Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Web 2.0 i Knjiznica 2.0

3,733 views

Published on

Radionica Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, 2009.
Autori: Jagoda Ille, Krešimir Zauder

Published in: Education
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Web 2.0 i Knjiznica 2.0

  1. 1. Od weba do weba 2.0 Ille, Zauder: Knjižnica 2.0
  2. 2. <ul><li>ekstenzivan informacijski sustav na Internetu koji pruža mogućnosti za povezivanje dokumenata pomoću hipertekstualnih poveznica </li></ul><ul><ul><li>Compact Oxford English Dictionary (web edition ) </li></ul></ul><ul><li>dio Interneta kojem se pristupa putem grafičkog sučelja i koji sadrži dokumente koji su često povezani poveznicama </li></ul><ul><ul><li>Merriam-webster online </li></ul></ul>Što je web? rječničke definicije 10.03.10 Knjižnica 2.0
  3. 3. <ul><li>skup svih informacija dostupnih putem računalnih mreža gdje je svaka informacijska jedinica identificirana URI -em </li></ul><ul><ul><li>Tim Berners Lee – Weaving the Web (1999 ) </li></ul></ul><ul><li>informacijski prostor u kojem su objekti od interesa identificirani URI-ima </li></ul><ul><ul><li>Architecture of the World Wide Web (2004) – W3C preporuka, uredili: Ian Jacobs, Norman Walsh </li></ul></ul>Što je web? W3C definicije 10.03.10 Knjižnica 2.0
  4. 4. <ul><li>razvoj weba kao medija </li></ul><ul><ul><li>razvoj tehnologije i svijesti o mogućnostima </li></ul></ul><ul><ul><li>razvoj modela pristupa, pretraživanja, poslovanja, oblikovanja... </li></ul></ul><ul><ul><li>razvoj žanrova i trendova </li></ul></ul><ul><ul><li>od tiskanih tekstova u elektroničkom ruhu do uistinu digitalnih konstrukata </li></ul></ul><ul><li>neki novi “webovi” i web konstrukti: </li></ul><ul><ul><li>semantički web, web 2.0, društveni web </li></ul></ul><ul><ul><li>web aplikacije </li></ul></ul><ul><ul><li>novi oblici tekstova i komunikacije: forumi, blogovi, wikiji ... </li></ul></ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul>Što se dogodilo između ove dvije definicije? 10.03.10 Knjižnica 2.0
  5. 5. <ul><li>Web 2.0 – ad hoc stvoren termin koji je opisivao trenutačne trendove i koji se proširuje upotrebom </li></ul><ul><ul><li>centralna komponenta društvenost i suradništvo </li></ul></ul><ul><ul><li>zbirni pojam za niz usluga, ideja, tehnologija, fenomena i sl. </li></ul></ul><ul><li>Semantički web – W3C ideja weba s odvojenim sadržajem od prikaza </li></ul><ul><ul><li>centralna komponenta formalan semantički opis i na razini informacije (i.e. i na razini dijela dokumenta) te razmjena ovako opisanih podataka </li></ul></ul><ul><li>Web 3.0 – često se koristi kao prijelaz iz weba 2.0 u semantički web </li></ul>Web 2.0, semantički web, web 3.0, web stvari, real-time web ... 10.03.10 Knjižnica 2.0
  6. 6. <ul><li>“ real time ” web </li></ul><ul><ul><li>odnosi se na količinu informacija koje korisnici velikom brzinom stavljaju online i mehanizme koji ovo dopuštaju </li></ul></ul><ul><ul><li>primjer: Twitter </li></ul></ul><ul><li>real time pretraživanje </li></ul><ul><ul><li>ne pretražuje postojeće izvore, već stvara upit koji hvata sve što su od trenutka pretrage korisnici postali na određene usluge </li></ul></ul><ul><li>ovdje zanimljiv kao </li></ul><ul><ul><li>primjer malih imenovanih previranja koja se dešavaju na webu </li></ul></ul><ul><ul><li>jedna od zanimljivih posljedica web 2.0 aplikacija, te “suradničkog” i “društvenog” weba ... više slijedi u nastavku </li></ul></ul>“ Real time” web? 10.03.10 Knjižnica 2.0
  7. 7. <ul><li>“ knjižnica 2.0” izražava direktnu vezu s “webom 2.0” </li></ul><ul><li>“ web 2.0” je termin skovan 2003 kako bi opisao što se novoga dešava na webu </li></ul><ul><ul><li>i koji je obilno korišten u marketinške svrhe ... </li></ul></ul><ul><ul><li>nije precizno definiran pojam, već skup novina na webu </li></ul></ul><ul><li>web 2.0 svojim postavkama privlači mnogo pažnje </li></ul><ul><ul><li>društvenost, suradništvo, otvorenost, demokratičnost, usluge, moć korisnicima, harnessing collective inteligence itd. itd. itd. </li></ul></ul><ul><ul><li>“ 2.0” pronalazi put do poslovanja, politike, knjižnica... </li></ul></ul>Kakve ovo ima veze s “knjižnicom 2.0”? 10.03.10 Knjižnica 2.0
  8. 8. <ul><li>Komponente weba 2.0: </li></ul><ul><ul><li>web kao platforma </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>web-sjedišta kao aplikacije </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>društveni web </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>web kao mreža korisnika; kao mjesto za društvene interakcije </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>otvoreni web </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>besplatne usluge; otvoreni podatci </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>web podataka (umjesto weba dokumenata) </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>opisani podatci iz kojih se dokumenti izrađuju na zahtjev i koje se može dohvaćati i izvan glavnog web-sjedišta </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>na presjeku weba 2.0 i semantičkog weba (“web 3.0”) </li></ul></ul></ul>Web 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  9. 9. <ul><li>aplikacije nalik na one instalirane na desktop, ali dostupne putem weba i dizajnom nalik na web stranice </li></ul><ul><li>U terminima “web stranica”, web: </li></ul><ul><ul><li>ne samo kao mreža statičnih stranica </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>i.e. kao na papiru, sadržaj na stranici koji se ne mijenja </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>+ nevidljive promjene sadržaja omogućene prirodom digitalnog teksta </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>ne samo kao mreža dinamički stvorenih stranica </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>i.e. stranice koje dio sadržaja povlače iz raznih izvora </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>npr personalizirane stranice, “najnoviji naslovi” okvir u stranici i sl </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>već i kao mreža visoko interaktivnih stranica </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>i.e. onih koje dopuštaju upravljanje poput u softveru – web aplikacije </li></ul></ul></ul>Web kao platforma: Web kao mreža aplikacija 10.03.10 Knjižnica 2.0
  10. 10. <ul><li>ideja interaktivnih, “čitaj/piši” stranica, pretpostavlja korisnike koji njima upravljaju </li></ul><ul><ul><li>web 2.0 ovisi o aktivnim korisnicima </li></ul></ul><ul><ul><li>bez aktivnih korisnika, web 2.0 aplikacije ne ispunjavaju svoju funkciju te stagniraju i ne razvijaju se, a sadržaj stagnira </li></ul></ul><ul><li>korisnik? </li></ul><ul><ul><li>onaj tko upravlja sustavom putem korisničkog računa </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>p i tanje sučelja </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>korisnički profil - reprezentacija korisnika </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>može biti bilo što za što smatramo da ima smisla izraditi “korisnički profil” </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>individua, institucija, politička stranka ... </li></ul></ul></ul>Web 2.0 i korisnici: web kao mreža korisnika 10.03.10 Knjižnica 2.0
  11. 11. <ul><li>Društvenost – centralna komponenta weba 2.0 </li></ul><ul><ul><li>web 2.0 korisnicima nudi usluge </li></ul></ul><ul><ul><li>interakcijom korisnika međusobno i s raznim sustavima razvija se korisnički stvoren sadržaj i metasadržaj </li></ul></ul><ul><ul><li>sadržaj je kralj, sadržaj pokreće web 2.0 usluge </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>privlači nove korisnike, koji ga zatim dalje proizvode i rafiniraju... </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>analiza sadržaja omogućuje nove komponente usluge (RSS kanali, otkrivanje sadržaja, automatska preporuka...) </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>korisnici + sadržaj dižu vrijednost cijele usluge </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>nakon nekog vremena, softver često nije pretjerano bitan za tržišnu cijenu usluge </li></ul></ul></ul>Društveni web usluge, korisnici i sadržaji 10.03.10 Knjižnica 2.0
