Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Koja je prava cijena hidroenergije? Zabrinjavajući primjer iz Indije i možemo li također odrediti pravu cijenu u Hrvatskoj?

261 views

Published on

  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Koja je prava cijena hidroenergije? Zabrinjavajući primjer iz Indije i možemo li također odrediti pravu cijenu u Hrvatskoj?

  1. 1. Koja je prava cijena hidroenergije? Zabrinjavajudi primjer iz Indije i možemo li također odreditipravu cijenu u Hrvatskoj?Hidroenergija je u Indiji zastupljena godinama i jedna od najvedih izvora energije. Ta je zemlja sedminajvedi proizvođač hidroenergije te s proizvodnjom od 114 TWh čini 3.5% udjela u svijetu. Problemiseljavanja ljudi kod izgradnje uvijek je bio velik, kao i nestanak kulturne baštine. Mnogi aktivisti zaljudska prava i za zaštitu okoliša sumnjali su i u pravu ekonomsku korist od hidroelektrana. Sve je višestudija koje govore o prevelikoj gospodarskoj cijeni ovih velikih brana. Jedan od stručnjaka koji sebavi gospodarskom evaluacijom hidroenergije je Dr. Bharat Jhunjhunwala, ekonomski stručnjak saIndijskog instituta za menadžment Bangalore (IIMB). On je i autor knjige Economics of Hydropower(Ekonomija hidroenergije) u kojoj predstavlja svoja istraživanja. Njegova je središnja tvrdnja da sukoristi od hidroelektrana vrlo preuveličane, a štete potcjenjivane.On je na primjeru brane Kotlibhel 1B znanstveno dokazao da troškovi od hidroelektrana zapravo vedinego koristi. Ovdje ne govorimo samo troškovima gradnje i održavanja, ved o cijelom nizu tzv.skrivenih troškova koje energetičari ne ubrajaju u troškove. Dr. Jhunjhunwala nabrojao je izmeđuostalog: smanjena kvaliteta vode, sediment, emisije metana, potresi, odroni, malarija, ali inestandardne ekonomske parametre poput biološke raznolikosti i estetske vrijednosti koje posrednoitekako ulaze u ekonomsku računicu. Ovdje napominjemo tzv. usluge ekosustava koje tradicionalnegospodarske analize uopde ne računaju, a imaju ogroman utjecaj. One su primjerice prirodna obranaod poplava, samopročišdavanje vode te opdenito održavanje cijelog sustava u ravnoteži. Svjedoci smoprimjerice kako neravnoteže u klimi imaju tragične posljedice, kako ljudske, tako i gospodarske. Usto,rijeke su složeni hidrološki sustavi i poremedaji su dalekosežni i često nepredvidljivi, kako prostornotako i vremenski.Dr. Jhunjhunwala zaključuje da je šteta od ove hidroelektrane čak 7 milijardi rupija godišnje je dokje korist samo milijarda i pol godišnje.Civilizacija u Indiji traje ved tisudama godina. U vrlo aridnoj klimi Indijci su uspjeli postidi održivuopskrbu vode koja je omogudila razvoj poljoprivrede. Između ostalog, radi se o tradicionalnimbranama, ali ne na rijekama, ved u suhim kanjonima koji skupljaju monsunsku kišu. Na taj način seodrživo koristila voda, a podzemne zalihe stalno nadopunjavale cijeđenjem. Dolaskom Britanaca,krenuo je državni pristup s velikim projektima izgradnje hidroelektrana i električnim pumpama.Rezultat je razvoj poljoprivrede navodnjavanjem, ali s ogromnom cijenom: neracionalnogospodarenje iscrpilo je podzemne zalihe vode. Konačno, pod lažnom sigurnošdu zaliha vodeuvedena je šederna trska i pamuk koji trebaju mnogo više vode nego tradicionalne kulture što je jošviše pogoršalo situaciju. Od ovih promjena profitirali su pojedinci dok se sva težina šteta svalila nalokalne zajednice, a to u Indiji znače na desetke milijuna ljudi.Ovo svakako nije izoliran slučaj. Primjerice, Asuanska brana poznata je po zaustavljanju poplava uz Nili plovnošdu, uz dakako proizvodnju električne energije. Ali malo ljudi zna da je nestalo prirodnognojenje za vrijeme sezonskih poplava pa je povedalo troškove umjetnih gnojiva, što je rezultiralozagađenjem vode, ali i uvozom; zbog nedostatka sedimenta tone i zasoljuje se poznata delta Nila sogromnim posljedicama i ostalo. Brana Tri klanca u Kini je odmah trpjela od šteta u odronima,masovnim razvojem bolesti stajadih voda što je trošak za zdravstvo i ostalim poremedajima.
  2. 2. Vrlo rado bi vam htjeli prikazati pravu ekonomsku cijenu hidroelektrana u Hrvatskoj. Na žalost,tako nešto ne postoji. Postoje samo djelomična istraživanja i to ponajviše od strane šumarske strukezbog negativnog utjecaja brana na šume. Ali izvjesno je da i u Hrvatskoj postoji cijeli niz „skrivenihtroškova“ poput zapriječenog prijenosa sedimenta, ukopavanja rijeka i poremedenih podzemnihvoda, suša i poplava, gubitka turizma, uvoza skuplje struje za suše i ostalo.Postoji međutim marketing HEP-a koji hidroelektrane proglašava „zelenim i jeftinim izvorimaenergije. Također su u neopravdanoj upotrebi „višenamjenskim objektima“. Najflagrantniji primjersu obrane od poplava i navodnjavanje, i baš u godini gdje su i suše i poplave pogodile Hrvatsku. Čak22 hidroelektrane uzvodno nisu spasile područja uz Dravu od poplave; štoviše upravo su oneuzrokovale vodeni val. Uz preko 30 velikih brana u Hrvatskoj, suša je stvorila ogromne štete. Klimatskimodeli predviđaju još gore stanje (atmosferski ekstremi), uz naravno smanjenje proizvodnjeelektrične energije uslijed u globalu manje padalina i do 10%.Ovo nije hajka protiv hidroelektrana, ved nastojanje da se što razumnije i održivije koriste prirodnoresursi. Smatramo da je hidroenergija više nije glavno energetsko rješenje u Hrvatskoj, sada kadapostoje različiti obnovljivi izvori energije s mnogo manjim utjecajem na okoliš i s manje skrivenihtroškova, uz dužno poštivanje ved postojedih energetskih objekata. Potičemo međutim razvoj malihprotočnih hidroelektrana do 100 kW bez brana i akumulacijskog jezera.Goran Šafarek, dipl.ing.

×