Hrvatski glasnik

1,949 views

Published on

Published in: News & Politics
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
1,949
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
4
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Hrvatski glasnik

  1. 1. GLAsILO HRVATA CRnE GORE Godina IX Broj 79/80 Listopad / Prosinac 2011. Issn 1800-5179Čestit Božić iSretna 2012.
  2. 2. Poštovani čitatelji Pred vama je posljednji broj Glasnika u ovoj godini. U ovom broju uveli smo novu rubriku „O sportašima“, a u najavi je i ru- brika „Bokelji u Hrvatskoj“.Odnosi Crne Gore Godina na izmaku bila je bogata događajima, što je vidljivo iz Kronike Društva u svakom broju.i Hrvatske na Naš jubilej proslavili smo na način dostojan veličini, organi- zacijskoj razini, aktivnostima i značaju. Deset godina gradnjezavidnom nivou mostova povjerenja, suradnje i prijateljstva između naših dviju država naš je veliki doprinos dobrim odnosima između CrneStr. 14 Gore i Hrvatske. S druge strane, u ovoj godini došlo je do promjene u rukovod- stvu Društva. Na rukovodeće funkcije došli su mladi ljudi, podu- zetni i željni dokazivanja. Oni koji su otišli mogu biti spokojni i zadovoljni što će se nastaviti njihovim uhodanim stazama. Ova godina ostat će još po nečemu zapamćena. Usvojen je Iz- borni zakon u Crnoj Gori, koji daje šansu našoj maloj zajednici da osigura jedan mandat u Skupštini Crne Gore. Sporazumom između Premijera i čelnika opozicijskih stranaka stvoreni su preduvjeti za implementaciju ustavnih načela o primjeni jezika manjinskih naroda u obrazovni sustav.Obnova Ulazimo u novu godinu ponosni na postignuto, ali i sa željom da učinimo još više i bolje za dobrobit hrvatske nacionalne ma-mandolinskog njine u Crnoj Gori. U to ime svima vama želimo čestit i blagoslovljen Božić te pu-orkestra no zdravlja i zadovoljstva u novoj 2012. godini! UredništvoStr. 7Priznanje Na osnovu odluke UpravnogDariju odbora Društva cijena časopisa je od 01. siječnja 2,00 euraMusiću Godišnja članarina od 2012. GodineStr. 10 iznosi 10,00 eura “Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi dvomjesečno.Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 Kotor Predsjednik: Mirko Vičević VD urednica: Tijana PetrovićTelefon: +382 (0) 32 304 232 Faks: +382 (0) 32 304 233 Uređivački odbor: Marija Mihaliček, Tripo schubert, VivijanE-mail: hgd-kotor@t-com.me Vuksanović, Danijela Vulović, Joško Katelan Lektorica:Žiro-račun: 510-4741-76 sandra Ćudina Fotografije: Foto Parteli, arhiva župe sv. RokoOsnivač i nakladnik: Hrvatsko građansko društvo i HGD CG. Dizajn&priprema: Radionica LCGCrne Gore – Kotor WEB: www.hrvati.me Tisak: Biro Konto-Igalo Naklada: 800 primjeraka2
  3. 3. U HRVATSKOJ ODRŽANI PARLAMENTARNI IZBORI ZA VII SAZIV SABORA Zoran Milanović mandatar“naša politika bit će politika pravednosti i poštene plaćeza pošten rad” Priredila: bornom stožeru Kukuriku koalicije. Svim bira- Tijana PETROVIĆ čima koji nisu dali potporu Kukuriku koaliciji Izvor: HInA poručio je da će svaki dan voditi računa da bu- du i njihova dobra vlast. Političkim suparnici-U Hrvatskoj su 4. prosinca održani parla- ma poručio je kako je njegova i želja njegovih mentarni izbori za sedmi saziv Hrvat- koalicijskih partnera da i s njima (suparnici- skog sabora. Prema zvaničnim informa- ma) radi zajedno u Hrvatskom saboru na do-cijama koje je objavilo Državno izborno povje- brobit Hrvatske. Nema, rekao je, iluzija da jerenstvo, Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS, politika konfliktan posao, ali ne mora biti i po-HSU) osvojila 80 mandata, HDZ sa koalicij- sao u kojem se ratuje i vrijeđa, unatoč različi-skim partnerima HGS-om i DC-om osvojio je tim interesima, svjetonazorima i frustracija-47 mandata, HDSSB ima šest mandata, kao i ma. Kako je kazao, SDP, HNS, IDS i HSU uHrvatski laburisti-stranka rada, a nezavisna Kukuriku koaliciju su se okupili da učine ne-lista dr. Ivan Grubišić dva mandata. Po jedan što dobro za Hrvatsku, a danas su im gra-mandat osvojili su HSS te HSP dr. Ante đani dali povjerenje da to i učine. Isti-Starčević sa HČSP-om. Nacionalne čući kako je Hrvatska pred ula-manjine pak u Saboru imaju osam skom u EU, zahvalio je svim vla-mandata. Mađarsku nacionalnu dama, kao i ovoj koja odlazi, namanjinu predstavljat će Robert njihovom doprinosu, jer su svi,Jankovics, talijansku Furio Radin, rekao je, radili u najboljoj vjeričešku i slovačku Valdimir Bilek, i svatko najbolje što je znao.austrijsku, bugarsku, njemačku, “Pozvat ćemo iskreno na sura-poljsku, romsku, rumunjsku i ru- dnju sve političke stranke usinsku predstavljat će Željko Ba- Saboru kojima je Hrvatska nalog, a albansku, bošnjačku, crno- srcu i koji imaju ideje”, rekaogorsku, makedonsku i slovensku je on. “Naša politika bit će po-nacionalnu manjinu predstavljat će litika pravednosti i poštene pla-Ermina Lekaj Prljaskaj. “Idemo na će za pošten rad. Mi smo strankeposao, možemo i pogriješiti, ali ne ljevice, liberalne stranke, na srcusmijemo stajati, ne smijemo iznevjeriti su nam moderne progresivnesve ljude koji su nam danas dali dobru vrednote, ali poštujemo i tradici-ljudsku vjeru”, poručio je nakon objav- ju. Učinit ćemo sve da Hrvatskaljivanja rezultata Zoran Milanović, bude dobro i pravednopredsjednik SDP-a i prema iz- mjesto za život, da sebornim rezultatima novi u Hrvatskojhrvatski premijer dobro živi”,obraćajući se zaključio jemnoštvu u iz- Milanović. 3
  4. 4. PRESDJEDNIK VLADE CRNE GORE IGOR LUKŠIĆ ZA „HRVATSKI GLASNIK“Odnosi Crne Gore i Hrvatske na zavidnom nivou HG: Jedan od trenutno naj-važnijih zadataka Vlade je Fond za manjine kao institucija trebastvaranje uvjeta za početak da sa financijske strane odgovoripregovora s EU-om i otvaranjepoglavlja. Koliko nam u tom potrebama manjinskih nacionalnihposlu može pomoći R. Hrvat-ska? zajednica u Crnoj Gori. Iskustvo Republike Hrvatske govora, je od velikog značaja. za očuvanje ukupnog naciona-je od velikog značaja kako u lnog identiteta, posebno ak-odnosu na strukture za prego- HG: Nedavno je Skupština centujući oblasti obrazovanja,vore o pristupanju Crne Gore CG ratificirala Sporazum iz- kulture, informisanja, upotrebeEvropskoj uniji tako i u dijelu među R. Hrvatske i Crne Gore jezika, ostvarivanja vjerskihjačanja i izgradnje institucio- o zaštiti prava hrvatske ma- prava idr. Kao i drugi sporazu-nalnih i kadrovskih kapaciteta njine u Crnoj Gori i crnogor- mi slične sadržine i ovaj bilate-Crne Gore neophodnih za po- ske manjine u Republici Hr- ralni sporazum je koncipirančetak i vođenje pregovora . vatskoj. Kako je zamišljen na bazi reciprociteta, ne reme- Već je poznato da će svi nare- daljnji rad naše države na im- teći unutrašnje ustrojstvo i po-dni pregovori biti drugačiji od plementaciji definiranih nače- stojeću zakonsku regulativu.prethodnih, ali postoje određe- la i kada će se utemeljiti me- Sporazumom je definisano dane karakteristike koje su za- đuvladin Mješoviti odbor? će se o sprovođenju ovog aktajedničke za sve. Stoga, se u Mi- starati Mješoviti odbor, kojegnistarstvu vanjskih poslova i Naši dobri odnosi sa Republi- bi činili predstavnici obje drža-evropskih integracija trenutno kom Hrvatskom su, između ve, naravno, uz učešće pred-obavljaju aktivnosti na sagle- ostalog, produkovali i potpisi- stavnika manjina iz tih drža-davanju uporednih iskustava vanje Sporazuma o zaštiti hr- va. Osnovna uloga ovog Mješo-u vezi sa upravljanjem proce- vatske manjine u Crnoj Gori i vitog odbora, koji bi se sasta-som pristupanja Crne Gore EU, crnogorske manjine u Hrvat- jao najmanje jedanput godiš-institucionalnoj izgradnji i skoj. Ovaj Sporazum je ratifi- nje, jeste da prati sprovođenjeupravljanjem procesom uskla- kovan i u hrvatskom Saboru i sporazuma i da vladama pod-đivanja nacionalnih propisa s u crnogorskoj Skupštini. Spo- nosi preporuke u vezi sa njego-propisima EU. U tom kontekstu razum je obuhvatio unapređe- vim sprovođenjem. U našimpomoć Republike Hrvatske, ko- nje položaja manjina u dvije narednim kontaktima sa pred-ja je skoro završila proces pre- države u oblastima značajnim stavnicima Republike Hrvat-4
