Monografija cijela za_monitor

1,108 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
1,108
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
8
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Monografija cijela za_monitor

  1. 1. Pouzdan socijalni partner Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) osnovana je početkom 2005. 0RQRJUDʏMD R SHWRJRGLġQMHP UDGX godine kao dio projekta “Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj HUMANI Gori” koji je sprovodila Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Holandije. FSR je danas nezavisna organizacija jedistvena po svojim aktivnostima. KAPITAL Vizija: Crna Gora, građansko društvo, sa obrazovanom i integrisanom romskom i egipćanskom zajednicom. Misija: Podrška integraciji Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz obezbjeđivanje pristupa obrazovanju i zapošljavanju na svim nivoima. doprinos Fondacije za stipendiranje Roma FSR želi se razviti u regionalno prepoznatljiv Institut socijalne inkluzije 2005-2010 (ISI) specijalizovan za različite izazove društvenog uključivanja Roma i Egipćana. Zadaci: - promovisanje značaja obrazovanja za dugoročni izlazak izZdravko Cimbaljević (1983), ima bogato volontersko i siromaštva,radno iskustvo u civilnom društvu, radeći za niz domaćih - sakupljanje građe i prezentacija kulturne baštine Roma iili inostranih organizacija, različitog profila (mladi, re-ligija, ljudska prava). Kapacitete za rad sa marginal- =GUDYNR &LPEDOMHYLÇ Egipćana u Crnoj Gori - obezbjeđivanje stipendija – novčane podrške za Rome iizovanim društvenim grupama specijalizirao u VelikojBritaniji, Španiji i Venecueli. U Crnoj Gori posljednjih ÐXUÑLFD ÆRULÇ Egipćane koji pohađaju osnovnu školu, nastavu u srednjimgodina angažovan na nekoliko vodećih projekata so- školama i na Univerzitetu u Crnoj Gori,cijalne inkluzije Roma. Pohađao niz obuka iz oblasti - obezbjeđivanje pristupa finansijskim sredstvima za Rome iomladinske politike i volonterskog rada, ljudskih prava, Egipćane u različitim obrazovnim procesima koji obezbjeđujuobrazovanja odraslih i upravljanja EU projektima. Jedan ili podstiču njihovu integraciju u formalne tokove obrazovanja,od inicijatora grupe “Tolerancija” (tretira LGBT tematiku) kulture, zapošljavanja ili društvo u cjelini,i izvršni koordinator Grupe za ljudska prava. - trajna podrška i jačanje kapaciteta stipendista/kinja, - osnaživanje romskih i egipćanskih domaćinstava i familija, - rad sa roditeljima korisničkih grupa iz osnovne i srednje škole, - istraživanje i dokumentovanje ljudskih prava, - uloga informativnog, obrazovnog i centra za profesionalnu podršku, - iniciranje, participacija i podrška svim aktivnostima koji dopri- nose boljem ekonomskom, socijalnom i društvenom statusu Roma i Egipćana, - javno zastupanje prema donosiocima odluka - aktivno praćenje i podrška procesu evropskih integracija Crne Gore - watch dog uloga u primjeni politika i mjerenje efekata pre- duzetih mjera Ključni partneri: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, UNHCR, Ministarstvo prosvjete i nauke, Centar za stručno obrazovanje, Komisija Vlade Crne Gore za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Prosvjetna inspekcija, Zavod za školstvo, Ministarstvo kulture, sporta i medija, Romski savjet u Crnoj Gori, DVV International, COSV, Koalicija „Romski krug“, Institut za otvoreno društvo, DecadeWatch Tim, CRNVO, AkcijaĐurđica Ćorić (1984), osnovno i srednje obrazovan- za ljudska prava, ERRC i dr.je stekla u Podgorici. Diplomirala je Menadžment naEkonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Završi- Kontakt:la Novinarsku školu na Institututu za medije Crne Gore. Fondacija za stipendiranje Roma- Institut socijalne inkluzijePrvo novinarsko iskustvo stekla u nezavisnom dnevni- fsr@t-com.me; fsr@isi-mne.orgku “Vijesti”, kao novinar „Gradske rubrike“. Posebno se www.isi-mne.orgzanimala socijalnim pitanjima i tematikom vezanomza romsku populaciju. Članica je redakcije magazina„Inkluzija“ i Savjeta Grupe za ljudska prava. Trenutnoje radno angažovana u unutrašnjoj politici dnevnog li-sta “Pobjeda”, kao novinarka rubrike „Društvo“ pratećicivilno društvo i socijalnu politiku.
  2. 2. IDENTITAS biblioteka urednikmr Aleksandar Saša Zeković
  3. 3. Zdravko Cimbaljević Đurđica Ćorić Humani kapital - doprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010 „Human capital - contribution of Roma Scholarships Foundation 2005-2010““Humano kapitalo. Anglunipee Fondacijahki pale Romane stipendije 2005 - 2010” Izdavači: Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju – Misija u Crnoj Gori www.osce.org/montenegro Fondacija za stipendiranje Roma – Institut socijalne inkluzije www.isi-mne.org Za izdavača: Veselj Beganaj, predśednik Savjeta monografije Prijevod: Senad Sejdović Bojana Radović Priprema i prijelom: MOUSE studio Štampa: MOUSE studio Tiraž: 1000 Stavovi iznijeti u monografiji ne odražavaju nužno i stajališta izdavača
  4. 4. Zdravko Cimbaljević Đurđica Ćorić HUMANI KAPITALdoprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010 Monografija o petogodišnjem radu Podgorica 2010
  5. 5. HUMANIKAPITAL 6
  6. 6. 7 HUMAN KAPITAL
  7. 7. Foto: Franz Morgenbesser/OSCE Misija Organizacije za bezb- The mission of the Organization E Misija e Organizacijahki katarjednost i saradnju u Evropi (OSCE) for Security and Co-operation in Eu- e bućarimahta te kathar e sig anepruža pomoć i podršku Crnoj Gori rope (OSCE) is to provide assistance Evropa (OSCE) anel pomožimata teu sprovođenju njenih prioritetnih re- and support to Montenegro in the istardipe Crno Gorahke ane kuva teformskih aktivnosti, sarađuje sa crno- implementation of its priority reform lačardol e reformski buća, ćerel bućigorskim vlastima i održava strateško activities, to work with the Montene- e crnogorski manušenca te starel opartnerstvo sa civilnim društvom. grin authorities and maintains stra- partnerstvo katar e civilni gadženca. tegic partnership with civil society.Prioritet Misije jeste kontinuirani Prvo hi e Misijahke te ćerel maj zura-angažman na snaženju aktivnog di- The priority of the Mission is constant le sah e institucije te te ćerdon nevejaloga i partnerstva na planu pružanja active involvement in firming dialogue ane Crno Gora a sah kuva te avelpomoći i podrške Crnoj Gori u jačanju and partnership in the field of provid- ano ćerdipe lenge ano proceso e de-postojećih i novih institucija, izgradnji ing assistance and support to Monte- mokratskonenca reformenca.njenih kapaciteta i prevazilaženju iza- negro in strengthening existing andzova u procesu demokratskih reformi. new institutions, as well as building E Crno Gora ćerdah baro dhrom ano its capacity to overcome challenges cinono vakti. Ane štar brš lahke neza-Crna Gora je prešla dug put za rela- in the process of democratic reforms. visnostoha voj ćerdah lačhe korakujrativno kratko vrijeme. Za manje od ane sah e reforme. Ćerdi hi e čačimahkičetiri godine od njene nezavisnosti, Montenegro has come a long way in te instuticionalno okviri kaj trubuj teona je učinila značajne korake u pro- a relatively short time. In less than four ćerdol jek nezavisno država. Hi jošcesu ukupnih reformi. Uspostavljen je years since its independence, it has te ćerdol. But te ćerdol. Majbut anepravni i institucionalni okvir neopho- made significant steps in the reform zuralimata e institucijengo kapacitetodan za funkcionisanje jedne neza- process. Necessary legal and institu- ane Crno Gora ane maripe katar ovisne države. Ipak, preostaje još dosta tional framework for functioning of kriminalo te korupcijahko, istardipe eizazova. Još puno toga treba uraditi. an independent state is established. parlamentohke te zujravol lehki ulogaPosebno u dijelu jačanja kapaciteta However, further challenges have re- te aven majlače, istardipe e lokalnocrnogorskih institucija u borbi protiv mained. There is much to be done, uprava te transparentno vlasto, teorganizovanog kriminala i korupcije, especially in the area of strengthening dikljolpe putardo, profesionalno nau podršci parlamentu u jačanju nje- the capacity of Montenegrin institu- politikahko medijahko than, ano zu-gove uloge i povećanju efikasnosti, u tions in the fight against organized jralipe e civilno sektorehko, a sah tepodršci lokalnoj upravi u jačanju siste- crime and corruption; support to local zujravol demokratija ane Crn Gora.ma odgovorne i transparentne vlasti, authorities to augment the system ofpromovisanju slobodnog, profesion- responsible and transparent govern- Te del odrška e inkluzijahke e Romengealnog i depolitizovanog medijskog ment, while promoting a free, profes- jek hi katar e prvi aktivnostujra e OSCE.prostora, u daljem jačanju kapaciteta sional and depoliticized media space, E istorija katar e diskriminacija te ecivilnog sektora, što sve zajedno dopri- which leads to increasing capacity of procesujra kaj seha pale len, ande džinosi jačanju demokratije u Crnoj Gori. the civil sector, which all contributes ke kuvakaj but Roma, Egipćaja te averPružanje podrške socijalnoj inkluziji to the strengthening of democracy in cinone peree, hi ispidinepe margineRoma jedna od prioritetnih aktivnosti Montenegro. društvohke, kaj majbut hi len chra peOSCE. Istorijat diskriminacije i procesi životohe.koji su ga pratili, doveo je do toga da Supporting social inclusion of Roma issu danas mnogi Romi, Egipćani i dru- one of the priorities of the OSCE O programo „Zujralimata romane li-ge manje zajednice, gurnute do samih The history of discrimination and derenge”, lačhe ćerdah a ka mutavahmargina društva, gdje najčešće imaju processes that went along with it, led le ka monografijaha. Vov ćerdah , naveoma limitiran pristup osnovnim to the fact that today many Roma, samo e sikimaha kaj trubuja lengeživotnim potrebama. Program Egyptians and other smaller commu- učenikonenge te studentonenca, no„Jačanje romskih liderskih potencijala“, nities are pushed to the very margins i e mehanizmoha te kuva iđarol kesadržajno i efektima koje je proizveo, of society, where they most often have so šaj maj but džene ane romani tepredstavljamo ovom monografijom. limited access to basic needs. egipćanonengi populacija, gija kaj ćerdah e Fondacija pale romane sti- pendije. HUMANI KAPITAL 8
