SlideShare a Scribd company logo

Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na Covid-19 u regiji Zapadnog Balkana

Ovako građani, tvrtke i neprofitne organizacije solidarno reagiraju na krizu.

1 of 43
Download to read offline
Filantropija u vrijeme krize:
Odgovor na Covid-19 u regiji
Zapadnog Balkana
Studeni 2021.
Sadržaj
Uvod ....................................................................................................................
Rezime ................................................................................................................
Odgovor na Kovid-19 u regiji Zapadnog Balkana .....................................
• Regionalni pregled .........................................................................................
· Donatori ....................................................................................................
· Primatelji ...................................................................................................
· Krajnji korisnici .........................................................................................
· Vrste donacija ...........................................................................................
· Medijska pokrivenost ..............................................................................
· Donirani iznosi u usporedbi sa širenjem Covid-19 virusa ..................
• Usporedna perspektiva .................................................................................
· Donatori ....................................................................................................
· Primatelji ...................................................................................................
· Krajnji korisnici ........................................................................................
· Vrste donacija ..........................................................................................
• Lokalni kontekst ............................................................................................
· Albanija .....................................................................................................
· Bosna i Hercegovina ...............................................................................
· Hrvatska ...................................................................................................
· Kosovo ......................................................................................................
· Crna Gora .................................................................................................
· Sjeverna Makedonija ...............................................................................
· Srbija .........................................................................................................
Aneks .................................................................................................................
· Metodologija ............................................................................................
· Pojmovnik .................................................................................................
1
2
3
3
5
7
8
9
11
12
14
16
18
20
22
24
24
26
28
30
32
34
36
38
38
39
Uvod
Funkcioniranje neprofitnog sektora na Zapad-
nom Balkanu je poremećeno uslijed opasnosti
od virusa Covid-19. Neki od ključnih problema i
ograničenja sposobnosti neprofitnih organiza-
cija da adekvatno odgovore na ovu krizu
uključuju neefektivno korištenje digitalnih alata
i nedovoljan skup vještina za odgovarajuću
komunikaciju, suradnju, upravljanje programi-
ma i mobilizaciju potrebnih resursa. Podržana
od strane Agencije Sjedinjenih Američkih
Država za Međunarodni Razvoj (USAID) i
Balkanskog Fonda za Demokraciju (BTD),
zaklada Catalyst Balkans je predložila niz
aktivnosti radi pružanja neophodne pomoći
neprofitnom sektoru za vrijeme pandemije
Covid-19.
Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na Covid-19
u regiji Zapadnog Balkana je izvješće koje
predstavlja jedan segment ovog projekta.
Izvješće nudi podatke i informacije o zalaganju
filantropske zajednice na Zapadnom Balkanu u
prevladavanju utjecaja Covid-19 krize. Vođeni
vjerovanjem da stalnim jačanjem kapaciteta i
udruživanjem snaga s javnim i poslovnim
sektorom, neprofitne organizacije mogu biti
jedan od glavnih oslonaca za prevladavanje bilo
koje krize, nudimo pregled filantropske prakse
Zapadnog Balkana tijekom pandemije. Iako
vjerujemo da je naša vizija uvelike usklađena s
vizijom USAID-a i BTD-a, ipak je potrebno
napomenuti da mišljenja iznesena u ovoj
publikaciji ne reflektiraju nužno mišljenja gore
spomenutih organizacija i njihovih partnera.
Regiju Zapadnog Balkana sačinjavaju zemlje
koje nisu članice Europske Unije, a čiji se najveći
dio teritorija nalazi na balkanskom poluotoku.
Međutim, kako Catalyst Balkans prati stanje
filantropije i u Hrvatskoj, prikladnije je definirati
opseg ovog izvješća kao teritorij proširenog
Zapadnog Balkana.
Drugim riječima, filantropske zajednice
pokrivene ovim izvješćem podrazumijevaju
sljedeće gospodarske entitete: Albanija, Bosna i
Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora,
Sjeverna Makedonija i Srbija.
Na stranicama koje slijede, najprije slijedi
rezime filantropske prakse između 1. ožujka
2020. godine i 28. veljače 2021. godine. Nakon
toga, izvješće je podijeljeno u tri poglavlja. Prvo
poglavlje nudi analizu podataka na regional-
nom nivou. Koristeći se istim nizom pokazate-
lja, u drugom poglavlju uspoređujemo
filantropske zajednice unutar regije, fokusiraju-
ći se na specifičnosti lokalnog konteksta u
trećem. Na kraju, nudimo objašnjenje metodo-
logije i listu ključnih termina korištenih u
izvješću.
1
Rezime
Filantropija je važna u vremenu stabilnosti, ali
je od krucijalnog značaja u vremenu krize. Krize
mogu proizvesti homogenizirajući efekt,
potičući građane da pokažu solidarnost i veću
brigu za zajednicu. Ipak se može dogoditi da,
uslijed veće egzistencijalne nesigurnosti,
zajednica postane fragmentirana, a građani se
okrenu svojim primarnim grupama – obitelji i
samima sebi. Covid-19 kriza je jedinstvena jer je
izolirala aktere globalno, zatvarajući granice
između zemalja, i lokalno, namećući fizičku
distancu između ljudi. Na početku krize, u
javnoj sferi se udomaćio termin socijalna distan-
ca, koji je kasnije ispravno zamijenjen
terminom fizička distanca. Riječ je o dva različita
koncepta. Dok fizička distanca podrazumijeva
odsustvo fizičkog kontakta, što je poželjno u
okolnostima epidemije, socijalna distanca
pretpostavlja odsustvo međuljudskih interakci-
ja, što nije reakcija koja vodi zajednicu prema
održivim praksama rješavanja problema.
Usprkos obvezujućim mjerama koje su spreča-
vale građane u spontanoj interakciji u fizičkom
prostoru, podaci kojima Catalyst Balkans
raspolaže govore u prilog većoj homogenizaciji
društva na Zapadnom Balkanu. Tijekom
promatranog razdoblja, donacije usmjerene
isključivo na Covid-19, generirale su veće iznose
nego sve godišnje donacije prije pandemije. Na
regionalnom nivou, prikupljeno je najmanje
71,9 milijuna eura i pokrenuto je 5.459
filantropskih akcija. Štoviše, na osnovu statistič-
kih proračuna, ukupni procijenjeni iznos je
daleko veći od zabilježenog, što čini da donirani
iznos po glavi stanovnika iznosi 6,7 eura. Najve-
ća donirani iznos po glavi stanovnika je eviden-
tiran u Crnoj Gori (15,7 €) i Sjevernoj Makedoniji
(10,7 €), dok su najmanji donirani iznosi
ostvareni na teritoriju Kosova (2,8 €) i Albanije
(1,1 €).
Ključnu ulogu u prevladavanju pandemije imao
je poslovni sektor kao najčešći tip donatora,
dok je država primatelj najviše doniranih
sredstava. Tvrtke i poduzeća su se posebno
istaknule u Sjevernoj Makedoniji, dok je u
Hrvatskoj uloga civilnog sektora bila istaknutija
nego u drugim zemljama. U usporedbi s
prethodnim godinama, donacije usmjerene na
Covid-19 su češće bile u obliku jednokratne
podrške, osim u Srbiji, gdje se bilježi rast
strateških davanja. Promatrano tijekom vreme-
na, filantropska zajednica je najsnažnije
reagirala na početku pandemije. Tako su
najveći iznosi donirani u prva tri mjeseca
pandemije, iako je broj zaraženih kasnije bio
veći. Ovaj nalaz, ipak, ne iznenađuje, kada se u
obzir uzme da je, unatoč malom broju zaraže-
nih, pomoć na početku pandemije bila najpo-
trebnija, kao i da je pažnja medija u to vrijeme
bila najviše fokusirana na Covid-19.
Za nas koji se bavimo istraživanjem i promoci-
jom koncepta filantropije, pitanje društvenog
povjerenja i društvene suradnje je od izuzetnog
značaja. Za razliku od ljudskog i financijskog
kapitala koji se eksploatacijom umanjuje,
socijalni kapital se samoreplicira. Zato su
povjerenje među članovima zajednice i
povjerenje članova zajednice u uspostavljene
institucije glavni resurs za održivost društva u
vremenima krize. U tom smislu, ovo izvješće
pokazuje da društva Zapadnog Balkana njeguju
relativno visoku razinu suradnje i spremnosti
na suočavanje s izazovima. Preostaje nam
vidjeti koliko dugo će Covid-19 kriza trajati i,
posljedično, kako će utjecati na donacije u
budućnosti. Drugim riječima, budući istraživač-
ki pothvati će pokazati da li je mobilizacija
socijalnog kapitala bila ad-hoc reakcija zajedni-
ce ili je ostvarila dugoročni efekt na filantropiju.
2
Odgovor na Covid-19 u regiji
Zapadnog Balkana
Regionalni pregled
U ovom izvješću, proširena regija Zapadnog
Balkana se sastoji od 7 filantropskih zajednica.
Iako je svaka od ovih zajednica specifična, ono
što ih čini međusobno povezanima su kulturo-
loška sličnost, zajednička vanjskopolitička
orijentacija ka Europskoj Uniji i intenzivna
ekonomska razmjena. U posljednjem desetlje-
ću, trgovina unutar regije je činila petinu svih
izvoza i desetinu svih uvoza regije Zapadnog
Balkana (ne uključujući Hrvatsku)1
. Ukupno, ovo
je regija koji broji 21,2 milijuna stanovnika i
generira oko 148 milijardi dolara bruto društve-
nog proizvoda (u prosjeku 7,229 dolara po glavi
stanovnika)2
. Kako je analitički opravdano
promatrati regiju Zapadnog Balkana kao
jedinstvenu cjelinu u političkom i ekonomskom
smislu, isto važi i kada je riječ o filantropiji.
Regija Zapadnog Balkana sastoji se od mladih,
ali prosperitetnih filantropskih zajednica.
Otkako pratimo stanje filantropije u ovoj regiji3
,
bilježimo stalni rast davanja. Ipak, zakonodavni
okvir u regiji još uvijek nedovoljno i nerazmjer-
no potiče filantropske aktivnosti. Na primjer, u
Albaniji i Srbiji davanja pojedinaca ne omoguću-
ju porezno oslobođenje, a u Bosni i Hercegovini
građani koji nisu poduzetnici ne mogu ostvariti
porezne olakšice. Druge zajednice poput
Hrvatske, Kosova i Crne Gore, pružaju povoljni-
je okruženje za davanja pojedinaca. U svakom
slučaju, filantropski ekosistem se institucional-
no razvija, što se reflektira kroz sve veću institu-
cionalnu podršku i rast davanja koji bilježimo
gotovo svake godine.
Ovo izvješće se odnosi na donacije namijenjene
prevladavanju Covid-19 krize, pandemije koja je
pogodila cijeli svijet. Jedino izvješće u kojem se
do sada bavilo ovim pitanjem je World Giving
Index 2021, objavljen od strane Charitable Aid
Foundation (CAF)4
.
Prema ovom izvješću, regija Zapadnog Balkana
je pokazala značajan skok na svjetskoj listi
filantropije. Međutim, CAF-ovo izvješće se
odnosi isključivo na filantropiju građana, mjere-
nu pomoću anketa. Da bismo stekli sveobu-
hvatnije razumijevanje filantropije na Zapad-
nom Balkanu, nudimo drugačiji metodološki
pristup (pogledati sekciju: metodologija),
analizirajući sudjelovanje svih aktera u
filantropskoj zajednici.
Skoro tri mjeseca nakon početka epidemije u
Kini (31. prosinac 2019. godine)5
, virus je ušao
na teritorij Zapadnog Balkana (25. veljače 2020.
godine)6
. Državne vlade su, potom, u drugoj
polovini ožujka uvele mjere potpunog i
djelomičnog zatvaranja. Ove mjere su rezultira-
le zatvaranjem granica, škola, restorana, trgovi-
na itd.7
Prema tome, Covid-19 davanja proma-
tramo u razdoblju od 1. ožujka 2020. godine do
28. veljače 2021.
3
1
P. Kaloyanchev, I. Kusen, A. Mouzakitis. (2018). Untapped Potential:
Intra-Regional Trade in the Western Balkans, European Comission.
2
The World Bank. (2021). Preuzeto 16. studenog 2021., s:
https://data.worldbank.org/.
3
Catalyst Balkans prati stanje filantropije u regiji Zapadnog Balkana od 2013.
godine. Za pristup godišnjim izvješćima, posjetiti:
https://www.catalystbalkans.org/en/home/Reports
4
Charitable Aid Foundation. (2021). World Giving Index: A global pandemic
special report.
5
World Health Organization. (2021). Novel Coronavirus (2019-nCoV) SITUATION
REPORT. Preuzeto 16. studenog 2021., s:
https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/situation-reports/2020012
1-sitrep-1-2019-ncov.pdf.
6
Kalanj, K. et al. (2021). The Impact of COVID-19 on Hospital Admissions in
Croatia. Frontiers Public Health. Preuzeto 16. studenog 2021., s:
https://doi.org/10.3389/fpubh.2021.720948.
7
OECD. (2020). The Covid-19 crisis in the Western Balkans. Preuzeto 16.
studenog 2021., s:
https://www.oecd.org/south-east-europe/COVID-19-Crisis-Response-Western-Balka
ns.pdf
4
Tijekom ovog razdoblja, filantropske zajednice
Zapadnog Balkana su pokrenule 5.459 dobro-
tvornih akcija i donirale najmanje 71,9 milijuna
eura. Kako se naši nalazi temelje na podacima
dobivenim iz medijskih izvješća koji ne pokriva-
ju sve filantropske aktivnosti, ove brojke
predstavljaju minimalne vrijednosti (pogledati
sekciju: metodologija). Korištenjem našeg
statističkog modela, procjenjujemo da je
ukupni donirani iznos zapravo oko 143,7 miliju-
na eura. U usporedbi s prethodnim godinama,
Covid-19 davanja su generirala manje instanci,
ali veće iznose. Štoviše, kada se uračunaju i
davanja koja nisu bila namijenjena Covid-19
krizi, a koja su bila približna Covid-19 davanji-
ma, proizlazi da su tijekom promatranog
razdoblja i broj instanci i veličina donacija
nadmašili brojke iz prethodnih godina. Slijedi
da je donirani iznos po glavi stanovnika za
Covid-19 značajno veći nego ranije – 6,7 eura
nasuprot 3,2 eura8
.
8
Prosječna vrijednost za tri godine koje prethode pandemiji (2017., 2018., 2019.).
Zabilježeni iznos
Procijenjeni iznos
Doniran iznos po glavi
stanovnika
6,7 €
5.459
143.661.010 €
71.882.674 €
Broj instanci