  5. 5. Premijer u Kotoruske ćemo, svakako, na umu manjina, mišljenja sam da je Pravilnik o kriterijima za ra-imati i ovo pitanje. to institucija koja je u svom spodjelu, po kojemu kvaliteta veoma kratkom vremenu po- projekta i njegov značaj za dr- HG: Crna Gora je dobar pri- stojanja uspjela da opravda žavu trebaju biti osnovni kri-mjer u regiji kada je riječ o za- namjere osnivača. Naime, pre- teriji za raspodjelu. Na kojištiti manjina i visini izdvaja- poznajući zaštitu kulturne ba- način onemogućiti da propor-nja sredstava za njihove aktiv- štine i očuvanje kulturnog cionalna zastupljenost manji-nosti. Donesena je prijeko po- identiteta kao najvažnije seg- na bude jedan od kriterija zatrebna zakonska regulativa. mente očuvanja ukupnog na- dodjelu sredstava?Međutim, čini nam se da su cionalnog identiteta i prezento-novoutemeljene institucije, vanja crnogorske kulturne ša- Upravo ste u samom pitanjukao što su Fond manjina i rolikosti, osnovana je ova insti- dali i dio odgovora. Praksa, od-Centar za razvoj i promociju tucija. Ministarstvo je organ nosno život, mijenja zakone.kulture manjina, izvan kon- koji generalno artikuliše politi- Tako se u praksi pokazalo datrole Ministarstva manjina. ku u ovoj oblasti, a na drugim rješenja iz Zakona o manjin- institucijama je da tu politiku skim pravima i slobodama, po Prvo, treba imati u vidu da je slijede, te je aspolutno manje kojima su se sredstva iz FondaFond za manjine, kao instituci- važno „ko koga kontroliše“. za manjine raspodjeljivala naja koja treba da sa finansijske osnovu proporcionalnog uče-strane odgovori potrebama HG: Nakon velike prošlogo- šća manjine u ukupnom stano-manjinskih nacionalnih zajed- dišnje medijske kampanje u vništvu, nijesu dobra, pa senica ,osnovan aktom Skupšti- vezi s nezakonitim raspodjela- pristupilo izmjeni zakona. U ja-ne Crne Gore, te da u tom smi- ma sredstava Fonda manjina, nuaru ove godine su ove izmje-slu za svoj rad odgovora osni- stupile su na snagu izmjene ne stupile na snagu, a osno-vaču. Kada je u pitanju Centar Zakona o manjinskim pravi- vna intencija Vlade je bila daza očuvanje i razvoj kulture ma i slobodama i donesen se ova namjenska sredstva 5
  6. 6. troše racionalno, efektivno i u ba da pruži finansijsku podr- to dozvole mogućnosti, rado ćuskladu sa pozitivnim propisi- šku projektima od značaja za pomoći.ma. Izmjenama zakona smo, jednu manjinsku nacionalnukao osnovne kriterijume raspo- zajednicu, Fond za manjine. I HG: Na osnovi novog Zakonadjele sredstava, istakli prije ne samo kada je u pitanju „Hr- o nevladinim organizacijamasvega javni interes u oblasti vatski glasnik“ ili neko drugo predviđena je centralizacijaočuvanja svih nacionalnih po- glasilo manjinskog naroda u sredstava za financiranje ci-sebnosti, kompatibilnost sa Crnoj Gori, već i drugi projekti vilnog sektora, tako da se ne-našim strateškim dokumenti- kojima se na pravi način osli- vladine organizacije ne moguma, transparentnost i moguć- kava crnogorska multietnič- s projektima iz područja kul-nost kontrole utroška sredsta- nost, multikonfesionalnost i in- ture prijavljivati na natječajeva, kredibilitet organizacija ko- terkulturalnost. Ministarstva kulture. Kada ćeje dobijaju sredstva itd. Vjeru- se donijeti podzakonski aktijem da su ovo jasne zakonske HG: Ove godine proslavili kojima bi se definiralo pitanjesmjernice za kvalitetan odabir smo deset godina uspješnog formiranja komisije, kriterijiprojekata koji će se finansirati rada i gradnje mostova povje- za raspodjelu i visina sredsta-iz Fonda za manjine, a u cilju renja, suradnje i prijateljstva va u proračunu za 2012. godi-ostvarivanja pomenute misije građana dviju država, zbog če- nu?Fonda. ga su Društvu dodijeljena mnoga javna priznanja. Na ža- Zakonom o nevladinim orga- HG: Već devet godina izlazi lost, još uvijek nemamo vlasti- nizacijama, propisano je da sejedino glasilo manjinskih na- ti prostor za rad, već plaćamo ovaj Zakon primjenjuje od 1-ogroda u Crnoj Gori „Hrvatski iznajmljene prostorije. Kako je januara naredne godine. U za-glasnik“, a još nije riješeno po Vašemu mišljenju moguće konom predviđenim rokovima,njegovo stabilno financiranje. riješiti ovaj problem? a to je otprilike dva mjeseca poKoja bi po Vašemu mišljenju stupanju na snagu , počet ćebila adresa za rješenje ovoga Troškovi za iznajmljivanje primjena i podzakonskih aka-pitanja? prostora, sastavni su dio pro- ta. jekta, o kojem takođe treba da Redakcija Upravo je institucija koja tre- brine Fond za manjine. Kada Hrvatskog glasnika Premijer u Tivtu6
  7. 7. POLAZNICI ŠKOLE MANDOLINE HRVATSKOGA GRAđANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE U SPLITU Obnova mandolinskog orkestraMandolina je autohtoni mediteranski instrument koji jeu 19. stoljeću bio u sastavu mnogih tamburaškihorkestara u Boki kotorskoj 7
  8. 8. Sanctus Domnio Piše: kestra. Uz koncerte organizi- stovali u Kotoru, u organizaci- Poly GJuRGJEVIĆ rana je radionica u koncertnoj ji HGD CG. Tako su nabavlje- dvorani Muzičke škole „Vida ne prve mandoline, a HGD CGK otor je nekada bio poz- Matjan“ kako bi se pokazale se pobrinulo za ostatak. Ivo nat po mandolinskome mogućnosti mandoline kao Brajak u međuvremenu je di- orkestru, ali ta tradicija instrumenta, što je povećalo plomirao, vratio se u Kotor is vremenom se ugasila. Man- interes za osnivanjem orke- počeo voditi školu mandoline.dolina je autohtoni medite- stra. U to vrijeme u Kotoru ni- Danas polaznici već mogu od-ranski instrument koji je poti- su imali ni maestra, ni instru- svirati nekoliko pjesama, štosnula gitara i tambura, in- mente, ni svirače. Krenulo se je veliki uspjeh s obzirom nastrumenti koji su u naše kra- korak po korak. Tada je u to da je riječ o djeci osnovno-jeve došli s Istoka. Hrvatsko Splitu na Glazbenoj akademiji školske dobi koja još ne znajugrađansko društvo Crne Gore, studirao Kotoranin Ivo Brajak čitati note. Usporedno sa ško-Kotor, u nastojanju da očuva koji je odlazio na probe San- lom mandoline radi i skupinabaštinu svoga grada i pono- cus Domnia i učio iz njihova starijih koji su svirali na man-vno uvede mandolinu u tam- primjera. HMI Split je iskori- dolini u sastavu koji je ranijeburaške sastave, prije nekoli- stila vrijeme proslave Dana vodio pok. prof. Nikola Grego-ko godina odlučilo je okupiti grada, kada je na splitskoj ri- vić.zainteresirane, bez obzira na vi nekoliko dana postavljena Krajem listopada splitski or-dob i spol, s ciljem obnavlja- pozornica, i dobila od grada kestar Sanctus Domnio pro-nja orkestra. Nakon gostova- dozvolu da organizira koncert slavio je 20. obljetnicu rada.nja splitskoga mandolinskog za skupljanje sredstava za To je bio povod da se organizi-orkestra Sanctus Domnio u kupnju mandolina za Hrvat- ra posjet polaznika školeKotoru, koji je došao u organi- sko građansko društvo (HGD mandoline gradu Splitu kakozaciji Hrvatske matice iseljeni- CG). Na koncertu su, uz Sanc- bi uvidjeli i na taj način mo-ka (HMI) - Split, još više se uč- tus Domnio, nastupili svi oni gućnosti ovog instrumenta.vrstila ideja o obnavljanju or- koji su prijašnjih godina go- Tom prigodom članovi Sanc-8