  8. 8. On se bavio, ne samo konkret- The content and effect of pro- Uspisardeh gija kaj seha lennim obrazovnim potrebama pojedinih gram “Strengthening Roma leadership putardi bući. O programo ćerdah,učenika i studenata, već i mehanizmi- potential” is compiled in this mono- so hi još jek lahko lačipe, e vlada tema njegovog prenošenja ka većem graph. The program is focused not manušengo društvo ano prtnerskobroju pripadnika romske i egipćanske only on customized educational needs bući.Ane sah e sfere maškar len hi butpopulacije, putem uspostavljanja Fon- of particular students, but it also ex- važno te e crno Gora avel zujrali sardacije za stipendiranje Roma. Ključ plores the possible mechanisms of its demogratdko phuv.njegovog uspjeha leži u jednom sveo- transfer to a larger number of ethnic,buhvatnom, dobro zaokruženom Roma and Egyptian community via Ka avah još partnejra ane akava tepristupu. Program je postavio, što je establishing Roma Scholarship Foun- rešisarah eintegracija pale Roma tedodatna njegova vrijednost, vladu i dation. Key to its success lies in a com- Egipćaja ane crnogorsko phuv.civilno društvo u partnerski kontekst. prehensive, well-rounded approach.U svim sferama saradnja između The program has established govern-civilnog sektora i vlade je od ključnog ment and civil society in a partnershipznačaja za kontinuirani demokratski context, which is its extra value. In thisrazvoj Crne Gore. spheres cooperation between civil sec- tor and government is essential to theNastavićemo da budemo partner u continued democratic developmentprocesu iznalaženja održivog rješenja of Montenegro.za integraciju Roma i Egipćana u crno-gorsko društvo. We will continue to be a partner in the process of finding sustainable solu- tion for the integration of Roma and Egyptian in Montenegrin society. Ambasadorka / Ambassador / E ambasadorka Paraschiva Badescu, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Head of OSCE Mission to Montenegro Šefica e Misijahko e OSCE ane Crno Gora 9 HUMAN KAPITAL
  9. 9. ursel ević oto amir Crna Gora je u procesu evrop- Montenegro is in the process E Crno Gora hi ano proceso paleskih integracija. Taj put zahtijeva jasan of European integration. This path evropski integracije. Kuva dhrom ma-opis konteksta siromaštva i socijalne requires a clear description of the con- nel jasno sar hi e čorimata te socijalnoisključenosti i definisane prioritete text of poverty and social exclusion isključimata pe prioritetujra ćerimata.djelovanja. Rješavanje svih izazova koji and defined priorities for action. The Sar ka lačardon sah izazovujra anesu u vezi sa romskom i egipćanskom solution to all challenges related to romane te egipćanski phere anezajednicom podrazumijevaju napore the Roma and Egyptian community ekonomski, sikimahke, socijalno teekonomske, obrazovne, socijalne i kul- include economic, educational, social kulturahke prirode, maripata katerturne prirode, borbu protiv rasizma and cultural efforts, the fight against o rasizmo te diskriminacija, javnoi diskriminacije, javno zastupanje i racism and discrimination, advocacy putardipe te monitoringo insanohkestalni monitoring ljudskih prava. and constant monitoring of human čačimata. rights.Fondacija za stipendiranje Roma E Fondacija pale romane stipendije(FSR), osnovana početkom 2005. kroz Roma Scholarship Foundation (FSR), (FSR), ćerdi e početkoha 2005 brš an-projekat „Jačanje romskih liderskih established in early 2005 through the dar o projekto „Zujralimata Romanepotencijala u Crnoj Gori“ koji je spro- project „Strengthening the leadership liderengo ane Crno Gora“ kaj ćerdahvodila Misija Organizacije za evropsku potential of Roma in Montenegro”, e Misija e Organizacijahki katar ebezbijednost i saradnju (OEBS), važan which was implemented by the Orga- bućarimahta te kathar e sig (OEBS)je faktor socijalne inkluzije doprinoseći, nization for Security and Cooperation baro hi faktori socijalnone nkluzijahkeu tom kontekstu, procesu evropskih in Europe (OSCE), is an important fac- kaj anel, ane akava avh, ano procesointegracija. tor to social inclusion, contributing to, evropahke integracijahke. in this context, the process of EuropeanObilježavanje pet godina i nije neki integration. Kuva kaj perde pandž brš i inaj varesorganizacijski jubilej u društvima ane manuš kaj hi len lači demokratskosa razvijenom demokratskom i Marking five years isn’t really an an- te menušengi praksa. A ane pandžgrađanskom praksom i tradicijom u niversary in societies with developed brš kaj gija lače čerde akate palesocijalnoj inkluziji. Ipak, pet godina democratic and civil practice and tra- majbilače thode phere, ane sah edjelotvornih afirmativnih mjera za dition of social inclusion. However, five crnogorsko iskustvo, hi jubilejo kajnajmarginalizovaniju društvenu i years of effective affirmative measures trubuj te dikljolpe.etničku grupu, u svijetlu ukupnog to the most marginalized social andcrnogorskog iskustva, jeste jubilej ethnic group, in light of the total Mon- Ane istardimata Savjetohki Mono-vrijedan određene pažnje. tenegrin experience, is an anniversary grafijahko, autor/ke lije te ćeren sah worth some attention. so ćerde te toven ane lila, dokumen-Uz podršku Savjeta monografije, tujra te denpe gući. Šukar hi te dikehautori su pokušali petogodišnju With the support of the Council of so škurisarde e manuša kaj ćerde oprošlost ukomponovati kroz tekst, monographs, the authors has tried to smislo katar o FSR. Kulehke hi e pred-dokumenta, fotografije i sjećanja. incorporate the past five years through metno monografija bari, a hi la i butLijepo je pročitati sjećanja ljudi koji text, documents, photographs and lače riga. Lahko baripe hi ane kuvasu stvarali i podržavali ili su zapra- memories. It is nice to read the memo- kaj ni bistardah e isanonen andarvo smisao FSR. Zato je predmetna ries of people who created and sup- kaj i postoji, te kaj čudel e pažnja pemonografija značajna, i ima dosta ported or are actually the meaning majchra pindžarde isaja, činjenice,pozitivnih strana. Jako važno je što nije of FSR. It is therefore an important situacije te programujra. Monografijazanemarila biografski elemenat ljudi subject of monographs, and has a ni del majpalune alava, ni ćerel o pro-kojima je u biti posvećena i što skreće very positive side. Also ceso po krajo.pažnju na dosad manje poznate ili ne-dovoljno predstavljene ljude, činjenice,događaje i programe A A A 10
  10. 10. Monografija ne nudi definitivne important is that it has not ne- Ćerdi sr šaj avela, putrel o dhromodgovore, ne završava proces. Postav- glected the biographies of people, to pale nevi sig te čerdimata, pale neveljenim sadržajima i pretpostavkama, whom it is dedicated and which draws manuša, pale nevo kadro andar eotvara prostor za neku novu energiju attention to the hitherto less-known romana te egipćaja, pale maj zuralei kreativnost, za nove ljude, za novi or under-represented persons, facts, efektujra te nakaven angle e alava...romski i egipćanski kadrovski poten- events and programs. The monographcijal, za jače efekte uključivanja, za does not provide definitive answers, Monografija hi ćerdi sar jek istraž-nastavak dijaloga.... nor does it show the end of the pro- ivačko projekto kaj tovel e Fondacija cess. It opens space for a new energy pale romane stipendije inća kajMonografija je rađena i kao svo- and creativity, to set content and as- trubuj- sar baro generatori socijalnojevrstan istraživački projekat koji sumptions, to new people, new Roma baripe te sah o anglunipe romengo tepredstavlja Fondaciju za stipen- and Egyptian potential, for greater of egipćanonenge phere. Sar jek genera-diranje Roma onako kako i treba - inclusion, and for the continuation of tori humno kapitalo ane amari phuv.kao značajan generator socijalnog the dialogue.razvoja i ukupnog napredka romskei egipćanske zajednice. Kao jednog The monograph is made as a specificod generatora humanog kapitala u research project that represents Romanašoj zemlji. Scholarship Foundation as it should - as an important generator of social development and overall progress of the Roma and Egyptian communities, as one of the generators of human capital in our country mr.sc. Aleksandar Saša Zeković izvršni direktor / executive director /izvršno direktor 11 A A A
