko takvih posjeta, upravitelj dućana mu je na kraju rekao: “A, sad razumijem! Željeli ste papigu koja govori. Oprostite mi, molim vas. Dao sam vam papigu koja misli.” Očito je Rutherford koristio parabolu da bi ilustrirao genijalnost tihog Diraca, ali nije teško zamisliti da bi netko mogao upotrijebiti takav način zaključivanja kako bi sugerirao da je osoba ili tihi mislilac ili brbljava budala. 4 Ova se logička pogreška može odnositi i na logičku pogrešku isključene sredine, crno-bijelu logičku pogrešku i lažnu dihotomiju 22 Neformalna logička pogreška › Lažna dilema
  27. 27. “Koji dio avokada želite probati” pitao je trgovac. “Želio bih probati srednji dio” odgovorio je kupac, “koji čini se nedostaje”.
  28. 28. Lažni uzrok (Not a Cause for a Cause) Logička pogreška koja pretpostavlja uzrok nekog događaja iako nema dokaza da uzrok postoji. Dva se događaja mogu odvijati jedan za drugim ili istovremeno jer su korelirani, slučajno ili zbog nekog drugog nepoznatog događaja; ne može se bez dokaza zaključiti da su događaji uzročno povezani. Nedavni potres se dogodio zbog neposlušnosti ljudi prema kralju nije dobar argument. Ova logička pogreška ima dva specifična oblika: ‘nakon toga, dakle zbog toga’ (after this, therefore because of this) i ‘s time, dakle zbog toga’ (with this, therefore because of this). U prvom slučaju, ako jedan događaj prethodi drugome, tvrdi se da je prvi događaj uzrokovao drugi.U drugom slučaju, zato što se jedan događaj događa u isto vrijeme kao i drugi, kaže se da je prvi događaj uzrokovao drugi.U različitim disciplinama ovo se naziva brkanjem korelacije i kauzalnosti5 . Ovdje je parafraziran primjer komičara Stewarta Leeja: Zbog toga što sam 1976. godine nacrtao robota, a nakon toga su izašli Ratovi zvijezda, ne mogu reći da su sigurno kopirali moju ideju. Evo još jedan primjer kojeg sam nedavno vidio na online forumu: Napadač je srušio internetsku stranicu željezničke tvrtke i kada sam išao provjeriti raspored vlakova koji dolaze, zamisli, svi su kasnili! Ono što je komentator nije shvatio jest da ti vlakovi rijetko dolaze na vrijeme, a bez ikakve znanstvene kontrole, zaključak je neutemeljen. 5 Ispostavilo se da postoji jaka korelacija između jedenja čokolade i dobivanja Nobelove nagrade, što bi moglo pobuditi nade mnogih koji jedu čokoladu. 24 Neformalna logička pogreška › Lažni uzrok
  29. 29. krajem svake noći, a malo prije zore, dabar hoda do vrha planine i moli sunce da izađe. Sunce to uvijek i napravi.
  30. 30. Pozivanje na strah Ova logička pogreška cilja na strah publike poticanjem da zamisle zastrašujuću budućnost koju bi sami uzrokovali ako private neke tvrdnje. Umjesto dokaza koji bi pokazali da zaključak, koji može biti legitiman uzrok straha, slijedi iz premise, takvi se argumenti oslanjaju na retoriku, prijetnje ili izravne laži. Na primjer, Tražim od svih svojih zaposlenika da glasaju za mog kandidata na predstojećim izborima. Ako drugi kandidat pobijedi, podići će poreze i mnogi od vas će izgubiti posao. Drugi primjer, izvučen iz romana Proces: Trebali biste mi dati sve svoje dragocjenosti prije nego što dođe policija. Policija će ih staviti u skladište, a tamo se stvari znaju izgubiti. Ovdje se, iako je argument vjerojatnije prijetnja, premda suptilna, pokušava utjecati na zaključivanje. Ovu pogrešku ne treba miješati s neprikrivenim prijetnjama ili naredbama koje ni ne pokušavaju pružiti dokaze, iako se i u njima iskorištava nečiji osjećaj straha [Engel]. Pozivanje na strah može se nastaviti opisom skupa zastrašujućih događaja koji mogu rezultati iz koji se mogu dogoditi kao rezultat prihvaćanja propozicije, iako ne postoje jasne uzročne veze, što podsjeća na sklizak teren (slippery slope). Također, može pružiti jednu jedinu alternativu mogućnost propoziciji, onu napadačevu, što pak u tom slučaju podsjeća na lažnu dilemu. 26 Neformalna logička pogreška › Pozivanje na emocije › Pozivanje na strah
  31. 31. Gospodin Žabić izgubio je izbore nakon što je g. Magare sve uvjerio da, ako Žabić postane dekan, uskoro će žabe vladati Sveučilištem.