  9. 9. Poljudtus Domnia izveli su posebankoncert za njih. Drugog danadomaćin im je Hrvatska mati-ca iseljenika - Split. BrankaBezić Filipović, voditeljicaHMI-ja, za male goste organi-zirala je posjet NK Hajduku jerosim sviranja uzbudljivo je iudariti ‘balun’ na pravome no-gometnom stadionu. Hajdukje za njih priredio darove, a iHrvatsko građansko društvoposlalo je svoje knjige za split-ske institucije i muzeje. Ovimlijepim izletom mladi sviračividjeli su da se trud i radisplati. Zahvalni smo gospođiBezić i prof. Kečkemetu kojisu zaslužni za realiziranjeovoga posjeta Splitu. Sada predstoje pripreme zajavni nastup pred građanimaKotora, kao i u drugim grado-vima Crne Gore u kojima po-stoje podružnice HGD CG, akoji će se održati tijekom bo-žićnih blagdana. 9
  10. 10. PROSLAVLJENA 20. OBLJETNICA KONVOJA LIBERTAS I UTEMELJENJA HRVATSKE RATNE MORNARICE DUBROVNIK Priznanje Dariju Musiću Piše: Miše GALJuF, Dubrovnik Priznanje ne dolazi od drugih, ono izvire iz vlastite savjesti Na poziv gradonačelnikagrada Dubrovnika dr. AndreVlahušića i predsjednika nja blokade Grada zaslugom ga zapovjednika HRM-a Du-Udruge dragovoljaca Hrvat- „Konvoja Libertas“ i 20. ob- brovnik i predsjednika UD-ske ratne mornarice (UD- ljetnice utemeljenja Mješovi- HRM-a za RH i podružniceHRM) Želimira Čizmića, Dario tog odreda Mornaričko-de- Dubrovnik Želimira ČizmićaMusić član HGD CG bio je na- santnoga pješaštva (MoMdp) te jednog od utemeljiteljazočan na svečanosti obilježa- Hrvatske ratne mornarice HRM-a i visokoga časnika izvanja 20. obljetnice probija- Dubrovnik. Na prijedlog prvo- toga vremena Željka Filičića, Izaslanstvo UDHRM-a, predvođeno predsjednikom Čizmićem, polaže vijenac pred Spomen-križem u čast poginulim braniteljima Dubrovni- ka na gradskome groblju Boninovo.10
  11. 11. Dario Musić doživio je, kakoje istaknuto, rijetku i visokupočast. U prostorijama klubaUDHRM-a Dubrovnik, a u na-zočnosti uzvanika iz prijatelj-skih veteranskih udruga izSlovenije, Italije i Austrije, tevisokih časnika koji su prido-nijeli stvaranju Glavnoga sto-žera Oružanih snaga RH i or-ganizaciji obrane u Domovin-skom ratu Ljubomira Bolan-če i Tomislava Mičića, g.Musiću dodijeljeno je počasnočlanstvo UDHRM-a. Posebnonam je drago da su i ovaj putuz dragovoljce bili bivša župa-nica Mira Buconić i njezin za-mjenik Miše Galjuf, dokazu-jući koliko i dalje prate svešto je vezano uz Hrvate CrneGore i koliko im je i dalje sta-lo do njih. Uz člansku iskaznicu g. Mu-sić dobio je Spomen-medalju iSpomen-povelju sa zlatnimpleterom, što je dodijeljenojoš samo prekaljenim i za-služnim braniteljima te poje-dincima koji su posebno pri-donijeli obrani hrvatskog ju-ga. Istu čast i priznanje zaslu-žili su još i kapetan duge plo-vidbe Josip Vicelja iz Rijeke(podrijetlom iz Orašca u Du-brovačkom primorju), Andri-ja Habulin, legenda hrvat-skog i svjetskog džuda i kara-tea, iznimno zaslužan u pri-premi obrane Grada, posebnou osposobljavanju dragovolja-ca u postrojbama za posebnenamjene, te posmrtno profe-sor Darko Deković, zapovjed-nik prve postrojbe za posebnenamjene u Rijeci, čelnik i ob- bivši predsjednik Republike prigodnim situacijama: mor-novitelj tamošnje Matice hr- Hrvatske stipe Mesić, i to narička kapa, vjetrovka i ma-vatske, znanstvenik, svjetski istodobno s Poveljom poča- jica s oznakama UDHRM-a.autoritet za pitanja glagoljice, snoga građanina grada Du- Da je riječ o posebnomea nadasve vrijedan i zaslužan brovnika (na prijedlog UD- priznanju, koje dodjeljuju onidomoljub. Njemu je, uz Spo- HRM-a). Također treba napo- koji su stvarali hrvatsku dr-men-medalju i Spomen-pove- menuti da su priznanja i po- žavu te zajedno s drugim dra-lju sa zlatnim pleterom, dodi- časti dodijeljeni uz znanje, govoljcima obranili Grad odjeljena Povelja PAX umjesto pristanak i potporu zapovjed- neprijateljskih napada, bilo ječlanske iskaznice. O kakvoj je nika HRM-a, admirala Ante vidljivo na svakome koraku.rijetkoj i posebnoj časti riječ Urlića i Ureda predsjednika Poštovanje su iskazivali i vi-najbolje govori činjenica da je RH. Uz počasti, imenovanima soki uzvanici, i građani nado ove dodjele iskaznicu po- su dodijeljene i vanjske ozna- Stradunu, i posada raketnečasnoga člana dobio samo ke koje mogu nositi u svim topovnjače Dubrovnik (koja je 11
  12. 12. doplovila u čast spomenutih U društvu prijatelja (s desna na lijevo), Želimir Čizmić,obljetnica), ali i visoki časnici Miše Galjuf, Andrija Habulin, Josip Vicelja, pukovnikiz Zapovjedništva HRM-a na Austrijske mornarice Reinhard Stradner sa suprugomčelu s admiralom Urlićem. Eve, Mira Musić, Stipe Mesić, Elvira Poček,Također se mogla vidjeti pris- zapovjednik HRM admiral Ante Urlić, Mira Buconić,nost te prijateljstvo i međuso- Željko Filičić i Dario Musićbno poštovanje koje vlada iz-među admirala i njegovihmornara i marinaca, djelatnihi dragovoljaca koji su stvaraliHRM u ratnim vremenima.Potvrda o visokoj časti stiglaje i od g. Mesića, koji radoističe da je ponosan na točlanstvo. Jednako poštovanje iskazalisu prigodom protokolarnihsusreta dubrovački gradona-čelnik Andro Vlahušić i županNikola Dobroslavić. Ti susretipretvorili su se u druženje,ugodan razgovor i razmjenumišljenja uz uzajamno pošto-vanje. To i ne iznenađuje jersu i gradonačelnik i župan bi-li aktivni u obrani dubrova-čkoga kraja i u stvaranju dr-žave pa su se svi zajedno osje-ćali, kako je istaknuto, među sam sudionik „Konvoja“. Svi vatski član tadašnjega Pred-svojima. Toj atmosferi nisu su se prisjetili tih ratnih dana sjedništva SFRJ i formalni vr-mogli odoljeti ni gosti iz prija- i nadahnutim riječima obrati- hovni „komandant“ JNA Stipeteljskih udruga iz Slovenije i li se općinstvu, nakon čega su Mesić, predsjednik Vlade RHAustrije. Bio je to najbolji na- gradonačelnik Andro Vlahu- Franjo Gregorić i ministarčin da se Gradu i svijetu, gra- šić i predsjednik UDHRM-a pravosuđa Bosiljko Mišetić.