  12. 12. <ul><li>Što je web 2.0 usluga </li></ul><ul><ul><li>web aplikacija + korisnici i korisnički sadržaj + ideja i svjetonazor + model razvoja i poslovanja </li></ul></ul><ul><ul><li>usluge omogućuju: </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>komunikaciju i suradnju na kojekakve načine </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>objavljivanje, pronalaženje i organizaciju sadržaja </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>društveno umrežavanje </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>suradnju na izradi sadržaja i zbirki </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>pronalaženje, pretplatu i preporuku na sadržaj </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>.... </li></ul></ul></ul><ul><li>popularne usluge: </li></ul><ul><ul><li>deseci pa čak i stotine milijuna korisnika </li></ul></ul><ul><ul><li>više puta toliko dolara teške </li></ul></ul>Web 2.0 usluge 10.03.10 Knjižnica 2.0
  13. 13. <ul><li>Animirani intermezzo – labs.digg.com </li></ul><ul><li>(Digg = Web 2.0 servis putem kojeg korisnici “glasaju za sadržaj”) </li></ul>10.03.10 Knjižnica 2.0
  14. 14. <ul><li>Čitanje digitalnih izvora i spajanje na Web više nije ograničeno samo na stolna računala: </li></ul><ul><ul><li>prijenosna računala različitih oblika i sve veći broj “hot spotova” odakle se može spojiti </li></ul></ul><ul><ul><li>napredni mobiteli (‘ mart phones, npr iPhone) </li></ul></ul><ul><ul><li>e-papir </li></ul></ul><ul><ul><li>različiti specijalizirani uređaji </li></ul></ul>Hardver i razvoj novog medija 10.03.10 Knjižnica 2.0
  15. 15. Hardver: Tehnologija za čitanje – e-papir 10.03.10 Knjižnica 2.0
  16. 16. <ul><li>pomalo sci-fi za sada, ali: </li></ul><ul><ul><li>neke stvari se već implementiraju (npr. multi-touch screen) </li></ul></ul><ul><ul><li>mnoga istraživanja, prototipi, pokusni proizvodi i sl </li></ul></ul><ul><li>primjer: Project Natal </li></ul><ul><ul><li>Microsoftovo rješenje bazirano na kameri koja snima geste </li></ul></ul><ul><ul><li>trebalo bi se pojaviti na tržištu za manje od godinu dana ... </li></ul></ul><ul><li>Kako bi izgledalo upravljanje online druženjem samo gestama i glasom? </li></ul>Hardver: Tehnologija za upravljanje? 10.03.10 Knjižnica 2.0
  17. 17. <ul><li>Kratak pregled tema vezanih uz web i knjižnicu 2.0 kako ćemo ih obrađivati </li></ul>10.03.10 Knjižnica 2.0
  18. 18. <ul><li>povezivanje korisnika i stvaranje društvenih mreža je koncept koji prožima trenutačni razvoj weba kao medija </li></ul><ul><li>korisnici se umrežavaju radi komunikacije, razmjene izvora, suradnje na dokumentu, komentiranja i sl </li></ul><ul><li>svaka 2.0 usluga omogućuje stvaranje mreže korisnika, ponekad mreže stvaraju sami korisnici, a ponekad jednostavno postoje prirode usluge radi </li></ul>Umrežavanje 10.03.10 Knjižnica 2.0
  19. 19. <ul><li>Web 2.0 korisnicima pruža alate za osobno objavljivanje </li></ul><ul><ul><li>na webu se i ranije moglo objavljivati na osobnoj razini, ali je zahtijevalo više truda i tehničkog predznanja </li></ul></ul><ul><li>... i oni obilno objavljuju </li></ul><ul><ul><li>kojekakve tekstove, </li></ul></ul><ul><li>u mnogim slučajevima njihovi izvori su implicitno objavljeni </li></ul><ul><ul><li>npr. online zbirka nečijih omiljenih poveznica: dok osoba to možda drži samo za sebe, mnogi tome vjerojatno mogu pristupiti </li></ul></ul>Objavljivanje 10.03.10 Knjižnica 2.0
  20. 20. <ul><li>Obzirom da se radi o online aplikacijama i smještaj svog sadržaja je online </li></ul><ul><li>ovo omogućuje: </li></ul><ul><ul><li>da se više različitih korisnika spaja na isti izvor koji onda mogu uređivati (npr. Wikipedija) </li></ul></ul><ul><ul><li>da svaki korisnik radi za sebe, ali da se njihov sadržaj automatski integrira u istu bazu kao i tuđi pa može poslužiti i ostalima </li></ul></ul><ul><li>“ Suradništvo” u ovom kontekstu omogućuje rafinaciju sadržaja kroz vrijeme </li></ul>Suradništvo 10.03.10 Knjižnica 2.0
  21. 21. <ul><li>Mnogi sadržaji koji se objavljuju su zapravo metapodatci </li></ul><ul><ul><li>npr. URLovi, često je smislenije čuvati URL nego lokalno pospremiti sadržaj koji se nalazi na toj adresi </li></ul></ul><ul><ul><li>ovakvi URLovi imaju značenje u kontekstu, npr. za proslijeđivanje ili preporuku izvora određenoj skupini korisnika </li></ul></ul><ul><ul><li>u nekim egzotičnijim upotrebama, korisnici mogu automatski objavljivati svoj dnevnik slušanja, na primjer </li></ul></ul><ul><li>U mnogim slučajevima korisnici prikupljaju metapodatke </li></ul><ul><ul><li>npr. omiljene poveznice ili pak bibliografske opise knjiga ili znanstvenih članaka </li></ul></ul><ul><ul><li>mreže ovakvih zbirki metapodataka su zanimljiv fenomen i razina pristupa informacijama </li></ul></ul>Metapodatci 10.03.10 Knjižnica 2.0
  22. 22. <ul><li>između ovih tehnologija </li></ul><ul><ul><li>korištenje tehnologija od strane knjižničara za vlastite potrebe ili potrebe knjižnice </li></ul></ul><ul><ul><li>obavještavanje, povezivanje i pružanje usluga putem ovakvih tehnologija </li></ul></ul><ul><li>u svjetonazoru i usvajanju principa web 2.0 usluga </li></ul><ul><ul><li>usluge gdje god da jesi </li></ul></ul><ul><ul><li>podatci u formatima za razmjenu i/ili kojima je moguće drugačije automatski pristupati </li></ul></ul><ul><ul><li>omogućiti korisnicima da sudjeluju </li></ul></ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul>Gdje je tu “Knjižnica 2.0” 10.03.10 Knjižnica 2.0
  23. 23. O knjižnici 2.0 Ille, Zauder: Knjižnica 2.0
  24. 24. <ul><li>Michael Casey, LibraryCrunch blog, rujan 2005.; termin nastao pod utjecajem Weba 2.0 i Businessa 2.0 </li></ul><ul><li>skup alata i njima pripadajućih načela </li></ul><ul><li>nije definirana onim što nudimo korisnicima, već onim što dozvoljavamo korisnicima da sami nude i ugrade u usluge </li></ul><ul><li>okreće se novim, potencijalnim korisnicima, ne gubeći postojeće </li></ul><ul><li>web 2.0 tehnologija pomaže knjižnici da se približi modelu knjižnice 2.0 </li></ul>Što je knjižnica 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  25. 25. <ul><li>obzirom na web 2.0, i knjižnica 2.0 je jednako složen pojam </li></ul><ul><ul><li>nove mogućnosti </li></ul></ul><ul><ul><li>novi izazovi, i tehnički i konceptualni </li></ul></ul><ul><ul><li>velik broj različitih uporaba </li></ul></ul><ul><li>knjižnica 2.0 označava korištenje web 2.0 tehnologija od strane knjižničara kao i povezivanje ovih tehnologija i svjetonazora u knjižnične usluge </li></ul><ul><li>možda se bolje stoga pitati: Što knjižnica 2.0 može? </li></ul>O knjižnici 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  26. 26. <ul><li>ubrzati uvođenje i razvoj novih knjižničnih usluga i pomagala – stalna beta </li></ul><ul><li>ponuditi platformu za umrežavanje i suradništvo korisnika </li></ul><ul><li>doprijeti do korisnika koji nikad nisu ušli u knjižnicu + do onih koji ne mogu doći do knjižnice </li></ul><ul><li>pomoći u knjižničnoj prisutnosti na novom mediju </li></ul>Što može knjižnica 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  27. 27. <ul><li>propisati konačnu listu primjerene i preporučene tehnologije weba 2.0 </li></ul><ul><li>zamijeniti postojeće tradicionalne usluge vezane uz, primjerice, tiskanu građu i igračke </li></ul><ul><li>izazov leži u povezivanju knjižničnih tradicionalnih usluga i zadaća s razvojem novog medija te promjenama u korisničkim potrebama i zahtijevima </li></ul>Što ne može knjižnica 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  28. 