  11. 11. HUMANIKAPITAL 12
  12. 12. Cimbaljević Z., Ćorić Đ. Cimbaljević Z., Ćorić Đ. Cimbaljević Z., Ćorić Đ.(2010) „Humani kapital. (2010) „Human capital. (2010) „Humano kapitalo.Doprinos Fondacije za stipendiranje Contribution of Roma Scholarships Anglunipee Fondacijahki paleRoma 2005-2010„ Foundation 2005-2010“ Romane stipendije 2005 - 2010” Publikacija predstavlja pro- This publication represents E publikacija hi programohkigramski i institucionalni pristup a programmatic and institutional te institucionalno karing e Romaprema Romima i Egipćanima i niz approach to Roma and Egyptians te Egipćaja te pe reda hi kaj hi anekonkretno primijenjenih rješenja and a number of concrete solutions manušengo maknime andar e Crnou suočavanju sa društvenom in dealing with social exclusion in Gora.isključenošću u Crnoj Gori. Montenegro. Voj mutavel jek zuralo dhrom e Fon-Ona predstavlja razvojni put Fon- It shows a development of the dacijahko pale Rpmane stipendijedacije za stipendiranje Roma – od Roma Scholarship Foundation katar lahko putardipe dži do ad-njenog osnivanja do danas, kroz since its inception to the present, jiveh, andar e isaja korkore, ćerdekonkretne pojedince/ke, uspostav- through specific individuals, estab- bućarimata, lačarde inicijative, ćerdeljena partnerstva, pokrenute i ost- lished partnerships, initiated and programujra, te kaj hi izazovujra. Evarene inicijative, realizovane pro- completed initiatives, implemented ćerde programujra te kuva sar kagrame, ostvarene efekte i uticaje, programme, achieved effects and istardon, ćidino iskustvo, o brojokojoš uvijek aktuelne izazove. Primi- impacts, and the current challenges. seha ane kuva, e maškaruni saradnjajenjeni programi i njihova održivost, Applied programme and their sus- te bućarimata vorbahki, ćerel sahstečeno iskustvo, broj korisnika i tainability, the experience, the num- lačo primjeri e praksahko.raznovrsnost ciljnih grupa, insti- ber of users and a variety of targettucionalizovana saradnja i dijalog, groups, institutional cooperation Ano lil hi, andar o programskovođen sa sistemskim institucijama, and dialogue, guided by the system iskustvo, ćerdol pe pe vh kulturahke,definišu model odnosno primjer institutions, define a model and an ćerdimata pe putardi srategijadobre prakse. example of good practice. manušengi resursujra te putardo than te dikljonpe jekhvare.U knjizi se, kroz predstavljanje pro- The book, by presenting the pro-gramskog iskustva, insistira i na gram experience, advocates for the Sah so ćidijahpe mutavel jek kul-primjeni različitih strategija razvoja implementation of various strate- turno, sikipehki te socijalno politika.ljudskih resursa i otvara prostor za gies for human resource develop- Del lačo izvori informacijengo atarpreispitivanje istih. ment and opens up space for its e efikasno program te konkretni reconsideration. programujra te lengi mjera, lačoSakupljeni sadržaj ukazuje na perspe- kulenge kaj anel len e politikahkem-ktive kulturne, obrazovne i socijalne Collected content indicates the per- jerenge i po lokalno i pe manušengopolitike. Nudi kvalitetan izvor različitih spective of cultural, educational and nivoo.informacija o efikasnosti pojedinih social policy. It offers a quality sourceprograma i konkretnih mjera, potenci- of information on the effectiveness Sadržajno o lil anel o humano kapi-jalno koristan donosiocima odluka pri of various individual programs and talo ane Crno gora andar o aktivnokreiranju politika i mjera na lokalnom specific measures, potentially use- anglunipe romane te egipćanonengoi nacionalnom nivou. ful for decision makers in creating phero ane manušengo te ekonomsko policies and measures at the local maripe katar e čorimata te margin-Sadržajno knjiga promoviše značaj and national level. alizacijahke.humanog kapitala u Crnoj Goridefinišući ga kroz aktivno učešće The book promotes the importance Majpalal, o lil iđareljek poruka – sikiperomske i egipćanske zajednice u of human capital in Montenegro te obuka, katar intezivno bućaripedruštvenom i ekonomskom životu i by defining it through the active katar e maknime manuša, kaj hi lenkroz borbu protiv siromaštva i mar- participation of Roma and Egyptian majlačo anglunipe ano majbaripe,ginalizacije. communities in the social and eco- istardo o bajripe te lačardimata so- nomic life and in the fight against cijalnone inkluzijahke.Konačno, knjiga nosi jasnu poruku – poverty and marginalization. Finally,obrazovanje i obuka, uz intenzivan rad the book carries a clear messagesa isključenim grupama, imaju ključni - education and training, with in-doprinos u povećanju prosperiteta, tensive work with excluded groups,održivog rasta i podsticanja socijalne are a key contribution to increasinginkluzije. prosperity, sustainable growth and encouraging social inclusion. 13 HUMAN KAPITAL
  13. 13. Ambasadorka Paraschiva Badescu,šefica Misije Organizacije za evropsku bezbijednost i saradnju u Crnoj Gori HUMANI KAPITAL 14
  14. 14. OSIGURATI KONTINUITET DRUŠTVENE INKLUZIJEMisija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, tokom mandata ambasadorke Badescu, pružilaje crnogorskom društvu značajnu pomoć i podršku u razvijanju politika i mjera prema nacionalnim manjinama. Posebno jevidljiv doprinos na polju socijalne inkluzije romske i egipćanske zajednice. Osim konkretnog angažovanja u procesu reformizakonodavstva i izgradnji institucija pomoć je pružena u razvoju kadrovskih i liderskih potencijala i stvaranju održivih rješenjaza podršku društvenom uključivanjuVaša ekselencijo, molimo Vas, prije svega, da čitaocima sveobuhvatnog raspona aktivnosti u kojima smo aktivni,monografije predstavite mandat i ključne programske kao i pozitivne percepcije našeg rada. To je, sa jedne strane,aspekte Misije Organizacije za evropsku bezbjednost veoma ohrabrujuće, ali, sa druge strane, predstavlja i velikui saradnju? odgovornost.- Misija Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi OSCE i njegova Misija su igrali i igraju važnu ulogu u(OSCE) u Crnoj Gori uspostavljena je 29. juna 2006. go- pružanju podrške reformskim procesima u Crnoj Gori. Misijadine, Odlukom Stalnog savjeta OSCE-a, broj 732., sa ciljem OSCE-a, koja radi u neposrednoj saradnji sa svim akterimapružanja pomoći i podrške u implementaciji principa i crnogorskog društva, pomaže jačanju kapaciteta crnogo-obaveza OSCE-a, kao i saradnje OSCE-a i Crne Gore u sve rskih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala itri dimenzije bezbjednosti: političko-vojnoj, ekonomskoj, korupcije, promovisanju demokratizacije, vladavine prava,dimenziji zaštite životne sredine i ljudskoj dimenziji. Njen reforme pravosuđa, podrške Parlamentu, itd.mandat je da pospješuje kontakte i saradnju, koordinišeaktivnosti i promoviše međunarodnu saradnju i razmjenu Crna Gora se često spominje kao uspješna priča u regionu.sa Predsjedništvom OSCE-a, Sekretarijatom, OSCE-ovim Ona je u svom razvoju prešla dug put za relativno kratkoinstitucijama, i, po potrebi, OSCE-ovim misijama na terenu, vrijeme. Za manje od četiri godine od njene nezavisnosti,pogotovo onim u jugoistočnom dijelu Evrope, a, naravno, ona je učinila značajne korake u procesu ukupnih reformi,i generalnu saradnju sa međunarodnim organizacijama i radila intezivno na jačanju institucija i pravnih kapacitetai institucijama. U implementaciji svojih aktivnosti, Misija potrebnih za prevazilaženje izazova sa kojima se u tomsarađuje sa crnogorskim vlastima, visoko-obrazovnim procesu susrijeće. Nastavila je da ostvaruje napredak uinstitucijama i civilnim sektorom. Misija pruža pomoć reformi pravosuđa i njenoj implementaciji. Uspostavljen jei podršku Crnoj Gori u sprovođenju njenih prioritetnih i pravni i institucionalni okvir neophodan za funkcionisanjereformskih aktivnosti, i održava strateško partnerstvo sa jedne nezavisne državecivilnim društvom. Operativne aktivnosti Misije fokusiranisu na procese demokratizacije, reforme zakonodavnog ok- Ipak, preostaje još dosta izazova, i još puno toga trebavira i izgradnju institucija, reformu policije, političko-vojna uraditi. Dalji napori neophodni su u dijelu jačanja kapac-pitanja, zaštitu životne sredine i jačanje lokalne uprave. iteta crnogorskih institucija u borbi protiv organizovanogSveukupni prioritet Misije je kontinuirani angažman na kriminala i korupcije, u