đanima i političarima pokaže Želimir Čizmić dodijelili prigo- Svejedno, najveći junacikako djeluju veterani u inte- dne zahvalnice i priznanja. „Konvoja Libertas“ bili su tzv.resu mira. Zatim je premijerno prikazan obični, mali ljudi: ribari, teža- Svečana akademija, središ- dokumentarac „Konvoj Liber- ci, pješčari, studenti, službe-nji dio proslave 20. obljetnice tas“ autora Aleksandra Črče- nici, radnici, svi oni koji suproboja „Konvoja Libertas“ i ka i Marina Marušića, filmski bez oklijevanja sudjelovali uutemeljenja HRM-a Dubrov- podsjetnik na povijesne doga- toj epopeji humanosti, nosećinik, održana je u petak, 28. đaje prije dvadeset godina. sa sobom sve što su imali:listopada, u Kazalištu Marina Trebalo je zabilježiti sjećanja hranu, lijekove, plin, ali prijeDržića. Uz domaćina, grado- na taj povijesni događaj koji svega goli život i veliko srce.načelnika Vlahušića, nazočili se nikad ne smije zaboraviti. Moramo spomenuti najistak-su i njegovi prethodnici iz rat- Dana 31. listopada 1991. go- nutije među njima: Juru Na-nih dana, Petar Poljanić i Ni- dine 29 brodica, redom ribari- zora, Antu Rakuljića pa Erce-kola Obuljen, te niz uglednika ce, koče, leuti, pješčari i turi- govića, ali i ostale iz Krila Ja-predvođenih bivšim predsjed- stičke brodice, predvođeni senica, s Korčule, iz Šibenika,nikom RH Stipom Mesićem, M/B „Slavija“ riječke Jadroli- Splita, Kvarnera i Rijeke. Sti-predvodnikom „Konvoja Li- nije, stiglo je nakon dramatič- gli su i ovaj put da podijelebertas“. Bili su tu i ugledni noga putovanja u Dubrovnik, ponos s braniteljima i da pri-mirotvorac dr. Slobodan dopremivši lijekove, hranu i me zasluženo HVALA od gra-Lang, dubrovački biskup vodu u opkoljeni Grad, dotad đana Dubrovnika.mons. Mate Uzinić, predsjed- već mjesec dana barbarski ra- Na čast proeuropskoj i pro-nik Udruge roditelja poginu- zaran. Uz mnogobrojne ugled- turatnoj Crnoj Gori, tadalih branitelja Niko Vuković i nike iz akademske zajednice, predvođenoj liberalima Slav-ondašnji ministar pravosuđa estrade i javnoga života, me- ka Perovića i pojedincima po-u Vladi RH Bosiljko Mišetić, i đu sudionicima bili su i hr- put Nikole Bukilice te njima12
  13. 13. dran Marinković, zatim Tere- za Kesovija i drugi. Film je svečanosti i pratećim do- odličan primjer kako se tako gađajima u Dubrovniku na- teški događaji mogu prikazati zočila je i gospođa Elvira Po- bez patetike i politikantstva, a ček rođ. Krnić. Ona je bila da istodobno imaju i humani- pozvana kao posebni gost stičku i političku poruku. uDHRM-a i Grada Dubrovni- Preporučujemo film i želja ka, koji su joj željeli na taj nam je da se što prije prikaže način iskazati zahvalnost na i crnogorskoj javnosti, što bi objektivnosti, poštenju, pro- znatno pridonijelo i pomoglo fesionalnosti i nadasve hra- ne samo u daljnjem izgrađiva- brosti koje je iskazala u no- nju dobrosusjedskih odnosa vinarskim napisima u Moni- (uspostavljenih i razvijenih i toru i Liberalu, a Dubrovča- zaslugom HGDCG-a), nego i u nima su značili u širenju obnavljanju sjećanja na ča- istine. sne pripadnike crnogorskoga Posebno je dojmljivo bilo naroda. njezino izvješće iz opkolje- Prije svečane akademije, noga i - nakon 6. prosinca prije susreta pred Gradskom 1991. - znatno oštećenog i kavanom i teatrom, pred spaljenog Dubrovnika. To je Gradskom vijećnicom, s mno- bila jedna od rijetkih repor- gim uglednim i zaslužnim taža koja je pogađala u bit građanima Dubrovnika, iz ranjenoga Grada, ali i Grada Hrvatske i inozemstva, prije punog dostojanstva. I njoj toga spoja elegancije, uzviše- su uručeni spomen-medalja nosti i društvene promocije, i spomen-povelja sa zlatnim toga jedinstvenog sklada, pleterom.sličnima, trebala bi služiti i valjda mogućega samo u Gra- Kad se još jednom poreda-činjenica da je zapovjednik du, dogodilo se još nekoliko ju i ovjekovječe činjenice,broda „Slavija“ bio kap. Da- događaja koje čovjek s osjeća- naša hrvatska zajednica umir Jovičević, Crnogorac iz jem za dostojanstvo ne bi že- Crnoj Gori može biti pono-Rijeke, koji je u ime svih su- lio propustiti. sna na takve pripadnike kaodionika „Konvoja Libertas“ Nakon što je cijelu noć pa- što su Dario Musić i Elviraprimio Zahvalnicu grada Du- dala kiša, jutro je osvanulo Poček. u prilog tome govoribrovnika na kojoj piše: sRCE okupano suncem i Grad i činjenica da je zakazanJE ZnALO KAMO TREBA svjetla učinilo još svjetlijim, službeni prijam izaslanstvaPLOVITI. VI sTE GA sLIJE- ljepšim, širokogrudnijim. uDHRM-a u čast počasnihDILI I sVOJIM DJELOM DO- Predstavnici Grada, ove župa- članova u Admiralitetu, gdjeKAZALI - nAVIGARE nE- nije, braniteljskih i obiteljskih će im admiral Ante urlićCEssE EsT, VIVERE nOn. udruga iz Domovinskoga ra- predstaviti HRM, a nakonVAŠA PLOVIDBA I HRA- ta, gosti iz Hrvatske i inozem- toga slijedi i susret s pred-BROsT uGRAĐEnI su u PO- stva, predstavnici policije, sjednikom RH Ivom Josipo-nOsnO TRAJAnJE OVOGA vojske i mornarice, predvođe- vićem u Zagrebu.GRADA. Također, toj protu- ni slavljenicima (UDHRM) na uredništvoratnoj Crnoj Gori može služiti čelu sa Želimirom Čizmićem,na čast istaknuti sudionik to- zajedno s počasnim članovi-ga događaja, svjetski poznati ma, položili su vijence pokraj sudionika „Konvoja Libertas“,sineast, Zagrepčanin, Veljko Spomen-križa poginulim bra- njih više od 400, uz postroja-Bulajić, koji je bio i savjetnik niteljima na gradskome gro- vanje pred zapovjednikompri snimanju filma o „Konvo- blju Boninovo, a zatim i po- HRM-a, admiralom Antomju“. kraj ratne brodice Odreda Urlićem, ispred Kneževa dvo- Dokumentarni film o „Kon- naoružanih brodova (ONB) ra. U tom stroju - koji suvoju Libertas“ nazočni su „Sveti Vlaho“ u Gružu. predvodili utemeljitelji i neka-odlično prihvatili, a među nji- Nakon toga uslijedio je dašnji zapovjednici, Želimirma su bili i branitelji Grada te vrhunac proslave - Čizmić i Željko Filičić - odmahmnogi ugledni sudionici ovog veličanstveni mimohod iza njih koračali su dostojan-konvoja, kao što su publicist Stradunom pripadnika ratne stveno i ponosno, nošeni plje-Bruno Profaca, novinar Ja- postrojbe HRM-a Dubrovnik i skom i odobravanjem mnogo- 13
  14. 14. brojnih Dubrovčana i gostiju,i počasni članovi, među njima 20.OBLJETNICA VUKOVARSKE TRAGEDIJEi Dario Musić, suutemeljitelj,prvi tajnik, jedan od prvihurednika Hrvatskoga glasnikai zaslužni izdavač mnogobroj-nih naslovaHGDCG-a. u nakladi HraBri ljuDi Oprostit ćemo. Jer moramo. Samo Predvođeni limenom glaz- tako čovjek može dalje. Nema života sbom HRM-a stigli su ispred mržnjom u srcu. Pokazat ćemo i u tu-Dvora, gdje su se postrojili, zi i strahoti svoju veličinu. Ali, smije-nakon čega je ratni zapovjed- mo li zaboraviti?! Zbog svih grobova.nik Čizmić podnio prijavak Otkrivenih i neotkrivenih. Znanih iizaslaniku predsjednika RH, neznanih. U ime nestalih. Sami odlu-admiralu Urliću. Uslijedio je čujemo! Ali upamtite, onaj tko zabora-prohod njih dvojice crvenim vi svoju prošlost, osuđen je na njezinosagom u tišini u kojoj se mo- ponavljanje.glo osjetiti uzbuđenje pono-snih mornara i marinaca. Na- Priredio: Dario Musićkon gromkog POZDRAVA DO- Tri mjeseca trajala je opsada Vukovara.MOVINI admiral je na stijeg, Tri mjeseca bez struje, vode, telefona,bezprvo MOMP-a Dubrovnik, a hrane,bez lijekova. U okruženju 600 ten-zatim MOMP-a Vanga iz Pule, kova i gotovo 50 tisuća dobro naoružanihizvjesio Plamenac, simbol vi- neprijateljskih vojnika, zrakoplova kojisokog odličja Hrvatskog troli- su neprestano nadlijetali i ispuštali svojsta, kojim ih je odlikovao smrtonosni teret. Granate su padale da-predsjednik Republike Hrvat- nonoćnoske i vrhovni zapovjednik OS STOJI GRADRH Ivo Josipović. To je zasi- Pod kišom čelika, ognja i smrtigurno bio vrhunac svečanosti Gdje paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji gradza sve branitelje. Uslijedili su Stoji gradgovori i zahvale, zatim foto- Vječan k’o narod ponosno stojigrafiranje. Drago nam je što I posljedne dane dušmanu brojimožemo priopćiti kako je me- Vukovar, Vukovarđu ‘vlasnicima’ ovoga odličja Iz majčina krika sloboda se rađaodsad i Dario Musić, pri čemu I uskoro bijela zaplovit će lađaističemo kako ga je opravdano Do suncadobio za sve zasluge, za napa- Iz krvi i bola niknut će cvijećećene Konavle, Župu i Dubrov- I nikada narod zaboravit nećenik u jeku agresije. Vukovar Stoji grad A nakon svečane akademije, (Pjesmu je 1991. godine napisao i otpjevao Hrvoje Hegedušić)u 15 sati, uz počasni plov ra- Rezultat