Recommended

Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na COVID-19 u regiji Zapadnog Balkana
Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na COVID-19 u regiji Zapadnog BalkanaFilantropija u vrijeme krize: Odgovor na COVID-19 u regiji Zapadnog Balkana
Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na COVID-19 u regiji Zapadnog BalkanaCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2020 - Godišnje izviješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2020 - Godišnje izviješće o stanju filantropijeHrvatska daruje 2020 - Godišnje izviješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2020 - Godišnje izviješće o stanju filantropijeCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje 2020 - Godišnji izvještaj o stanju filantropije
Crna Gora daruje 2020 - Godišnji izvještaj o stanju filantropijeCrna Gora daruje 2020 - Godišnji izvještaj o stanju filantropije
Crna Gora daruje 2020 - Godišnji izvještaj o stanju filantropijeCatalyst Balkans
 
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)Catalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2019 - izviješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2019 - izviješće o stanju filantropijeHrvatska daruje 2019 - izviješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2019 - izviješće o stanju filantropijeCatalyst Balkans
 
Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvu
Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvuBosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvu
Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvuCatalyst Balkans
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)Catalyst Balkans
 

More Related Content

What's hot

Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)Catalyst Balkans
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)Catalyst Balkans
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)Catalyst Balkans
 
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvu
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvuBosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvu
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvuCatalyst Balkans
 
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januar
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januarBalkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januar
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januarCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)Catalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)Catalyst Balkans
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)Catalyst Balkans
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)Catalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)Catalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropijeHrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropijeCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)Catalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)Catalyst Balkans
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembar
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembarBiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembar
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembarCatalyst Balkans
 
Odgovor dobročinstva na COVID-19 (Primaoci donacija)
Odgovor dobročinstva na  COVID-19 (Primaoci donacija)Odgovor dobročinstva na  COVID-19 (Primaoci donacija)
Odgovor dobročinstva na COVID-19 (Primaoci donacija)Catalyst Balkans
 
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)Catalyst Balkans
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)Catalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)Catalyst Balkans
 
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)Catalyst Balkans
 
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...Catalyst Balkans
 

What's hot (20)

Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
 
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvu
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvuBosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvu
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvu
 
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januar
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januarBalkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januar
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19, 31. januar
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. januar)
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. jul 2021.)
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)
 
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropijeHrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropije
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembar
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembarBiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembar
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - BiH, 30. novembar
 
Odgovor dobročinstva na COVID-19 (Primaoci donacija)
Odgovor dobročinstva na  COVID-19 (Primaoci donacija)Odgovor dobročinstva na  COVID-19 (Primaoci donacija)
Odgovor dobročinstva na COVID-19 (Primaoci donacija)
 
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. mart)
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (30. jun)
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)
 
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)
Balkan daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 - primaoci donacija (31. januar)
 
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...
 

More from Catalyst Balkans

Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena
 Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena
Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja ženaCatalyst Balkans
 
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisëShqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisëCatalyst Balkans
 
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of PhilanthropyGiving Albania 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of PhilanthropyCatalyst Balkans
 
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropije
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropijeKosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropije
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropijeCatalyst Balkans
 
BiH daruje 2021 - rezime nalaza
BiH daruje 2021 - rezime nalazaBiH daruje 2021 - rezime nalaza
BiH daruje 2021 - rezime nalazaCatalyst Balkans
 
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropije
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropijeBiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropije
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropijeCatalyst Balkans
 
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisëKosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisëCatalyst Balkans
 
Giving Kosovo 2021 -Quick Facts
Giving Kosovo 2021 -Quick FactsGiving Kosovo 2021 -Quick Facts
Giving Kosovo 2021 -Quick FactsCatalyst Balkans
 
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of PhilanthropyCatalyst Balkans
 
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Kosovo 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of PhilanthropyCatalyst Balkans
 
Giving Serbia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Serbia 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Serbia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Serbia 2021 - Report on the State of PhilanthropyCatalyst Balkans
 
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021Catalyst Balkans
 
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијата
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијатаСеверна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијата
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијатаCatalyst Balkans
 
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving North Macedonia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of PhilanthropyCatalyst Balkans
 
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Montenegro 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of PhilanthropyCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalaza
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalazaCrna Gora daruje 2021 - Rezime nalaza
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalazaCatalyst Balkans
 
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvu
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvuCrna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvu
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvuCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalaza
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalazaHrvatska daruje 2021 - sažetak nalaza
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalazaCatalyst Balkans
 
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of PhilanthropyGiving Croatia 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of PhilanthropyCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropijeHrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropijeCatalyst Balkans
 

More from Catalyst Balkans (20)

Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena
 Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena
Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena
 
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisëShqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
 
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of PhilanthropyGiving Albania 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
 
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropije
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropijeKosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropije
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropije
 
BiH daruje 2021 - rezime nalaza
BiH daruje 2021 - rezime nalazaBiH daruje 2021 - rezime nalaza
BiH daruje 2021 - rezime nalaza
 
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropije
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropijeBiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropije
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropije
 
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisëKosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
 
Giving Kosovo 2021 -Quick Facts
Giving Kosovo 2021 -Quick FactsGiving Kosovo 2021 -Quick Facts
Giving Kosovo 2021 -Quick Facts
 
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of Philanthropy
 
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Kosovo 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of Philanthropy
 
Giving Serbia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Serbia 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Serbia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Serbia 2021 - Report on the State of Philanthropy
 
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021
 
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијата
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијатаСеверна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијата
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијата
 
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving North Macedonia 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of Philanthropy
 
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of PhilanthropyGiving Montenegro 2021 - Report on the State of Philanthropy
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of Philanthropy
 
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalaza
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalazaCrna Gora daruje 2021 - Rezime nalaza
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalaza
 
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvu
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvuCrna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvu
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvu
 
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalaza
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalazaHrvatska daruje 2021 - sažetak nalaza
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalaza
 
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of PhilanthropyGiving Croatia 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
 
Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropijeHrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije
Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije
 

Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na Covid-19 u regiji Zapadnog Balkana