podršci parlamentu u jačanjujačanju aktivnog dijaloga i partnerstva na planu pružanja njegove uloge i povećanju njegove efikasnosti, u podršcipomoći i podrške Crnoj Gori u jačanju postojećih i novih lokalnoj upravi u jačanju sistema odgovorne i transpar-institucija, izgradnji njenih kapaciteta u ispunjavanju za- entne vlasti i promovisanju slobodnog, profesionalnogdataka i obaveza, i prevazilaženju izazova u procesu de- i depolitizovanog medijskog prostora, u daljem jačanjumokratskih reformi, kao i ispunjavanju obaveza OSCE-a. kapaciteta civilnog sektora, što sve zajedno doprinosiSlijedeći vodeći princip kontinuiteta i adaptibilnosti, Misija jačanju demokratije u Crnoj Gori.OSCE pruža pomoć u iznalaženju odgovora na obavezei izazove sa kojima se Crna Gora susrijeće u toku procesa OSCE je značajnu pažnju posvetio stvaranju insti-reformi, i na planu stremljenja ka evropskim i evroatlanskim tucionalnog okvira za zaštitu manjina, ali reklo bi seintegracijama. i povoljne klime i ambijenta za istinsko ostvarivanje manjinskih prava?Duži niz godina ste prisutni u Crnoj Gori i moglo bise reći da je OEBS, ali i Vi lično, svjedok političkog - Prve aktivnosti koje su se ticale obezbjeđivanja podrškei institucionalnog sazrijevanja i stasavanja Crne za izgradnju institucionalnih kapaciteta za zaštitu manjinaGore. Kakva nosite iskustva, posebno imajući u vidu bile su relativno lak posao. OSCE je svakako bio veoma zain-vremensku dimenziju? teresovan da se uključi u taj proces. Međutim, praktični dio koji se odnosi na ostvarivanje tih prava u praksi, odnosno- Zadovoljstvo mi je što je Misija OSCE-a dobro poznata u načina na koji se pojedini zakoni implementiraju, je onajCrnoj Gori po brojnim aktivnostima njenih institucija, kao koji iziskuje kontinuirane napore i adekvatan monitoringšto su ODIHR i Visoki komesar za nacionalne manjine, kao i njihove primjene i učinaka.kroz mnoge aktivnosti koje naša Misija sprovodi i realizujeu neposrednoj saradnji sa crnogorskim partnerima. U OSCE će nastaviti da djeluje na tom planu, bilo putemsprovođenju svojih aktivnosti, Misija ima veliku prednost pružanja podrške aktivnostima koje za cilj imajusamim tim što se na njeno prisustvo i rad gleda veoma obezbjeđivanje sistema socijalne zaštite dostupne svima,blagonaklono. Sama Misija je i uspostavljena na zahtjev uključujući i edukaciju u dijelu praćenja monitoring proc-zemlje domaćina, odnosno u ovom slučaju Crne Gore, esa izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva.i njen, rekla bih, istaknut profil je takav ponajprije zbog 15 HUMAN KAPITAL
  15. 15. BadescuCrnogorsko društvo u cjelini posebno može biti zado- Misija je takođe snažno angažovana na planu pružanjavoljno Misijom OSCE-a i njenim doprinosom u oblasti podrške vladinoj strategiji za inkluziju Roma, i pratećimsocijalne inkluzije Roma. Predstavite nam ključne akcionim planovima za njeno sprovođenje. Smatramo daaspekte djelovanja OSCE u tom kontekstu? su to važni dokumenti, čija je realizacija i u praksi nailazila na određene poteškoće, ali se oni ipak kreću naprijed.- Dozvolite da napomenemo da naša Misija nije usamljenau pružanju podrške socijalnoj inkluziji Roma, a OSCE kao Sve u svemu, zadovoljni smo učinkom koji je Misija ostvarilaorganizacija je naznačila ovu aktivnost kao prioritetnu na ovom planu, ali, naravno, to je samo jedan dio te priče.za svih 56 država članica. Stoga je to jedan od ključnih Mi ćemo i dalje činiti što bude u našoj moći, i nastavićemoaspekata mandata naše Misije. Istorijat diskriminacije i da budemo partner u procesu iznalaženja održivog rješenjaprocesi koji su ga pratili, doveo je do toga da su danas za integraciju Roma u crnogorsko društvo.mnogi Romi, Egipćani i druge manje zajednice, gurnutedo samih margina društva, gdje najčešće imaju veoma Program „Jačanje romskih liderskih potencijala“, koji jelimitiran pristup osnovnim životnim potrebama, kao što od 2004 do 2007. realizovala Misija OSCE-a, po ocjenisu hrana, voda, smještaj, obrazovanje i sigurnost. domaće i međunarodne stručne javnosti, zvaničnih isntitucija i romskih struktura ocijenjuje se kao najoz-OSCE prepoznaje činjenicu da integracija manjina u društvo biljniji pokretač održivog procesa socijalne inkluzijepredstavlja jedan od ključnih činilaca sveukupe bezbjed- Romai Egipćana koji je dao duh svih kasnijim, veomanosti. Što se tiče pripadnika RAE populacije, konkretno, ozbiljnim, incijativama i koji je pomogao da romske/ovaj proces integracije ide dosta sporo, i to iz niza razloga, egipćanske strukture postanu i budu prepoznate kaoi dakako ne samo u Crnoj Gori, zbog čega je neophodan ozbiljan i odgovoran partner?veći i snažniji angažman države i međunarodne zajednicena tom planu. OSCE radi zajedno sa drugim međunarodnim - Veoma smo zadovoljni zbog okolnosti da je taj programorganizacijama, nevladinim organizacijama kao i naciona- tako pozitivno ocijenjen. Smatram da ključ njegovog us-lnim i lokalnim vlastima na planu zbližavanja razdvojenih pjeha leži u jednom sveobuhvatnom, dobro zaokruženomzajednica, na planu uključivanja svih njihovih pripadnika pristupu. Program se bavio, ne samo konkretnim obra-u javni i politički život, kao i poštovanja dostojanstva svih zovnim potrebama pojedinih učenika i studenata, većpojedinaca i njihovih građanskih i političkih prava, njihovog i mehanizmima njegovog prenošenja ka većem brojupunog promovisanja i zaštite. Fokus naše pažnje do sada pripadnika romske populacije, putem uspostavljanja Fon-je bio dominantno na edukaciji pripadnika RAE populacije. dacije za stipendiranje Roma. Ono što je sada važno jesteSvakako je u tom smislu do sada najveći projekat bio kako učiniti tu Fondaciju održivom, i kako privući podršku“ Jačanje liderskog potencijala Roma”, koji je sproveden u za njeno kontinuirano postojanje i funkcionisanje.saradnji sa mrežom Roma, crnogorskim insitutucijama, idrugim relevantnim međunarodnim subjektima. Projekat Reklo bi se da je ovaj program, kasnije i kroz formi-je kao posebnu ciljnu grupu iimao mlađu romsku popu- ranje Fondacije za stipendiranje Roma, Vladu i civilnolaciju, posebno njen ženski dio. Dvadeettri mlada Roma, društvo postavio u zajednički okvir i partnerski kon-od čega polovina djevojke, učestvovala su u tri stručna tekst?trening prgrama, osmišljena tako da izađu u susret njihovimnajurgentnijim potrebama, i to u dijelu sljedećih profesija - To je, svakako, tačno, i to je još nešto što se može dodatnoa) novinarstvo, b) edukatori/treneri, i c) NVO aktivizam. smatrati uspjehom projekta i primjerom dobre prakse koja se može primjenjivati u budućim ativnostima. UKao ključni dio ovog projekta, osnovana je Fondacija za svim sferama saradnja izmedju civilnog sektora i vladestipendiranje Roma, i to u januaru 2005. godine, sa ciljem biće od ključnog značaja za kontinuirani demokratskida obezbijedi stipendiju za sve romske studente u Crnoj razvoj Crne Gore.Gori. U okviru ovog programa, jedan broj studenata jezavršio Filozofski fakultet, i postali su i sami predavači, Izlazna strategija OSCE u predstavljenom projektusedam Roma i Egipćana završilo je školu za novinarstvo na realizovana je kroz osnivanje Fondacije za stipendi-Institutu za medije, kao i prateći praktični trening program, ranje Roma, prve takve organizacije, ne samo u Crnojdok je 23 Roma završilo jedan duži program obuke za NVO Gori, nego i u regionu. Kaži te nam više o tome i kakoaktiviste, odnosno menadžere. Vi vidite razvojni put i ostvareni napredak Fondacije za stipendiranje Roma?Takođe smo bili angažovani i u pojedinim školama, dabismo promovisali bolje razumijevanje i saradnju među - Kao što sam i prije pomenula, osnivanje Fondacije zaučenicima svih nacionalnosti, a sa posebnim fokusom na stipendiranje Roma bila je od vitalnog značaja, ne samodjecu romske nacionalnosti. za uspjeh samog projekta, već, još više, za kontinuiranu podršku i pomoć koju će ta Fondacija pružati romskoj za-Još jedan od projekata koje sprovodimo usmjeren je na jednici u daljem napretku. Prije osnivanja same Fondacije,podršku integracije Roma i drugih ranjivih grupa. Sam nije se mnogo ni pričalo, a kamoli radilo, na konkretnojprojekat sastoji se od različitih segmenata. Jedna od nje- podršci i pružanju pomoći pripadnicima RAE populacije,govih komponenti usmjerena je na podršku mreži žena kako u završavanju nižeg, tako i višeg obrazovanja. Ne samoRomkinja, putem projekata za promovisanje osnaživanja to, Fondacija je zapravo omogućila tim mladim ljudima iranjivog dijela romske ženske populacije, dok se drugi dio da se domognu nekog pristojnog posla. To nije urađeno,odnosi na integraciju romske djece u crnogorsko društvo. kako to ponekad biva, putem pukog milosrđa, već tako HUMANI KAPITAL 16