opsade – grad sravnjen sa zemljom. Nema ničega, sa-ketne topovnjače „Dubrovnik“ mo dim i zgarišta. Nema ptica,nema života, samo grobovi. Odvo-bačen je na Porporeli vijenac de ranjenike na stratište. Nema svjedoka. Nema vojnih proma-u more u čast i sjećanje na trača, otjerani su. I civili i branitelji odvedeni su u logore, u tor-poginule branitelje Grada i turu,fizičku i psihičku,u smrt.sve mornare svijeta koji su Kolonom sjećanja, dužom od pet kilometara, u kojoj je bilo okosvoj smiraj našli u dubokom 50.000 ljudi, u Vukovaru 18.11.2011. se obilježila dvadesetaplavetnilu naše sudbine, slije- obljetnica pada toga grada.deći ono staro geslo: NAVIGA- U spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje iRE NECESSE EST, VIVERE civile, podno Središnjeg spomenika na MemorijalnomNON! (Ploviti se mora, živjeti groblju žrtava, položili su vijence i svijeće zapalili Ivo Josipović,ne!). Na kraju, na Stradunu je Luka Bebić i Jadranka Kosor, kao i mnoga državna i druga iza-u 15.30 sati organiziran pri- slanstva. Molitvu za poginule i nestale u Domovinskom ratu ugodni domjenak za sve građa- Vukovaru molio je nadbiskup Marin Srakić, a svetu misu nane, a misa za sudionike služe- Memorijalnom groblju predvodio vrhbosanski nadbiskup kardi-na je u katedrali u 18 sati. nal Vinko Puljić.14
  15. 15. „Priznanje ne dolazi od drugih, ono izvire iz vlastite savjesti“ Dario Musić u klubu uDHRM-a sa Želimirom Čizmićem, prvim zapovjednikom HRM-aDubrovnik i predsjednikom uDHRM-a, prigodom dodjele članske iskaznice počasnogačlana uDHRM-a, spomen-medalje i spomen-povelje sa zlatnim pleterom na kojoj je ispi-sano navedeno geslo. 15
  16. 16. U TIVTU JE ODRŽAN 8. LISTOPADA 2011. GODINE III. REDOVITI IZBORNI SABOR HRVATSKE GRAđANSKE INICIJATIVE rezultati koji obećavaju Priredila: Tijana PETROVIĆ usvajanjem cenzusa od 0,35% u Izbornom zakonu i uvođenjemU hrvatskog jezika u obrazovni sustav subotu 8. listopada 2011. godine Hrvatska građanska inicijativa Crne Gore, ravnopravnog sa svim(HGI) održala je III. redoviti iz-borni sabor u Tivtu. ostalim jezicima, ostvaren je Sabor je bio radnog karaktera značajan cilj hrvatske zajednicedok je svečani dio u planu slje-deće godine kada HGI slavi de-setu obljetnicu svoga osnutka. stranke nih tijela, u tijelima stranke pri-Radnim Predsjedništvom Sabo- - Plan rada za sljedeće razdo- mjetan je određen broj novihra predsjedavao je prof. Josip blje. mladih obrazovanih ljudi kojiGržetić, a na dnevnom redu Više od 90 delegata iz Tivta, su svojim aktivnim radom ste-našli su se: Kotora, Bara i Budve na III. re- kli povjerenje stranke pa HGI u - Izvješće o dosadašnjem radu dovitom izbornom saboru prih- njima vidi svoju budućnost. - Financijsko izvješće vatilo je sve točke dnevnog re- Za predsjednika stranke je- - Izbor novih radnih tijela da. Pod točkom Izbor novih rad- dini kandidat bila je Marija Vu- činović koja je od Sabora, jed- Marija Vučinović noglasno, dobila povjerenje da rukovodi Hrvatskom gra- đanskom inicijativom u slje- dećem četverogodišnjem man- datu. Na Saboru su izabrani i članovi Središnjeg odbora, Sta- tutarne komisije, Stegovnog suda i Nadzornog odbora. U središnji odbor izabrani su: Ljerka Dragičević, Zvonimir Deković, Miroslav Franović, Ili- ja Janović, Josip Gržetić, Filo Biskupović, Gajo Kovačević, Ivica Božinović, Pavle Mark- ović, Blanka Radošević Maro- vić, Srećko Tripović, Vladimir Medović, Josip Marinović, Lji- ljana Velić, Krsto Brkanović, Adrian Vuksanović i Mihailo16
  17. 17. proteklom razdoblju. Stranka je i dalje vrlo aktivna, kako u općinskim odborima, tako i drugim tijelima stranke. U sljedećem razdoblju HGI će nastaviti rad na realizaciji pro- gramskih opredjeljenja: - Na državnom planu dat će puni doprinos razvoju demo- kratskoga građanskog društva, razvoju gospodarstva, kulture, sporta i svih djelatnosti koje će pridonijeti boljem standardu građana. - Podupirat će akcije koje će Crnu Goru uvesti u euroatlant- ske integracije. - S posebnom pažnjom radit će na očuvanju identiteta Hrva- ta, očuvanju tradicijskih vrijed- nosti i bogatoga kulturnog na- slijeđa, te ekonomske neovi-Bilafer. statutarnu komisiju vić. Dodala je kako je malo tko snosti Hrvata kao bitnog činite-čine: Aida Petković, Lada Mo- mogao povjerovati da će za sa- lja.škov i Meri Petrović. stegovni mo osam godina Hrvati u CG - Preko svojih predstavnika usud čine: Selma Krstović, Mari- imati: zakonodavnoj i izvršnoj vlastija Hirš i Krešimir Jelaković. U - odbornike u lokalnim parla- nastavit će na provođenju i ko-nadzornom odboru su: Ve- mentima Tivta i Kotora rištenju ustavnog prava, pravadran Božinović, Anto Perčin i - dopredsjednike općina u na dvojezičnost, kako u doku-Zrinka Velić. Tivtu i Kotoru mentima tako i na natpisima Ovom prigodom treba istak- - pomoćnicu ministra za ljud- javnih ustanova.nuti da je Hrvatska građan- ska i manjinska prava - Nastavit će s dobrom sura-ska inicijativa svome član- - članove u Upravnom odboru dnjom sa svim političkimstvu svake godine na redovi- Centra za očuvanje kulture strankama koje se zalažu zatim godišnjim skupo vima manjina razvoj dobrih međuljudskih od-podnosila Izvješće o radu i Fi- - zastupnicu u državnom Par- nosa, kao i multietičnosti i su-nancijsko izvješće za pretho- lamentu života na dobrobit svih građanadnu godinu. - Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Predsjednica stranke u svom - hrvatski Radio DUX - I nadalje će održavati kon-izvješću podsjetila je Sabor na - hrvatsku knjižnicu u Lastvi takte sa svim institucijamadosadašnje uspjehe stranke - hrvatsku školu u Tivtu i Ko- matične države Hrvatske i s Hr-koje su neki Hrvati koji pripa- toru. vatima u dijaspori.daju drugim političkim opcija- Bila je to prigoda da se - Kako je 2012. godina izbor-ma umanjivali. Također je istakne kako je nakon progla- na godina na lokalnoj razini, aistaknula da je Hrvatska gra- šenja samostalnosti Crne Go- 2013. je izborna godina na dr-đanska inicijativa politički i re, djelovanjem HGI-ja preko žavnoj razini, pozivaju se svikulturni projekt koji je osmi- parlamentarnog zastupnika članovi, simpatizeri HGI-ja, kaošljen kao put afirmacije nacio- hrvatski jezik postao ravno- i Hrvati koji participiraju u dru-nalne samobitnosti Hrvata Cr- pravan s ostalim jezicima. Ti- gim političkim strankama te ine Gore. „Hrvatski narod u Cr- me je omogućeno da osobni oni Hrvati koji su se izjasnilinoj Gori, time i HGI kao njegov dokumenti uz službeni jezik, kao Bokelji i ostali neopredije-legitimni politički predstavnik, mogu biti ispisani i na hr- ljeni da se uključe u aktivnostinezavisnu i suverenu Crnu vatskom jeziku. Usvajanjem Hrvatske građanske inicijativeGoru doživljava kao svoj izbor, Izbornog zakona, od ove godi- koja Hrvatima jamči buduć-svoj realizirani politički cilj, ne u svjedodžbama će kao nost opstanka na ovim prosto-kao državu utemeljenu na ra- nastavni predmet biti upisan i rima, kako ne bi bilo uzaludnovnopravnosti njezinih naroda i hrvatski jezik. sve ovo što je postignuto i štojednakosti njezinih građana“, Ovo su samo neki od važnijih ćemo zajednički u budućem ra-rekla je predsjednica Vučino- rezultata koje je HGI postigao u du postići 17