  • 1. Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na Covid-19 u regiji Zapadnog Balkana Studeni 2021.
  • 2. Sadržaj Uvod .................................................................................................................... Rezime ................................................................................................................ Odgovor na Kovid-19 u regiji Zapadnog Balkana ..................................... • Regionalni pregled ......................................................................................... · Donatori .................................................................................................... · Primatelji ................................................................................................... · Krajnji korisnici ......................................................................................... · Vrste donacija ........................................................................................... · Medijska pokrivenost .............................................................................. · Donirani iznosi u usporedbi sa širenjem Covid-19 virusa .................. • Usporedna perspektiva ................................................................................. · Donatori .................................................................................................... · Primatelji ................................................................................................... · Krajnji korisnici ........................................................................................ · Vrste donacija .......................................................................................... • Lokalni kontekst ............................................................................................ · Albanija ..................................................................................................... · Bosna i Hercegovina ............................................................................... · Hrvatska ................................................................................................... · Kosovo ...................................................................................................... · Crna Gora ................................................................................................. · Sjeverna Makedonija ............................................................................... · Srbija ......................................................................................................... Aneks ................................................................................................................. · Metodologija ............................................................................................ · Pojmovnik ................................................................................................. 1 2 3 3 5 7 8 9 11 12 14 16 18 20 22 24 24 26 28 30 32 34 36 38 38 39
  • 3. Uvod Funkcioniranje neprofitnog sektora na Zapad- nom Balkanu je poremećeno uslijed opasnosti od virusa Covid-19. Neki od ključnih problema i ograničenja sposobnosti neprofitnih organiza- cija da adekvatno odgovore na ovu krizu uključuju neefektivno korištenje digitalnih alata i nedovoljan skup vještina za odgovarajuću komunikaciju, suradnju, upravljanje programi- ma i mobilizaciju potrebnih resursa. Podržana od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za Međunarodni Razvoj (USAID) i Balkanskog Fonda za Demokraciju (BTD), zaklada Catalyst Balkans je predložila niz aktivnosti radi pružanja neophodne pomoći neprofitnom sektoru za vrijeme pandemije Covid-19. Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na Covid-19 u regiji Zapadnog Balkana je izvješće koje predstavlja jedan segment ovog projekta. Izvješće nudi podatke i informacije o zalaganju filantropske zajednice na Zapadnom Balkanu u prevladavanju utjecaja Covid-19 krize. Vođeni vjerovanjem da stalnim jačanjem kapaciteta i udruživanjem snaga s javnim i poslovnim sektorom, neprofitne organizacije mogu biti jedan od glavnih oslonaca za prevladavanje bilo koje krize, nudimo pregled filantropske prakse Zapadnog Balkana tijekom pandemije. Iako vjerujemo da je naša vizija uvelike usklađena s vizijom USAID-a i BTD-a, ipak je potrebno napomenuti da mišljenja iznesena u ovoj publikaciji ne reflektiraju nužno mišljenja gore spomenutih organizacija i njihovih partnera. Regiju Zapadnog Balkana sačinjavaju zemlje koje nisu članice Europske Unije, a čiji se najveći dio teritorija nalazi na balkanskom poluotoku. Međutim, kako Catalyst Balkans prati stanje filantropije i u Hrvatskoj, prikladnije je definirati opseg ovog izvješća kao teritorij proširenog Zapadnog Balkana. Drugim riječima, filantropske zajednice pokrivene ovim izvješćem podrazumijevaju sljedeće gospodarske entitete: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Na stranicama koje slijede, najprije slijedi rezime filantropske prakse između 1. ožujka 2020. godine i 28. veljače 2021. godine. Nakon toga, izvješće je podijeljeno u tri poglavlja. Prvo poglavlje nudi analizu podataka na regional- nom nivou. Koristeći se istim nizom pokazate- lja, u drugom poglavlju uspoređujemo filantropske zajednice unutar regije, fokusiraju- ći se na specifičnosti lokalnog konteksta u trećem. Na kraju, nudimo objašnjenje metodo- logije i listu ključnih termina korištenih u izvješću. 1
  • 4. Rezime Filantropija je važna u vremenu stabilnosti, ali je od krucijalnog značaja u vremenu krize. Krize mogu proizvesti homogenizirajući efekt, potičući građane da pokažu solidarnost i veću brigu za zajednicu. Ipak se može dogoditi da, uslijed veće egzistencijalne nesigurnosti, zajednica postane fragmentirana, a građani se okrenu svojim primarnim grupama – obitelji i samima sebi. Covid-19 kriza je jedinstvena jer je izolirala aktere globalno, zatvarajući granice između zemalja, i lokalno, namećući fizičku distancu između ljudi. Na početku krize, u javnoj sferi se udomaćio termin socijalna distan- ca, koji je kasnije ispravno zamijenjen terminom fizička distanca. Riječ je o dva različita koncepta. Dok fizička distanca podrazumijeva odsustvo fizičkog kontakta, što je poželjno u okolnostima epidemije, socijalna distanca pretpostavlja odsustvo međuljudskih interakci- ja, što nije reakcija koja vodi zajednicu prema održivim praksama rješavanja problema. Usprkos obvezujućim mjerama koje su spreča- vale građane u spontanoj interakciji u fizičkom prostoru, podaci kojima Catalyst Balkans raspolaže govore u prilog većoj homogenizaciji društva na Zapadnom Balkanu. Tijekom promatranog razdoblja, donacije usmjerene isključivo na Covid-19, generirale su veće iznose nego sve godišnje donacije prije pandemije. Na regionalnom nivou, prikupljeno je najmanje 71,9 milijuna eura i pokrenuto je 5.459 filantropskih akcija. Štoviše, na osnovu statistič- kih proračuna, ukupni procijenjeni iznos je daleko veći od zabilježenog, što čini da donirani iznos po glavi stanovnika iznosi 6,7 eura. Najve- ća donirani iznos po glavi stanovnika je eviden- tiran u Crnoj Gori (15,7 €) i Sjevernoj Makedoniji (10,7 €), dok su najmanji donirani iznosi ostvareni na teritoriju Kosova (2,8 €) i Albanije (1,1 €). Ključnu ulogu u prevladavanju pandemije imao je poslovni sektor kao najčešći tip donatora, dok je država primatelj najviše doniranih sredstava. Tvrtke i poduzeća su se posebno istaknule u Sjevernoj Makedoniji, dok je u Hrvatskoj uloga civilnog sektora bila istaknutija nego u drugim zemljama. U usporedbi s prethodnim godinama, donacije usmjerene na Covid-19 su češće bile u obliku jednokratne podrške, osim u Srbiji, gdje se bilježi rast strateških davanja. Promatrano tijekom vreme- na, filantropska zajednica je najsnažnije reagirala na početku pandemije. Tako su najveći iznosi donirani u prva tri mjeseca pandemije, iako je broj zaraženih kasnije bio veći. Ovaj nalaz, ipak, ne iznenađuje, kada se u obzir uzme da je, unatoč malom broju zaraže- nih, pomoć na početku pandemije bila najpo- trebnija, kao i da je pažnja medija u to vrijeme bila najviše fokusirana na Covid-19. Za nas koji se bavimo istraživanjem i promoci- jom koncepta filantropije, pitanje društvenog povjerenja i društvene suradnje je od izuzetnog značaja. Za razliku od ljudskog i financijskog kapitala koji se eksploatacijom umanjuje, socijalni kapital se samoreplicira. Zato su povjerenje među članovima zajednice i povjerenje članova zajednice u uspostavljene institucije glavni resurs za održivost društva u vremenima krize. U tom smislu, ovo izvješće pokazuje da društva Zapadnog Balkana njeguju relativno visoku razinu suradnje i spremnosti na suočavanje s izazovima. Preostaje nam vidjeti koliko dugo će Covid-19 kriza trajati i, posljedično, kako će utjecati na donacije u budućnosti. Drugim riječima, budući istraživač- ki pothvati će pokazati da li je mobilizacija socijalnog kapitala bila ad-hoc reakcija zajedni- ce ili je ostvarila dugoročni efekt na filantropiju. 2
  • 5. Odgovor na Covid-19 u regiji Zapadnog Balkana Regionalni pregled U ovom izvješću, proširena regija Zapadnog Balkana se sastoji od 7 filantropskih zajednica. Iako je svaka od ovih zajednica specifična, ono što ih čini međusobno povezanima su kulturo- loška sličnost, zajednička vanjskopolitička orijentacija ka Europskoj Uniji i intenzivna ekonomska razmjena. U posljednjem desetlje- ću, trgovina unutar regije je činila petinu svih izvoza i desetinu svih uvoza regije Zapadnog Balkana (ne uključujući Hrvatsku)1 . Ukupno, ovo je regija koji broji 21,2 milijuna stanovnika i generira oko 148 milijardi dolara bruto društve- nog proizvoda (u prosjeku 7,229 dolara po glavi stanovnika)2 . Kako je analitički opravdano promatrati regiju Zapadnog Balkana kao jedinstvenu cjelinu u političkom i ekonomskom smislu, isto važi i kada je riječ o filantropiji. Regija Zapadnog Balkana sastoji se od mladih, ali prosperitetnih filantropskih zajednica. Otkako pratimo stanje filantropije u ovoj regiji3 , bilježimo stalni rast davanja. Ipak, zakonodavni okvir u regiji još uvijek nedovoljno i nerazmjer- no potiče filantropske aktivnosti. Na primjer, u Albaniji i Srbiji davanja pojedinaca ne omoguću- ju porezno oslobođenje, a u Bosni i Hercegovini građani koji nisu poduzetnici ne mogu ostvariti porezne olakšice. Druge zajednice poput Hrvatske, Kosova i Crne Gore, pružaju povoljni- je okruženje za davanja pojedinaca. U svakom slučaju, filantropski ekosistem se institucional- no razvija, što se reflektira kroz sve veću institu- cionalnu podršku i rast davanja koji bilježimo gotovo svake godine. Ovo izvješće se odnosi na donacije namijenjene prevladavanju Covid-19 krize, pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Jedino izvješće u kojem se do sada bavilo ovim pitanjem je World Giving Index 2021, objavljen od strane Charitable Aid Foundation (CAF)4 . Prema ovom izvješću, regija Zapadnog Balkana je pokazala značajan skok na svjetskoj listi filantropije. Međutim, CAF-ovo izvješće se odnosi isključivo na filantropiju građana, mjere- nu pomoću anketa. Da bismo stekli sveobu- hvatnije razumijevanje filantropije na Zapad- nom Balkanu, nudimo drugačiji metodološki pristup (pogledati sekciju: metodologija), analizirajući sudjelovanje svih aktera u filantropskoj zajednici. Skoro tri mjeseca nakon početka epidemije u Kini (31. prosinac 2019. godine)5 , virus je ušao na teritorij Zapadnog Balkana (25. veljače 2020. godine)6 . Državne vlade su, potom, u drugoj polovini ožujka uvele mjere potpunog i djelomičnog zatvaranja. Ove mjere su rezultira- le zatvaranjem granica, škola, restorana, trgovi- na itd.7 Prema tome, Covid-19 davanja proma- tramo u razdoblju od 1. ožujka 2020. godine do 28. veljače 2021. 3 1 P. Kaloyanchev, I. Kusen, A. Mouzakitis. (2018). Untapped Potential: Intra-Regional Trade in the Western Balkans, European Comission. 2 The World Bank. (2021). Preuzeto 16. studenog 2021., s: https://data.worldbank.org/. 3 Catalyst Balkans prati stanje filantropije u regiji Zapadnog Balkana od 2013. godine. Za pristup godišnjim izvješćima, posjetiti: https://www.catalystbalkans.org/en/home/Reports 4 Charitable Aid Foundation. (2021). World Giving Index: A global pandemic special report. 5 World Health Organization. (2021). Novel Coronavirus (2019-nCoV) SITUATION REPORT. Preuzeto 16. studenog 2021., s: https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/situation-reports/2020012 1-sitrep-1-2019-ncov.pdf. 6 Kalanj, K. et al. (2021). The Impact of COVID-19 on Hospital Admissions in Croatia. Frontiers Public Health. Preuzeto 16. studenog 2021., s: https://doi.org/10.3389/fpubh.2021.720948. 7 OECD. (2020). The Covid-19 crisis in the Western Balkans. Preuzeto 16. studenog 2021., s: https://www.oecd.org/south-east-europe/COVID-19-Crisis-Response-Western-Balka ns.pdf