  32. 32. Ishitrena generalizacija Ova logička pogreška nastaje kad se generalizira iz uzorka koji je premalen ili prespecifičan da bi bio reprezentativan za populaciju. Na primjer, anketa o predsjednikovu planu smanjenja deficita koja uključuje deset ljudi nasumično ispitanih nasred ceste ne može se ni na koji način smatrati reprezentativnim za mišljenje cijele nacije. Iako mogu izgledati prikladno, ishitrene generalizacije mogu dovesti do skupih i katastrofalnih rezultata. Na primjer, može se tvrditi da su inženjerske pretpostavke koje su dovele do eksplozije Ariane 5 tijekom prvog lansiranja bile rezultat ishitrene generalizacije: skup testiranja koja su se koristila za upravljač Ariane 4 nije bio dovoljno opsežan za testiranje upravljača Ariane 5. Donošenje takvih odluka obično se svodi na sposobnost inženjera i šefova za argumentiranje, pa otuda i važnost ovoga i sličnih primjera za našu raspravu o logičkim pogreškama. Ovdje je još jedan primjer iz Alise iz zemlje čudesa gdje, s obzirom da pluta na vodi, Alisa zaključuje da željeznička postaja, a time i pomoć, mora biti blizu: “Alisa je jednom u životu bila na moru te je došla do općenitog zaključka kako se svugdje na engleskoj obali nalaze brojne naprave za kupanje u moru, djeca kako kopaju po pijesku drvenim lopatama, potom red stambenih kuća, a iza njih željeznička postaja.” [Carroll] 28 Neformalna logička pogreška › Slaba analogija › Nereprezentativan uzorak › Ishitrena generalizacija
  33. 33. ”Nikad nisam vidio hranu koja nema ravne rubove…” “Nikad nisam vidio hranu koja nije okrugla. Sva je hrana stoga definitivno okrugla.“
  34. 34. Pozivanje na neznanje Takav argument pretpostavlja da je propozicija istinita samo zato što ne postoji dokaz da nije. Stoga, tvrdi se da odsutnost dokaza znači dokaz o odsutnosti. Primjer Carla Sagana: “Ne postoji uvjerljiv dokaz da NLO-i ne posjećuju Zemlju; dakle NLO-i postoje.” Slično, kada se nije znalo kako su piramide sagrađene, neki su zaključili da su, ako se ne dokaže suprotno, morale biti sagrađene uz pomoć nadnaravnih sila. Teret dokaza uvijek je na osobi koja iznosi tvrdnju. Štoviše, kao što je već naglašavano, moramo se zapitati što je vjerojatnije, a što manje vjerojatno na temelju dokaza iz prijašnjih opažanja. Je li vjerojatnije da je objekt koji leti svemirom ljudska tvorevina ili prirodna pojava, ili je, s druge strane, vjerojatnije da nas to posjećuju izvanzemaljci s drugog planeta? Budući da smo često primijetili prethodno, ali nikad i potonje, razumno je zaključiti da je malo vjerojatno da su NLO zapravo izvanzemaljci koji nas posjećuju iz svemira. Poseban oblik pozivanja na neznanje je argument iz osobne nevjerice, gdje nečija nesposobnost zamišljanja nečeg dovodi do vjerovanja da je predstavljeni argument pogrešan. Na primjer, Nemoguće je zamisliti je čovjek zaista sletio na Mjesec, dakle, to se nije ni dogodilo. Izjavama ovakve vrste ponekad se duhovito uzvraća s Upravo zato i nisi fizičar. 6 Ilustracija je inspirirana odgovorom Neila deGrasse Tysona na pitanje iz publike o NLO-ima: youtu.be/NSJElZwEI8o 30 Neformalna logička pogreška › Pogreška nedostatnih podataka › Pozivanje na neznanje6
  35. 35. Pogledaj! čudan snop svjetlosti koji se kreće nebom. Ne znam što je to, znači da su sigurno izvanzemaljci koji nas posjećuju s druge planete.