  18. 18. OD 17. 11. DO 25. 12. U POMORSKOME MUZEJU – KOTOR POSTAVLJENA JE IZLOŽBA „PANORAME OBALA U DOBA RIEGERA I DANAS“Obala naših unukaZnamo s kakvom pažnjom se Priredio: Tripo sCHuBERTodnosimo prema nečemu što smoposudili, a kad je ta posudba, prema R ijetko koji krajolik na svijetu može se pohvalitionoj indijanskoj poslovici, od naših opjevanošću prirodnihunuka, moramo biti kudikamo ljepota kao što je to istočnoja- dranska obala. I ne bez razlo-oprezniji ga. Svaki grad, svako mjesto, ali i svaka vala, svaka skrovi- ta plaža, svaki škrpjel ili hrid ima svoju pjesmu, svoju him- nu. I ja sam, očaran ljepotom Boke kotorske, kad se u bona- ci modrine zaljeva zrcale pla- vetnilo neba, siva brda, crveni krovovi i visoki zvonici, jednu svoju pjesmu o Boki započeo ovako - Uokolo tvojih vala, ko krunice svete zrnca, crkve su i katedrala i palaci ispod Vr- mca... U jednome takvom palacu i mi smo se večeras okupili. U palacu staroga biskupa Mar- ka Grgurine, gdje vrijedni dje- latnici Pomorskog muzeja Cr- ne Gore u Kotoru desetljećima prikupljaju, obrađuju i pre- zentiraju bogatu bokeljsku baštinu, povjesnicu, naslijeđe i kulturu. Čuvaju memoriju. A zapravo, ovo je poziv svima upućen - Kako očuvati i ople- meniti ljepotu ovu od Boga nam danu? Mislio je o tome zasigurno i Giuseppe Rieger kad je 1850. godine slikao obalu od Pule do Budve, tehnikom tada mogu- ćom i dostupnom. Mislila je o tome i ekipa gospodina Vlatka Ignatoskog iz riječke Udruge Obala naših unuka kad je odlučila danas najmoderni- jom tehnologijom zabilježiti taj prostor. I gospodin Dubravko Stamatović sa svojom film-18
  19. 19. Generalni konzul Vodopija otvara izložbuskom šetnjom Bokom kotor- morski muzej Crne Gore, Ko- del Lloyd Austriaco“.skom, i gospodin Miroslav tor i Udruga Obala naših unu- Jadransko more okruženo jeMarušić koji je uz poticaj Ra- ka iz Rijeke. obalom u dužini od 7.912 km.dio Duxa i fotografskim zapi- Udruga Obala naših unuka Od toga hrvatskom dijelu pri-som dokumentirao stvaranje osnovana je u Rijeci 2008. go- pada ukupno 5.835 km. S hr-dokumentarca. Mislili su tako dine s ciljem poticanja člano- vatske strane ekipu snimate-svi oni vrijedni ljudi koji su na va i drugih građana na prou- lja predvodio je Vlatko Ignato-bilo kakav način pridonijeli čavanje i vrednovanje ekolo- ski, a u projektu snimanja su-realizaciji ove večeri kako bi- ški i socijalno prihvatljivog djelovalo je čak 79 misionara.smo mi mogli uživati u ovoj korištenja Jadranskog mora, Tijekom 2011. godine sni-multimedijalnoj izložbi. Svi očuvanja povijesnog i kultur- mana je obala Crne Gore i tozaslužuju naše iskrene česti- nog identiteta Hrvatskog pri- dva puta, u lipnju i rujnu.tke i zahvalnost. morja i razvijanja osjećaja i Ekipu je predvodio Miro Ma- Ovaj projekt, ovu izložbu, ne ljubavi prema Jadranskom rušić, a kroz Boku Dubravkodoživljavam samo kao poticaj- moru. Stamatović.nu, nego nadasve kao obvezu- Giuseppe Rieger rođen je u I hrvatska i crnogorska stra-juću. I za naš naraštaj i za bu- Beču 1812. godine, ali je veći na koristila se najmodernijomduće. Znamo s kakvom paž- dio života proveo u Trstu. Če- tehnikom.njom se odnosimo prema ne- trdesetih godina XIX. stoljeća Zasigurno, Rieger nije imaočemu što smo posudili, a kad najprije je nacrtao panoram- uvjete koje danas imamo, kaoje ta posudba, prema onoj in- ski izgled obale od Trsta do ni tehnološke mogućnosti, alidijanskoj poslovici, od naših Pule, što je objavljeno 1845. je vidio i osjetio boje, mirise iunuka, moramo biti kudika- godine kao „Costa occidentale krajolik, što i mi možemo do-mo oprezniji i pošteniji, rekao dell’ Istria“, da bi 1850. nasli- živjeti. Jedna fotografija govo-je Božo Vodopija, generalni kao obalu od rta Kumpara ri više nego tisuću riječi. Zatokonzul Republike Hrvatske u (pred ulazom u pulsku luku) su ovom prigodom i izložene -Kotoru, prigodom otvaranja do Budve. Tako su tiskane pa- kako bismo uz pomoć njih vi-izložbe „Panorame obale u do- norame Dalmacije „Panorama djeli i doživjeli dio atmosfere iba Riegera i danas“. della Costa e dell Isole di Dal- obale koju smo posudili od Izložbu je organizirao Po- mazia nei viaggi dei Piroscafi naših unuka. 19
  20. 20. TIJEKOM OVE GODINE NAŠI SPORTAŠI I SPORTSKI RADNICI OSTVARILI SU ZAPAŽENE REZULTATE uspjesi za pamćenje SuDaC u VaTErPOlu Razgovarali smo s MarijemBrguljanom iz Prčanja, čla- Boka kotorska iznjedrila je tijekomnom upravnog odbora po- povijesti velika sportska imena. udružnice HGD CG, Kotor. ovom broju predstavljamo HG: sportskoj, a i široj ja- predstavnike triju sportskih disciplinavnosti u našoj zemlji pozna-to je Vaše veliko iskustvo unašem najtrofejnijem spor- vije nije postigao. Sudio sam funkcija. Kako vidite svojutu. Kako biste Vi saželi svo- na pet europskih prvenstava, aktivnost na toj novoj duž-ju bogatu karijeru? kao i na Mediteranskim igra- nosti i koji će biti Vaši gla- M. B.: Sudačku karijeru po- ma 1997. U ženskoj konku- vni ciljevi?čeo sam 1984. godine kada renciji sudio sam u finalusam položio sudački ispit. Go- Svjetskog prvenstva u Šanga- M. B.: Pa svakako je velikadine 1986. počeo sam sudi- ju 2011. godine, kao i u finalu čast biti imenovan za pred-ti u Prvoj saveznoj vaterpol- Europskog prvenstva u Beo- sjednika Svjetske asocijacijeskoj ligi, a od 1989. godine gradu 2006. godine. Stalno vaterpolskih sudaca svih razi-sudim na međunarodnim sam uz reprezentaciju Crne na (WWR). To je asocijacijautakmicama. Dosad sam su- Gore od 2003. godine, ili kao koja je osnovana umjesto ne-dio na oko 450 međunarodnih pratnja ili kao neutralni su- kadašnje AIA čija aktivnost seutakmica, kako za LEN tako i dac. Za ovaj broj Glasnika pokazala kao neuspješna uza FINA-u. Najznačajnija na- mogu ekskluzivno objaviti da ostvarivanju zacrtanih ciljeva.tjecanja na kojima sam sudio me je FINA-in ured predložio Ciljevi nove asocijacije susvakako su Olimpijske igre. U za suca na Olimpijskim igra- uspostavljanje bolje komuni-Ateni sam sudio utakmicu za ma u Londonu 2012. godine. kacije između sudaca kako bitreće mjesto, a u Pekingu fi- se razmjenjivale informacijenalnu utakmicu u muškoj HG: Ono što će naše čitate- relevantne za struku. Naime,konkurenciji, što do sada ni- lje zasigurno zanimati je Va- WWR će predlagati inicijativetko s prostora bivše Jugosla- ša najnovija međunarodna Tehničkom odboru, a on će20
  21. 21. Članovi Svjetske asocijacije vaterpolskih sudaca (Mario Brguljan sjedi drugi s slijeva),usuglašene inicijative proslije- HG: Da se vratimo doma- klub koji pokušava inicirati sli-diti Tehničkom odboru FINA-e ćim temama. Kako vidite čne aktivnosti i u drugim klu-koji jedini može donijeti služ- aktualnu situaciju u crno- bovima. Ako do toga ne dođe,benu odluku o promjeni pra- gorskom vaterpolu te što ugasit će se i rad u „Cattaru“.vila. Nakon što Tehnički odbor mislite o ženskom vaterpolu Na međunarodnom planu zaprihvati inicijative, WWR će ih u Crnoj Gori? sada ne postoji obveza nastu-distribuirati svom članstvu te M. B.: Dok je bilo novčanih panja ženske ekipe, međutimće tako vaterpolska javnost sredstava, sve je išlo naizgled nesudjelovanje na velikim na-imati usuglašeno, zajedničko dobro. Postignuti su vrhunski tjecanjima dovodi do smanje-stajalište. Na taj način će se rezultati iako je organizacija nja kvote naših ljudi u odbori-ujediniti pravila i istodobno bila loša, kao i ukupni mena- ma, kao i naših sudaca. U Ni-potaknuti osnivanje asocijaci- džment. Golema sredstva zozemskoj, na primjer, ima čakje trenera kao prijeko potreb- utrošena su na dovođenje 400 ženskih vaterpolskih klu-nih partnera u vaterpolu. Su- stranih