28. <ul><li>novi pravci razvoja modernih informacijskih usluga </li></ul><ul><li>novi pravci razvoja hardvera </li></ul><ul><li>pitanje sukladnosti weba 2.0 i knjižničnih načela </li></ul><ul><li>pitanje dostupnosti resursa i organizacije za izgradnju knjižnice 2.0 </li></ul><ul><li>informacijske tehnologije i komercijalne usluge u nastajanju koje bi mogle ugroziti/zamijeniti knjižničnu profesiju, zadaće i ustanove </li></ul>Što očekuje knjižnicu 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  29. 29. <ul><li>komunicira s korisnicima </li></ul><ul><li>komunicira unutar stručne zajednice </li></ul><ul><li>objavljuje sadržaj </li></ul><ul><li>nudi korisnicima platformu za izražavanje </li></ul><ul><li>nudi korisnicima platformu za umrežavanje </li></ul><ul><li>prati područje informacijskih znanosti i razvoj tehnologije </li></ul><ul><li>oslobađa podatke </li></ul>Što radi knjižnica 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  30. 30. <ul><li>educira korisnike </li></ul><ul><li>educira djelatnike </li></ul><ul><li>boravi na mjestima okupljanja korisnika </li></ul><ul><li>boravi na mobilnim uređajima </li></ul><ul><li>otvara virtualne ogranke </li></ul>Što još radi knjižnica 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  31. 31. <ul><li>tematski blogovi </li></ul><ul><li>tematski wikiji </li></ul><ul><li>katalog 2.0 </li></ul><ul><li>društveno umrežavanje </li></ul><ul><li>društveno označivanje </li></ul><ul><li>novi kanali za publiciranje: podcast, mikroblog </li></ul>Knjižnica 2.0 na trenutnom webu 10.03.10 Knjižnica 2.0
  32. 32. <ul><li>alternativni odgovori na upite </li></ul><ul><li>edukacija korisnika: </li></ul><ul><ul><li>u korištenju tehnologije </li></ul></ul><ul><ul><li>o korištenju tehnologije </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>informatička znanja </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>informacijska pismenost </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>objavljivanje, privatnost, sigurnost, autorsko pravo </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>posljedice korištenja društvenog weba </li></ul></ul></ul>Knjižnica 2.0 u knjižnici 10.03.10 Knjižnica 2.0
  33. 33. <ul><li>kreće se lokacijama na kojima se nalazi korisnik – guerilla reference </li></ul><ul><li>objavljuje putem novih komunikacijskih kanala </li></ul><ul><li>radi na vlastitom cjeloživotnom učenju </li></ul><ul><li>poučava kolege </li></ul><ul><li>osobno, interno i strukovno koristi alate poput wikija, bloga, RSS-a… </li></ul>Knjižničar 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  34. 34. Društveno umrežavanje Ille, Zauder: Knjižnica 2.0
  35. 35. <ul><li>zašto “na webu” – jer je “društveno umrežavanje” pojam stvoren 1954. godine, a upotrebljava se u sociologiji, antropologiji, psihologiji... </li></ul><ul><li>svi web 2.0 servisi u većoj ili manjoj mjeri povezuju korisnike s primarnom namjenom: </li></ul><ul><ul><li>razmjena i preporuka sadržaja (YouTube, Ptičica, Flickr, Digg...) </li></ul></ul><ul><ul><li>prikupljanje i organizacija sadržaja (Delicious, LibraryThing...) </li></ul></ul><ul><ul><li>druženje i komunikacija (Facebook, Trosjed, LinkedIn...) = servisi za društveno umrežavanje </li></ul></ul>Društveno umrežavanje na webu 10.03.10 Knjižnica 2.0
  36. 36. <ul><li>primarna namjena umrežavanje korisničkih profila </li></ul><ul><li>povezivanje sustavom preporuka ili pretraživanjem drugih profila </li></ul><ul><li>socijalizacija korisnika kroz komunikaciju, poslovnu suradnju, igranje igara, usporedbu omiljene glazbe ili razmjenu rezultata testova... </li></ul>Društveno umrežavanje na webu 10.03.10 Knjižnica 2.0
  37. 37. Mogućnosti i opasnosti servisa <ul><li>profili </li></ul><ul><li>prijatelji </li></ul><ul><li>grupe </li></ul><ul><li>poruke </li></ul><ul><li>objave </li></ul><ul><li>zidovi </li></ul><ul><li>fotoalbum </li></ul><ul><li>blog </li></ul><ul><li>“ probijači leda” </li></ul><ul><li>pretraživanje </li></ul><ul><li>privatnost </li></ul><ul><li>aplikacije </li></ul><ul><li>predatori </li></ul><ul><li>virusi </li></ul><ul><li>krađa identiteta </li></ul><ul><li>cyber-bullying </li></ul><ul><li>povreda privatnosti </li></ul><ul><li>ovisnost </li></ul>10.03.10 Knjižnica 2.0
  38. 38. <ul><li>diseminiranje informacija ciljanim zajednicama korisnika </li></ul><ul><li>prisutnost u društvenoj sferi novih generacija (digital natives, millenials) </li></ul><ul><li>objavljivanje fotografija i video zapisa o knjižnici </li></ul><ul><li>provođenje anketa </li></ul><ul><li>publiciranje postojećih sadržaja (brošure, novosti, pretraživanje kataloga) u novom okruženju </li></ul><ul><li>promoviranje radionica, tečajeva i ostalih događanja </li></ul><ul><li>edukacija korisnika </li></ul><ul><li>sustav preporuka... </li></ul>Primjena 10.03.10 Knjižnica 2.0
  39. 39. <ul><li>MySpace.com - eVolver - Denver Public Library Teens </li></ul><ul><li>Facebook - za pristup sadržajima potrebno je imati profil na Facebooku: </li></ul><ul><ul><li>Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci - grupa </li></ul></ul><ul><ul><li>Narodna in univerzitetna knjižnica (NUK) - stranica knjižnice </li></ul></ul>Primjeri 10.03.10 Knjižnica 2.0
  40. 40. Blogovi Ille, Zauder: Knjižnica 2.0
  41. 41. <ul><li>weB LOG </li></ul><ul><li>dnevnik na webu </li></ul><ul><li>kronološki objavljeni postovi, najnoviji na vrhu, mogućnost komentara, rasprave </li></ul><ul><li>različite namjene (osobni, poslovni, grupni, zabavni, informativni, institucijski...) </li></ul><ul><li>blogerska etika </li></ul><ul><li>pretraživanje blogova: </li></ul><ul><ul><li>Technorati – tražilica specijalizirana za blogove </li></ul></ul><ul><ul><li>LISwiki – wiki s popisom blogova i tražilica za blogove </li></ul></ul>Blog 10.03.10 Knjižnica 2.0
  42. 42. <ul><li>osoban </li></ul><ul><li>uređen kronološki </li></ul><ul><li>aktualan </li></ul><ul><li>reakcija </li></ul><ul><li>otvoren za komentare </li></ul><ul><li>fokusiran </li></ul>Blog je... 10.03.10 Knjižnica 2.0
  43. 43. <ul><li>tehnologija – softver – najčešće open source i besplatan: </li></ul><ul><ul><li>instaliran na lokalnom poslužitelju - WordPress, Drupal, Movable Type - zahtijeva održavanje uz poznavanje CSS-a te iskustvo u administriranju poslužitelja </li></ul></ul><ul><ul><li>instaliran na komercijalnom poslužitelju – Blogger, LiveJournal, WordPress - osnovne inačice su besplatne, ali nude ograničene mogućnosti podešavanja </li></ul></ul>Blog - tehnologija 10.03.10 Knjižnica 2.0
  44. 44. <ul><li>interno, u velikim mrežama </li></ul><ul><li>prema stručnoj zajednici </li></ul><ul><li>za korisnike: </li></ul><ul><ul><li>obavijesti o uslugama, događanjima i prinovama </li></ul></ul><ul><ul><li>čitateljski klubovi </li></ul></ul><ul><ul><li>tinejdžerske/studentske grupe... </li></ul></ul><ul><li>povezan s pretraživanjem OPAC-a </li></ul>Blog u knjižnici 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  45. 45. <ul><li>blogovi Knjižnice okruga Ann Arbor: </li></ul><ul><ul><li>Events Blog </li></ul></ul><ul><ul><li>Community Blog </li></ul></ul><ul><ul><li>Services Blog </li></ul></ul><ul><ul><li>Director’s Blog </li></ul></ul><ul><ul><li>Books Blog </li></ul></ul><ul><ul><li>Research Blog </li></ul></ul><ul><li>blog Knjižnice IRB-a </li></ul>Blog : primjeri 10.03.10 Knjižnica 2.0
  46. 46. Suradništvo na izradi sadržaja Zauder, Ille: Knjižnica 2.0