  36. 36. Redefiniranje pojma (No true Scotsman) Općenita tvrdnja ponekad se odnosi na cijelu kategoriju stvari. Kada se suoči s dokazima koji osporavaju tu tvrdnju, umjesto da prihvati ili odbaci dokaze, ovakav argument se se suprotstavlja izazovu tako da proizvoljno redefinira kriterije za članstvo u toj katergoriji7 . Na primjer, može se tvrditi da su programeri ljudi bez socijalnih vještina. Ako netko odbaci tu tvrdnju rekavši “Ali, John je programmer i nije uopće socijalno nesvješt”, to može izazvati odgovor, “Da, ali John nije pravi programer.” Ovdje nije jasno koja su svojstva programera, niti je kategorija programera jasno definirana poput kategorije, recimo, ljudi s plavim očima. Nejasno određene granice pojmova omogućavaju tvrdoglavom umu da redefinira stvari kako mu se svidi. Naziv ove pogreške skovao je Antony Flew u svojoj knjizi Razmišljanje o mišljenju (Thinking about Thinking) u kojoj daje sljedeći primjer: Hamish čita novine i naiđe na priču o Škotu koji je počinio stravičan zločin, na što reagira rekavši: “Nijedan Škot ne bi učinio nešto takvoga.” Sljedećeg dana naiđe na priču o drugom Škotu koji je počinio još gori zločin; i umjesto da prizna da je pogriješio, on kaže “Niti jedan pravi Škot ne bi napravio nešto takvo”. 7 Kad napadač zlonamjerno redefinira kategoriju, znajući jako dobro da je time on ili ona namjerno pogrešno tumači, napad postaje sličan slamnatom čovjeku (straw man). 32 Neformalna logička pogreška › Ambiguity › Dvosmislenost › Redefiniranje pojma
  37. 37. žao mi je, pravila su se promijenila. samo prave svinje mogu unutra.
  38. 38. Genetička pogreška (Genetic fallacy) Podrijetlo argumenta ili podrijetlo osobe koja ga iznosi nema nikakva učinka na valjanost argumenta. Genetička pogreška se čini kad se argument obezvrjeđuje ili brani isključivo na temelju njegove povijesti. Kako ističe T. Edward Damer, kad je netko emocionalno vezan za podrijetlo ideje, nije uvijek lako zanemariti prethodno prilikom procjene potonjeg. Razmotrimo sljedeći argument: Naravno da on podupire štrajk sindikalnih radnika; uostalom, on je iz istog sela. Ovdje se argument, umjesto da se procijeni na osnovi njegove vrijednosti, odbacuje zato što je osoba koja ga iznosi iz istog sela kao i prosvjednici. Taj se podatak koristi za zaključak da je argument zbog toga nevaljan. Evo još jednog primjera: kao muškarci i žene 21. stoljeća, ne možemo se i dalje pridržavati vjerovanja iz Brončanog doba. Mogli bismo se zapitati, a zašto ne? Trebamo li odbaciti sve ideje koje potječu iz Brončanog doba samo zato što su nastale u tom razdoblju? S druge strane, možemo se pozvati na genetičku pogrešku i u pozitivnom smislu, na primjer kad se kaže: Ne možemo osporavati Jackova stajališta o umjetnosti; njegovi su preci redom istaknuti umjetnici. I ovdje, kao i u prethodnim primjerima, nedostaju dokazi potrebni za zaključak. 34 Neformalna logička pogreška › Red Herring › Genetička pogreška
  39. 39. S dužnim poštovanjem, vaša visosti, kako možemo podržavati ideje psa koji ih je razvio dok je bio na ulici?