igrača, a nitko se nije bova te su Nizozemci i te kakoci i treneri prije svega moraju konzultirao sa stručnjacima zastupljeni u svim forumima.biti partneri, raditi na istoj na tom području te je došlo do Prema nekim informacijamavalnoj dužini kako bi vaterpo- gubitka mlađih igrača. U svim FINA će ubrzo donijeti prepo-lo postao brži, manje grub i klubovima stručni rad je jako ruku odnosno propis kojim ćeinteligentniji sport. Ženski va- loš, kvalitetni treneri su u ino- odrediti da na velikim natjeca-terpolo u tom pogledu je u zemstvu, a preostali nemaju njima mora nastupati i ženskaprednosti i uživa bolji status mogućnost za pohađanje se- reprezentacija. Mislim da je va-od muškoga. Sve ovo treba minara i usavršavanje. Slična žno osvrnuti se na plivačkiučiniti kako bi se spriječilo situacija je i sa sucima. Nema sport u Crnoj Gori. Nedostajeono što u ovome trenutku pri- treninga, nema posvećenosti, mu osnovna infrastruktura.jeti vaterpolu, a to je ispada- Skupština nije održana već tri Ne samo da nema zatvorenoganje iz obitelji olimpijskih spor- godine. Otkako su pozvani olimpijskog bazena, već ni ot-tova. Iznimno loša posjeće- inozemni suci, došlo je do na- vorenog sa slatkom vodom, anost na bazenima (sjetimo se rušavanja odnosa i prestanka to je važan preduvjet za pliva-Fukuoke gdje je na finalnom komunikacije. Sve to ne zado- nje i vaterpolo. Bazen u Hercegmeču bilo pet gledatelja) ne- voljava niti minimum da se Novom koji se trenutno gradidvojbeno upozorava na to da sport pokrene s mrtve točke. bit će dugačak 33 metra paovaj sport ne privlači javnost i Treba staviti osobne interese čak ni u sredini koja je u pro-da treba hitno nešto učiniti na sa strane i pokušati se vratiti šlosti dala puno plivača nemasvim razinama kako bi se na pravi put. osnovnog preduvjeta za stvara-spriječilo daljnje propadanje Kada govorimo o ženskom nje mladih plivača.vaterpola. vaterpolu, „Cattaro“ je jedini Joško Katelan 21
  22. 22. SrEBrO i BrONCa NaŠiH BOĆara „Falio sam ga za milime- ćanju. na svjetskom senior- imamo kvalitetu i snagu tetar“, uzviknuo je Miroslav skom prvenstvu nastupilo je znanje za osvajanje medaljaPetković kada je gađao bulin 37 reprezentacija sa svih odnosno da i mali mogu bitiza zlatnu medalju na pro- kontinenata. Boćarska re- veliki. Bilo je inspirativnoteklome svjetskom senior- prezentacija Crne Gore, ko- igrati pred nekoliko tisućaskom prvenstvu u boćanju ju čine Miroslav Petković, gledatelja, televizijskim au-koje je održano u Feltru (4. - Bogdan Đurović, Đuro Mila- ditorijem, u uvjetima na ko-11. rujna 2011.) u Italiji. nović i Frano Petković, na- je nismo naviknuli, ali smo„Milimetri su me dijelili od stupila je u svih šest disci- pokazali dostojanstvo, ka-zlatne medalje, ali to je plina. u jakoj konkurenciji rakter i osvojili ono čemusport“, kaže Petković koji je pred nekoliko tisuća gleda- smo se potajno nadali. nijeipak zadovoljan postignutim telja na boćarskim terenima mala stvar biti drugi i trećirezultatima. Miroslav Petko- u Feltru naši boćari postigli na svijetu, morate priznati“,vić i Bogdan Đurović u disci- su veliki uspjeh i stali uz ra- kaže Petković koji je osvojioplini u paru postali su vice- me s jakim reprezentacija- šest medalja za Crnu Goruprvaci svijeta, dok je Petko- ma Francuske, Italije, Hr- na svjetskim i europskimvić osvojio i brončanu me- vatske, slovenije… prvenstvima. „svakako naj-dalju u disciplini preciznog „srebro i bronca je veliki draža medalja mi je ona zla-izbijanja, koja se smatra uspjeh i za veće boćarske tna s Mediteranskih igara unajtežom disciplinom u bo- nacije, a mi smo pokazali da Pescari jer je to bila prva zlatna medalja koju je drža- va Crna Gora osvojila od Miroslav Petković svoje neovisnosti“, ponosno ističe Miroslav Petković za Hrvatski glasnik. „Ova odličja obvezuju nas na još veći trud jer je pred nama iduće godine Europ- sko prvenstvo u Zagrebu i nadamo se da ćemo ponovi- ti uspjehe s prijašnjih pr- venstava s novim izborni- kom Dejanom stjepčevi- ćem.“ na pitanje novinara kojeg je zanimalo je li osim države koja je dala benefici- je sportašima za vrhunski postignute rezultate učinio nešto i grad Tivat iz kojeg Petković potječe, gdje živi, radi i trenira, odgovorio je kako ga još nije službeno primio gradonačelnik jer je vjerojatno zauzet. Možda ga primi iduće godine kada se vrati s još kojom medaljom. Miroslav Marušić22
  23. 23. VETEraNi u TENiSu u mjesecu listopadu Teni- Zvonko Usanović i Klaudio Katelanski klub „Kotor“ bio je orga-nizator prvenstva Crne Go-re u tenisu – u parovima zastarije seniore-veterane ukonkurenciji do 50 godina ipreko 50 godina starosti. Ovaj već tradicionalni tur-nir okupio je tenisače izsvih teniskih klubova CrneGore, a po sastavu ekipaispunio je očekivanja da ćese odigrati kvalitetan tenis. u kategoriji do 50 godinaigralo je osam parova podi-jeljenih u dvije skupine, početiri para, i oni su igrali poRound – Robin sistemu,svatko sa svakim. nakonkvalitetnih mečeva i do-brog tenisa, u finale su sekvalificirali Mujo Dapčević- Bar i Goran Durković -Podgorica protiv Zvonkausanovića i Klaudija Kate-lana iz TK „Kotor“. nakon kvalitetnog mečapobjednici su bili: usanović- Katelan s rezultatom 6 - 4,6 - 3 i time pokazali da pob-jeda i osvojeno zlato na Hr-vatskim svjetskim igrama uZadru 2010. nisu slučajni. Pobjednici su istaknulikako ovakvi turniri na koji-ma se ljudi upoznaju, družei kvalitetno igraju tenis či-ne život kompletnijim i bo-ljim. Pobjednici u kategorijipreko 50 godina, Zoran Mr-dak i Duško Pavićević, ta-kođer su članovi TK „Ko-tor“, a u finalu su bili boljiod para Đalović – Vukotić. kraja. „Da je turnir bio us- kao je Zvonko usanović. Teniski klub „Kotor“orga- pješan potvrđuje i to što se Članovi TK „Kotor“ nadajunizirao je ovo prvenstvo vr- većina natjecatelja družila se još boljoj suradnji salo uspješno. Odigran je niz uz glazbu i domjenak i na- sličnim klubovima u Repu-kvalitetnih mečeva koji su kon završetka finalnih me- blici Hrvatskoj i šire.bili uzbudljivi do samoga čeva, do duboko u noć”, re- Zvonko usanović 23
  24. 24. IZLOŽBOM KOJA JE 8. LISTOPADA ODRŽANA U PODGORICI, SURADNJA HGD-a I HRVATSKE PROŠIRENA JE I NA EUROPU Međunarodna izložba „igračka mog djetinjstva“ Piše: Milena - Mila Poruka ove izložbe bila bi - VLADIsAVLJEVIĆ sačuvajmo omiljenu igračku svog djetinjstva barem u svojimU prostorijama i pod po- kroviteljstvom Hrvatsko- sjećanjima i oživimo njezine čarobne ga građanskog društva(HGD) iz Podgorice, u subotu 8. moći u duši odraslog čovjeka.listopada 2011. godine u 19 sa-ti otvorena je međunarodna iz-ložba pod nazivom „Igračkamog djetinjstva“. Prisutnima seobratila prigodnim riječima dr.Svjetlana Zeković, predsjednicaHGD - podružnice Podgorica.Izložbu je otvorila gospođa Lji-ljana Zeković, povjesničarkaumjetnosti rekavši da sama iz-ložba nema aspiracije premavisokim estetsko-likovnim vri-jednostima, već je utemeljenana idejnom konceptu koji po-drazumijeva iskrenost i entuzi-jazam njezinih sudionika,umjetnika različitih profila irazličitih profesionalnih opred-jeljenja da svoj tajni svijet osje-ćaja i intime podijele s drugi-ma. “Bez obzira na stvaralačke Ljiljana i Svjetlana Zekovićpoetike pojedinaca i njihovevrijednosne razine, ova izložba koncipirana je u dva dijela koji ture, tapiserija i njihovo inspi-predstavlja zajednički doprinos predstavljaju jednu cjelinu. Tu rativno polazište - igračka nji-njezinih sudionika jednoj ple- su usporedno prezentirana hova djetinjstva”, rekla je gđamenitoj ideji. Sama ekspozicija umjetnička djela - slike, skulp- Zeković uputivši komplimente24