  16. 16. Badescušto su tim ljudima pruženi potrebni alati za rad. Pomoć je, kad je u pitanju poštovanje principa zastupljenosti manjina,dakako, bila potrebna, ali, kada se govori o obrazovanju, moguće definisati na više načina. Drugim riječima, obziromsvaka pružena pomoć i podrška višestruko se vraćaju. da je to pitanje vezano za posebne okolnosti ili specifičnosti konteksta pojedine zemlje, moguće ga je riješiti na višeFondacija je, takođe, da tako kažemo, proizvela jedan načina, a da se ipak ispoštuju međunarodni standardi.broj lidera, što će imati višestruki efekat na tu populaciju OSCE je u više navrata naglasio da mi ne možemo nametatiu cijelini, i putem demonstracije pozitivnog učinka koji rješenje za ovo pitanje, već da ono mora biti u skladu saobrazovanje ima na život pojedinca. Osim toga, Fondacija međunarodnim standardima i usvojeno u parlamentuse i sama profilisala kao lider za pitanja romske populacije, potrebnom većinom.generalno. Sve u svemu, Fondacija ima mnogo toga na štomože da bude ponosna dok obilježava svoju godišnjicu. Što se tiče RAE populacije i njene zastupljenosti i zakonskih rješenja koja će se odnositi na ovo pitanje, to je nešto štoPo vama, koji su ključni uspjesi u procesu socijalne je sada u postupku, imajući u vidu da su konačne izmjeneinkluzije Roma i Egipćana a koji ključni izazovi koji i dopune na zakon još uvijek na raspravi. Mi smo zastupaliće zahtijevati dodatnu pažnju različitih struktura stav da sve manjine, uključujući i RAE populaciju, treba danarednih godina? imaju jednake šanse da budu zastupljeni na svim nivoima javnog sektora. Mi ne procjenjujemo adekvatnost zastu-- Kao što je već pomenuto, veći dio neophodnog, pogo- pljenosti nacionalnih manjina samo prema njihovim brojutovo pravnog okvira, Zakon o manjinama, Strategija za u nacionalnom parlamentu, već i kroz njihovu prisutnostRome, i tako dalje, već postoji. To je veoma značajno. Isto u opštinskim strukturama, sudstvu, civilnom sektoru, itd.tako, Strategija, čija implementacija se ne sprovodi baš u Evidentno je da RAE populacija nije dobro zastupljena upotpunosti kako je bilo planirano, ipak je zaživjela, i dobija javnim institucijama, ali to će umnogome zavisiti i od samepažnju od vlade i međunarodnih organizacija, među kojma RAE zajednice, odnosno njenih pripadnika.i naše. Smatram, takođe, i da situacija u kojoj se nalaziromska populacija, problemi sa kojima se suočavaju, kao i Konačno Vaša poruka ukupnoj crnogorskoj javnosti kadašta je još uvijek potrebno učiniti da bi se oni u potpunosti je riječ o integraciji Roma – posebno poruka donosiocimaintegrisali u crnogorsko društvo, je nešto što prepoznaju odluka i romskoj zajednici?i građani Crne Gore. Još jednom ću reći da je sasvimočigledno da je još puno toga potrebno uraditi, ali, stiče se Što se tiče šire javnosti, a u vezi sa tim pitanjem, mojautisak, da će pitanje inkluzije Roma u crnogorsko društvo poruka bi bila da je kvalitetna integracija svih manjina unastaviti da se kreće u pozitivnom smjeru. interesu kako samih manjina, tako i čitavog društva. Inte- gracija RAE populacije najviše zaostaje i to iz niza razlogaDakako, i u izvlačenju ovakvih zaključaka treba biti ob- koji zavređuju poseban tretman. Njihova integracija je ujektivan i oprezan. Globalna ekonomska kriza primorala interesu i čitavog društva, jer od izolacije i marginalizacijeje vlade da donesu neke teške odluke, tako da je zadatak pojedine grupe ljudi društvo može imati samo štetne po-organizacija poput OSCE-a, mnogih nevladinih organizacija sljedice. Implikacije njihove loše intregacije u društvo mogui partnera poput Fondacije za stipendiranje Roma, i svih biti višestruke, ponajprije ekonomske, jer može doći doostalih aktivnih na ovom planu, da osiguraju da proces disproporicionalnog korišćenja državnih socijalnih resursa ikontinuirane društvene inkluzije romske zajednice ne usluga, a ponekad, u ekstremnim slučajevima, može ugro-postane žrtvom krize, i ne pretrpi veću štetu. Još jedan od ziti i samu bezbjednosnu situaciju u državi. U tom smislu,izazova predstavlja i liderstvo u samoj romskoj zajednici. treba podržati i napore koji se ulažu u obezbjeđivanjeU okviru nje postoji Savjet za romsku manjinu, ali je to pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti RAE populacije,tijelo još uvijek u povoju. Ono treba da u svojim redovima kao i preduzimanju drugih neophodnih koraka za njih-prepozna glas koji će jasno odražavati i predstavljati većinu ovu punu integraciju u crnogorsko društvo. Još jednomromske zajednice i njihovih potreba. naglašavam, da je od svih manjinskih zajednica integracija romske najmanje odmakla, što se odražava na njihovuU Crnoj Gori je aktuelna izmjena izbornog zakono- ukupnu situaciju i životne uslove, nedostatak obrazovanjadavstva. Programi OSCE i rad Fondacije za stipen- i zaposlenje, te time i ukupno siromaštvo.diranje Roma snažno doprinose stvaranju resursa i Što se tiče same RAE zajednice, kao što sam već pomenula,unaprijeđenju kapaciteta za učešće Roma i Egipćana jedan organizovaniji i artikulisaniji pristup sa njihov straneu svim aspektima društvenog života. Koja je prin- biće neophodan da bi njihov glas i njihove potrebe doprlicipijelna poruka i preporuka Misije OSCE u kontekstu do društva i onih koji mogu uticati na poboljšanje njihovognovih izbornih zakona i tretiranja romske i egipćanske statusa. Savjet romske manjine bi potencijalno mogaomanjine u njima? preuzeti tu ulogu, ali će mu biti potrebna dodatna podrška i sazrijevanje. Mi snažno ohrabrujemo RAE zajednicu da- Misija OSCE-a u Crnoj Gori, kao i druge OSCE-ove insti- koristi stečena prava, odnosno da imaju snažan Savjettucije koje su na ovaj ili onaj način uključene u pitanja nacionalne manjine koji bi radio zajedno sa nacionalnimizbornog zakonodavstva, kao što su Visoki komesar za vlastima na planu unaprijeđenja pozicije RAE zajednice.nacionalne manjine, Kancelarija za demokratske institucije Naročito bih ohrabrila učešće žena u tom Savjetu. Misijai ljudska prava i dr., nijesu dale neke snažne, imperativne OSCE-a, kao i uvijek, ostaje spremna da pruži pomoć ipreporuke kada je u pitanju reprezentacija manjina. To podršku naporima koji se ulažu u integraciju Roma uiz razloga što je ključno pitanje usaglašavanja izbornog crnogorsko društvo.zakonodavstva sa Ustavom još uvijek aktuelno, a koje je, 17 HUMAN KAPITAL
  17. 17. HUMANIKAPITAL 18
  18. 18. Veselj Beganaj, jedan je od najistaknutijihaktivista za prava Roma i vodećih lidera tepopulacije u Crnoj Gori. Utemeljivač je ipredśednik Upravnog odbora Fondacije zastipendiranje Roma i OEBS-ov projekat vidikao fundamentalni pokretač promjena 19 HUMAN KAPITAL
  19. 19. Veselj Beganaj INTEGRACIJOM DOBIJAMO SVIOd integracije dobijamo mi, dobija i država Crna Gora, čiji jesmo i hoćemo biti odgovorni, lojalni i vrijedni građani.Gospodine Beganaj, jedan ste od vodećih romskih lidera FSR je razvila značajna i veoma konkretna partnerstva.u Crnoj Gori. Misija OSCE-a je kod Vas naišla na Posebno sam ponosan na ona u oblasti obrazovanjapunu podršku prilikom realizacije programa „Jačanje odraslih i stručnog osposobljavnaja. Sužen je, zahvaljujućiromskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Koliko je i aktivnostima FSR, prostor za posrednu ili neporednuza romsku i egipćansku zajednicu u našoj zemlji to bio diskriminaciju naših građana a državni organi opredijeljenivažan i značajan program? za saradnju i rješavanje postavljenih pitanja.- Brojni partneri u Crnoj Gori rade na polju uključivanja i Vi ste i vodeća ličnost romske NVO koalicije. Kakopopravljanja društvenog i ekonomskog položaja Roma i ocjenjujete dosadašnji razvoj i stanje romskog civilnogEgipćana. Ipak program „Jačanja romskih liderskih poten- društva u Crnoj Gori?cijala“ je istorijski upravo zato što je pokazao kako trebaraditi sa romskom i egipćanskom populacijom, zato što je Puno partnera, domaćih i međunarodnih, radi na jačanjustvorio početni potencijal neophodan za poslove inkluzije kapaciteta romskih struktura. Podsjetiću da su međui konačno zato što je stvorio Fondaciju za stipendiranje prvima programe rada sa marginalizovanim grupama iRoma koja je postala vodeći mehanizam podrške obra- jačanja njihovih kapaciteta realizovali Program za razvojzovanju, stručnom osposobljavanju pa i zapošljavanju UN-a (UNDP) i Centar za razvoj nevladinih organizacijaRoma i Egipćana u našoj zemlji. Ovaj program je u središte (CRNVO). Nešto kasnije je pokrenut program Misije OEBS-apažnje postavio pojedinca i radio na jačanju njegovih o kojem smo govorili. Program je definitivno uticao da sekapaciteta upravo kroz individualni pristup. Program je poveća broj Roma i Egipćana u civilnom društvu, a njihovebio izuzetno zahtjevan kako za implementatora tako i za incijative i rad postanu zapaženiji. Danas možemo reći dasve učesnike i neposredne korisnike. Koristim i ovu priliku osim Podgorice i Nikšića u gotovo svakom mjestu u kojemda se zahvalim u ime svih učesnika programa, bivših i žive Romi ili Egipćani imamo veoma ozbiljne organizacijesadašnjih stipendista, Upravnog odbora i osoblja Fondacije spremne i osposobljene za saradnju. Zadovoljstvo mi jeza stipendiranje Roma Misiji OEBS-a u Crnoj Gori kao i Vladi upravo da međunarodnim