  40. 40. Krivnja po asocijaciji (Guilt by association) Krivnja po asocijaciji je diskreditiranje argumenta zbog predlaganja ideje koju dijele neki socijalno demonizirani pojedinci ili skupine. Na primjer: Moj protivnik se zalaže za zdravstveni sustav sličan onome u socijalističkim zemljama. Prihvatiti takav sustav zacijelo bi bilo neprihvatljivo. Podsjeća li predloženi zdravstveni sustav na onaj u socijalističkim zemljama ili ne nema nikakve veze s time je li dobar ili loš; to je potpuno pogrešan zaključak (non sequitur). Drugi tip argumenta, koji se ponavlja ad nauseam u nekim društvima, je ovaj: Ne možemo dopustiti ženama da voze automobile jer ljudi u bezbožnim zemljama dopuštaju ženama da voze. U osnovi, ono što ovi i prethodni primjeri pokušavaju tvrditi jest da je određena skupina ljudi apsolutno i kategorički loša. Prema tome, kad pojedinac dijeli makar i jednu jedinu značajku sa spomenutom skupinom, automatski ga se smatra članom te skupine čime mu se pripisuju i sva zla povezana s njom. 36 Neformalna logička pogreška › Krivnja po asocijaciji
  41. 41. moj protivnik smatra da bismo trebali više ulagati u obrazovanje. znate li tko još dijeli isto mišljenje? diktator! uspjeŠna diktatura je obrazovana diktatura
  42. 42. Potvrda posljetka (Affirming the consequent) Jedanodnekolikovaljanihoblikaargumentapoznatjekaomodusponens(načinpotvrđivanja potvrđivanjem), a ima sljedeći oblik: Ako A onda C, A; stoga C. Simbolički: A qC, A C. Ovdje imamo tri propozicije: dvije premise i zaključak. A se naziva prednjak (antecedent), a C posljedak (konsekvent). Na primjer: Ako voda vrije na morskoj razini, onda njezina temperatura iznosi najmanje 100 °C. Ova čaša vode vrije na razini mora/morskoj razini; stoga je njezina temperatura najmanje 100 °C. Takav je argument valjan, uz to što je i pouzdan. Potvrđivanje posljetka je formalna logička pogreška koja ima sljedeći oblik: Ako A onda C, C; stoga A. Pogreška je u pretpostavci da ako je posljedak istinit, onda prednjak također mora biti istinit, što u stvarnosti ne mora biti slučaj. Na primjer: Ljudi koji idu na fakultet uspješniji su u životu. John je uspješan; dakle, zacijelo je išao na fakultet. Očito je da Johnov uspjeh može biti rezultat školovanja, ali može biti rezultat i njegova odgoja ili možda njegove jake želje da prevlada teške okolnosti. Općenito, ne može se reći da je zbog toga što školovanje pomaže uspješnosti, svaki uspješan pojedinac nužno i školovan. 38 Formalna logička pogreška › Potvrda posljetka
  43. 43. Pa, stražaru, ne mora svatko tko nosi oklop vitezom biti. Vitezovi nose oklop, stranče, no ti nisi vitez iako oklop nosiš.