  47. 47. <ul><li>u web 2.0 sustavima je uobičajeno da korisnici svoje datoteke ne pohranjuju lokalno već na poslužitelju </li></ul><ul><li>omogućuje: </li></ul><ul><ul><li>pristup vlastitom sadržaju s bilo kojeg računala s vezom na internet </li></ul></ul><ul><ul><li>pristup istoj datoteci od strane više korisnika </li></ul></ul><ul><li>ovo potonje omogućuje suradništvo </li></ul><ul><ul><li>pomalo nalik slanju npr. .doc datoteke e-poštom... </li></ul></ul><ul><ul><li>ali na višoj razini </li></ul></ul>Aplikacije, korisnici i datoteke 10.03.10 Knjižnica 2.0
  48. 48. Wiki “najjednostavnija baza koja može funkcionirati” <ul><li>prostor suradnje </li></ul><ul><li>način organiziranja znanja </li></ul><ul><li>način umrežavanja znanja </li></ul><ul><li>karakteristike koncepta: </li></ul><ul><ul><li>suradnja, </li></ul></ul><ul><ul><li>javno vlasništvo sadržaja, </li></ul></ul><ul><ul><li>otvorenost - svi mogu mijenjati sve, </li></ul></ul><ul><ul><li>jednostavnost (uporaba i grafički izgled), </li></ul></ul><ul><ul><li>(uvjetna) opasnost od zlouporabe, </li></ul></ul><ul><ul><li>povijest izmjena, </li></ul></ul><ul><ul><li>mogućnost zaštite sadržaja, </li></ul></ul><ul><ul><li>pretraživost </li></ul></ul>10.03.10 Knjižnica 2.0
  49. 49. <ul><li>Wikipedija – globalni fenomen s wiki tehnologijom u pozadini </li></ul><ul><ul><li>članci nemaju glavnog autora, svi doprinose </li></ul></ul><ul><ul><li>oslanja se na velik broj korisnika koji pišu i uređuju članke </li></ul></ul><ul><ul><li>oslanja se na velik broj korisnika za provjeru točnosti sadržaja </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>“ mudrost gomile” </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>uz svaki članak i diskusija i povijest promjena </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>diskusija vrlo važna radi provjere kvalitete članka, npr ukoliko se na diskusiji svađaju oko točnosti nečega u članku, članak može dobiti “O točnost ovog članka se još raspravlja” status </li></ul></ul></ul>Wikiji i Wikipedija 10.03.10 Knjižnica 2.0
  50. 50. <ul><li>svaki korisnik se mora prijaviti pod pravim imenom i prezimenom </li></ul><ul><li>neki korisnici su “policajci” </li></ul><ul><ul><li>zaduženi su za povrede pravila, vandalizam i sl... </li></ul></ul><ul><ul><li>ali ne i za sadržaj </li></ul></ul><ul><li>neki korisnici su “urednici” </li></ul><ul><ul><li>moraju dokazati svoj identitet i stručnost u temi </li></ul></ul><ul><ul><li>urednici su zaduženi za kvalitetu sadržaja, nakon što “odbor urednika” odobri neki članak, isti se smatra visoke kakvoće </li></ul></ul><ul><ul><li>prilikom promjena, dok ih urednik ne odobri, one se nalaze na “neodobrenoj” verziji članka </li></ul></ul>Neke druge instance wiki enciklopedija: Citizendium 10.03.10 Knjižnica 2.0
  51. 51. <ul><li>svaki korisnik se mora prijaviti pod pravim imenom i prezimenom </li></ul><ul><li>članci se pišu na poziv, korisnici ne mogu sami začeti članke </li></ul><ul><ul><li>u samom wikiju korisnici glasaju tko bi od priznatih znanstvenika bio idealan za to </li></ul></ul><ul><ul><li>autor se potpisuje na članak, a članku se dodaje i “curator” koji pazi na buduće promjere </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>također potpisan, uglavnom ista osoba kao i autor </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>korisnici tada mogu predlagati promjene </li></ul></ul><ul><li>wiki s recenzijom i nešto klasičnijim autorstvom! </li></ul>Neke druge instance wiki enciklopedija: Scholarpedia 10.03.10 Knjižnica 2.0
  52. 52. <ul><li>KGZ intranet - interna komunikacija (pristup otvoren privremeno, samo za potrebe CSSU-a) </li></ul><ul><li>Ohio Second Life Learning Community Wiki - me đ uinstitucionalna suradnja </li></ul><ul><li>St. Joseph County Public Library’s Subject Guides ili Izvori i pretraživanje psihologijske literature : Materijali za kolegij - vodiči za tematsko istraživanje </li></ul><ul><li>UDK02 : Repozitorij školskog knjižničarstva - suradnički prostor mreže stručnjaka </li></ul>Wiki : Neki primjeri u knjižnicama 10.03.10 Knjižnica 2.0
  53. 53. <ul><li>Putem tzv. “wiki markupa” </li></ul><ul><ul><li>jednostavan markup jezik poput htmla, ali dizajniran za brzo ručno pisanje </li></ul></ul><ul><ul><li>npr. </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>“ == Wiki ==” će riječ “Wiki” u tekstu pretvoriti u naslov razine 1 </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>[[Wiki]] će riječi Wiki u tekstu pretvoriti u poveznicu na članak u istom wikiju, naslova “Wiki” </li></ul></ul></ul><ul><li>Mnogi imaju i tzv. WYSIWYG mogućnosti </li></ul><ul><ul><li>“ what you see is what you get” </li></ul></ul><ul><ul><li>alatna traka nalik na onu u procesorima teksta (Word) putem koje je moguće oblikovati tekst bez da se piše tzv. wikitext </li></ul></ul>Uređivanje wikija ... samo informativno 10.03.10 Knjižnica 2.0
  54. 54. <ul><li>nalik na Microsoft Office ili Open Office, ali online </li></ul><ul><li>dopuštaju standardno: </li></ul><ul><ul><li>dokumente, prezentacije, proračunske tablice ... </li></ul></ul><ul><li>ali i: </li></ul><ul><ul><li>budući da je sve online, vlasnik dokumenta može dozvoliti drugim korisnicima da pristupaju istome </li></ul></ul><ul><ul><li>obzirom da je jedan sustav, isti prati i promjene </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>za razliku od slanja e-poštom gdje se često mogu dogoditi problemi s verzijama, pogotovo kad na dokumentu radi više od dvije osobe </li></ul></ul></ul>Online office aplikacije 10.03.10 Knjižnica 2.0
  55. 55. <ul><li>Online office je primjereniji kada: </li></ul><ul><ul><li>manji broj poznatih osoba želi zajednički raditi na dokumentima </li></ul></ul><ul><ul><li>dokumenti imaju neki gotov status, npr. “dovršili smo ovaj prijedlog projekta” </li></ul></ul><ul><ul><li>u načelu: gdje god bi inače slali dokumente poštom </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>ali ima i novih mogućnosti! </li></ul></ul></ul><ul><li>Wiki je primjereniji kada </li></ul><ul><ul><li>veći broj osoba, koje ne moraju sve biti poznate, stvara i uređuje sadržaj </li></ul></ul><ul><ul><li>sadržaj može rasti i rafinirati se, nema “gotove inačice” </li></ul></ul><ul><ul><li>npr. tematski wikiji za knjižničare i/ili korisnike </li></ul></ul>Online office vs. wiki 10.03.10 Knjižnica 2.0
  56. 56. <ul><li>GoogleDocs podijeljen je u: </li></ul><ul><ul><li>Documents (zamjena za MS Word ili OpenOffice Writer) </li></ul></ul><ul><ul><li>Spreadsheets (Excel ili Calc) </li></ul></ul><ul><ul><li>Presentations (PowerPoint ili Impress) </li></ul></ul><ul><ul><li>Forms (izrada online upitnika za distribuciju el. poštom ili ugrađivanje u internetsku stranicu) </li></ul></ul><ul><li>korisnik može: </li></ul><ul><ul><li>raditi s dokumentima izra đ enima pomoću drugih aplikacija, </li></ul></ul><ul><ul><li>na mreži stvarati nove dokumente, </li></ul></ul><ul><ul><li>prema potrebi pohraniti novi dokument u formatima mnogih popularnih uredskih programa </li></ul></ul>GoogleDocs 10.03.10 Knjižnica 2.0
  57. 57. Povezivanje, objavljivanje, suradništvo polu-zaključak Knjižnica 2.0
  58. 58. <ul><li>Vidjeli smo: </li></ul><ul><ul><li>Blogove </li></ul></ul><ul><ul><li>Usluge za društveno umrežavanje (Facebook, Myspace) </li></ul></ul><ul><ul><li>Usluge koje omogućuju suradništvo pri izradi sadržaja (Wikipedija, GoogleDocs) </li></ul></ul><ul><li>Vidjet ćemo: </li></ul><ul><ul><li>Usluge za prikupljanje i razmjenu referenci na izvore </li></ul></ul><ul><ul><li>Usluge za agregaciju posebno zapakiranog sadržaja </li></ul></ul><ul><ul><li>Katalog 2.0 </li></ul></ul><ul><li>Ali prvo: </li></ul><ul><ul><li>više o uslugama, korisnicima, sadržajima i sličnim temama... </li></ul></ul>Ponavljanje gradiva i pogled u budućnost 10.03.10 Knjižnica 2.0