  • 6. 4 Tijekom ovog razdoblja, filantropske zajednice Zapadnog Balkana su pokrenule 5.459 dobro- tvornih akcija i donirale najmanje 71,9 milijuna eura. Kako se naši nalazi temelje na podacima dobivenim iz medijskih izvješća koji ne pokriva- ju sve filantropske aktivnosti, ove brojke predstavljaju minimalne vrijednosti (pogledati sekciju: metodologija). Korištenjem našeg statističkog modela, procjenjujemo da je ukupni donirani iznos zapravo oko 143,7 miliju- na eura. U usporedbi s prethodnim godinama, Covid-19 davanja su generirala manje instanci, ali veće iznose. Štoviše, kada se uračunaju i davanja koja nisu bila namijenjena Covid-19 krizi, a koja su bila približna Covid-19 davanji- ma, proizlazi da su tijekom promatranog razdoblja i broj instanci i veličina donacija nadmašili brojke iz prethodnih godina. Slijedi da je donirani iznos po glavi stanovnika za Covid-19 značajno veći nego ranije – 6,7 eura nasuprot 3,2 eura8 . 8 Prosječna vrijednost za tri godine koje prethode pandemiji (2017., 2018., 2019.). Zabilježeni iznos Procijenjeni iznos Doniran iznos po glavi stanovnika 6,7 € 5.459 143.661.010 € 71.882.674 € Broj instanci
  • 7. Donatori Covid-19 kriza je uvelike mobilizirala podršku poslovnog sektora. Za razliku od prethodne tri godine, kada je u prosjeku poslovni sektor donirao oko trećine ukupnog iznosa, a građani bili pokretači većine filantropskih akcija, tijekom promatranog razdoblja, tvrtke i poduzeća su generirali preko polovice svih donacija (60% instanci i 55% iznosa). Kao što je i očekivano, velike tvrtke (50+ zaposlenih) su generirale većinu davanja, ali su mala i srednja poduzeća također dala značajan doprinos. Preciznije, dok su velika poduzeća pokrenula 4 od 10 filantropskih akcija, mala i srednja poduzeća su organizirala manji broj instanci (2 od 10), ali i dalje više nego bilo koji drugi tip donatora. Podršku u borbi protiv Covid-19 su uglavnom pružile tvrtke iz prehrambene, bankarske i telekomunikacijske industrije, dok najizdašnija mala i srednja poduzeća dolaze iz energetskog, maloprodajnog i transportnog sektora. Kada je riječ o fizičkim osobama, razlikujemo masovna davanja građana i davanja istaknutih pojedinaca koje možemo identificirati po imenu. Kako je poslovni sektor bio daleko aktivniji kod ublažavanja Covid-19 pandemije nego što je to ranije bio slučaj, masovna davanja i donacije istaknutih pojedinaca su pale u drugi plan, ali su ipak ostala značajna. Građani su organizirali 16% instanci kroz masovne akcije, dok su istaknuti pojedinci samostalno sudjelovali u 11% zabilježenih filantropskih aktivnosti. Ipak, shodno njihovim financijskim kapacitetima, oba tipa donatora su zabilježili veće sudjelovanje u broju organizira- nih akcija nego u ukupnim doniranim sumama (masovna davanja 12%; pojedinci 7%). Kada je riječ o učestalosti i intenzitetu davanja, slijedi civilni sektor, koji je, kao i poslovni sektor, pokazao veći stupanj solidarnosti tijekom pandemije nego ranije. Najčešći donatori iz civilnog sektora su bile humanitarne organizacije Pomozi.ba, UNICEF Srbija, zaklada Hemiias, dok su najveće iznose prikupili Udruženje proizvođača inovativnih lijekova INOVIA, Lekarska Komora Srbije i Rotary klub 1913 Hrvatska. Pored navedenog, treba imati u vidu da su osim akcija u kojima su samostalno sudjelovali, donatori sudjelovali i u zajedničkim aktivnosti- ma koje su spojile više tipova donatora. Ovakvih akcija nije bilo mnogo (2%), pa ipak, od ukupnog doniranog iznosa, čak petina sredsta- va je prikupljeno na ovaj način (19%), što pokazuje da je pandemija osim mobilizacije podrške, u velikoj mjeri potaknula i suradnju različitih aktera. 5
  • 8. Instance (%) Iznosi (%) 59,6% 16,4% 11,2% 7,9% 2,3% 1,5% 1,1% 54,9% 11,9% 6,9% 4,7% 19,2% 1,9% 0,5% 6 Poslovni sektor Istaknuti pojedinci OCD/Udruge Miješani donatori Privatne zaklade Ostali Masovna davanja pojedinaca
  • 9. Primatelji Instance (%) Covid-19 pandemija je promijenila ne samo strukturu donatora već i strukturu primatelja donacija. S obzirom na to da se sama priroda Covid-19 krize odnosi na javno zdravlje i da su sve vlasti u regiji preuzele kontrolu nad krizom, za očekivati je bilo da države dobiju veću podrš- ku nego ranije. Tako je, za razliku od prethod- nih godina kada su primaoci bile prvenstveno neprofitne organizacije i pojedinci/obitelji, najveći dio davanja tijekom pandemije bio upućen državnim institucijama. Konkretno, u čak 7 od 10 akcija, prikupljena sredstva su bila upućena zdravstvenim institucijama (43%), drugim javnim institucijama (5%) i lokalnim/dr- žavnim vlastima (22%). Štoviše, kako je pomoć često iziskivala skupu medicinsku opremu, država je tijekom promatranog razdoblja primila gotovo 90% ukupnog zabilježenog iznosa. Posljedično, sve ostale kategorije primatelja su dobile podršku u manje od trećine organizira- nih akcija. Poslovni sektor je generalno bio glavni donator i prema državi i prema neprofitnim organizaci- jama. Ipak, akcije malih i srednjih poduzeća i kampanje u kojima je sudjelovalo više tipova donatora, ostvarile su veći udio donacija za neprofitni sektor (20% mala i srednja poduzeća, 7% miješani donatori) nego za državu (19% mala i srednja poduzeća, 2% miješani donato- ri). S druge strane, broj instanci istaknutih pojedinaca je činio veći udio u okviru instanci za državu (12%) nego za neprofitni sektor (4%). 69,3% Država 16,4% Pojedinci/obitelji 13,3% Neprofitne organizacije 1,0% Ostali 7
  • 10. Krajnji korisnici S obzirom na to da je Covid-19 kriza najviše pogodila zdravstveni sustav, za očekivati je da korisnici pomoći u najvećoj mjeri budu ljudi koji koriste usluge zdravstvene zaštite. U okviru naše klasifikacije, ova grupa građana se prije svega nalazi u kategorijama ljudi iz lokalnih zajednica i ljudi sa zdravstvenim poteškoćama. Tako, u skladu s očekivanjima, ove dvije katego- rije i jesu najzastupljenije. Dok je najveći broj akcija bio usmjeren na ljude iz lokalnih zajedni- ca, za ljude sa zdravstvenim poteškoćama je organiziran manji broj akcija, ali su u njima prikupljene veće sume. Ova diskrepancija između broja akcija i veličine donacija se javlja zbog toga što su donacije manje vrijednosti (maske, viziri, rukavice, dezinficijensi itd.) kategorizirane kao donacije namijenjene ljudima u lokalnim zajednicama, dok su donaci- je veće vrijednosti (respiratori, ambulantna vozila, monitori za praćenje stanja pacijenata itd.) kategorizirane kao donacije namijenjene ljudima sa zdravstvenim poteškoćama. 45,9% Lokalne zajednice 23,8% Ljudi sa zdravstvenim poteškoćama 18,1% Socijalno ugrožene osobe 0,9% Osobe sa invaliditetom 11,3% Ostali Iako je pandemija uzrokovala krizu javnog zdravstva, podrška socijalno ugroženim građa- nima i umirovljenicima nije manjkala. Tako je skoro petina humanitarnih akcija organizirana za socijalno ugrožene, iako je u ovim akcijama prikupljeno samo 6% ukupnog doniranog iznosa. Ove akcije su uglavnom bile namijenje- ne zadovoljenju osnovnih potreba ljudi, često organizirane kao pomoć javnim kuhinjama u pružanju hrane svojim korisnicima. Kada je riječ o starijoj odrasloj populaciji, oni su dobili podršku u 5% organiziranih akcija, što je više nego prije pandemije. S druge strane, u usporedbi s razdobljem prije pandemije, Covid-19 donacije su u dosta manjoj mjeri bile namijenjene osobama s invaliditetom, ljudima iz drugih zemalja i djeci bez roditeljske skrbi. Ipak, treba imati u vidu da se ovi podaci odnose isključivo na Covid-19 donacije, te da nije ni bilo za očekivati da će navedene kategorije dobiti jednaku podršku kao i za druge svrhe. 8 Instance (%)
  • 11. Vrste donacija Koncept filantropije kojim se vodimo podrazu- mijeva pružanje bilo koje vrste pomoći bez očekivanja reciprociteta. U tom smislu, filantropske aktivnosti uključuju sve donacije pravnih i fizičkih osoba, bilo u novcu, robi, pro bono uslugama ili vremenu (volontiranje). Prema podacima kojima Catalyst Balkans raspolaže, velika većina zabilježenih donacija je financijskog karaktera. Razlog tome djelomično leži u načinu na koji mediji izvještavaju o filantropiji. Ipak, iako mediji više pažnje posve- ćuju davanjima u formi novca, mi smo uvjereni da novac zapravo i jest najčešći oblik doniranja. Međutim, tijekom pandemije je zabilježen porast donacija u robi. Dok je u prethodne tri godine 87% donacija bilo u novcu, a 8% u dobrima, donacije za Covid-19 su isključivo bile u formi novca u 73% slučajeva, dok je čak 21% bilo u formi dobara. Ove brojke svakako ne iznenađuju ako uzmemo u obzir da je pandemi- ja nametnula hitnu potrebu za medicinskom opremom, a koja je bila prepoznata od strane filantropske zajednice. Dodatno, treba naglasiti i da su pro bono usluge pravnih osoba i volonti- ranje građana bili nešto češći oblici darivanja nego ranije. Kada je riječ o modalitetima prikupljanja sredstava (fundraising), Covid-19 pandemija je nametnula poseban izazov filantropskoj zajednici. U prethodnim godinama, skoro trećina instanci je pokrenuta organiziranjem događaja na kojima su se donatori okupljali. Međutim, kako je uvođenje fizičke distance učinilo ovaj model prikupljanja sredstava otežanim i često nemogućim, većina donatora je darivala direktno primaocima. Tako direktne donacije čine 72% instanci, alternativne kampa- nje 27% instanci, dok donatorskih događaja gotovo da nije bilo. Sve u svemu, može se reći da se filantropska zajednica relativno brzo i uspješno prilagodila novim okolnostima. U narednom periodu, preostaje vidjeti hoće li prikupljanje sredstava putem interneta (online fundraising) postati zastupljeniji modalitet i u kojoj će se mjeri donatori vratiti tradicionalnom načinu organiziranja donatorskih događaja. Osim prema obliku darivanja, donacije se mogu razlikovati prema efektu kojeg donatori namje- ravaju ostvariti. Humanitarna pomoć kao što su davanja u hrani, garderobi, lijekovima i donaci- je za tretiranje specifične svrhe (zdravstveni tretmani specifične osobe) pripadaju kategoriji kratkoročnih (jednokratnih) donacija. S druge strane kapitalne investicije, oprema, i sva davanja koja stvaraju neka buduća davanja potpadaju pod kategoriju dugoročnih (strateš- kih) donacija. Podaci kojima Catalyst Balkans raspolaže pokazuju da su jednokratne donacije dominantne svake godine. Međutim, jednokratne donacije namijenjene za ublažava- nje negativnih posljedica pandemije su bile čak i dominantnije nego prije. Točnije, 62% donaci- ja je po prirodi bilo ad-hoc, dok je strateških donacija bilo 32%. Među jednokratnim donaci- jama najčešće su bile zalihe i potrošni materijal, kao što su epidemiološke maske, viziri i rukavi- ce, dok je u manjoj mjeri to bila humanitarna pomoć. Kada je riječ o strateškim donacijama, u skoro svim slučajevima riječ je o opremi (uglav- nom medicinski respiratori, ali i oprema za online obrazovanje), dok je manji broj strateš- kih donacija bio u obliku pro bono usluga. 9
  • 12. Način korištenja donacija Instance% 61,8% Jednokratne 32,3% Strateške 5,9% Nepoznato 10
  • 13. Medijska pokrivenost 37,0% Razina transparentnosti Obuhvatnost i kvaliteta medijskog izvještavanja o filantropiji bitan je faktor praćenja donacija na Zapadnom Balkanu. S obzirom na to da državne institucije ni u jednoj zemlji u regiji ne prikupljaju niti objavljuju podatke o donacija- ma, jedini pouzdan izvor podataka su medijski izvještaji (pogledati sekciju: metodologija). Međutim, kvalitetno medijsko izvještavanje nije samo uvjet preciznog mjerenja filantropije, već i pokazatelj razvijenosti filantropske zajednice. Što je veća medijska pokrivenost filantropskih akcija i što su izvještaji medija bogatiji sadrža- jem, to je svijest od značaju davanja veća, i obratno. Kada je riječ o kvantiteti medijskog izvještava- nja o Covid-19 davanjima, broj medijskih objava iznosi 13.516 što je manje u odnosu na razdoblje prije pandemije. Međutim, treba uzeti u obzir da su tijekom pandemije mediji izvještavali i o davanjima nevezanim za Covid-19, što ujednačuje učestalost medijskih objava u ova dva perioda. U velikoj većini slučajeva, o filantropiji su izvještavali internet mediji (81%), dok je udio tiskanih (13%) i elektronskih medija daleko manji (5%). Pritom, u odnosu na razdoblje prije pandemije, o filantropiji su češće izvještavali mediji s nacionalnom frekvencijom, dok su lokalni, regionalni i subregionalni mediji izvještavali u manjoj mjeri. Kvaliteta medijskog izvještavanja se prije svega odnosi na nivo transparentnosti medijskih izvješća tj. postotak u kojem su instance pokrivene podacima o doniranim iznosima. U tom smislu, uočava se lošija kvaliteta medijskog izvještavanja kada je riječ o Covid-19 donacija- ma. Zabilježeni iznosi darivanja za Covid-19 pokrivaju 37% instanci, što je manje nego prije pandemije9 . Najniži stupanj transparentnosti medijskih izvještaja nalazimo na Kosovu (23%), Albaniji (19%) i Sjevernoj Makedoniji (19%), dok je najveći nivo transparentnosti zabilježen u Crnoj Gori (52%) i Hrvatskoj (45%). Međutim, iako je dojam da je pandemija negativno utjecala na kvalitetu izvještavanja, odnos medija prema filantropiji ostao je umjereno pozitivan – 98% izvještaja imalo je pozitivnu konotaciju što pruža optimizam uz napomenu da postoji prostor za napredak. 11 9 Razina transparentnosti u 2019. godini iznosila je 44%.