agencijama, lokalnim samou-Kraljevine Holandije koja je finansijski podržala ovaj, kao pravama, državnim institucijama preporučim lokalne or-što rekoh, istorijski poduhvat. ganizacije članice naše Koalicije i ohrabrim preduzimanje aktivnosti upravo na tom nivou. Da zaključim, uz ovaj brojUtemeljivač i predśednik ste Upravnog odbora Fondacije aktivnih i razvijenih nevladinih organizacija, Romski krug iza stipendiranje Roma od njenog osnivanja. Da li ste Romski savjet u Crnoj Gori, možemo reći da imamo solidnoponosni na jednu tako važnu činjenicu i što je FSR razvijene i osposobljene romske strukture.konkretno promijenila u životu romske zajednice uCrnoj Gori? Najistaknutiji ste romski aktivista i gotovo prava ličnost za davanje utemeljenih ocjena o napretku. U čemu seSvakako da jesam upravo iz razloga što je osnivanje Fon- ogledaju ključni uspjesi a koji su ključni izazovi Crnedacije za stipendiranje Roma bila snažna poruka svima Gore na polju socijalne inkluzije Roma?u Crnoj Gori kako se jedino možemo kretati kada je riječo integraciji romske populacije. Mnogi nijesu vjerovali u Crna Gora je posljednjih godina učinila značajan napredaktaj pristup i promovisani koncept. Projekat OEBS-a je iz po svakom pitanju. Ako ništa drugo Romi su prisutni, i tokorijena promijenio a ja bih rekao da on još uvijek mijenja, dominatno, u političkim, ekonomskim i socijalnim raspra-upravo kroz postojanje i djelovanje FSR, živote desetina vama što proizvodi značajne efekte. Prije desetak i više go-romskih i egipćanskih porodica. Šansu za obrazovanjem, dina to nije bilo moguće. Bili smo nečujni i nevidljivi. Pravizahvaljući Fondaciji za stipendiranje Roma, dobili su oni građani drugog ili ko zna kojeg reda. Sve je više onih kojikoji su samo mogli maštati o tome. su obuhvaćeni školskim sistemom, sve manje nepismenih, sve više onih koji izlaze iz stručnih obuka. Kada me pitateKoji su ključni efekti rada i uspjesi FSR? o izazovima onda mogu reći da je ključno kako povratiti djecu koja su napustila školu ili je nikada nijesu pohađala iBroj korisnika u srednjim školama se stalno povećava. kako održivo zaposliti one koji završavaju srednju školu iliTakođe, stalno se smanjuje procenat onih koji, iz različitih zanatske obuke. Znači moramo raditi, zajedno, na jačanjurazloga, napuštaju školovanje. To su veoma značajni in- sposobnosti tržišta rada da prihvati i romsku radnu snagu.dikatori uspješnosti. Stalno se vodi računa o povećanju Bez ograničenja ili određene diskriminacije. Na kraju važankapaciteta svih korisnika, kako učenika tako i studenata. izazov jeste da se obezbijedi kvalitetan konsultantski pro- HUMANI KAPITAL 20
  20. 20. Veselj Beganajces između Vlade i civilnog društva jer nije korektno dase politike, mjere i projekti predizimaju mimo razgovorai bez konsultacije sa nama.Budućnost FSR?Fondaciju za stipendiranje Roma svi želimo da vidimokao budući Institut socijalne inkluzije i profesionalni ser-vis za podrške u obrazovanju i zapošljavanju mladimgeneracijama Roma i Egipćana čiji je lični i životni izbor iopredjeljenje – školovanjem, razvijanjem vještina i kom-petencija do boljeg posla i povoljnijeg položaja u društvu.Vaša poruka korisnicima programa FSR ali i svimaonima koji donose odluke u društvu o Romima iEgipćanima.Ne tražimo sažaljenje. Tražimo iskreno uvažavanje našegtrenutnog statusa i položaja. Tražimo akciju i promjenu.Tražimo ravnopravno postupanje koje uvažava okolnostiu kojima živimo i činjenicu da generacijama živimo podžestokom diskriminacijom. Tražimo šansu. Integracija Romai Egipćana je dobitna kombinacija za sve. Od toga dobi-jamo mi, dobija i država Crna Gora, čiji jesmo i hoćemobiti odgovorni, lojalni i vrijedni građani. 2 211 HUMAN N KAPITAL
  21. 21. Sabahudin Delić,nacionalni koordinatorprograma “Dekada uključivanja Roma”i pomoćnik ministra za ljudska i manjinskaprava HUMANI KAPITAL 22
  22. 22. ZA SVEGA PAR GODINA POSTIGLI SMO PUNOGospodine Deliću, od 2009. preuzeli ste dužnost na- civilnog društva i romskih predstavnika. Takođe, pred-cionalnog koordinatora za implementaciju Dekade stavnici civilnog društva učestvuju u radu različitih radnihuključivanja Roma u Crnoj Gori. Ove godine se tijela koja se bave, u najširem smislu, pravima i položajemnavršava pet godina od kada je država Crna Gora RAE populacije, bez obzira da li je riječ o pripremi propisa,pristupila tom programu. Kako ocjenjujete dosadašnji strateških dokumenata ili odgovarajućih izvještaja. Romskitok i efekte programa? savjet u Crnoj Gori je prepoznato tijelo koje se uključuje u sve konsultativne procese. Takođe, u samom Ministarstvu- Crna Gora je programu Dekada uključivanja Roma pris- za ljudska i manjinska prava, od početka ove godine,tupila među prvim zemljama. Taj čin crnogorske Vlade zapošljen je i prvi Rom što će svakako doprinijeti ne samopredstavlja iskaz snažne političke volje i spremnosti da našem boljem radu nego i približavanju ukupnog sistemase preuzme i podijeli odgovornost po pitanju poboljšanja Vlade romskoj i egipćanskoj zajednici.socijalne inkluzije Roma. Akcioni plan kreiran je kroz sarad-nju i komunikaciju sa predstavnicima međunarodnih Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) obilježavaorganizacija i domaćeg nevladinog sektora, sa posebnom skromni jubilej - pet godina od osnivanja. Kažite Vašeulogom romskih predstavnika. Kompletan proces u Crnoj viđenje o njenom radu i proizvedenim efektima?Gori od prvog dana je jako transparentan, a socijalnaintegracija RAE populacije prepoznata je i kao jedan od - Fondacija za stipendiranje Roma osnovana je januaravladinih prioriteta. Krajem 2007. usvojen je i novi doku- 2005. godine na inicijativu Misije Organizacije za evropskument – Strategija za poboljšanje položaja RAE populacije bezbijednost i saradnju. Predstavlja jedinstven mehanizamu Crnoj Gori 2008-2012 i rekao bih da od 2008. godine podrške ne samo obrazovanju već i zapošljavanju pripad-Crna Gora bilježi konstantni progres u svim prioritetnim nika RAE populacije. Osnovana je nekoliko mjeseci prijeoblastima Dekade uključivanja Roma. Kreirali smo jednu nego je pokrenut program Dekada uključivanja Roma štosasvim zadovoljavajuću infrastrukturu da se na odgovoran i govori o razvijenom senzibilitetu za značaj obrazovanjauspješan način bavimo svim aspektima integracije. Uspjesi romske populacije u Crnoj Gori. Nije mi poznato da sebi svakako mogli i trebali biti kvalitetniji ali u vidu, pri ocjen- veliki broj zemalja opredijelio za slična rješenja. Od početkajivanju, svakako treba imati u širi kontekst i višedecenijsku, implementacije Strategije za poboljšanje položaja RAEda ne kažem, viševjekovnu društvenu i socijalnu, zapos- populacije FSR je pod konstantnom, dodao bih i snažnom,tavljenost romske populacije. Kao što rekoh, imajući sve podrškom Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ko-to u vidu, za svega par godina postigli smo puno. Ne risnik značajnog dijela sredstava koje opredjeljujemo zakrijemo probleme i slabosti i činimo sve što je moguće obrazovanje iz budžeta predviđenog za ovu namjenu. Brojda ih, kroz ostvarena partnerstva, riješimo. Mislimo da je đece iz RAE populacije koji upisuju i sa uspjehom završavajuto profesionalan i odgovoran pristup. Ohrabrujuća okol- srednju školu stalno raste i time smo posebno zadovoljni.nost za Vladu, na što smo posebno ponosni, jeste veoma Takođe, značajan uspjeh je postignut i na nivou visokog ob-razvijeno civilno društvo u Crnoj Gori i priličan aktivizam razovanja. Postepeno sa Univerziteta dolaze i prvi kadrovi.nevladinih organizacija na polju zaštite i unaprijeđenja O jednom primjeru sam već govorio. Za svaku pohvalustatusa i ljudskih prava RAE populacije. Takođe, Vlada je što je FSR, kroz saradnju sa Zavodom za zapošljavanjeje izuzetno zahvalna i međunarodnim organizacijama i Crne Gore i Centrom za stručno obrazovanje, uspjelaagencijama, koje na partnerskim osnovama, sa sistemskim značajno zainteresovati i zadržati tu pažnju, pripadnikeinstitucijama i NVO sektorom, doprinose prevazilaženju RAE populacije za programe elementarnog funkcionalnoguočenih izazova i stalnom povećanju efekata inkluzije. opismenjavanja i za obuke za jednostavna zanimanja. Mislim da smo u domenu srednjeg i visokog obrazovanja,Kako ste zadovoljni komunikacijom sa romskom i obrazovanja odraslih i pripreme RAE populacije za tržišteegipćanskom zajednicom i kako je ona integrisana u rada postigli jako puno i svakako da je, uz ostale part-procese koji se nje tiču? nere, u tome svemu značajan doprinos FSR. Takođe FSR u kontinuitetu prati kompletan proces socijalne inkluzije- Nacionalna komisija za implementaciju Strategije za RAE populacije predlažući rješenja kako da se on učinipoboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008- još kvalitetnijim. U tom kontekstu prepoznajem jednu od2012. okuplja kompetentne predstavnike svih ključnih posljednjih inicijativa koju sam snažno podržao – kreiranjeinstitucija koje pokrivaju prioritetne oblasti integracije i usvajanje dva nova standarda zanimanja, saradnik i or-Roma. Takođe, što je ključno, u Komisiji se nalaze i dva ganizator socijalne inkluzije, čije će uvođenje, prije svegapredstavnika RAE populacije. Jedan je predstavnik rom- u školski sistem poboljšati stanje u osnovnoškolskomskih nevladinih organizacija, a drugi Romskog savjeta u obrazovanju ali i doprinijeti zapošljavanju osoba kojeCrnoj Gori. To potvrđuje snažnu involviranost romskih uspješno završavaju srednje škole. U svakom slučaju, bezpredstavnika u procese donošenja odluka. Kroz ovaj me- FSR naši ukupni napori ne bi bili toliko vidljivi i efektivni.hanizam obezbjeđuje se veoma efikasno konsultovanje 23 HUMAN KAPITAL