  59. 59. <ul><li>Što je “web 2.0 usluga”? </li></ul><ul><ul><li>od pojma web 2.0 service : web 2.0 usluga je društvena web aplikacija koja omogućuje korisnicima da izrade vlastiti profil putem kojeg im se nude mnoge mogućnosti poput: </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>društvenog umrežavanja (facebook, myspace) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>objavljivanja (i organizacije) izvora (blogovi, flickr, youTube) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>suradništva na izradi sadržaja (wikipedia, online office) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>prikupljanja (i organizacije) izvora (delicious, libraryThing, last.fm) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>otkrivanje i vrednovanje izvora (digg, last.fm , libraryThing) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>mnoge tehnologije koje je moguće relativno jednostavno implementirati (RSS, blog i sl) je, u širem smislu, također moguće smatrati uslugama koje nudi neka institucija </li></ul></ul>Web 2.0 usluga: softver, korisnici i sadržaj 10.03.10 Knjižnica 2.0
  60. 60. <ul><ul><li>je sustav zamišljen od strane nekolicine “vizionara” </li></ul></ul><ul><ul><li>ili prilagođena kopija ovakvog sustava </li></ul></ul><ul><ul><li>pruža korisnicima određene mogućnosti vezane uz njihov profil </li></ul></ul><ul><ul><li>se otvara čim “srž” proradi i zatim se kontinuirano razvija </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>komunikacija s korisnicima kroz razvoj </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>“ konstantna beta” - stalan razvoj i testiranje, dinamični sustavi </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>počinje bez vlastitog sadržaja i oslanja se na korisnike da ga dodaju </li></ul></ul><ul><ul><li>ili počinje povezana na neki sadržaj i oslanja se na korisnike da ga mijenjaju ili dodaju novu razinu </li></ul></ul>Tipična web 2.0 usluga 10.03.10 Knjižnica 2.0
  61. 61. <ul><ul><li>usluga je tu radi korisnika i korisničkog sadržaja </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>korisničkih sadržaja – članaka, fotografija, audio i video sadržaja </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>ako nema aktivnih korisnika, usluga ne funkcionira </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>nema korisnika –> nema sadržaja –> usluga stagnira -> nema novih korisnika ... početak i kontinuitet vrlo bitni! </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>prolaskom vremena generira se sve više i više korisničkih sadržaja i metasadržaja </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>koji pruža novu razinu pristupa </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>analiza ovakvog sadržaja </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>daje uvid u kako korisnici koriste uslugu </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>dodaje mogućnosti poput automatske pretrage </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><li>daljnji razvoj usluge </li></ul></ul>Tipična web 2.0 usluga 10.03.10 Knjižnica 2.0
  62. 62. <ul><li>korisnici </li></ul><ul><ul><li>poznavanje korisnika i njihovih potreba u fazi planiranja </li></ul></ul><ul><ul><li>broj stvarnih korisnika sustava i njihova aktivnost </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>broj aktivnih korisnika vrlo bitan </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>početni priliv korisnika je često odlučujuć </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>marketing/obavještavanje zajednice </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>neki početni podatci? </li></ul></ul></ul></ul><ul><li>sustav </li></ul><ul><ul><li>tehničke poteškoće </li></ul></ul><ul><ul><li>statičnost </li></ul></ul><ul><ul><li>restriktivnost </li></ul></ul><ul><ul><li>bilo što drugo radi čega korisnici odlaze </li></ul></ul>Web 2.0 startup problemi 10.03.10 Knjižnica 2.0
  63. 63. <ul><li>Korisnik u web 2.0 sustavima? </li></ul><ul><ul><li>osoba koja sjedi za računalom </li></ul></ul><ul><ul><li>“ jedinica” u sustavu </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>jednoznačno je označen svojim korisničkim profilom </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>korisnički profil može predstavljati korisnika </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>pokretačka snaga društvenog sustava </li></ul></ul><ul><ul><li>resurs </li></ul></ul><ul><ul><li>mehanizam preporuke </li></ul></ul><ul><ul><li>osoba koja se može kojekako ponašati i imati specifičan način korištenja </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>veći broj korisnika znači i da su veće šanse da kvalitetni sadržaji budu bolje rangirani i da greške budu ispravljene – “mudrost gomile” </li></ul></ul></ul>Korisnici, usluga i sadržaj - interakcija 10.03.10 Knjižnica 2.0
  64. 64. <ul><li>razne web 2.0 usluge služe za: </li></ul><ul><ul><li>komunikaciju i povezivanje </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>uglavnom u pisanom obliku koji često ostaje trajno zapisan </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>objavljivanje, proizvodnju ili organizaciju raznih sadržaja </li></ul></ul><ul><li>web 2.0 je živ sustav </li></ul><ul><ul><li>ogroman broj korisnika konstantno proizvodi enormne količine podataka </li></ul></ul><ul><ul><li>analiza podataka donosi nove i poboljšava stare mogućnosti </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>automatska preporuka </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>poboljšanja i nove mogućnosti u pretraživanju informacija </li></ul></ul></ul>Web 2.0 i generiranje sadržaja 10.03.10 Knjižnica 2.0
  65. 65. <ul><li>Više od 350 milijuna aktivnih korisnika korisnika </li></ul><ul><li>35 milijuna svaki dan mijenja status </li></ul><ul><li>55 milijuna promjena status poruke dnevno </li></ul><ul><li>2.5 milijardi fotografija objavljeno svaki mjesec </li></ul><ul><li>3.5 milijardi događaja stvoreno svaki mjesec </li></ul><ul><li>3.5 milijardi jedinica sadržaja u razmijeni svaki tjedan </li></ul><ul><ul><li>poveznice , vijesti , blogovi , bilješke , foto albumi ... </li></ul></ul>Neki podatci s Facebooka 10.03.10 Knjižnica 2.0
  66. 66. <ul><li>eksplicitno </li></ul><ul><ul><li>korisnici direktno surađuju na sadržaju </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>npr. članak (wikipedia) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>dokument druge vrste (google docs) </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>korisnici dodaju metasadržaj </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>komentari, kojekakvi društveni pokazatelji (npr. digg) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>korisnici kroz vrijeme dižu vrijednost izvora </li></ul></ul></ul><ul><li>implicitno - suradništvo bez altruizma... </li></ul><ul><ul><li>svaki korisnik radi za sebe, ali svi korisnici sustava imaju potencijalnu korist </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>korisničke zbirke bookmarkova, članaka, knjiga (bibsnomy, librarything) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>vrijednost sustava veća od vrijednosti sastavnih dijelova </li></ul></ul></ul>Suradništvo u izradi sadržaja i sustava 10.03.10 Knjižnica 2.0
  67. 67. <ul><li>Dugi rep </li></ul><ul><ul><li>ideja da sve ima svoje mjesto i ništa se ne otpisuje </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>nema ograničenja “prostora na policama” </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>budućnost je, kažu, u manjim količinama velikog broja različitih stvari, ne u velikom broju jednog </li></ul></ul><ul><li>Ako korisnici masovno proizvode sadržaj i ništa se ne opisuje nećemo li se izgubiti u masi sadržaja sumnjive kvalitete? </li></ul><ul><ul><li>problem vrednovanja... </li></ul></ul>Dugi rep, društvenost i vrednovanje sadržaja 10.03.10 Knjižnica 2.0