  • 14. Donirani iznosi u usporedbi sa širenjem Covid-19 virusa Tijekom kalendarske godine, većina donacija se bilježi u prosincu (tijekom sezone praznika), dok je mjesec s najmanje donacija kolovoz (tijekom sezone godišnjih odmora). Međutim, donacije za Covid-19 odstupaju od ovog obras- ca. Imajući u vidu da je pandemija opasnog, ali nepoznatog virusa izazvala strah i veliku pažnju javnosti, sasvim očekivano, većina donacija za Covid-19 je zabilježena u prva tri mjeseca – ožujak, travanj i svibanj. U ova tri mjeseca postojale su 4.232 instance, u kojima je prikupljeno 52,8 milijuna eura (77%). Kako je pandemija trajala, donirani iznosi su opadali do prosinca, kada tradicionalno bilježimo rast. U usporedbi s brojem dijagnosticiranih slučaje- va, čini se paradoksalnim da su donirani iznosi opadali dok je broj zaraženih rastao. U mjesecu s najvećim doniranim iznosom – travanj 2020. godine (24.625.384 eura) – broj novih slučajeva je bio 13.227, dok je u mjesecu s najmanjim doniranim iznosom – veljača 2021. godine (265.766 eura) – broj novih slučajeva je bio 11 puta veći (145.567). Ipak, kada interpretiramo ove podatke, trebali bismo uzeti u obzir alarmantnu situaciju u kojoj se zdravstveni sustav našao, strah od nepoznatog virusa s kojim smo se suočili i nepredvidivost pandemi- je koja je dovela do zdravstvene i ekonomske krize. Na početku, filantropska zajednica je brzo osigurala neophodnu epidemiološku zaštitu i testove koji su u ranim fazama pandemije nedostajali. Međutim, kako je vrijeme odmica- lo, zaštitne maske, rukavice i testovi su postali dostupni i fokus javnosti se preusmjerio s epidemiološke na ekonomsku krizu i druge probleme. Konačno, iako su se donacije umanjivale kako je broj zaraženih rastao, skokovi u broju novih slučajeva u promatranom periodu su bili praće- ni malim, ali prisutnim rastom u donacijama. Možemo zaključiti da je filantropska zajednica Zapadnog Balkana bila najreaktivnija na krizu kada je pomoć bila najpotrebnija, ali je i kasnije ostala osjetljiva na epidemiološka kretanja. 12
  • 15. Novi Covid-19 slučajevi Donirani iznos Donirani iznosi u usporedbi sa širenjem Covid-19 virusa10 13 Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Prosinac Veljača 13.227 13.085 33.782 100.845 334.079 145.567 24.625.381 € 1.642.182 € 415.000 € 2.472.398 € 6.925.176 € 265.766 € Studeni Siječanj 2.967 4.724 35.990 31.849 330.226 141.102 17.090.614 € 11.170.608 € 1.161.749 € 765.060 € 283.421 € 855.389 € 10 Prikazani grafikon uključuje vrijednosti dobivene iz medijskog izvješća, bez verifikacijskih podataka.
  • 16. Usporedna perspektiva Covid-19 pandemija je pogodila gotovo sve zemlje svijeta, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana. U prethodnom poglavlju smo prikazali kako je filantropija tijekom pandemije praktici- rana na regionalnom nivou. Koristeći isti set pokazatelja, u ovom poglavlju predstavljamo sličnosti i razlike između filantropskih zajedni- ca. Kako podaci Svjetske Banke pokazuju11 , najrazvijenija ekonomija u regiji je Hrvatska, dok je Kosovo na dnu liste. Od ukupnog BDP-a na regionalnom nivou (148 milijardi dolara), BDP Hrvatske i Srbije je najveći – 55,9, odnosno 52,9 milijardi dolara. S druge strane, Crna Gora ima najmanji BDP – 4,8 milijardi dolara – ali ovaj iznos generira i najmanji broj stanovnika (621.718). Ako promatramo po glavi stanovni- ka, Hrvatska ima daleko najveći (13.828 $), a Kosovo najmanji BDP (4.287 $). Učestalost i veličina donacija na Zapadnom Balkanu je donekle u skladu s makroekonom- skim pokazateljima. Od 5.459 instanci, većina akcija je zabilježena u Srbiji i Bosni i Hercegovi- ni, dok se najrjeđe doniralo na Kosovu i u Albaniji. Kada je riječ o zabilježenim iznosima, od 71,9 milijuna eura doniranih na regional- nom nivou, najviše je donirano u Srbiji i Hrvat- skoj, a najmanje, opet, na Kosovu i u Albaniji. Ipak, kada se u obzir uzme veličina populacije, proizlazi da je daleko najviše sredstava bilo donirano u Crnoj Gori (15,7 €), zatim slijedi Sjeverna Makedonija (10,7 €), a potom ostale zemlje. Ako promatramo regionalno, dijaspora je u svim davanjima sudjelovala sa 6%. Međutim, ovdje uočavamo značajne razlike među filantropskim zajednicama. Dok je čak 16% davanja u Kosovo došlo iz zemalja van regije Zapadnog Balkana, u Hrvatskoj je 99% davanja generirano unutar regije. Natprosječno sudjelovanje dijaspore bilježimo i u Crnoj Gori (13%) i Albaniji (14%), dok su ostale zemlje blizu regionalnog prosjeka. 11 The World Bank. (2020). Preuzeto 16. studenog 2021., s: https://data.worldbank.org/. 14
  • 17. Usporedna perspektiva Doniran iznos po glavi stanovnika12 15 1,1 € 15,7 € 6,0 € 6,2 € 10,7 € 6,3 € 2,8 € Zabilježeni iznos Broj instanci Crna Gora Sjeverna Makedonija Srbija Hrvatska Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Crna Gora Sjeverna Makedonija Srbija Kosovo Albanija Albanija 1.078.542 € 12.947.832 € 17.371.312 € 1.983.815 € 9.629.069 € 7.165.001 € 21.707.103 € 100 1.180 928 278 881 610 1.482 12 Izračunato na osnovu procjenjene sume za svaku zemlju.
  • 18. Donatori Kako regionalno, tako i u svakoj filantropskoj zajednici pojedinačno, poslovni sektor je igrao krucijalnu ulogu u pružanju pomoći tijekom pandemije. Ovo se pre svega odnosi na Sjever- nu Makedoniju, gdje je zabilježen najveći udio davanja poslovnog sektora (77% instanci), prvenstveno uslijed opsežnog učešća malih i srednjih poduzeća. S druge strane, na ispod- prosječan udio davanja poslovnog sektora nailazimo na Kosovu (42%), u Albaniji (42%) i Crnoj Gori (46%). Specifičnost davanja poslov- nog sektora na Kosovu leži u činjenici da su mala i srednja poduzeća generirala više donaci- ja nego tvrtke (50+ zaposlenih). Nasuprot, u Bosni i Hercegovini obrazac davanja je obrnut – velike tvrtke su pokrenule gotovo sve akcije poslovnog sektora. Kada je riječ o drugim tipovima donatora, masovna davanja građana zauzimaju drugo mjesto, osim u Albaniji i na Kosovu. Specifič- nost filantropije u Albaniji i na Kosovu je značaj- no veće prisustvo istaknutih pojedinaca, privat- nih zaklada i religijskih organizacija. Na regionalnom nivou, filantropske akcije organizi- rane od strane istaknutih pojedinaca čine 11% instanci, dok u Albaniji i na Kosovu njihov udio iznosi preko četvrtine. Dodatno, dok su privat- ne zaklade regionalno sudjelovale s 2% instan- ci, u Albaniji njihov udio iznosi 11%, a na Kosovu 7%. Slično, religijske organizacije u regiji su tijekom pandemije pokrenule jednu od sto akcija (1%), dok je u Albaniji i na Kosovu ovo bio tri puta češći slučaj (3%). 16
  • 19. 17 Donatori - Instance (%) Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Crna Gora Sjeverna Makedonija Srbija Poslovni sektor Albanija 42,0% 9,0% 29,0% 6,0% 11,0% 3,0% 0,0% 64,3% 16,4% 7,0% 6,6% 0,4% 1,2% 4,1% 54,5% 42,4% 18,9% 9,4% 15,5% 0,2% 0,3% 1,2% Masovna davanja pojedinaca Istaknuti pojedinci Miješani donatori Privatne zaklade Ostali OCD/Udruge 12,6% 28,1% 6,8% 6,8% 2,9% 0,4% 46,2% 19,5% 16,5% 12,8% 0,3% 3,2% 1,5% 77,2% 13,0% 8,0% 0,3% 0,3% 0,4% 0,8% 64,0% 15,5% 9,5% 4,8% 2,8% 0,3% 3,1%
  • 20. Primatelji Kao što je već prikazano, država je najveći primatelj donacija namijenih ublažavanju Covid-19 krize. Na regionalnom nivou, 7 od 10 filantropskih akcija je bilo usmjereno ka javnim institucijama i lokalnim/državnim vlastima. Iz usporedne perspektive, Albanija se u ovom smislu izdvaja sa samo 53% filantropskih aktivnosti organiziranih kao podrška državnim institucijama. Razina podrške koju je država primila u drugim filantropskim zajednicama u manjoj mjeri odstupa od regionalnog prosjeka. Ipak, razlike se mogu uočiti kada promatramo tipove držav- nih institucija koje su primile podršku. Tako je velika većina akcija orijentiranih ka državi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj bila usmjerena ka javnim institucijama, dok na Kosovu i u Crnoj Gori važi suprotno – najveću podršku su primile lokalne i državne vlasti. Kada je riječ o drugim tipovima primatelja – pojedinci/obitelji i neprofitne organizacije – značajna odstupanja od regije su uočena u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori. U Albaniji i na Kosovu su značajno veću podršku dobili pojedinci/osobe (35%, 27%), dok je među primateljima neprofitni sektor u većoj mjeri bio predstavljen u Crnoj Gori (19%). Dakle, kako se iz prikazanog vidi, sve filantrop- ske zajednice Zapadnog Balkana su prepoznale državu kao glavnog aktera u prevladavanju pandemije. Pa i pored toga, značajna pomoć je pružena direktno pojedincima/obiteljima (posebno u Albaniji i na Kosovu), a neprofitni sektor je ostao značajan kanal pomoći u Crnoj Gori. 18
  • 21. 19 Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Crna Gora Sjeverna Makedonija Srbija Država Albanija 53,0% 35,0% 11,0% 1,0% 73,1% 17,3% 8,9% 0,7% 77,9% 65,1% 9,6% 12,3% 0,2% Pojedinci/obitelji Neprofitne organizacije Ostali 26,6% 7,2% 1,1% 66,0% 11,9% 19,4% 2,7% 73,1% 10,3% 15,2% 1,4% 63,3% 22,1% 14,2% 0,4% Primatelji - Instance (%)
  • 22. Krajnji korisnici Regionalno, većina instanci u okviru Covid-19 davanja se odnosi na ljude iz lokalnih zajednica, dok su najveći iznosi prikupljeni za ljude sa zdravstvenim poteškoćama. Međutim, ovaj odnos između zabilježenih instanci i doniranih iznosa je prisutan samo u Srbiji i Hrvatskoj. U Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ljudi iz lokalnih zajednica imaju daleko veći udio u zabilježenim iznosima. U Bosni i Hercegovini, ljudi iz lokalnih zajednica i ljudi sa zdravstvenim poteškoćama su ostvarili jednak udio zabilježe- ne sume, dok je u Albaniji i na Kosovu najveća podrška, i prema broju akcija i prema donira- nim iznosima, pripala socijalno ugroženima. Kada je riječ o instancama, među ostalim pojedinostima valjalo bi spomenuti da su donacije u Srbiji bile diversificirane i da je filantropska zajednica u Srbiji u većoj mjeri bila posvećena starijoj odrasloj populaciji (9%). Nadalje, socijalno ugroženi građani su primili natprosječnu podršku u Sjevernoj Makedoniji (32%), dok je albanska zajednica bila više okrenuta ljudima koji žive u drugim zemljama (8% u Albaniji u usporedbi s 2% regionalno). 20
  • 23. 21 Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Crna Gora Sjeverna Makedonija Srbija Lokalne zajednice Albanija 30,0% 18,0% 38,0% 0,0% 14,0% 40,5% 33,3% 15,1% 1,7% 9,4% 45,5% 30,2% 36,6% 7,7% 0,4% 0,4% 9,8% Ljudi sa zdravstvenim poteškoćama Socijalno ugrožena osobe Ostali Osobe sa invaliditetom 8,3% 49,3% 11,8% 54,3% 11,4% 24,7% 0,1% 9,5% 54,8% 5,9% 31,8% 1,3% 6,2% 46,0% 26,1% 10,3% 1,1% 16,5% Krajnji korisnici - Instance (%)
  • 24. Vrste donacija Za razliku od prethodnih godina, novčane donacije za Covid-19 su bile manje zastupljene, dok su roba i besplatne usluge (pro bono usluge pravnih osoba i volontiranje građana) bile češći oblik davanja. Ovo posebno važi za filantropsku zajednicu u Hrvatskoj koja je prikupljala isključivo novac u 63% instanci, robu/materijale u 28% instanci i pružala pro bono usluge u 5% zabilježenih akcija. S druge strane, odstupanja od regionalnog prosjeka su zabilježena u Sjevernoj Makedoniji, gdje je natprosječan udio donacija bio u obliku novca (80%), a ispodprosječan udio u obliku robe i materijala (14%). Kako uslijed restrikcija gotovo da nije bilo donatorskih događaja organiziranih uživo, razliku među filantropskim zajednicama nalazi- mo jedino u načinu na koji su se prilagodile novim okolnostima. Regionalno, 7 od 10 dobro- tvornih akcija je obavljeno kroz direktne donacije, a ostatak uglavnom kroz kampanje za prikupljanje sredstava (fundraising campaigns). Štoviše, filantropska zajednica u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji se najviše oslanjala na direktne donacije (8 od 10 instanci), dok je situacija u Albaniji i na Kosovu bila drugačija – u prvoj je bilo 20% direktnih donacija, a u drugoj samo 11%. Zapravo, velika većina akcija u Albaniji i na Kosovu je organizirana po modelu kampanja za prikupljanje sredstava (fundrai- sing campaigns). Podrška ublažavanju Covid-19 krize je češće bila kratkoročna nego uobičajena podrška ranijih godina. U usporedbi s regionalnim prosjekom, jednokratne donacije su bile zastupljenije na Kosovu (81%), u Albaniji (75%) i Crnoj Gori (73%). Međutim, filantropska zajednica u Srbiji se ne uklapa u ovaj okvir jer su njeni donatori pružili stratešku podršku za Covid-19 češće nego ranije. Promatrajući isključivo kratkoročna davanja, zalihe/potrošni materijal su češće donirani u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, dok se humanitarna pomoć češća pružala na Kosovu, u Albaniji i Crnoj Gori. 22
  • 25. 23 Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Crna Gora Sjeverna Makedonija Srbija Jednokratne Albanija 75,0% 20,0% 5,0% 64,1% 30,3% 5,6% 53,4% 81,3% 37,3% 9,3% Strateške Nepoznato 17,3% 1,4% 73,3% 22,1% 4,6% 64,4% 30,3% 5,3% 52,6% 41,3% 6,1% Način korištenja donacija - Instance (%)