  44. 44. Pozivanje na licemjerje (Appeal to hypocrisy) Ovom se logičkom pogreškom poznatom pod latinskim imenom tu quoque, što znači i ti isto, na optužbu odgovara optužbom umjesto rješavanja postavljenog problema, s namjerom skretanja pozornosti podalje od izvornog argumenta. Na primjer, John kaže: “Ovaj je čovjek u krivu jer nema integriteta; samo ga pitajte zašto je dobio otkaz s prethodnog posla,” na što Jack odgovara, “Kako bi bilo da popričamo o debelom bonusu kojeg si odnio doma prošle godine unatoč tome što se u pola tvoje tvrtke smanjuju izdaci.” Pozivanje na licemjerje također se može javiti kad jedna osoba napada drugu zato što je ono što on/ona zastupaju suprotnosti s njegovim/njezinim prijašnjim postupcima [Engel]. U epizodi tipične britanske TV emisije Imam li ja vijest za tebe (Have I Got News For You), sudionik rasprave je prigovorio na prosvjed protiv korporativne pohlepe u Londonu zbog očiglednog licemjerja prosvjednika, ističući da oni, iako se čini da su protiv kapitalizma, i dalje nastavljaju koristiti pametne telefone i kupovati kavu. Ovaj je ulomak dostupan je na: youtu.be/8WvAkhW-XNI. Ovdje je još jedan primjer iz filma Jasona Reitmana Hvala što pušite (ThankYou for Smoking, Fox Searchlight Pictures, 2005), gdje razgovor opterećen tu quoque optužbama završava izjavom slatkorječivog lobista duhanske industrije Nicka Naylora: “Zanimljivo mi je čuti gospodina iz Vermonta koji mene naziva licemjerom, iako taj isti čovjek u jednom danu, drži tiskovnu konferenciju gdje poziva da se posijeku i spale polja tvrtke American tobacco, a zatim uskače na privatan zrakoplov i odleti do Farm Aida gdje na pozornici vozi traktor i jadikuje o propasti američkog poljoprivrednika.” 40 Neformalna logička pogreška › Pozivanje na licemjerje
  45. 45. Zašto stalno jedeš moju kašicu? A da ja počnem nabrajati sve tvoje loše navike?
  46. 46. Sklizak teren Skliskim se terenom8 pokušava diskreditirati propoziciju tvrdeći da će njeno prihvaćanje nedvojbeno dovesti do slijeda događaja, od kojih su jedan ili više njih, nepoželjni. No, iako je moguće da se dogodi taj slijed događaja, treba imati na umu da se svaka promjena događa s određenom vjerojatnosti, dok ovaj oblik argumenta pretpostavlja da su sve promjene neizbježne, a istovremeno ne pruža dokaze koji bi to poduprli. Ova logička pogreška cilja na strahove publike i povezana je s brojnim drugim logičkim pogreškama, kao što su pozivanje na strah, lažna dilema i argument iz posljedica. Na primjer: Ne bismo smjeli dopustiti ljudima nekontrolirani pristup internetu. Ubrzo nakon toga, ljudi će češće posjećivati pornografske web stranice i uskoro će se cijelo naše moralno tkivo raspasti i svest ćemo se na životinje. Kao što je kristalno jasno, nije dan niti jedan dokaz, osim neutemeljenih nagađanja, da pristup Internetu povlači za sobom raspad moralnog tkiva društva, dok se istovremeno pretpostavljaju određene stvari o ponašanju. 8 Ovdje je opisan uzročni oblik logičke pogreške “sklizak teren”. 42 Neformalna logička pogreška › Sklizak teren
  47. 47. Ako dozvoliš nasilniku da dođe u tvoje dvorište, sutra će se pojaviti na tvom trijemu, a prekosutra će jesti tvoju djecu! ovo je brzo eskaliralo
  48. 48. Ad populum (Appeal to the bandwagon) Također poznat kao pozivanje na većinu, ovaj argument upotrebljava činjenicu da popriličan broj ljudi, možda čak i većina, vjeruje u nešto, kao dokaz da to stoga mora biti istinito. Neki argumenti ove vrste sprječavali su šire prihvaćanje revolucionarnih ideja. Npr. Galileo se suočio s ismijavanjem od strane svojih suvremenika zbog njegove potpore Kopernikanskom modelu. U novije je vrijeme Barry Marshall morao poduzeti ekstremne mjere, dajući samom sebi bakteriju H. pylori kako bi pokazao znanstvenoj zajednici da ta bakterija može uzrokovati peptički ulkus i tako ih uvjerio u teoriju koja je prvotno bila naširoko odbačena. Metoda kojom se ljudi mame na prihvaćanje onoga što je popularno često se upotrebljava u oglašavanju i politici. Na primjer: Sva cool djeca koriste ovaj gel za kosu; budi jedan od njih! Iako je “postati cool dijete” primamljiva ponuda, ona ničim ne podupire obvezu kupnje proizvoda koji je reklamiran. Političari često koriste sličnu retoriku kako bi dali zamah svojim kampanjama i utjecali na glasače. 44 Neformalna logička pogreška › Ad populum
  49. 49. Zašto ne želiš nositi smiješnu kapu kad je svi ostali nose?