  68. 68. <ul><li>ogromna količina korisnika </li></ul><ul><li>koji prate kako se sadržaj mijenja </li></ul><ul><ul><li>wikipedia – veliki broj korisnika će vrlo brzo ukazati na greške </li></ul></ul><ul><ul><li>komentari i glasovi, će ubrzo profiltrirati kvalitetne izvore </li></ul></ul><ul><li>koji prikupljaju, koriste i organiziraju </li></ul><ul><ul><li>najpopularniji izvori biti će relevantni i/ili kvalitetni </li></ul></ul><ul><ul><li>najkorištenije oznake za izvor će kvalitetno opisivati taj izvor </li></ul></ul><ul><li>problem: popularnost kao aproksimacija kvalitete ... </li></ul>Mudrost gomile u web 2.0 kontekstu 10.03.10 Knjižnica 2.0
  69. 69. <ul><li>korisnici stvaraju sadržaj i metasadržaj </li></ul><ul><ul><li>u ogromnim količinama – tekst, multimedija, metapodatci </li></ul></ul><ul><ul><li>neki podatci se automatski generiraju </li></ul></ul><ul><li>za što su podatci vezani? </li></ul><ul><ul><li>“ lokaciju” – (server, sjedište, tvrtka...) </li></ul></ul><ul><ul><li>format </li></ul></ul><ul><li>oslobađanje podataka </li></ul><ul><ul><li>učiniti podatke neovisnim o lokaciji </li></ul></ul><ul><ul><li>formati za razmjenu – XML i derivati (npr. RSS) </li></ul></ul><ul><ul><li>business 2.0 i oslobađanje podataka? </li></ul></ul>Web kao mreža podataka i korisnički stvorenog sadržaja 10.03.10 Knjižnica 2.0
  70. 70. <ul><li>U nastavku će biti riječ o korisničkom prikupljanju metasadržaja </li></ul><ul><li>Metasadržaj ima velik značaj za mrežno okruženje </li></ul><ul><ul><li>radi čestih promjena izvora </li></ul></ul><ul><ul><li>radi malog truda i malo potrebnog vremena za prisup sadržaju iz kakve reference ... </li></ul></ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul>Metasadržaj 10.03.10 Knjižnica 2.0
  71. 71. Favourites ili korisnicke zbirke referenci Zauder, Ille: Knjižnica 2.0
  72. 72. <ul><li>mnoge web 2.0 usluge dopuštaju korisnicima da prikupljaju: </li></ul><ul><ul><li>metapodatke o javno dostupnim izvorima na webu </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>npr. bookmarks/favourites , znanstveni članci </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>metapodatke o javno dostupnim izvorima u stvarnom svijetu </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>npr. knjige </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>cijele izvore ili njihove dijelove </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>npr. isječci </li></ul></ul></ul><ul><li>zašto? </li></ul><ul><ul><li>pristup izvorima sa svakog računala spojenog na internet </li></ul></ul><ul><ul><li>pronalaženje (pretraživanje, pregledavanje, otkrivanje) izvora </li></ul></ul>Prikupljanje izvora 10.03.10 Knjižnica 2.0
  73. 73. <ul><li>prikupljeni izvori su organizirani u “korisničke zbirke” </li></ul><ul><ul><li>prikupljeni izvori se vežu na korisnikov profil </li></ul></ul><ul><ul><li>korisnik organizira svoje izvore dodjeljujući tzv. “tagove” </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>korisnici dodjeljuju metapodatke svojim izvorima </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>ručno označeno od ljudi kojima je u interesu da to kvalitetno označe sebi smislenim tagovima </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>pregledavanje i pretraživanje putem: </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>izvora </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>korisnika </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>tagova </li></ul></ul></ul>Korisničke zbirke ... 10.03.10 Knjižnica 2.0
  74. 74. <ul><li>novi društveni pokazatelji: </li></ul><ul><ul><li>popularnost izvora (u koliko zbirki je izvor?) </li></ul></ul><ul><ul><li>popularnost tagova (npr. koliko korisnika je koristilo isti tag?) </li></ul></ul><ul><ul><li>identifikacija korisnika sa sličnim interesima </li></ul></ul><ul><li>automatika: </li></ul><ul><ul><li>preporuka </li></ul></ul><ul><ul><li>prikupljanje podataka za istraživanje korisnika </li></ul></ul><ul><ul><li>pretplata </li></ul></ul>... Korisničke zbirke 10.03.10 Knjižnica 2.0
  75. 75. <ul><li>Primjeri uživo </li></ul><ul><li>(Delicious, CiteULike) </li></ul>10.03.10 Knjižnica 2.0
  76. 76. <ul><li>najčešći pristup organizaciji na webu 2.0 je putem taganja, koje je u ovom okruženju često “suradničko” </li></ul><ul><li>oznaka je riječ (niz znakova) koji korisnik po vlastitom izboru dodjeljuje izvorima kako bi ih kasnije mogao strukturirano pregledavati </li></ul><ul><li>oznaka često označava </li></ul><ul><ul><li>temu (npr. knjižnica_2.0) </li></ul></ul><ul><ul><li>autora (npr. ivo_ivić) </li></ul></ul><ul><ul><li>namjenu (npr. za_projekt, za_pročitati) </li></ul></ul><ul><ul><li>korisnikov stav (npr. smiješno) </li></ul></ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul>Označivanje i folksonomije... 10.03.10 Knjižnica 2.0
  77. 77. <ul><li>skup svih oznaka nekog korisnika čini i navigacijsku shemu za njegovu zbirku </li></ul><ul><li>oznake je moguće grupirati i opisivati </li></ul><ul><ul><li>a u nekim implementacijama i stavljati u hijerarhijske veze </li></ul></ul><ul><li>oznake korisnik smišlja prilikom dodavanja ili pak koristi one koje je već ranije koristio </li></ul><ul><ul><li>unosi ih jednu za drugom, a aplikacija ih razdvaja na određeom znaku </li></ul></ul><ul><ul><li>najčešće se koristi razmak, ali moguće je i koristiti zarez, točku zarez ili što drugo </li></ul></ul>... Označivanje i folksonomije 10.03.10 Knjižnica 2.0
  78. 78. <ul><li>suradničko označivanje </li></ul><ul><ul><li>kada isti izvor u sustavu može opisati više od jedne osobe </li></ul></ul><ul><li>ako ima dovoljan broj korisnika neke izvore će opisati desetci pa čak i stotine i tisuće korisnika </li></ul><ul><ul><li>ovo donekle negira probleme kontrole rječnika i “šuma” jer možemo pretpostaviti da su najčešće korišteni tagovi ispravno korišteni </li></ul></ul><ul><ul><li>omogućuje uvid u koje termine korisnici koriste za označivanje... </li></ul></ul>Suradničko označivanje 10.03.10 Knjižnica 2.0
  79. 79. <ul><li>omogućeno na dva načina: </li></ul><ul><ul><li>izvor je svojstven jednome korisniku, ali ga i odabrani ostali korisnici mogu opisivati </li></ul></ul><ul><ul><li>izvor se po svojoj prirodi može nalaziti u zbirkama više korisnika </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>suradništvo bez altruizma: svaki korisnik označuje za sebe, ali na razini sustava je moguće vidjetih skup svih oznaka koje su svi korisnici koristili za taj izvor </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>na temelju tog skupa je tagove moguće i preporučiti prilikom upisa </li></ul></ul></ul>Suradničko označivanje 10.03.10 Knjižnica 2.0
  80. 80. <ul><li>od riječi “folk” i “taxonomy” </li></ul><ul><ul><li>pojam opisuje ovaj oblik otvorenog rječnika za označivanje ili pak za ovakav pristup </li></ul></ul><ul><li>folksonomija shvaćena kao skup korištenih oznaka ne sadrži veze među oznakama, ali povezivanjem s korisnicima i izvorima moguće je definirati neke podskupove: </li></ul><ul><ul><li>svaki korisnik ima skup oznaka koje je koristio za sve svoje izvore </li></ul></ul><ul><ul><li>svaki izvor ima skup oznaka koje su svi korisnici za njega koristili </li></ul></ul>Folksonomije 10.03.10 Knjižnica 2.0
  81. 81. <ul><li>kontrolirani rječnik i folksonomije se mogu nadopunjavati </li></ul><ul><ul><li>pregledavanje i pretraživanje može biti omogućenog preko pojmova iz kontroliranog rječnika, tagova ili iz oboje istovremeno </li></ul></ul><ul><ul><li>metapodaci koje stvaraju korisnici reflektiraju brze promjene u terminologiji i prate trendove te popularne fenomene, dok tradicionalni klasifikacijski sustavi koji koriste hijerarhiju i kontrolu sinonima omogućavaju ustanovljavanje odnosa među pojmovima </li></ul></ul>Kontrolirani rječnik + folksonomija 10.03.10 Knjižnica 2.0