  • 26. Lokalni kontekst Albanija Covid-19 kriza i razorni potres koji je pogodio Albaniju u studenom 2019. godine imale su ogroman utjecaj na društvo i ekonomiju države. Ipak, tijekom 2020. godine zabilježeno je ukupno 2,5 milijuna eura donacija kroz 174 dobrotvorne akcije. U odnosu na prethodnu godinu zabilježen je pad doniranih sredstava, dok je broj akcija povećan. Oslanjajući se na dostupne podatke i na naš statistički proračun, procijenili smo da je prikupljeno 7,7 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na 2019. godinu. Donirani iznos po glavi stanovnika je 2,7 eura, što je značajno manji iznos u odnosu na regionalni prosjek (13,1 eura). Od ukupnog zabilježenog iznosa u Albaniji, više od milijun eura bilo je usmjereno na borbu protiv Covid-19. Darivanje nepovezano s Covidom-19 u 2020. godini Više od 1,4 milijuna eura prikupljeno je u svrhe koje nisu povezane s Covid-19 krizom, što je duplo manji iznos od ukupnog doniranog iznosa u prethodnoj godini. S obzirom na tipove donatora, masovno davanje bilježi porast i u broju instanci i u doniranom iznosu. S druge strane, poslovni sektor i istaknuti pojedinci doživjeli su pad u podršci za teme koje nisu povezane s pandemijom. Po pitanju tema koje su donatori podržali, zabilježeno je smanjenje podrške prema zdravstvu i obrazo- vanju, zbog preusmjeravanja podrške za pomoć tijekom Covid-19 krize. Kada je riječ o tipovima primatelja, neprofitne organizacije su imale značajno povećanje podrške za davanja koja nisu povezana s Covidom-19. S druge strane, institucije su imale pad podrške za svrhe koje nisu povezane s pandemijom. Inspirativne priče Urednik i voditelj TV emisije ,,Opinion’’ (,,Mišlje- nje’’) Blendi Fevziu, pozvao je tvrtke i pojedince da doniraju za socijalno ugrožene obitelji tijekom pandemije Covida-19. Kroz program prikupljeno je 300.000 eura, podijeljenih obiteljima širom Albanije od strane zaklade ,,Different Weekend’’ i osoblja emisije ,,Opini- on’’. Poslovni sektor je bio najznačajniji akter u donacijama za javno zdravstvo u Albaniji. Jedna od inicijativa koja se izdvojila je akcija organizi- rana od strane tri telekomunikacijske tvrtke u Albaniji – ALBtelecom, Vodafone i Telekom Albanija, koje su donirale 40 respiratornih uređaja bolnicama širom Albanije kao podršku tijekom pandemije Covid-19. Uređaji, u ukupnoj vrijednosti od 30.000 eura, dostavljeni su istog dana. Solidarnost i doprinos ovih tvrtki omogućili su da potrebni medicinski uređaji služe sustavu javnog zdravstva pri liječenju pacijenata s respiratornim poteškoćama13 . 13 AALBtelecom (n.d.) Albtelecom Dhuron pajisje Respiratore Për Sistemin Shëndetësor. ALBtelecom. (n.d.). Preuzeto 19. studenog 2021., s: https://www.albtelecom.al/al/rreth-albtelecom/publikime/te-rejat-e-fundit/njoftime -per-media-2020/albtelecom-dhuron-pajisje-respiratore-per-sistemin-shendetesor/ 24
  • 27. Transparentnost Dostupni podaci o doniranoj domaćoj pomoći su bili donekle oskudni i objavljivani su u obliku priopćenja za javnost. Međutim, informacije o međunarodnom financiranju su bile javno dostupne, kao što su financiranje iz bespovrat- nih sredstava Europske Unije15 , podrška u vidu opreme od strane UN-ovih agencija, Vlade Švicarske, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, Fonda Ujedinjenih naroda za stanovniš- tvo, veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država i sl., a namijenih za hitne slučajeve. Vlada Albanije je na svojim službenim internet- skim stranicama16 objavila podatke o donacija- ma stranih vlada i stranih donatora. U izvješću o albanskom projektu za hitni odgovor na Covid-19, objavljenom od strane Svjetske banke, navedena je lista aktivnosti i doprinosa partnera, koja sadrži donacije globalnih tvrtki, vlada i drugih aktera, s nekim od navedenih iznosa.17 30. travnja 2020. godine, People’s Advocate je uputio preporuku Sektoru za izvanredne situacije, Ministarstvu zdravstva i socijalne zaštite, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa za objavljivanje svih normativnih akata vlade i drugih akata tijekom pandemije Covid-19 virusa.18 14 McLaren, C. (April 2020). Economic impacts of and policy responses to the coronavirus pandemic: early evidence from Albania. Preuzeto 16. studenog 2021., s: https://set.odi.org/wp-content/uploads/2020/04/Economic-impacts-of-and-policy- responses-to-the-coronavirus-pandemic-early-evidence-from-Albania.pdf. 15 Ibid. 16 Qeveria Shqiptare Keshilli i Ministrave (n.d.). Kryeministria.al. Preuzeto 16 studenog, 2021. s: https://kryeministria.al/en/. 17 The World Bank. (n.d.). ALBANIA EMERGENCY COVID-19 RESPONSE PROJECT. Preuzeto 16 studenog, 2021. s: https://documents1.worldbank.org/curated/en/941251597066127352/pdf/Albani a-Emergency-COVID-19-Response-Project.pdf. 18 ENNHRI. (2021). State of the rule of law in Europe 2021 Report. Reports from National Human Rights Institutions Zakonske/fiskalne promjene uslijed pandemije virusa Covid-19 21. ožujka 2020. godine premijer Albanije je iznio tromjesečni stimulativni paket kao dio izmijenjenog proračuna, koji uključuje: dodat- no financiranje zdravstvenog sektora za medicinsku opremu i zalihe (20 milijuna eura); preraspodjelu sredstava za humanitarnu pomoć, hranu, lijekove itd. za najugroženije populacijske grupe (16 milijuna eura); suverene garancije za podršku tvrtkama za likvidnost u isplati plaća zaposlenima (79 milijuna eura); rezervni fond za hitne slučajeve oboljelih od Covida-19 (7,9 milijuna eura); podršku za pokrivanje plaća samozaposlenih građana i onih koji rade za mala poduzeća koja su zbog pandemije izgubila prihode (52 milijuna eura).14 25
  • 28. Bosnia and Herzegovina U tijeku godine obilježene pandemijom zabilje- ženo je više od 21,8 milijuna eura donacija kroz 3.489 filantropskih akcija. Na osnovu dostupnih podataka i naših statističkih proračuna, procije- nili smo da je prikupljeno više od 38,5 milijuna eura. U usporedbi s 2019. godinom, zabilježeni iznos je veći za više od tri puta. Donirani iznos po glavi stanovnika bilježi 11,7 eura, što je nešto manje od regionalnog prosjeka. Samo za davanja u Covid-19 svrhe, donirano je više od 12,9 milijuna eura kroz 1.161 akciju. Inspirativne priče Prvenstveni odgovor tijekom pandemijske godine bio je za osiguravanje hrane onima kojima je najpotrebnija. Udruga Pomozi.ba je na svojoj platformi pokrenula crowdfunding (kampanju grupnog financiranja) s ciljem prikupljanja sredstava za podršku ljudima koji koriste usluge javne kuhinje tijekom pandemi- je. Tijekom kampanje prikupljeno je 21.659 eura za obroke za socijalno ugrožene obitelji. BH Telecom d.d. bio je jedan od najvećih donatora tijekom 2020. godine u svrhu ublaža- vanja negativnih posljedica pandemije. Tvrtka je donirala više od 513.000 eura kantonalnim bolnicama u Konjicu, Zenici, Goraždu, Travniku i Bihaću kako bi nabavili medicinsku opremu. BH Telecom d.d. nagrađen je DOBRO nagra- dom za filantropiju u kategoriji velikih poduze- ća. Zakonske/fiskalne promjene uslijed pandemije virusa Covid-19 Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o oslobađanju od indirektnih poreza i povratu poreza na već plaćene indirektne poreze za opremu i sredstva koje su donirali domaći i međunarodni donatori u svrhu ublažavanja posljedica pandemije Covida-19. Ova odluka uključuje donacije u vidu maski, rukavica, medicinske opreme, respiratora, dezinfekcijskih sredstava itd.19 Darivanje nepovezano s Covidom-19 u 2020. godini U okviru davanja koja nisu povezana s pande- mijom, zabilježeno je više od 8,9 milijuna eura, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, kada se izuzmu podaci za Covid-19, broj akcija je nešto manji nego u 2019. godini. Prema vrsti donatora, građani su imali manji udio u ukupnom broju akcija koji nisu povezani s pandemijom, zbog smanjenja udjela humanitarnih događaja u kojima su građani najaktivniji donatori. Što se tiče vrijednosti donacija poslovnog sektora, zabilježen je pad u postotku u odnosu na prethodnu godinu. Donatori su rjeđe pružali podršku zdravstvu i obrazovanju u slučajevima nepovezanim s pandemijom što je rezultat preusmjeravanja podrške obrazovnim i zdrav- stvenim institucijama za pomoć tijekom Covid-19 krize. Iz tog razloga institucije su rjeđe dobivale podršku u svrhe koje nisu povezane s pandemijom. 19 CMS. (n.d.). Law and Regulation of COVID-19 Tax Relief in Bosnia & Herzegovina. Preuzeto 16. studenog, s: https://cms.law/en/int/expert-guides/cms-expert-guide-to-covid-19-tax-relief-meas ures/bosnia-and-herzegovina. 26 Lokalni kontekst
  • 29. Transparentnost Državne institucije u Bosni i Hercegovini su nesistematično objavljivale podatke o donacija- ma na različitim razinama vlasti. Lokalne samo- uprave su na svojim službenim internetskim stranicama predstavile podatke o donacijama. Podaci o međunarodnim kreditima i njihovim iznosima su bili javno dostupni. Ministarstvo financija i trezora otvorilo je račun za pomoć u svrhe pandemije Covid-19. Objavljeno je izvješće o donacijama na račun koje je bilo dostupno javnosti od 6. do 27. travnja s podaci- ma o donatorima.20 Vlada Republike Srpske otvorila je račun Fonda Solidarnosti za Covid-19 donacije, za koji je popis donatora bio javno dostupan. Objavljeni su nazivi poduzeća i ustanova koje su donirale na račun, iznosi donacija i podatke o tome kako su sredstva usmjerena. Prema podacima Transparency International BiH, period pande- mije obilježila je netransparentna javna nabav- ka medicinske opreme. 21 20 Centar za Zastupanje Građanskih Interesa. (2021). Odgovor Centralne Vlasti Bosne i Hercegovine na Pandemiju Covid 19. Preuzeto 16. studenog, s: https://www.cpi.ba/wp-content/uploads/2021/06/Odgovor-centralne-vlasti-BiH-na -pandemiju-Covid19.pdf. 21 Cuckić, N. (4. svibanj, 2020). COVID-19 donations in the Western Balkans: More transparency needed. Preuzeto 16.studenog, s: https://europeanwesternbalkans.com/2020/05/04/covid-19-donations-in-the-west ern-balkans-transparency-needed/. 27
  • 30. Hrvatska Ukupan zabilježeni iznos donacija u Hrvatskoj u godini pandemije je 38,2 milijuna eura, prikupljen kroz 3.238 akcija. Ovaj iznos je 2,4 puta veći nego iznos u prethodnoj godini. Procijenjeni iznos, koji smo izračunali na osnovu dostupnih podataka, iznosi 77 milijuna eura, što je dva puta više nego u 2019. godini. U skladu s tim, donirani iznos po glavi stanovnika je također povećan u odnosu na 2019. godinu i iznosi 19 eura, što je veći iznos od regionalnog prosjeka. Štoviše, zabilježeno je preko 16,8 milijuna eura donacija za Covid-19, kroz 920 akcija. Bitno je napomenuti da je pored pandemije u Hrvatskoj bila u jeku još jedna kriza koja je ujedinila donatore u zemlji i regiji – dva razorna potresa, jedan koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolinu te drugi koji je u prosincu pogodio Sisak i Petrinju. Trećina ukupno doniranog iznosa u 2020. godini (11,4 milijuna eura) bila je usmje- rena na sanaciju posljedica ovih potresa, najčešće za obnovu oštećene imovine. S obzirom na krajnje korisnike, uočen je porast podrške lokalnim zajednicama, kao rezultat donacija za pomoć nakon potresa. Zabilježen je rast akcija s dugoročnim efektom, kao posljedi- ca ulaganja u rekonstrukciju i renoviranje objekata i opreme. Inspirativne priče Tvrtka A1 Hrvatska donirala je medicinsku opremu za liječenje pacijenata oboljelih od Covida-19 namijenjenu za KBC Dubrava u Zagrebu. Oprema, u vrijednosti od 196.600 eura, dostavljena je 1. travnja 2020. godine i obuhvaća 100 mobilnih priključaka za medicin- ski plin, IT i strujno napajanje, dozatore koji omogućavaju terapiju kisikom te opremu za praćenje stanja pacijenata.22 U suradnji s timom liječnika u Hrvatskoj, dr. Ivor Ković je proizveo zaštitni respirator (filtarska maska), pod nazivom ,,CroResp’’, napravljenu od maske za ronjenje, 3-D ispisanog adaptera i filtera za zrak. Na svom portalu Pandemija.in- fo23 dr. Ković je pokrenuo akciju prikupljanja sredstava za izradu maski namijenjenih podršci zdravstvenim radnicima, na prvoj liniji borbe protiv Covid-19 virusa, u bolnicama širom Hrvatske. Uz pomoć udruge ,,Pomaganje je Uvijek IN’’, sredstva su prikupljana i preko platforme Croinvest.eu. Zahvaljujući humanim pojedincima i tvrtkama prikupljeno je 24.445 eura, a bolnicama širom Hrvatske je isporuče- no preko 1.200 CroResp uređaja. Darivanje nepovezano s Covidom-19 u 2020. godini Zabilježeni iznos donacija u svrhe koje nisu povezane s Covidom-19 premašuje iznos u prethodnoj godini za više od 1,3 puta, zbog većeg davanja za opremu i kapitalne investicije za ublažavanje posljedica potresa. Zabilježen je porast udjela doniranog iznosa od strane poslovnog sektora, dok je iznos masovnih donacija imao pad u odnosu na 2019. godinu. Zbog preusmjerene podrške donatora u svrhe Covid-19 krize, podrška smanjenju siromaštva je neznatno porasla, dok je kod ostalih istaknu- tih tema zabilježen pad. Za svrhe koje nisu povezane s pandemijom, institucije su u 2020. godini imale rast podrške, dok je za neprofitni sektor zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu. 22 A1 Hrvatska. (2. travanj, 2020). A1 Hrvatska donirala medicinsku opremu za liječenje najtežih slučajeva oboljelih od COVID-19 u KB Dubrava. Preuzeto 16. studenog, 2021., s: https://www.a1.hr/tko-smo-mi/objave-za-medije/-/objave/clanak/a1-hrvatska-doni rala-medicinsku-opremu-za-lijecenje-najtezih-slucajeva-oboljelih-od-covid-19-u-kb -dubrava-/1396968367. 23 Pandemija.info. (n.d.). Respirator (filtarska maska) sa zaštitom za oči izrađen od ronilačke maske, adaptera i filtera za viruse. preuzeto 16 studenog, 2021. s: https://pandemija.info/respiratorhr/. 28 Lokalni kontekst