  50. 50. Ad hominem Argument ad hominem jest onaj kojim se napada karakter osobe umjesto onoga što je ta osoba rekla, s namjerom skretanja rasprave i diskreditiranja argumenta te osobe. Na primjer: Nisi povjesničar; zašto se ne držiš svog područja rada? Ovdje činjenica je li osoba povjesničar ili nije nema utjecaja na vrijednost njegova argumenta i ne jača poziciju napadača. Ovaj se oblik osobnog napada naziva uvredljivi ad hominem. Drugi, poznat kao ad hominem stjecajem okolnosti, je argument koji napada osobu iz ciničnih razloga, donošenjem procjene o njezinim namjerama. Na primjer: Tebi uopće nije stalo do smanjenja kriminala u gradu, ti samo želiš da ljudi glasaju za tebe. Valja imati na umu da postoje i situacije u kojima se može legitimno dovesti u pitanje karakter i integritet osobe, kao na primjer tijekom svjedočenja na sudu. 9 Ilustracija je inspirirana raspravom na Usenetu prije nekoliko godina u kojoj je sudionik bio prerevan i tvrdoglav programer. 46 Neformalna logička pogreška › Red Herring › Ad hominem9
  51. 51. “Tvoji ad hominem napadi su dokaz da su ti argumenti neosnovani”, piše user226. Rodney počinje tipkati svoj odgovor: “Čini se da si preglup da bi razumio razliku između uvrede i ad hominem napada”.
  52. 52. Cirkularno zaključivanje Cirkularno rasuđivanje je jedan od četiri tipa argumenata znanih kao begging the question [Damer], gdje se implicitno ili eksplicitno pretpostavlja zaključak u jednoj ili više premisa. U kružnom zaključivanju, zaključak se očigledno koristi kao premisa, ili je, češće, preformuliran tako da se sliči na posebnu propoziciju, dok u stvari to nije. Na primjer: Ti si sasvim u krivu, jer ono što tvrdiš nema nikakvog smisla. Ove dvije propozicije zapravo su iste jer u kontekstu rasprave, izrazi “biti u krivu” i “to što tvrdiš nema smisla” uglavnom imaju isto značenje. Argument je naprosto tvrdnja, zbog x dakle x, što je besmisleno. Kružni argument se ponekad oslanja na neizrečene premise, zbog čega ga je ponekad teško otkriti. Pogledajmo jedan primjer iz australske TV serije Please Like Me, gdje jedan od likova osuđuje drugog, nevjernika, na pakao, na što drugi odgovara: [Ovo] nema nikakvog smisla. To je kao kada se hipi prijeti da će te udariti u auru. U prethodnom primjeru, neizrečena je premisa da postoji bog koji neke ljude šalje u pakao. Stoga se premisa ‘Postoji bog koji šalje nevjernike u pakao’ koristi kao podrška zaključku ‘Postoji bog koji šalje nevjernike u pakao.’ 48 Neformalna logička pogreška › Begging the question › Cirkularno zaključivanje
  53. 53. Jeste li sigurni da neću pasti? Da, maleni, vjeruj… u knjigu. “Morski lav je uvijek u pravu.” (1:1, knjiga prema morskom lavu)