  23. 23. mr Aleksandar Saša Zeković,istraživač kršenja ljudskih pravaizvršni direktor Fondacijeza stipendiranje Roma Foto Damir Murseljeviè HUMANI KAPITAL 24
  24. 24. SIROMAŠTVO NIJE SAMO MATERIJALNA OSKUDICAGospodine Zekoviću, u kojem društveno ekonomskom školu, Univerzitet i obrazovanje odraslih. Struktura našihkontekstu Fondacija za stipendiranje Roma obilježava korisnika, posebno u srednjim školama i na Univertitetu,jubilej pet godina od osnivanja? tokom ovih godina značajno se promijenila. Iz tih razloga promovisaćemo kvalitetnije razumijevanje pojma i suštine- Usvajanjem Stategije za poboljšanje položaja 2008-2012 siromaštva. Pokušaćemo učinjeti otklon od klasične defin-možemo zaključiti da je Crna Gora, u pogledu politike icije, isključivo u smislu standarda fizičkog preživljavanja.prema Romima i Egipćanima postala država koja je u Otvorićemo druge dimenzije koje se tiču kvaliteta životaprilici da primjenjuje jasno definisan nacionalni okvir. Reklo i zadovoljavanja raznovrsnih potreba mladih generacijabi se da kao društvo danas imamo svu institucionalnu i Roma i Egipćana. Siromaštvo nije samo materijalna osku-intelektualnu snagu da pojačamo socijalnu koheziju. Čini dica, već uključuje i brojne druge ekonomske, socijalne,se da se Crna Gora državno i demokratski konsolidovala. psihološke, političke i kulturne dimenzije. Obrazovanje,Sve više se otvara prostor za socijalne inicijative. Za razliku zdravlje, stanovanje, stilovi potrošnje, način organizovanjaod prije par godina danas nema dileme da je socijalna slobodnog vremena, socijalne mreže su teme na kojimakohezija temeljna pretpostavka održivog ekonomskog ćemo raditi i pokušati, u tom kontekstu, pomoći integracijurazvoja. Progresivno je što se socijalno budimo. Recimo, do naših korisničkih grupa.prije par godina socijalni protesti nijesu bili mogući. Danassu svakodneva stvar. S jedne strane to je potvrda, onima Programe stipendiranja dopunićemo kulturnim ikoji ne vjeruju, da smo se konsolidovali i da građansko vanškolskim obrazovnim sadržajima, a bavićemo se i or-obrazovanje, kakvo takvo koje smo imali, proizvodi prve ganizacijom slobodnog vremena u funkciji što boljeg soci-efekte – slobodne učenike, studente, radnike, intelektualce. jalnog razvoja i prihvaćanja. Uz obrazovanje i zapošljavanjeIpak, bojim se, s druge strane, da možemo ugroziti cijeli radićemo na afirmisanju vrijednosti moderne, evropske,koncept socijalne inkluzije upravo zbog sve prisutnijeg socijalne države. Zainteresovani smo ne samo za decen-populizma. Nije isključeno sasvim da on, na neki način, tralizaciju socijalnog sistema već njegovo odvajanje, uizađe iz, za nas, uobičajenog pojavnog oblika u neku, mogućoj mjeri, od države. Znači za deetatizaciju i de-nejasnu, ideologiju koja bi nas opet mogla odvratiti od institucionalizaciju. To su svakako evropski procesi kojizagovaranja društvene uključenosti i proizvesti, nametnuti slijede i kod nas. Zavod za zapošljavanje Crne Gore jenam, zapravo druge prioritete. Nijesam siguran koliko je za promoter takvih, savremenih i evropskih, socijalnih mjera.populističke koncepte, bez obzira s koje su strane, zahvalno Kroz uspostavljeni program javnih radova šire se socijalnebavljenje marginalizovanim grupama. Da, zaključim imamo mreže, podstiče pluralizam u uslugama. Dijeli odgovornostjako povoljniji ambijent, uglavnom izgrađene institucije i pažnja prema osjetljivim grupama. Uvjereni smo da uzi politike, senzibilisane donosioce odluka. Važno je da dalji razvoj kapaciteta možemo postati provajder i nekihzajednički radimo na boljoj praksi i ukljanjanju barijera, drugih socijalnih djelatnosti pa i na taj način nastaviti sama koje vrste bile. Zreli smo, svi skupa, da idemo u na- izgradnjom socijalnih partnerstava. Takođe snažićemorednu, ozbiljniju fazu socijalnog razvoja. Uspostavljanje komunikaciju i sa poslovnim sektorom i udruženjimanovog okvira za borbu protiv diskriminacije mora, na dugi poslodavaca.rok, neminovno voditi boljoj zaštiti romske i egipćanskezajednice na tržištu rada. Efikasna anti-diskriminatorna Posebno insistirate na programu državne pomoći kul-politika učiniće napore na polju obrazovanja i priprema za turama Roma i Egipćana u Crnoj Gori?zapošljavanje smislenijim i održivim. To mogu biti izuzetne,spoljašnje, mogućnosti koje će podržati dalji razvoj FSR. - Važno je da kao društvo učinimo sve što je moguće iKonačno, po osnivanju, koliko mi je poznato, FSR je u potrebno kako bi jezik, običaje, vjerovanja i kulturu spasiliCrnoj Gori, podržavala ukupno dvadesetak lica u srednjim od zaborava a nas same od uskraćenja brojnih mogućnostiškoloma. Danas je čak 37 učenika sa redovnim statusom. i uživanja u budućnosti. Zato je poseban izazov svihKorisničke grupe na svim poljima su udvostručene. To su struktura u Crnoj Gori da obezbijede, posebno Romima iveć prvi efekti. Egipćanima, kao marginalizovanim i društveno isključenim grupama, jasnu i snažnu vezu sa kulturnim nasljeđem kojaŠto su budući prioriteti Fondacije? će im pomoći da nađu svoje, dostojanstveno, mjesto u sopstvenom ali i širem istorijskom, socijalnom i kulturnom- Važno je da održimo postojeće programe. Oni su mini- okruženju. Ne možemo prećerano dugo čekati da se riješemum garantovanja dostojanstva. Radićemo na daljem drugi prioriteti jer do tada kulture o kojima sada zborimoinoviranju stipendijskih programa za osnovnu i srednju će nestati. 25 HUMAN KAPITAL
  25. 25. ZekovićTokom saradnje na pripremi ove monografije kazali činjenica. Mladih ljudi u Crnoj Gori sa srednjom spremomste da je crnogorskoj romskoj i egipćanskoj zajednici je jako puno. Kod Roma i Egipćana to je prava rijetkost.potreban još jedan program jačanja liderskih potenci- Par desetina. Ne više. Uz nekoliko izuzetaka, oni se, nakonjala. Dodali ste da nijesu u pravu oni koji tvrde da sada 12-godišnjeg, redovnog, školovanja zapošljavanju isključivosve treba prepuštiti redovnom obrazovnom sistemu? u komunalnim djelatnostima. To je neprihvatljivo. Država, u saradnji sa civilnim društvom, mora naći način da uključi- Program »Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj te ljude. U protivnom nećemo se moći nositi sa motiva-Gori« donio je najozbiljnije društvene i kulturološke prom- cionim izazovima. Nije dobra društvena poruka da Rom sajene koje država, redovnim putem, ne bi proizvela još ni završenom srednjom školom radi kao čistač ulica zajednoza desetak godina. To potvrđuje fleksibilnost i elastičnost sa sunoradnikom koji je nepismen i nikada nije pohađaostruktura civilnog društva, posebno terensku prilagodljivost školu. Nijesu mi poznati takvi primjeri u većinskoj i drugimkoju još uvijek kruta institucija teško može ispratiti. Sličan zajednicama u Crnoj Gori.program u trajanju od dvije do tri godine nam je neopho-dan. Već dvije godine smo bez upisa novih lica na Uni- Koja su Vaša očekivanja od novog ministra prosvjete?verzitetu. Struktura u srednjim školama nije najpovoljnija.Vraća nam se, kao bumerang, ranija politika Ministarstva - Prije svega da izgradimo korektnu i profesionalnu ko-prosvjete i nauke da se romski i egipćanski učenici upisuju munikaciju, bar na nivou one koju sam imao sa njegovimu stručne škole i osposobljavaju za određene zanate. prijethodnikom. Korisnici stipendija i uprava FondacijeUmjesto da im pruže šansu da razviju svoje kapacitete i pohvalno se odnose prema uspješno preduzetim na-sami otkriju svoj budući profesionalni identitet, oni su bez porima u oblasti upisne politike i pristupa studentskimpotrebne podrške prepušteni sistemu od kojeg ne mogu domovima. Stečeno iskustvo treba biti nastavljeno i stalnopuno da očekuju. Upravo zbog diskriminacije na tržištu nadograđivano. Ključno očekivanje je da riješe neke odrada pa i neadekvatnog srednjeg stručnog obrazovanja, prepreka za redovno i uspješno pohađanje osnovne škole.što i nije problem samo vezan za mlade Rome ili Egipćane. Nakon usvajanja dva nova standarda zanimanja, saradnikUmjesto toga novi ministar prosvjete i nauke treba da se i organizator socijalne inkluzije, korak smo bliži uvođenjupostara kako bi integrisao upravo ove korisničke grupe u pomagača-asistenata u školski sistem. Ministar mora tajodgovarajuće programe i usmjerio pažnju Ministarstva proces da ubrza a rješenja učini operativnim već od školskena jačanju njihovih sveukupnih kapaciteta. Rezultati pro- 2010/11 godine. U FSR i meni lično imaće uvijek odgov-jekta Misije OEBS-a prosvjetnim vlastima su svakodnevno ornog partnera i konstruktivnog sagovornika.pred očima. Da diskriminacija postoji potvrđuje sljedeća HUMANI KAPITAL KAPITA 26
