Priručnik o poreskim olakšicama u oblasti individualne i korporativne filantropije u Bosni i Hercegovini.

1. Priručnik o poreskim olakšicama u
oblasti individualne i korporativne
filantropije u Bosni i Hercegovini

2. Donacija je ustvari poklon i ugovor o donaciji je u pravno-zakonodavnom smislu ugovor o poklonu.
1
1
Koja lica uživaju poreske
povlastice za davanja u svrhe
od javnog interesa?
U našem pravu poreske povlastice predviđene su za donacije pravnih
lica i fizičkih lica.
1
Kako ostvarujete poreske
olakšice?
a) Olakšice za davanja u svrhe od javnog interesa kao pravno ili fizičko lice ostvarujete na osnovu
odredbi Zakona o porezu na dobit pravnih lica Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta (u
daljem tekstu: Zakon o porezu na dobit) i zakona o porezu na dohodak fizičkih lica Republike Srpske,
Federacije BiH i Brčko Distrikta (u daljem tekstu: Zakon o porezu na dohodak), odnosno prema
Zakonima entiteta/distrikta u kojem imate sjedište ili prebivalište;
b) Izaberite primaoca donacija čiji statutarni ciljevi korespondiraju sa jednim ili više ciljeva od
javnog interesa, onako kako su definisani u Zakonu o porezu na dobit pravnih lica ili Zakonu o porezu
na dohodak (kultura, obrazovanje itd);
c) Zaključite ugovor o donaciji i uplatite sredstva na račun primaoca donacije ;
d) Uplaćeni iznos donacije knjižite kao rashod u svojim knjigama, koji na kraju poslovne godine
pravdate poreskim organima ugovorom o donaciji i nalogom za prijenos novaca. Za uplaćeni iznos
donacije, smanjuje vam se porezna osnovica za izračunavanje poreza na dobit i dohodak.
2
1

3. 1
Koje poreske olakšice uživaju fizička lica –
poreski obveznici koji ostvaruju dohodak od
samostalne djelatnosti kada daju u svrhe
od javnog interesa?
3
Saglasno odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica:
FBiH – Donacije (u novcu i stvarima) u visini do 0,5% prihoda ostvarenog u prethodnoj
godini, uplaćene na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, naučne, zdravstvene,
humanitarne, sportske i vjerske svrhe, priznaju se kao porezni rashod.
RS – Sponzorstvo i donacije u visini do 2% prihoda fizičkih lica – poreskih
obveznika u „humanitarne, kulturne, obrazovne ili sportske svrhe“ priznaju se kao
poreski rashod.
BD – Sponzorstvo u visini do 1% prihoda ostvarenog u poreznom periodu, u
svrhu podrške naučnih, zabavnih i sportskih aktivnosti koje se obavljaju u
Distriktu. Donacije u visini do 0,5% prihoda ostvarenog u poreznom periodu,
datih u robi, predmetima ili novcu, uplaćene na žiro-račun u kulturne, odgojno-
obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe udruženjima
i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.

4. 1
Koje poreske olakšice uživaju pravna
lica – poreski obveznici kada daju u
svrhe od javnog interesa?
4
Saglasno odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, davanja („izdaci" i „rashodi“)
koji se priznaju kao poreske olakšice su:
FBiH – Donacije (u novcu i stvarima) za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i
sportske svrhe (osim za profesionalni sport), priznaju se kao rashod u iznosu do 3% od
ukupnog prihoda u poreznom razdoblju.
RS – Donacije (u novcu, stvarima i uslugama) javnim institucijama, humanitarnim,
kulturnim i obrazovnim organizacijama, priznaju se kao rashod u iznosu do 3% od ukupnog
prihoda u toj poreskoj godini, s tim da donacije koje prelaze iznos od 3% se mogu
prenositi u naredne tri godine, umanjujući buduće donacije.
BD – Donacije javnim institucijama i donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne,
naučne i sportske svrhe u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini.
Jedna od dobrih strana ovog zakonskog rješenja jeste što se izdaci u gore navedene
namjene procentualno obračunavaju na osnovu ukupnog prihoda, a ne na osnovu dobiti
poreskog obveznika.