  • 31. Zakonske/fiskalne promjene uslijed pandemije virusa Covid-19 Izmjene u aktima za humanitarnu pomoć tijekom Covid-19 pandemije: uvoz (u skladu s Odlukom Komisije EU (2020/491)) samo za određene organizacije i robu koja je potrebna za ublažavanje efekata pandemije Covida-19 oslobođen je plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (Zakon o porezu na dodanu vrijednost); državna pomoć koju dobivaju obveznici poreza na dobit u svrhu olakšavanja posljedica Covid-19 nije oporeziva (Zakon o porezu na dobit); državna pomoć koju primaju samostalni poduzetnici u svrhu olakšavanja posljedica Covid-19 nije oporeziva (Zakon o porezu na dohodak).24 Transparentnost Vlada Hrvatske otvorila je službenu internetsku stranicu koronavirus.hr25 na kojoj su objavljeni podaci o Covid-19 virusu, kao što su broj oboljelih, broj cijepljenih i docijepljenih građa- na i drugo. Stranica je pružala javno dostupne informacije o donacijama međunarodnih institucija i vlada Republici Hrvatskoj. Za donacije koje su trebale pomoći tijekom Covid-19 krize, Vlada je pokrenula akciju pod nazivom ,,Hrvatska protiv korona virusa’’. Prikupljeni podaci tijekom akcije bili su javno dostupni na internetskim stranicama Ministar- stva financija u vidu priopćenja za javnost.26 Dostupni su bili i dokumenti u kojima se navodi koje institucije su dobile pomoć kroz akciju i iznos koji je usmjeren. Međutim, nije bilo javno dostupnih informacija o pojedinačnim donaci- jama za akciju. 24 CMS. (n.d.). Law and Regulation of COVID-19 Tax Relief in Croatia. Preuzeto 16. studenog, s: https://cms.law/en/int/expert-guides/cms-expert-guide-to-covid-19-tax-relief-meas ures/croatia. 25 Koronavirus.hr. (n.d.). Koronavirus-statistički pokazatelji za Hrvatsku i EU. Preuzeto 16. studenog, s: https://www.koronavirus.hr/. 26 Ministarstvo financija Republike Hrvatske. (2020.). Priopćenje za javnost. Preuzeto 16. studenog, s: https://mfin.gov.hr/vijesti/priopcenje-za-javnost-3039/3039. 29
  • 32. Kosovo Ukupni zabilježeni donirani iznos u 2020. godini na Kosovu je 7,7 milijuna eura. Ovaj iznos je 3,2 puta veći od iznosa u prethodnoj godini. S obzirom na dostupne podatke, procijenili smo da je ovaj iznos skoro dva puta veći – 14,5 milijuna eura. Donirani iznos po glavi stanovni- ka povećan je u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 8,1 eura. Međutim, ovaj iznos je i dalje ispod regionalnog prosjeka. Što se tiče davanja u svrhe pomoći tijekom pandemije Covida-19, zabilježeno je više od 1,9 milijuna eura kroz 276 akcija. Dijaspora je imala važnu ulogu u podršci Kosovu tijekom pandemije. 27 Fondacioni BONEVET Prishtina. (2020.). JOIN THE FIGHT – BONEVET Campaign on KOSOVAideas. Preuzeto 16. studenog, s: https://kosovaideas.com/campaign/detail/589?fbclid=IwAR2ittGuXJRsqk6wKvRlTQ B7OSLIN6mDF5SDwHBPUePR9l2TsuHywQKcYTE. Inspirativne priče Zaklada BONEVET Prishtinë pokrenula je kampanju prikupljanja sredstava ,,Pridruži se borbi’’ na platformi KOSOVAideas, s ciljem prikupljanja sredstava za 43 nova 3-D pisača i filamente za proizvodnju vizira. Kampanja je trajala do 29. svibnja 2020. godine i rezultirala je s prikupljenih 66.000 eura putem platforme, uz podršku 134 donatora. Proizvedeno je ukupno 8.497 3-D ispisanih vizira, a 7.093 je donirano zdravstvenim i administrativnim radnicima, ali i drugima kojima je bilo potrebno radi sprečavanja širenja virusa Covid-19.27 Udruga ,,Action for Mothers and Children’’ je pokrenula humanitarnu akciju ,,Një Kafe si Flutur’’ (,,Kava Leptir’’) koja je imala dva osnov- na cilja: prikupljanje sredstava za nabavku neophodne medicinske opreme za zdravstvene ustanove i podizanje svijesti uz savjete za građane o tome kako da spriječe širenje Covid-19 virusa. Sredstva su prikupljena preko GlobalGiving platforme, bankovnim transfe- rom i SMS donacijama (jedan SMS u vrijednosti od jednog eura). Udruga je u suradnji s Ministarstvom zdravstva izdvojila 10.274 eura prikupljenih za donaciju FFP2 respiratornih maski, zaštitne opreme, vizira, zaštitnih naoča- la, nitrilnih rukavica, infracrvenih termometara, posteljine za jednokratnu upotrebu i drugih potrepština. Darivanje nepovezano s Covidom-19 u 2020. godini Ako se izuzmu podaci o darivanju u svrhu borbe protiv pandemije, u 2020. godini donira- no je 5,7 milijuna eura, što je više od dva puta veći iznos od iznosa u prethodnoj godini. Što se tiče vrsta donatora, smanjen je udio akcija građana u odnosu na prethodnu godinu, jer je većina događaja, u kojima su građani najčešći tip donatora, bila vezana za Covid-19. Pandemi- ja je također utjecala na smanjenje akcija namijenjenih za podršku obrazovanju i smanje- nju siromaštva, ako se izuzmu davanja za Covid-19. Zabilježen je pad direktne podrške pojedincima i obiteljima u odnosu na prethod- nu godinu, kao posljedica povećanja udjela u ukupnom broju akcija za lokalne/državne vlasti. Lokalne zajednice su imale rjeđu podršku u odnosu na 2019. godinu, dok je porast podrške zabilježen za osobe s invaliditetom i socijalno ugrožene osobe nepovezano s Covidom-19. 30 Lokalni kontekst
  • 33. Zakonske/fiskalne promjene uslijed pandemije virusa Covid-19 Skupština Republike Kosovo je 4. prosinca 2020. godine usvojila novi Zakon o ekonom- skom oporavku od Covida-19, a isti je stupio na snagu 7. prosinca 2020. godine. Svrha ovog zakona je da dopuni druge odgovarajuće zakone kako bi se omogućio oporavak gospo- darstva Republike Kosovo uslijed Covid-19 krize. Između ostalog, Zakon o ekonomskom oporavku navodi da će sva poduzeća koja su imala problema u radu tijekom krize, ili su bila zatvorena, biti financijski podržana iz državnog proračuna. Pomoć bi trebala pokriti sve opera- tivne troškove dotičnih stranaka u ukupnoj vrijednosti od 200 milijuna eura.28 Transparentnost Ministarstvo zdravstva Kosova otvorilo je online platformu za zdravstvene informacije Kosova.health, posvećenu informacijama u svezi s pandemijom Covida-19. Platforma je sadržavala informacije o statistikama za Covid-19, preventivnim mjerama i drugo, dok su mjere i odluke koje je donosila Vlada Kosova bile javno dostupne samo na službenoj internetskoj stranici Ministarstva zdravstva.29 Informacije o donacijama stranih institucija i organizacija bile su dostupne javnosti. 28 Deloitte Kosova. (prosinac, 2020). Legal News. Pejes. Preuzeto 16. studenog, s: https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/al/Documents/legal/Deloitte%20K osova_Legal%20News_DEC2020.pdf. 29 Šošić i Lazarević. (lipanj, 2020). OPENING GOVERNMENTS IN TIMES OF LOCKDOWN. Western Balkan Civil Society Empowerment for a Reformed Public Administration. 31
  • 34. Crna Gora Tijekom 2020. godine u Crnoj Gori je kroz 1.446 donatorskih akcija zabilježeno više od 12,4 milijuna eura. U usporedbi s 2019. godinom, zabilježeni iznos je veći za više od tri puta. Na osnovu dostupnih podataka procijenili smo da je ukupno donirano više od 18,5 milijuna eura. Donirani iznos po glavi stanovnika iznosi 29,8 eura, što predstavlja najveći iznos od svih zemalja regije u 2020. godini. Ukupni zabilježe- ni iznos ostvaren samo donacijama za ublaža- vanje negativnih posljedica Covida-19 iznosi više od 9,6 milijuna eura. 30 Kovačević, M. (travanj, 2020). Fudbalski savez Crne Gore donira sedam respiratora [medijska objava]. Preuzeto 16. studenog, s: https://www.maxbetsport.rs/fudbalski-savez-crne-gore-donira-sedam-respiratora- 199172/. 31 Hipotekarna Banka. (2020). Humanitarna akcija zaposlenih hipotekarne banke Aplauzmedicinarima [medijska objava]. Preuzeto 16. studenog, s: https://www.hipotekarnabanka.com/obavjestenja/humanitarna-akcija-zaposlenih -hipotekarne-banke-aplauzmedicinarimame-368. Inspirativne priče Nogometni savez Crne Gore je 20. ožujka doprinio borbi protiv Covid-19 virusa donaci- jom od 150.000 eura Nacionalnom koordinacij- skom tijelu za zarazne bolesti. Donirana sredstva su iskorištena za nabavu 7 respiratora za zdravstvene ustanove. Institucije koje su primile donaciju respiratora su Klinički centar Crne Gore, opće bolnice u Beranama, Bijelom Polju, Pljevlju, Nikšiću, Kotoru i Baru. Savez je planirao donirati respirator i Općoj bolnici Danilo Prvi s Cetinja.30 Online platformu ,,AplauzMedicinarima’’ pokre- nuli su radnici Hipotekarne banke iz Podgorice, u suradnji sa studijom ,,Fleka’’. Cilj akcije je bio prikupljanje 50.000 eura u svrhe nabavke zaštitne opreme za medicinsko osoblje na prvim linijama borbe protiv Covid-19 u ustano- vama širom Crne Gore. Do 5. svibnja 2020. godine prikupljeno je ukupno 130.590 eura. U tu svrhu prvi su donirali sami zaposlenici banke, u iznosu od 8.130 eura, koji su upućeni Nacionalnom koordinacijskom tijelu za zarazne bolesti.31 Darivanje nepovezano s Covidom-19 u 2020. godini U 2020. godini iznos za davanja nevezana za Covid-19 bilježi više od 2,7 milijuna eura – što predstavlja smanjenje u odnosu na ukupan iznos u 2019. godini. Donacije građana i poslov- nog sektora su bile rjeđe nego u 2019. godini, dok su istaknuti pojedinci imali porast u postot- ku broja donatorskih akcija. Kao posljedica preusmjeravanja podrške u svrhu pandemije, zdravstvo je imalo nešto manji postotak akcija, dok su ostale teme (obrazovanje, podrška marginaliziranim grupama, smanjenje siromaš- tva) imale porast u odnosu na 2019. Kao i u većini zemalja u regiji, prema institucijama u Crnog Gori je zabilježen pad davanja kada su u pitanju teme koje nisu povezane s Covidom-19, dok je najveći postotak zabilježen za pojedince i obitelji, uglavnom za liječenje. Uslijed pandemi- je, zabilježen je pad podrške osobama s invaliditetom, dok je za socijalno ugrožene osobe, osobe sa zdravstvenim poteškoćama i lokalne zajednice zabilježen porast akcija u odnosu na 2019. 32 Lokalni kontekst
  • 35. Zakonske/fiskalne promjene uslijed pandemije virusa Covid-19 Vlada Crne Gore je 13. travnja 2020. godine uvela oslobađanje od PDV-a i carine za medicin- ska sredstva i zaštitnu opremu koji su uvezeni kao donacija u cilju pomoći u suzbijanju poslje- dica Covid-19 virusa (,,Službeni glasnik Crna Gora’’, broj 032/20). Transparentnost Prilikom pojave Covid-19 virusa Vlada je formirala Nacionalno koordinacijsko tijelo za zarazne bolesti. Potom, 18. ožujka 2020. godine je otvoren poseban račun za lokalne i strane donacije u svrhe podrške tijekom borbe protiv Covid-19. Informacije o donacijama objavljiva- ne su na portalu coronainfocg.me. Operativni stožer za donacije je jednom tjedno Nacional- nom koordinacijskom tijelu za zarazne bolesti podnosio izvještaj o uplatama i načinu odvaja- nja sredstava. Nacionalno koordinacijsko tijelo za zarazne bolesti je 31. ožujka 2020. godine usvojilo Odluku o modalitetima i uvjetima raspodjele sredstava prikupljenih donacijama, nakon što je Institut Alternativa pozvao na transparen- tnost donacija. Odlukom se precizirala potreba za informacijama o tome kako i gdje se sredstva koriste i obaveza da se jednom tjedno izvještava javnost o stanju na računu.32 U prosincu 2020. godine formiran je Savjet za borbu protiv Covid-19 virusa. Od tada su informacije o donacijama bile dostupne javnosti putem medija.33 32 Cuckić, N. (4. svibanj, 2020). COVID-19 donations in the Western Balkans: More transparency needed. Preuzeto 16. studenog, s: https://europeanwesternbalkans.com/2020/05/04/covid-19-donations-in-the-west ern-balkans-transparency-needed/. 33 Šošić i Lazarević. (lipanj, 2020). OPENING GOVERNMENTS IN TIMES OF LOCKDOWN. Western Balkan Civil Society Empowerment for a Reformed Public Administration. 33
  • 36. Sjeverna Makedonija Tijekom pandemijske godine u Sjevernoj Make- doniji zabilježeno je ukupno 8,9 milijuna eura u donacijama, što je 7,5 puta više nego u prethodnoj godini. Zabilježen je i porast ukupnog broja filantropskih akcija (982 akcije u 2020. godini). Donirani iznos po glavi stanovni- ka iznosi 17,5 eura, što je više od regionalnog prosjeka. Koristeći dostupne podatke, na osnovu naših statističkih proračuna, procijenili smo da je tijekom 2020. godine prikupljeno više od 36,5 milijuna eura. Samo u svrhe ublažava- nja negativnih posljedica Covid-19 krize, zabilje- žen je iznos od 6,8 milijuna eura kroz 595 filantropskih akcija. 34 Plus Info. (2020). „Stopanska banka“ donira aparat za mehanicka ventilacija na Klinikata za infektivni bolesti на Клиниката за инфективни болести [medijska objava]. Preuzeto 16. studenog, s: https://plusinfo.mk/stopanska-banka-donira-aparat-za-mehanichka-ventilaci-a-n a-klinikata-za-infektivni-bolesti/. 35 Nextsense. (2020). StopKorona! - New mobile app for tracing exposure to COVID-19 - Donation from Nextsense to the Ministry of Health [medijska objava]. Preuzeto 16. studenog, s: https://nextsense.com/ns-newsarticle-stopkorona-new-mobile-app-for-tracing-exp osure-to-covid-19.nspx. Inspirativne priče Stopanska banka AD Skopje podržala je borbu protiv pandemije donacijom mehaničkog ventilatora – respiratora Infektivnoj klinici Skopje. Procjenjuje se da je ova donacija vrijed- na preko 42.000 eura i namijenjena je liječenju pacijenata oboljelih od Covida-19. Banka je pokrila i iznos za nabavku i isporuku uređaja klinici.34 Softverska tvrtka Nextsense kreirala je i donira- la mobilnu aplikaciju ,,StopKorona!’’ Ministar- stvu zdravstva u Sjevernoj Makedoniji. Vrijed- nost ove donacije je 47.572 eura. Aplikacija za telefone koja se temelji na bluetooth tehnologi- ji, počela je s radom 13. travnja 2020. Uređaj mjeri udaljenost između telefona i korisnika i upozorava korisnike ako su došli u kontakt s osobom koja je pozitivna na Covid-19. Aplikaci- ja je preuzeta preko 5.000 puta na dan pokreta- nja. Mobilna aplikacija je jamčila potpunu zaštitu privatnosti korisnika i napravljena je uz praćenje svjetske prakse u borbi protiv Covid-19 virusa. Građani su imali potpunu kontrolu nad svojim podacima, sve dok ne bi odlučili da ih proslijede Ministarstvu nakon dijagnosticiranja virusa.35 Darivanje nepovezano s Covidom-19 u 2020. godini Iako je pandemija donekle skrenula fokus donatora s drugih tema, zabilježeni iznos u 2020. godini za teme koje nisu povezane s Covidom-19 je skoro duplo veći od ukupnog iznosa u prethodnoj godini. U odnosu na tipove donatora, poslovni sektor je imao rast u udjelu broja akcija u odnosu na 2019. godinu. Institu- cije su u odnosu na prethodnu godinu primile manje podrške od donatora, dok je za neprofit- ne organizacije zabilježen porast udjela u ukupnom broju akcija, kada su u pitanju svrhe nepovezane s pandemijom. Uslijed preusmje- ravanja podrške donatora za pomoć tijekom Covid-19 pandemije, zabilježen je pad podrške zdravstvu u odnosu na prethodnu godinu, za teme koje nisu povezane s Covid-19. Veća podrška je bila usmjerena lokalnim zajednica- ma, uglavnom uslijed donacija opreme lokalnim/državnim vlastima. 34 Lokalni kontekst