  82. 82. <ul><li>Nedostatci </li></ul><ul><ul><li>nema kontrole rječnika </li></ul></ul><ul><ul><li>svojstva koja tagovi opisuju su implicitna </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>npr. izvor opisan s “ambasada” – je li ambasada tema izvora ili je dokument vezan uz ambasadu, ali nije i tema ili je to pak tekst koji netko piše za ambasadu </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>među tagovima nema eksplicitnih veza </li></ul></ul><ul><ul><li>korisnici proizvode puno “smeća” </li></ul></ul><ul><li>Prednosti </li></ul><ul><ul><li>korisnici to masovno koriste jer im je dovoljno jednostavno i svrsishodno </li></ul></ul><ul><ul><li>ipak, ima mjesta za edukaciju... </li></ul></ul>Prednosti i nedostatci 10.03.10 Knjižnica 2.0
  83. 83. <ul><li>za knjižničare </li></ul><ul><ul><li>mogućnost korištenja ovakvih sustava za ažurne liste izvora </li></ul></ul><ul><ul><li>analiza korisnika i korisničkog označivanja </li></ul></ul><ul><ul><li>otkrivanje i pretplata na izvore </li></ul></ul><ul><li>za korisnike </li></ul><ul><ul><li>knjižnica može iskoristiti ovaj model kao komponentu vlastitog web sjedišta </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>integracija s katalogom </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>omogućavanje korisnicima izgradnju vlastitih virtualnih “polica s građom” </li></ul></ul></ul>Upotreba u knjižnicama? 10.03.10 Knjižnica 2.0
  84. 84. RSS i agregacija sadržaja Ille, Zauder: Knjižnica 2.0
  85. 85. <ul><li>jedno od rješenja za razmjenu informacija među uslugama </li></ul><ul><li>kako se koristi: </li></ul><ul><ul><li>web sjedište nudi kanal za pretplatu </li></ul></ul><ul><ul><li>razne aplikacije mogu prikupljati sadržaje iz tih “kanala” </li></ul></ul><ul><ul><li>“ kanal” je običan tekst u jednom od ovakvih formata </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>može sadržavati kratke obavijesti, sažetke, cijele sadržaje ... </li></ul></ul></ul>RSS - “Kanali za pobiranje sadržaja” 10.03.10 Knjižnica 2.0
  86. 86. <ul><li>Uz standardne web dokumente: </li></ul><ul><ul><li>vijesti, blogovi i slični kratki tekstovi </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>ili slike, filmovi... </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>popisi izvora vezani uz: </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>stranice </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>e-časopise </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>korisnike </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>grupe korisnika </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>tagove </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>popisi promjena </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>wiki </li></ul></ul></ul>Rastući broj izvora na webu 10.03.10 Knjižnica 2.0 korisnik novosti blog vijesti korisnička zbirka izvori tagani sa ... novosti vijesti blog e-časopis e-časopis
  87. 87. <ul><li>rješenje problemu pristupa prevelikom broju izvora? </li></ul>Rastući broj izvora na webu 10.03.10 Knjižnica 2.0 novosti blog vijesti korisnička zbirka izvori tagani sa ... novosti vijesti blog e-časopis e-časopis aplikacija za pretplatu korisnik
  88. 88. <ul><li>velik broj različitih izvora na koje se moguće pretplatiti </li></ul><ul><ul><li>od članaka preko multimedije do trenutačnih radnji neke osobe </li></ul></ul><ul><ul><li>promjene u suradnički stvorenim sadržajima </li></ul></ul><ul><ul><li>“ prinove” u popisima bilo koje vrste </li></ul></ul><ul><li>nije samo pretplata već može služiti i </li></ul><ul><ul><li>razmijeni sadržaja među web stranicama (aplikacijama) </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>neka web stranica može uključivati sadržaj s druge koji prikuplja iz RSS-a </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>za automatsko prikupljanje podataka za analizu </li></ul></ul>O kanalima 10.03.10 Knjižnica 2.0
  89. 89. <ul><li>ovakve datoteke se generiraju automatski </li></ul><ul><ul><li>na primjer, neka usluga može imati kanale: </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>za sve nove izvore koji su dodani u uslugu </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>za nove izvore određene teme </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>za izvore koje je neki korisnik dodao u vlastitu zbirku </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>za promjene sadržaja, npr. wiki članka </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>ili pak za pune sadržaje po raznim kriterijima, administrativne obavijesti .... </li></ul></ul></ul><ul><li>ovakve datoteke se čitaju automatski </li></ul><ul><ul><li>RSS sadržaje prikuplja aplikacija koja ih zatim prikazuje i/ili lokalno pohranjuje, organizira, prati njihovo korištenje, analizira .... </li></ul></ul>O kanalima 10.03.10 Knjižnica 2.0
  90. 90. <ul><li>1) informacije “zapakirane” za prijenos preko aplikacija </li></ul><ul><ul><li>format za razmjenu sadržaja </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>najčešće XML i derivati (za tekst) </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>RSS – popularan format za razmjenu </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>puni sadržaj (ili metasadržaj) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>sažetci, informacije o promjenama </li></ul></ul></ul><ul><li>2) aplikacija za prikupljanje RSS-a </li></ul><ul><ul><li>sama aplikacija koja zna prikupljati sadržaj u odgovarajućem formatu </li></ul></ul><ul><ul><li>RSS pretpostavlja i korištenje ovakve aplikacije za čitanje </li></ul></ul>Preduvjeti za pretplatu 10.03.10 Knjižnica 2.0
  91. 91. <ul><li>Prepoznavanjem istog na stranici </li></ul><ul><ul><li>putem simbola </li></ul></ul><ul><ul><li>ili posebno označenih riječi “RSS”, “feed” ili “XML” </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>najčešće na crvenoj pozadini </li></ul></ul></ul><ul><li>Putem kakvog popisa RSS kanala (UncleFeed) </li></ul><ul><li>Pretraživanjem kanala </li></ul><ul><ul><li>putem specijalizirane tražilice ( Find-a-Feed ) </li></ul></ul><ul><ul><li>putem online aplikacije za čitanje ovakvih sadržaja </li></ul></ul><ul><li>online aplikacije mogu i: </li></ul><ul><ul><li>vrednovati kanale putem broja pretplaćenih korisnika </li></ul></ul><ul><ul><li>automatski preporučivati kanale putem </li></ul></ul>Kako pronaći RSS kanal? 10.03.10 Knjižnica 2.0
  92. 92. <ul><li>Googleov softver za pretplatu na kanale, u paketu s ostalim Google proizvodima </li></ul><ul><ul><li>široka dostupnost </li></ul></ul><ul><ul><li>napredne mogućnosti </li></ul></ul><ul><ul><li>niski troškovi korištenja * </li></ul></ul><ul><li>neke od dodatnih mogućnosti </li></ul><ul><ul><li>pretraživanje sadržaja kanala </li></ul></ul><ul><ul><li>statistike korištenja i izlaženja pojedinih kanala </li></ul></ul><ul><ul><li>razmjena kanala i raznih sadržaja </li></ul></ul><ul><ul><li>automatska preporuka kanala </li></ul></ul>Google Reader 10.03.10 Knjižnica 2.0
  93. 93. <ul><li>za knjižničare? </li></ul><ul><ul><li>pretplata na sadržaj </li></ul></ul><ul><ul><li>ažurnost listi </li></ul></ul><ul><ul><li>olakšavanje pristupa brojnim informacijskim izvorima </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>olakšavanje problema preopterećenosti informacijama </li></ul></ul></ul><ul><li>za korisnike? </li></ul><ul><ul><li>knjižnica nudi RSS pretplatu za: </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>novosti i događanja </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>prinove </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>knjižnični blog </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>automatski generirane kanale u katalogu 2.0 </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul></ul>Knjižnice? 10.03.10 Knjižnica 2.0
  94. 94. Katalog 2.0 Ille, Zauder: Knjižnica 2.0