5. 1
Da li se davanja u druge svrhe od javnog
interesa, koja nisu izričito propisana
zakonom, priznaju kao poreski rashod
davaoca donacije?
5
Davanja u druge svrhe koje nisu izričito propisane zakonima o porezu na dobit pravnih lica (npr.
zaštita i promocija ljudskih i manjinskih prava, održivi razvoj, zaštita životinja, borba protiv korupcije,
jačanje demokratije i pravne države) ne priznaju se kao poreski rashod, čak i onda kada se radi o
namjenama koje su Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH ili zakonima o udruženjima i fondacijama
oba entiteta i Brčko Distrikta izričito predviđene kao svrhe od javnog interesa (ljudska prava i prava
manjina, zaštita okoline i sl).
Da bi se ublažile posljedice ovog zakonskog ograničenja kada je riječ o davanjima ogranizacijama
civilnog društva potrebno je ugovorom o donaciji široko formulisati namjenu donacije, vodeći
računa da namjena donacije korespondira sa nekom od namjena koje su Zakonom o porezu na
dobit u oba entiteta i BD izričito prepoznate kao svrhe od javnog interesa.
U praksi, zavisno od namjene donacije, široko formulisanje ciljeva zbog kojih se donacija daje, kako
bi isti korespondirali sa zakonom, nekada će biti teže, a nekada lakše. Npr. ako je suštinska
namjena donacije zaštita i promocija prava Roma (namjena koja izričito nije obuhvaćena
Zakonom o porezu na dobit kao namjena u svrhe od javnog interesa), onda ugovorom o donaciji
treba predvidjeti da se donacija daje u humanitarne svrhe, radi unapređenja ekonomskog, društvenog,
kulturnog ili obrazovnog položaja Roma.
Međutim, ako je namjena donacije, npr. borba protiv korupcije, umjesto humanitarne svrhe, ugovorom
o donaciji treba predvidjeti da se donacija koristi u obrazovne svrhe, npr. obrazovanje građanstva
o značaju transparentnog trošenja javnih sredstava.

6. 1
Da li su zakonom propisani i drugi uslovi
da bi se davanja u svrhe od javnog interesa
priznala kao poreski rashod davaoca
donacije?
6
Zakonima o porezu na dobit u oba entiteta i BD propisano je da se davanja pravnih lica – poreskih
obveznika u gore navedene svrhe priznaju kao poreski rashod samo ako su izvršena:
FBiH – Za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe.
RS – Pravnim licima javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama, registrovanim
za te namjene u skladu sa posebnim propisima.
BD – Pravnim licima, javnim institucijama i za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe.
Šta gore navedene odredbe zapravo znače?
To prije svega znači da se davanja pravnih lica – poreskih obveznika priznaju kao poreski rashod, samo
ako su izvršena prema pravnim licima ili u određenu svrhu kako je to prethodno navedeno, a što, također,
ovisi da li se radi o jednom od entiteta ili Distriktu Brčko.
To bi značilo da ako pravno lice – poreski obveznik samostalno organizuje aktivnosti u nekoj od tih djelatnosti
(pod uslovom da za to nema drugih zakonskih ograničenja), npr. organizovanje humanitarne akcije;
troškovi koje je poreski obveznik imao za organizovanje humanitarne akcije zakonom nisu priznati kao
poreski rashod. Stoga je u interesu samog pravnog lica – poreskog obveznika da takvu akciju organizuje
preko organizacije civilnog društva ili javne ustanove.
Pored toga, zakon propisuje da primalac donacije (javna ustanova ili organizacija civilnog društva) mora
donaciju koristiti isključivo za namjene od javnog interesa, onako kako su zakonom definisane. Pod ovim
se prevashodno podrazumijeva da je zabranjena raspodjela donacije između osnivača i članova, članova
uprave, primaoca donacije i sa njima povezanih lica. To, međutim, ne znači da organizacija civilnog društva ne
može da angažuje spoljne saradnike, po osnovu ugovora o djelu, volontere i druga pravna lica, da učestvuju
u realizaciji projekta, jer zakon ne sadrži nikakva specifična ograničenja u tom pogledu.

7. 1
Da li ugovor o donaciji mora
biti u pisanoj formi?7
8
U našem pravu nije propisana pisana forma kao uslov punovažnosti
ugovora o donaciji, osim ako je predmet donacije nepokretnost.
Međutim, razlozi pravne sigurnosti nalažu da se ugovor zaključi u
pisanoj formi, naročito kada je riječ o donaciji veće vrijednosti,
posebno imajući u vidu pravne praznine i različita tumačenje Zakona
o porezu na dobit od strane poreske uprave.
Da li se donacija priznaje kao poreski
rashod davaoca donacije samo kada
se daje u novcu ili i u stvarima, pra-
vima i uslugama?
Prema Zakonu o porezu na dobit, poreski rashod davaocu donacije se
priznaje:
FBiH – Samo u novcu i stvarima, ali ne i u uslugama.
RS – U novcu, stvarima i uslugama.
BD – Samo u novcu i stvarima, ali ne i u uslugama.