  • 37. Zakonske/fiskalne promjene uslijed pandemije virusa Covid-19 Četvrti paket mjera zbog Covida-19 koji je usvojila Vlada Sjeverne Makedonije, radi ublažavanja negativnih efekata pandemije sadrži: smanjenje PDV-a (oslobađanje za donacije, od 10% za hranu i piće za potrošnju na licu mjesta i ugostiteljske usluge, itd.); uspostavljanje beskamatne kreditne linije s komponentom subvencije za mala poduzeća koja su pogođena pandemijom; revidiranje zakona kojim se regulira financiranje lokalne samouprave kako bi se općinama osigurali stabilni prihodi tijekom krize; predstavljanje prijedloga zakona kojim se regulira financijska podrška poslodavcima pogođenim pandemi- jom; povećanje mjesečne financijske podrške za samozaposlene tijekom listopada, studenog i prosinca 2020. godine.36 Transparentnost Ministarstvo zdravstva Sjeverne Makedonije otvorilo je račun za podršku tijekom Covid-19 pandemije, preko kojeg su građani i tvrtke mogli donirati sredstva, robu i usluge prema listi prioriteta. Ministarstvo zdravstva objavilo je popis donatora.37 Pokrenuta je namjenska internetska stranica za Covid-19 virus.gov.mk koja sadrži ažurirane informacije o broju slučajeva Covida-19, cijepljenju i drugim informacijama (ekonomske mjere, medicinska pomoć itd.). Na stranici se nalaze i evidencije svih financijskih i nefinancij- skih donacija koje su primljene u svrhu suzbija- nja pandemije.38 36 OECD. (travanj, 2020). Covid-19 Crisis in North Macedonia. Preuzeto 16. studenog, s: https://www.oecd.org/south-east-europe/COVID-19-Crisis-in-North-Macedonia-arc hive.pdf. 37 Cuckić, N. (4. travanj, 2020). COVID-19 donations in the Western Balkans: More transparency needed. Preuzeto 16. studenog, s: https://europeanwesternbalkans.com/2020/05/04/covid-19-donations-in-the-west ern-balkans-transparency-needed/. 38 Vlada Republike Severna Makedonija. Oficijalne informacije za koronavirus u Severnoj Makedoniji. Preuzeto 16. studenog, s: https://koronavirus.gov.mk/. 35
  • 38. Srbija Zabilježeni iznos donacija u Srbiji tijekom 2020. godine iznosio je 50,9 milijuna eura. Od ukupnog iznosa, 29,5 milijuna je donirano u svrhe ublažavanja negativnih efekata virusa Covid-19. Broj dobrotvornih akcija nadmašuje broj iz prethodne godine (4.319 akcija u 2020. godini). Od svih donatorskih akcija, 1.454 akcije su organizirane zbog pandemije Covid-19 virusa. Donirani iznos po glavi stanovnika iznosio je 13 eura, što je skoro isti iznos kao prosjek regije. Ekstrapolacijom, oslanjajući se na dostupne podatke, procijenili smo da je donirano 90,2 milijuna eura. Neprofitni sektor u Srbiji je imao veliku ulogu tijekom pandemije Covid-19 u pružanju pomoći ugroženim grupa- ma, besplatnoj pravnoj podršci i pristupu važnim informacijama.39 39 UNDP (Rujan, 2020). COVID-19 Socio-Economic Impact Assessment. Preuzeto 16. studenog s: https://www.rs.undp.org/content/serbia/en/home/library/crisis_prevention_and_rec overy/covid-19-socio-economic-impact-assessment-.html. Kod krajnjih korisnika, osobe sa zdravstvenim poteškoćama i lokalna zajednica su imale pad u udjelu ukupnog broja akcija nepovezanih s pandemijom, jer je većina akcija usmjerena k njima bila za pomoć u toku borbe protiv Covid-19. Darivanje nepovezano s Covidom-19 u 2020. godini Kada se izuzmu podaci za davanja vezana uz Covid-19, ukupno je zabilježeno više od 29,5 miliona eura u donacijama, što predstavlja povećanje u odnosu na ukupni zabilježeni iznos u 2019. godini. Prema tipu donatora, manji broj akcija je zabilježen od strane poslovnog sektora i građana u usporedbi s prethodnom godinom, dok je veći udio iznosa zabilježen kod donacija građana. Uzimajući u obzir teme davanja koja nisu povezana sa Covid-19, zabilježen je rast postotka akcija za zdravstvo, uglavnom u svrhe liječenja djece s invaliditetom i osoba sa zdrav- stvenim poteškoćama. Institucije i lokalne/dr- žavne vlasti u Srbiji su imale manji udjel u ukupnom broju akcija i doniranog iznosa u usporedbi s prethodnom godinom, zbog preusmjeravanja podrške ovim primaocima u svrhe pandemije. S druge strane, rast postotka u ukupnom doniranom iznosu i broju akcija je zabilježen kod neprofitnih organizacija. Inspirativne priče Tvrtka MK GROUP, dobitnica VIRTUS nagrade za filantropiju 2020. godine, osigurala je više od milijun eura donacija tijekom 2020. godine, pri čemu je najveći dio iznosa usmjeren na suzbija- nje posljedica Covid-19 pandemije. Kao jedna od prvih tvrtki koja je podržala borbu protiv Covid-19 virusa, MK GROUP je sudjelovala u nabavci medicinske opreme za 12 zdravstvenih institucija. Tvrtka je i osigurala letove privatnim zrakoplovima kako bi omogućila djeci sa zdrav- stvenim poteškoćama liječenje u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i odmore za 450 medicinskih radnika u svojim hotelima u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. MK GROUP je podijelila i humanitarne prehrambene pakete socijalno ugroženim obiteljima u vrijednosti od 150.000 eura. Većina akcija za Covid-19 je imala strateški efekt, kao što su osiguravanje opreme, ambu- lantskih vozila i drugih osnovnih stvari za podršku zdravstvenim ustanovama. Srpski filantropski forum je imao ključnu ulogu u informiranju donatora o potrebama i tijekovi- ma donacija. Od početka krize zabilježeno je da je Srpski filantropski forum u suradnji s Fondom B92 prikupio više od 1,6 milijuna eura u sredstvima i preko 85.000 eura u robi, namijenjenih za podršku zdravstvenom sustavu u Srbiji. 36 Lokalni kontekst
  • 39. U suradnji s UNICEF-om i Nordeusom, kreirali su i kontinuirano ažurirali tablicu potreba i rokova isporuke. Podaci su redovno pregleda- vani u Ministarstvu zdravstva kako bi se osigurala efikasna raspodjela donacija. Zakonske/fiskalne promjene uslijed pandemije virusa Covid-19 Vlada je 10. travnja 2020. godine usvojila mjeru za omogućivanje oslobađanja od PDV-a za donacije. Međutim, ova mjera se odnosila samo na donatore koji potpadaju pod sustav PDV-a, donatore koji su donirali Ministarstvu zdravstva, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje i državnim zdravstvenim ustanova- ma za vrijeme izvanrednog stanja.40 Ministarstvo financija i Narodna banka Srbije donijeli su skup ekonomskih mjera za podršku državnom gospodarstvu. Ove mjere su omogu- ćile određene fiskalne olakšice i financiranje pravnih osoba u privatnom sektoru i jednokrat- nu novčanu pomoć svim punoljetnim građani- ma zemlje.41 Transparentnost Na službenim internetskim stranicama Kovid19.rs nalazili su se statistički podaci o slučajevima Covida-19, kontakt podaci nadlež- nih zdravstvenih organa i druge informacije u svezi s pandemijom. Uslijed nedostatka javno dostupnih i potpunih informacija o donacijama vezanim za Covid-19 koje je primila Vlada Srbije, Transparentnost Srbija podnijela je Ministarstvu financija zahtjev za objavljivanje podataka o donacijama za javne ustanove. 42 40 Catalyst Balkans. (2021). Srbija daruje 2020: Izveštaj o stanju dobročinstva. Preuzeto 16. studenog s: https://izvestaj.srbijadaruje.org/country/Serbia/en/full. 41 Sovilj i Stojković. (Listopad, 2021). Tackling the impact of the COVID-19 pandemic in economy and labour – a case study of Serbia regulation. Medicine, Law & Society. Vol. 14, No. 2, pp. 301–320 42 Šošić i Lazarević. (Lipanj, 2020). OPENING GOVERNMENTS IN TIMES OF LOCKDOWN. Western Balkan Civil Society Empowerment for a Reformed Public Administration. Preuzeto 16. studenog, s: https://cep.org.rs/wp-content/uploads/2020/06/Opening-governments-in-times-of- lockdown_WeBER-policy-brief.pdf. 37
  • 40. ANEKS Izvješće je pripremljeno korištenjem baze podataka Giving Balkans, koja se sistematično razvija od 2013. godine i predstavlja najpouzda- niju bazu podataka o filantropskom davanju u regiji. Zbog nepostojanja službenih podataka (npr. Ministarstva financija ili Porezne uprave), Catalyst Balkans koristi alternativne načine za prikupljanje podataka, prije svega medijske izvještaje i druge dostupne resurse (verificirana izvješća donatora i primatelja). Tijekom proma- tranog perioda (1. ožujak 2020. – 28. veljača 2021.) u bazi podataka Giving Balkans obrađe- no je ukupno 13.516 zapisa filantropskog davanja u cijeloj regiji vezanih uz podršku za Covid-19, od čega su 5.459 jedinstvene akcije. Radi boljeg razumijevanja izvješća, neophodno je napomenuti da razinu filantropskog davanja promatramo na osnovu dva osnovna pokazate- lja: broja akcija i doniranog iznosa. Akcija predstavlja jedinstven događaj, odnosno organizirano prikupljanje donacija. Na primjer, akcija može biti kampanja u okviru koje grupa pojedinaca prikuplja sredstva za nečije liječenje ili donaciju jednog donatora za jednog primate- lja. Naša metodologija ima ograničenja, uključujući i najvažniju činjenicu da mediji ne bilježe sva filantropska davanja. Još jedno značajno ograničenje je to što ne pružaju svi medijski izvještaji o filantropskim akcijama precizne informacije, kao što je vrijednost donacije. Iz tog razloga, akcije predstavljaju pouzdaniji pokazatelj, pa se fokusiramo na njih umjesto na donirane iznose. Svaki skup podataka za analizu koji Catalyst Balkans koristi ima svoju vrijednost transparentnosti, koja pokazuje postotak instanci koje su pokrivene zabilježe- nim doniranim iznosima. Vrijednost transpa- rentnosti za skup podataka koji se koristi u ovom izvješću je 37%, što znači da su medijski izvještaji za 2.020 instanci (od 5.459) sadržali informaciju o doniranom iznosu. Ipak, vjerujemo da naše istraživanje pruža dovoljno pouzdan uvid u suštinske aspekte filantropskog davanja jer brojke, iako nisu sveobuhvatne, nude minimalnu vrijednost za relevantne indikatore. Ako, na primjer, govori- mo o broju filantropskih instanci, možemo sa sigurnošću tvrditi da je broj koji prikazujemo minimalan broj slučajeva koji su se dogodili. Isto važi i za iznose, aktere i slično. Stoga se ovi podaci mogu koristiti kao pokazatelji minimal- nog stupnja razvoja filantropije u regiji Zapad- nog Balkana. 38 Metodologija
  • 41. Pojmovnik 39 Jedinstveni događaj, odnosno primjer prikupljanja donacija. Može se sastojati od pojedinačnih ili više donacija (npr. kampanja u kojoj građani prikupljaju masovne donacije za nečije liječenje). Akcija Donatori Masovni pojedinci Mješoviti darodavci Istaknuti pojedinci Poslovni sektor Privatne zaklade Donacija Ekstrapolacija Filantropija Krajnji korisnici Teme za davanje Primatelji donacija Način korištenja donacija Ljudi i/ili pravne osobe koje doniraju novac, vrijeme, usluge ili dobra. Da bi se trendovi efikasnije pratili, podijeljeni su na tipove donatora. Veliki broj građana koji se stoga ne mogu identificirati po imenu. Akcije u kojima nije moguće razdvojiti donatore po tipu, odnosno slučajevi gdje jedna instanca uključuje više tipova donatora. Građani koji se mogu identificirati. Tvrtke (više od 50 zaposlenih), korporativne zaklade i mala i srednja poduzeća (manje od 50 zaposlenih). Zaklade osnovane od strane fizičkih osoba/građana ili kombinacije fizičkih i pravnih osoba. Čin davanja određene količine novca, dobara, usluga ili vremena bez naknade. Statistička metoda koja na osnovu postotka dostupnih podataka izračunava podatke koji bi važili da je 100% podataka poznato. Ekstrapolacija proizvodi procijenjene, a ne apsolutne vrijednosti. Davanje društvenom dobru bez recipročnih očekivanja, odnosno dobrovoljno davanje novca, dobara, vremena ili usluga da bi se nekome pomoglo ili poboljšalo stanje u društvu. Ciljne grupe koje imaju koristi od donacija. Na primjer, ako je škola primatelj donacije, krajnji korisnici su djeca koja idu u spomenutu školu. Teme, odnosno svrhe za koje se donira (kao što su zdravstvo, obrazovanje, itd.) Fizičke i/ili pravne osobe koje primaju donacije od donatora. U većini slučajeva donacije se usmjeravaju dalje. Označava način na koji se donacija koristi i da li ima dugoročni ili jednokratni efekt (npr. za kapitalna ulaganja, kupovinu opreme, pružanje usluga, materijala, potrošne robe, itd.)
  • 42. Ovo izvješće podržali su Balkan Trust for Democracy, projekat German Marshall Fund of the United States i USAID. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Balkan Trust for Democracy, German Marshall Fund of the United States, USAID-a ili Vlade SAD.
  • 43. Catalyst Balkans 38 Takovska, 11000 Belgrade, Serbia catalystbalkans.org givingbalkans.org Pripremili Vuk Vuković Maja Gligorić Uredila Aleksandra Vesić Antić Studeni 2021. Podatke prikupila Jelena Bekčić Oblikovanje Dragana Pavlović