  95. 95. <ul><li>katalog je mali dio integriranog knjižničnog sustava (IKS), ali jedini vidljiv i zanimljiv korisniku, često zanemaren od strane onih koji oblikuju IKS </li></ul><ul><li>korisnik naviknut na jednostavnost i pristupačnost uspješnih e-servisa poput Amazona ili Googlea traži više od knjižničnog OPACa </li></ul>Katalog 2.0 10.03.10 Knjižnica 2.0
  96. 96. <ul><li>rangiranje </li></ul><ul><li>jednostavno sučelje </li></ul><ul><li>provjera pravopisa </li></ul><ul><li>facetiranje rezultata </li></ul><ul><li>jednostavno pretraživanje s jednim poljem (s mnoštvom mogućnosti po ispisu rezultata) </li></ul><ul><li>napredno pretraživanje s unaprijed ponuđenim kriterijima i utvrđenom sintaksom </li></ul><ul><li>pretraživanje cijelog teksta (ne samo metapodataka, kad god je to moguće) </li></ul>Što korisnici traže od OPAC-a 10.03.10 Knjižnica 2.0
  97. 97. <ul><li>anotacije i recenzije </li></ul><ul><li>veze na slična pretraživanja (“korisnici koji su tražili ovaj pojam/naslov/autora, tražili su i ...”) </li></ul><ul><li>korisničko označivanje, korisničke recenzije i preporuke, korisničko rangiranje </li></ul><ul><li>žanrovski/tematski i autorski blogovi </li></ul><ul><li>link “preporuči prijatelju” </li></ul><ul><li>RSS </li></ul><ul><li>generator citata </li></ul>Što još korisnici traže od OPAC-a 10.03.10 Knjižnica 2.0
  98. 98. <ul><li>postojeći katalog je dio IKS-a koji je proizvod neke tvrtke ili pojedinca koji je modificirao open source sustav </li></ul><ul><li>suglasnost za izmjene + sredstva + angažman proizvođača </li></ul><ul><li>rizici u slučaju lošeg odziva korisnika </li></ul>Preoblikovanje OPAC-a - NE 10.03.10 Knjižnica 2.0
  99. 99. <ul><li>idealno poprište uporabe većine zamislivih alata weba 2.0 </li></ul><ul><li>OPAC potvrđeno najposjećeniji dio knjižničnog web sjedišta </li></ul><ul><li>postoje pozitivna iskustva velikih knjižnica s gotovim proizvodima poput VuFinda koji se instaliraju preko postojećeg IKS-a – primjer katalog Sveučilišta Georgia Tech </li></ul>Preoblikovanje OPAC-a - DA 10.03.10 Knjižnica 2.0
  100. 100. <ul><li>katalog Knjižnice Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline </li></ul><ul><li>korisniku nudi sljedeće </li></ul><ul><ul><li>integriranje kataloga u browser, u iGoogle ili na mobilni uređaj, </li></ul></ul><ul><ul><li>provjeru pravopisa, </li></ul></ul><ul><ul><li>facetiranje rezultata, </li></ul></ul><ul><ul><li>RSS, </li></ul></ul><ul><ul><li>uslugu “preporuči prijatelju”, </li></ul></ul><ul><ul><li>pregledavanje police s knjigama, </li></ul></ul><ul><ul><li>generiranje citata, </li></ul></ul><ul><ul><li>primanje kataložnog zapisa u obliku tekstualne poruke mobilnim telefonom </li></ul></ul>Primjer 10.03.10 Knjižnica 2.0
  101. 101. <ul><li>katalog Knjižnice okruga Ann Arbor, Michigan, SAD </li></ul><ul><li>narodna knjižnica namijenjena svim skupinama građanstva </li></ul><ul><li>web sjedište izrađeno upotrebom Drupala (besplatni i open source CMS) </li></ul><ul><li>IKS se zove “III” i dozvoljava neke mogućnosti društvenog weba, ali su ga knjižnični sistemci nadogradili – programska nadgradnja i opis procesa na blogu www.blyberg.net </li></ul><ul><li>katalog zovu SOPAC – Social OPAC </li></ul><ul><li>katalog otvoren je za korisničke oznake, recenzije i rangiranje </li></ul>Primjer 10.03.10 Knjižnica 2.0
  102. 102. Zaključak Ille, Zauder: Knjižnica 2.0
  103. 103. Prema knjižnici 2.0: odakle početi <ul><li>neobavezno i istraživački </li></ul><ul><ul><li>s malim ulaganjima, mali rizici </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>... osim uloženog vremena </li></ul></ul></ul><ul><li>korištenje besplatnih usluga: </li></ul><ul><ul><li>za povezivanje s postojećim i potencijalnim korisnicima </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>često “na njihovom terenu” ... </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>kao suradnička online pomagala za razne potrebe </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>favourites, popisi literature, razmjena iskustava i povezivanje </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>radi praćenja razvoja novog informacijskog medija </li></ul></ul><ul><li>Vrijeme je ona kvaliteta prirode koja uzrokuje da se stvari dešavaju jedna za drugom. U zadnje vrijeme, izgleda da nije u funkciji. </li></ul><ul><li>Anoniman citat s weba ... </li></ul>10.03.10 Knjižnica 2.0
  104. 104. <ul><li>implementacija postojećih “komponenata” ili sustava u vlastitu infrastrukturu </li></ul><ul><ul><li>za interno korištenje </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>interni wiki </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>kao uslugu korisnicima </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>Blog i kojekakvi sadržaji (podcastovi, fotografije) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>RSS Kanal </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>ovakve tehnologije kao potpora raznim interesnim skupinama </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>otvorite im wiki ili blog </li></ul></ul></ul></ul>Implementacija postojećih web 2.0 “komponenata” 10.03.10 Knjižnica 2.0
  105. 105. <ul><li>Knjižnica, uz već postojeće, korisnicima nudi i web 2.0 usluge </li></ul><ul><ul><li>u početku nudi knjižnične sadržaje, korištenjem usluge se generira i sadržaj “2.0” </li></ul></ul><ul><li>razvoj usluge: </li></ul><ul><ul><li>ima smisla samo ako se pretpostavlja da će privući korisnike </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>na kojoj razini implementirati (npr. na skupnom katalogu) </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>marketing i početni korisnici i sadržaji </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>ima smisla ako će se usluga kontinuirano razvijati </li></ul></ul>Razvojem “usluga 2.0” 10.03.10 Knjižnica 2.0
  106. 106. <ul><li>sve je još u povojima </li></ul><ul><ul><li>rano uključivanje u razvoj ovog aspekta weba </li></ul></ul><ul><li>aktivno sudjelovanje u razvoju novog medija </li></ul><ul><li>novi oblici usluga koje knjižnice nude </li></ul><ul><li>promidžba struke, imidža bibliotekara </li></ul><ul><li>zadržavanje korisnika </li></ul><ul><li>edukacija korisnika </li></ul><ul><ul><li>mnogi će početi koristiti ove tehnologije ovako ili onako, zašto da to ne probaju u knjižnici? </li></ul></ul>Knjižnica 2.0: Za 10.03.10 Knjižnica 2.0
  107. 107. <ul><li>sve je još u povojima </li></ul><ul><ul><li>problem procjene, koncepcije, tehnologije - tko su korisnici? što hoće, a što im treba? hoće li biti aktivni? koje tehnologije koristiti? tko će to izraditi? kako koncipirati sve? što ima budućnost? ... </li></ul></ul><ul><li>web 2.0 zahtijeva vremena za bavljenje webom 2.0... </li></ul><ul><li>razvoj usluga zahtijeva sredstva </li></ul><ul><li>mnoge probleme se može izbjeći jasnom definicijom “pravila igre” </li></ul><ul><ul><li>tko je zadužen za što i kada to radi? </li></ul></ul><ul><ul><li>da li su korisnici jasno obaviješteni o ciljevima usluge, dostupnim mogućnostima i uvjetima korištenja? </li></ul></ul>Knjižnica 2.0: Protiv i mogući problemi 10.03.10 Knjižnica 2.0
  108. 108. Prema knjižnici 2.0: Gdje završiti <ul><li>na dobrim idejama </li></ul><ul><ul><li>sve je u eksperimentalnoj fazi </li></ul></ul><ul><li>na nekom budućem webu </li></ul><ul><ul><li>web 2.0 je prolazan, </li></ul></ul><ul><ul><li>ali mehanizmi, ideje, pristupi, modeli i sl. će ostati </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>neki će se razviti u nešto drugačije </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>neki će pronaći nove namjene </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>neki će spektakularno podbaciti </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>(ove je posebno dobra ideja zapamtiti...) </li></ul></ul></ul></ul>10.03.10 Knjižnica 2.0
  109. 109. 10.03.10 Knjižnica 2.0

×