8. 1
Da li se tzv. institucionalni grant
priznaje kao poreski rashod
davaoca ?
9
10
Zakonom o porezu na dobit nije izričito uređeno pitanje tzv. institucionalnog granta
(podrška institucionalnom razvoju primaoca donacije). Da bi se sužio prostor za
diskreciona tumačenja poreske uprave o ovom pitanju, nužno je da se u ugovoru o
donaciji, u takvim slučajevima, konkretno specificiraju aktivnosti koje će se
finansirati putem institucionalog granta, u okviru namjena od javnog interesa propisanih
zakonom. U mjeri u kojoj je to moguće, potrebno je te aktivnosti vezati za jedan ili
više konkretnih projekata (naročito ako su oni višegodišnji). Npr. ako organizacija
provodi projekat u oblasti obrazovanja, onda se ugovorom može predvidjeti da će se
donacija (institucionalni grant) koristiti za dodatno osposobljavanje osoblja organizacije
i saradnika na projektu, nabavku literature, renoviranja prostorija, nabavku kompjuterske
i druge opreme, a sve u cilju kvalitetnijeg provođenja konkretnog projekta u oblasti
obrazovanja, ali i drugih projekata koje organizacija realizuje ili će realizovati u okviru
svoje statutarne djelatnosti.
Da li i organizacija civilnog društva
kao davalac donacije uživa poreske
povlastice za davanja u svrhe od
javnog interesa?
Ukoliko organizacija civilnog društva obavlja privrednu djelatnost koja
nije u vezi sa njenom registrovanom djelatnošću i višak prihoda ostvarenog
od obavljanja ove djelatnosti daje u svrhe od javnog interesa, saglasno
Zakonu o porezu na dobit, ona uživa iste poreske povlastice koje su
inače propisane za davanja pravnih lica – obveznika poreza na dobit.

9. 1
Da li organizacija civilnog društva
kao primalac donacije plaća porez
na primljenu donaciju?
11
12
Prethodna pitanja odnosila su se na poreske olakšice koje su propisane za pravno
lice – poreskog obveznika kada daje u svrhe od javnog interesa. Međutim, osim
davaoca donacije, poreske olakšice uživa i primalac donacije.
FBiH – Ovaj entitet nema nadležnosti u pogledu poreza na imovinu, već ovo pitanje
spada u nadležnost kantona.
RS – Organizacije civilnog društva nisu obveznici poreza na primljene donacije, ukoliko
ih koriste za ostvarivanje svoje statutarne svrhe.
BD – Organizacije civilnog društva nisu obveznici poreza na primljene donacije, ukoliko
ih koriste za ostvarivanje svoje statutarne svrhe.
Da li organizacija civilnog društva
plaća porez na donaciju na tzv.
institucionalni grant?
Ovo pitanje nije regulisano zakonima o porezu na dobit, ali ga bliže ne
uređuju ni zakoni o porezima na imovinu. Stoga bi i za organizaciju
civilnog društva – primaoca institucionalnog granta bilo od koristi da
se ovo pitanje bliže uredi ugovorom o donaciji, kako bi se primljeni
grant što bliže vezao za zakonom priznate svrhe od javnog interesa za
koje su propisane poreske olakšice.

10. 13 Korištenje donacije?
FBiH – Zakonom nije izričito propisan period u kojem se dobijena donacija
mora iskoristiti, niti je propisan procentualni iznos donacije koja se
može koristiti za pokriće administrativnih troškova.
RS – Zakonom nije uređen dozvoljeni procenat korištenja primljene
donacije za administrativne troškove organizacije.
BD – Zakonom nije izričito propisan period u kojem se dobijena donacija
mora iskoristiti, niti je propisan procentualni iznos donacije koja se
može koristiti za pokriće administrativnih troškova.

11. Priručnik je izradila Fondacija Mozaik.
Cilj priručnika je da približi pojedincima, kompanijama i organizacijama civilnog
društva postojeće zakonodavno-pravne povlastice za filantropska davanja.