  54. 54. Pogreške sastavljanja i dijeljenja (Composition and division) Pogreška sastavljanja je zaključivanje da cjelina mora imati određene značajke jer njezini dijelovi slučajno imaju te značajke. Na primjer: Svi moduli u ovom softverskom sustavu bili su podvrgnuti nizu pojedinačnih testova i svi su ih prošli. Stoga, kad moduli budu integrirani, softverski sustav neće kršiti nijednu od invarijanata potvrđenih tim pojedinačnim testovima. Zapravo, integracija individualnih dijelova, zbog međusobne zavisnosti, unosi novu složenost u sustav, a time i mogućnost pojave novih problema. Pogreška dijeljenja se, s druge strane, odnosi na zaključivanje da dio mora imati neke značajke jer cjelina kojoj pripada slučajno ima te značajke. Na primjer: Naš je tim nepobjediv. Bilo koji od naših igrača može napasti igrača iz bilo kojeg drugog tima i pobijediti ga. Iako može biti točno da je tim kao cjelina nepobjediv, to se ne može koristiti kao dokaz ako bi se tvrdilo da je i svaki od igrača tog tima nepobjediv. Uspjeh tima očito nije uvijek zbroj individualnih sposobnosti njegovih igrača. 50 Neformalna logička pogreška › Pogreške sastavljanja i dijeljenja
  55. 55. završne napomene
  56. 56. Prije mnogo godina, čuo sam profesora kako objašnjava deduktivne argumente koristeći prekrasnu metaforu, opisujući ih kao nepromočive cijevi gdje istina ulazi na jednom kraju i izlazi na drugom. Naime, to je bila inspiracija za naslovnicu ove knjige. Stigavši do njena kraja, nadam se da odlazite s boljim razumijevanjem korisnosti nepropusnih argumenata pri provjeri valjanosti i širenju znanja. Također se nadam da odlazite sa spoznajom o opasnostima od slabih argumenata i koliko su oni uobičajena pojava u našem svakodnevnom životu. 53
  57. 57. bibliografija
  58. 58. [Aristotle] Aristotle, On Sophistical Refutations, translated by W. A. Pickard, http://classics.mit.edu/Aristotle/sophist_refut.html [Avicenna] Avicenna, Avicenna’s Treatise on Logic, translated by Farhang Zabeeh, 1971. [Carroll] Lewis Carroll, Alice’s Adventures in Wonderland, 2008, http://www.gutenberg.org/files/11/11-h/11-h.htm [Curtis] Gary N. Curtis, Fallacy Files, http://fallacyfiles.org [Damer] T. Edward Damer, Attacking Faulty Reasoning: A Practical Guide to Fallacy- Free Arguments (6th ed), 2005. [Engel] S. Morris Engel, With Good Reason: An Introduction to Informal Fallacies, 1999. [Farmelo] Graham Farmelo, The Strangest Man: The Hidden Life of Paul Dirac, Mystic of the Atom, 2011. [Fieser] James Fieser, Internet Encyclopedia of Philosophy, http://www.iep.utm.edu [Firestein] Stuart Firestein, Ignorance: How it Drives Science, 2012. [Fischer] David Hackett Fischer, Historians’ Fallacies: Toward a Logic of Historical Thought, 1970. 55
  59. 59. [Gula] Robert J. Gula, Nonsense: A Handbook of Logical Fallacies, 2002. [Hamblin] C. L. Hamblin, Fallacies, 1970. [King] Stephen King, On Writing, 2000. [Minsky] Marvin Minsky, The Society of Mind, 1988. [Pólya] George Pólya, How to Solve It: A New Aspect of Mathematical Method, 2004 [Russell] Bertrand Russell, The Problems of Philosophy, 1912, http://ditext.com/russell/russell.html [Sagan] Carl Sagan, The Demon-Haunted World: Science as a Candle in the Dark, 1995. [Simanek] Donald E. Simanek, Uses and Misues of Logic, 2002, http://lhup.edu/~dsimanek/philosop/logic.htm [Smith] Peter Smith, An Introduction to Formal Logic, 2003. 56

×