  26. 26. Rada Gavrilović, inicijatorka programa „Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“ PRVA ROMSKA ELITAOSCE-ov projekat “Razvoj romskog liderskog potencijala u Crnoj Gori”, obrazovanjem te populacije, omogućio je da steknuprofesiju kojom bi riješili pitanje egzistencije, a istovremeno ih profesionalno angažovala, kako bi podstakli emancipaciju svojezajednice.Gospođo Gavrilović, Vaš radni angažman u Misiji dozvoljavajući kontakt sa mlađim članovima svoje zajed-OSCE u Podgorici otvorio je sasvim novu etapu inte- nice, a pogotovo sa ženskom populacijom. Samo je maligracije Roma i Egipćana u crnogorsko društvo. Molimo broj romskih lidera shvatio potrebu da se radi na stvaranjuVas predstavite nam sliku koju ste zatekli što se tiče kvalifikovane romske elite. Oni su postali dragocjeni sarad-položaja i organizovanja romske i egipćanke zajednice? nici i učesnici u projektu “Razvoj romskog liderskog po- tencijala u Crnoj Gori”. Uz njihovu pomoć napravili su se- Mada je zabilježeno kontinuirano prisustvo Roma već dobri kontakti sa članovima porodica učesnika u programupet vjekova u Crnoj Gori, krize i ratovi devedesetih godina kako bi se pridobila njihova podrška i saradnja, a što seXX vijeka u regionu su natjerali značajan broj Roma da pokazalo kao ključno za uspjeh projekta.potraže i dobiju utočište u Crnoj Gori. Romska zajednicaje tradicionalno najsiromašnija i najmarginalnija od svih Kreirali ste i koordinirali program “Razvoj romskihzajednica u Crnoj Gori. Do nedavno su bili potpuno odsutni liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Šta je zapravoiz javnog i političkog života i iz medija. Veoma ograničen njegov značaj, koji su ključni efekti?broj Roma uspio je da nađe posao, a samo osam postoRoma je imalo državljanstvo Crne Gore. Pri naporima lokal- - OSCE projekat “Razvoj romskog liderskog potencijala unih institucija i medjunarodnih organizacija da se poboljša Crnoj Gori”, koji je finansijski pomogla Kraljevina Holandija,položaj Roma, nedostatak obrazovanja prepoznat je kao ciljao je da obrazovanjem pomogne budućoj eliti Romaosnovna kočnica napretka Romske zajednice. u Crnoj Gori da steknu konkretnu profesiju koja bi riješila pitanje egzistencije svakog pojedinačnog učesnika, a istovremeno bi im omogućila da svojom profesionalnom Konstatovano je i odsustvo kvalifikovane elite među aktivnošću pomognu emancipaciju svoje zajednice. Odab- Romima koja bi unutar zajednice stvorila klimu za rane su tri profesije od značaja za romsku zajednicu za koje promjene. bi se obučili polaznici ovog projekta: vaspitači, novinari i menadžeri projekata. Pri izradi ovog projekta pošlo se odNesređeni odnosi među liderima Roma proizvodili su više pretpostavke da kultura ljudskih prava i građansko vaspi-problema nego koristi njihovoj zajednici. Većina njih su tanje sačinjavaju srž svakog emancipatorskog djelovanjabili lideri “starog tipa“. Osnivanjem organizacije tipa “jedan za unaprijeđenje položaja marginalnih grupa.čovjek, jedna organizacija“, pokušali su da dobiju podrškumeđunarodnih organizacija i donatora prije nego što suišta uradili za svoju zajednicu. Nisu bili raspoloženi da Jedan od najefektnijih načina da se razvije ličnost je krozsarađuju na projektima sa drugim organizacijama pa su jačanje njenog profesionalnog identiteta.ispoljavali otvoreni animozitet prema njima. U fazi doksu se odvijali pripremni radovi za OSCE projekat “Razvojromskog liderskog potencijala u Crnoj Gori”, najteže je Usredsređivanje na profesionalni identitet bilo je odbilo razbiti barijeru koju su stvarale ove organizacije ne ključnog značaja za uspjeh ovog projekta. 27 HUMAN KAPITAL
  27. 27. Gavrilović a urađen je uz saradnju lokalnih eksperata. Na radionicama su se našle teme kao što su: identitet, lični i kolektivni (na- cionalni, vjerski, profesionalni i višestruki), konforizam i zašto smo poslušni, samopoštovanje i poštovanje drugih, auto- ritarna i demokratska ličnost i društvo, stavovi, predrasude, stereotipi i etnička distanca. U sklopu socioloških tema obrađeni su osnovi crnogorskog društva i kultura Roma. Svaki član grupe je dobio priliku da izrazi svoje stavove i osjećanja, a kako je grupa jačala, povećavao se i osjećaj solidarnosti, poštovanja i tolerancije među učesnicima. Sve ovo je dovelo do povećane kohezije grupe jer je jačanjem svake individue rastao i duh solidarnosti i saradnje u grupi. Dobra praksa uspješne socijalizacije ove grupe mladihSvaki od dvadesetak učesnika je postao sasvim svjestan Roma u Crnoj Gori je i svojevrsna pobjeda nadnacionalnihda će rad na ličnom osposobljavanju za profesiju biti od identiteta i građanske ideje. Program projekta je bio takokoristi za njega i njegovu zajednicu, što je bio veoma koncipiran da učesnici steknu jedno uravnoteženo znanje osnažan motiv i izazov za učesnike u projektu. društveno-političkoj situaciji crnogorskog društva, a ujedno i da prošire znanja iz kulture i tradicije romske zajednice. U Ključni dio projekta je osnivanje Fondacije za stipen- program je bilo uključeno nešto što je sasvim bilo novo za diranje Roma (FSR) koja bi, i nakon završetka projekta, Crnu Goru, a to su osnovi iz građanskog vaspitanja. I doista vodila brigu o potrebama obrazovanja romske zajed- oni su izrasli u uzorne samosvjesne građane, spremne nice i osigurala egzistencijalno zbrinjavanje studenata da ponesu odgovornost za unaprijeđenje položaja svoje i učenika. zajednice i društva u kome žive, na ponos svoje uže i šire zajednice.FSR je vrlo brzo uspostavila dobre kontakte i saradnju i Uvjek ste bili zagovornica dodatnog rada sa stipendis-otpočela niz projekata sa lokalnim institucijama i orga- tima i da se kontakt sa njima ne smije svoditi samo nanizacijama. Danas je FSR neizbježan partner svih važnijih stipendije. U Crnoj Gori to još mnogi ne shvataju,projekata za romsku zajednicu u Crnoj Gori. posebno oni koji donose odluke i imaju uticaja na izvore finansiranja. Ovo je prilika da reafirmišemo konceptSjetimo se malo toka ovog programa čiju ste svaku integrisanog rada sa stipendistima?aktivnost pažljivo planirali i implementirali. Sa kojimste se izazovima susrijetali? - Vjekovni marginalni položaj romske zajednice i predra- sude koje o njima ustrajavaju su veoma teško breme za- U početku je bilo teško ubijediti polaznike programa da svakog mladog čovjeka koji se odluči da sopstvenimće projekat donijeti rezultate. Ovi mladi ljudi su bili najbolje obrazovanjem unaprijedi svoj položaj u društvu. Ogromnačime je romska zajednica u Crnoj Gori raspolagala, a svi je njegova nesigurnost u ishod tog napora. Njemu je osimbez razlike su se nalazili na najnižoj društvenoj ljestvici bez neophodne stipendije i društvene potpore potreban do-obzira što su neki od njih imali završenu četvorogodišnju datan i kontinuiran napor da se u potpunosti motiviše isrednju školu. Radili su kao čistači ili fizički radnici, a i sami poveća njegovo samopouzdanje kako bi istrajao do kraja.su vjerovali da su ova mjesta bila ‘rezervisana’ za Rome i da To se može postići organizovanjem psihološko-sociološkihje studiranje na Univerzitetu za njih nedostižan san. Većina radionica za korisnike stipendija gdje bi se kontinuirano isrednjoškolaca u grupi je završila skraćeni trogodišnji sistematski radilo na jačanju svakog pojedinca a i jačanjuprogram. Da bi mogli da se upišu na Univerzitet morali su kohezije grupe koja treba da bude katalizator promjenapolagati četvrti razred srednje škole. Bilo je očigledno da unutar svoje zajednice. Na ovaj način se kreira mogućnostće se morati raditi mnogo i dugoročno sa ovom grupom da se stipendisti povežu i zajednički izbore sa svakimkako bi se oslobodili straha i predrasuda i počeli da rade izazovom i problemom u grupi što dodatno jača soli-na sebi. Njihovi strahovi su bili mnogobrojni: strah da ne darnost i motivaciju da se istraje. Traženjem i dobijanjemizgube posao ili mogućnost barem minimalne dnevne potpore lokalnih institucija u rješavanju nastalih problemazarade, strah od sudbine ovog projekta i nepovjerenje da povećava se osjećaj pripadnosti široj zajednici i pospješujuće se istrajati, strah od ličnog neuspjeha, strah od reakcija uslovi njihove integracije. Ovakvim ulaganjem u mladeunutar romske zajednice, strah od diskriminacije, itd. stipendiste jača se njihova uloga kao kvalifikovanih lidera koji su sposobni da povedu svoju zajednicu u promjeneOsmišljen je niz psihološko-socioloških radionica kako bi se kako bi postali ravnopravni članovi svoje šire zajednice ipolaznici projekta pripremili i što više motivisali. Program i ostvarili sva građanska prava i obaveze koje im pripadaju.metod rada radionica je bio prilagođen potrebama grupe, HUMANI KAPITAL 28

×