  25. 25. autorici projekta gospođi Su-san Meyerhoff Sharples tekoordinatoricama za Hrvatskugđi Istri Lazarić Toner i za CrnuGoru gđi Mileni Vladisavljević.“Poruka ove izložbe bi bila - Sa-čuvajmo omiljenu igračku svogdjetinjstva barem u svojim sje-ćanjima i oživimo njezine čaro-bne moći u duši odraslog čovje-ka”, zaključila je gđa Zeković. Svoje stihove govorile su go-spođe Seka Metđonaj i VesnaOborina. Maturantica Srednjemuzičke škole za talente „An-dre Navara“ iz Podgorice, Ame- Galerija podružnicela Frljučkić, svojom izvedbomZolotareve kamerne suite VI.stavak na harmonici uljepšalaje tu zaista lijepu večer. Prisu-tne su pozdravile gošće iz En-gleske, Suzan Meyerhoff Shar-ples i Istra Toner Lazarić, i zah-valile na gostoprimstvu svima,a posebno članovima HGD-a uPodgorici i dr. Zeković. Idejni tvorac ovog projekta jeSuzan Meyerhoff Sharples,akademska umjetnica iz Liver-poola (Engleska), čija je željabila da potakne umjetnike izraznih zemalja, kultura i neob-veznoga likovnog obrazovanjada podijele s nama uspomeneiz svog djetinjstva vezane uz je-dnu, njima posebnu igračku iumjetnički se izraze. Htjela jezbližiti ljude iz raznih krajevasvijeta i prikazati sličnosti i raz-like u tome kako jedna igračkaiz djetinjstva može utjecati narazvoj čovječanstva. Ovaj projekt je nakon Engle-ske, uz pomoć gđe Istre Toner,bio predstavljen u Medulinu(Hrvatska). Ideja da bude pred-stavljen u Crnoj Gori nastala jeu jednoj slikarskoj koloniji uPuli gdje sam i upoznala gđuIstru, koja mi je predložila daanimiram umjetnike iz Crne značaj ovog projekta i pozvala jekt realizira u Indiji i Australiji.Gore i organiziram izložbu. Ra- članove odbora te ih na sastan- Na odlasku gosti su se opro-do sam to prihvatila, bez dvoj- ku izvijestila o projektu. Svi su stili toplim riječima, puni hvalebi, vjerujući da je HGD – po- prihvatili ideju i pružili potporu za gostoprimstvo u Crnoj Gori.družnica u Podgorici idealna za u realizaciji ovog projekta. Posebnu zahvalnost uputili sukontakt i suradnju s Hrvat- Ovom izložbom dosadašnja članovima HGD-a, dr. Zeković,skom, a sada i šire. Obratila suradnja HGD-a s Hrvatskom gđi Pasković, Tindi Bulatović,sam se dr. Zeković, koja je širi se i na Europu, a planirano Stanki Antanasijević, Adamuprihvatila ideju, prepoznala je da se, nakon Podgorice, pro- Vladisavljeviću i Ivki Krstajić. 25
  26. 26. Piše: CG je prijavio četiri projekta. Tripo sCHuBERT 13. 10. 2011. Posjet urednika 27. 9. 2011. Natječaj časopisa „Matice“ Ministarstva financija Urednik časopisa „Matice“ iz Zagreba, Hrvo- je Salopek, posjetio je naše Društvo i u razgo- Na natječaj Ministarstva financija za sufina- voru s Tripom Schubertom i Darijem Musićemnciranje projekata NVO-a od dijela prihodaigara na sreću, naše Društvo prijavilo je dvaprojekta. 8. 10. 2011. Izložba u Hrvatskom domu u Podgorici U organizaciji Podružnice HGD CG, u prosto-rijama Hrvatskog doma u Podgorici u subotuje otvorena međunarodna izložba pod nazivom„Igračka mog djetinjstva“. Izložbu je otvorilaLjiljana Zeković, povjesničarka umjetnosti. Uprogramu su sudjelovale Seka Metđonaj i Ve-sna Oborina, koje su govorile svoje stihove, aAmela Frljučkić, maturantica Srednje muzi-čke škole za talente „Andre Navara“ uljepšala dogovorena je suradnja naših dviju redakcijaje večer izvedbom Zolotareve kamene suite VI. u razmjeni iskustava, objavljivanju priloga istavak na harmonici. Prisutne je pozdravila pomoći u lektoriranju tekstova.dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Podružni- 14. 10. 2011. Okrugli stol lokalne uprave Kotor Od 10. do 16. listopada 2011. godine, gradovi i mjesta 47 zemalja članica Savjeta Europe pozvani su da se pridruže europskoj sedmici lokalne demokracije na temu „Ljuds- ka prava na lokalnom nivou“. Lokalna samopurava Općine Kotor u surad- nji s EKO CENTROM Delfin sudjelovala je u promociji ovog događaja organizirajući dva okrugla stola. Prvi okrugli stol odnosio se na promociju suživota različitih nacija, religija i kultura na našem području, dok je tema dru- gog bila suradnja lokalne uprave i civilnog područja.ce i gošća iz Engleske Suzan Meyerhoff Shar- Na poziv gradonačelnice Kotora Marijeples te iz Istre gđa Istra Toner Lazarić. Ćatović, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore sudjelovalo je u radu drugoga okruglog 11. 10. 2011. Natječaj stola pod nazivom „Saradnja, potencijali i Fonda za manjine mogućnosti, Lokalna uprava Kotor – NVO“, koji je održan 14. listopada u palači Bizanti u Na natječaj Fonda za manjine, koji je ove go- Kotoru.dine raspisan na osnovi novih kriterija, HGD Prisutne je pozdravila gradonačelnica Marija26
  27. 27. KRONIKA DRUŠTVAĆatović, a o suradnji Općine i NVO-a govorili knjižnici u Dubrovniku i Gradskoj bibliotecisu tajnik za kulturne i društvene djelatnostiNenad Radunović i glavni menadžer OpćineKotor Đorđe Vukčević. Moderator je bila LjiljaRadunović, predsjednica EKO CENTRA Delfin,a u ime HGD CG na skupu je bila tajnicaDanijela Vulović. Medijski sponzor je Skala radio. 17. 10. 2011. Predsjednik Sabora s dijasporom Za vrijeme posjeta predsjednika Sabora Re-publike Hrvatske Luke Bebića, organiziran je i čitaonici Kotor sva izdanja svoje izdavačke djelatnosti. 19. 10. 2011. Prijem kod Bandića Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić primio je danas, u Gradskoj upravi, novog predsjednika Hrvatskoga građanskog društvasastanak u vili Gorici s predstavnicima dija-spore u Podgorici. Na razgovoru su bili dr.Svjetlana Zeković, predsjednica Podružnice iJurica Žarković, član UO-a Podružnice HGDCG. 18. 10. 2011. Promocija knjige „Svijeća ispod glasa“ JU Kulturni centar „Nikola Đurković“,Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, grad-ska knjižnica Dubrovnik i Matica hrvatska,ogranak Dubrovnik, organizirali su pred-stavljanje izdanja „Svijeća ispod glasa“ usklopu realizacije IPA-ina projekta „Dubrov-nik i Kotor - gradovi i knjige“. Govorili suknjiževnici-pjesnici: Tonko Maroević, Ale-ksandar Bečanović, Vesna Krmpotić, JakšaFiamengo, Luko Paljetak, Mladen Lompar,Jelena Nelević , Varja Đukić, a prezentacijuje otvorila Jasmina Bajo. HGD CG dao je na raspolaganje Gradskoj 27
  28. 28. Crne Gore - Kotor Mirka Vičevića, koji je na tu skom podrumu „Šipčanik“, koji pripada tvrtkifunkciju izabran u srpnju ove godine. 13. jul-Plantaže u Podgorici, a na koji su poz- U razgovoru u Bijelome salonu, predsjednik vali i predstavnike našeg Društva. Na prijemuVičević zahvalio je gradonačelniku na dosada- je bila dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Po-šnjoj potpori Društvu te izrazio nadu u daljnju družnice HGD CG u Podgorici.dobru suradnju, ujedno ga izvijestivši o raduDruštva koje svog predsjednika bira svake če- 28. 10. 2011. Praznik Općinetiri godine. Herceg Novi Gradonačelnik Bandić zaželio je gostu us-pjeh u obnašanju nove dužnosti i ugodan bo- U povodu praznika Općine Herceg Novi, naravak u Zagrebu, naglasivši pritom da je nje- poziv Dejana Mandića, predsjednika Općine,govanje kulturne baštine vrlo bitno za svaki na svečanoj sjednici Skupštine Općine bila jenarod, pa tako i za Hrvate u Crnoj Gori. Podsjetimo, ove godine Hrvatsko građanskodruštvo Crne Gore - Kotor dodijelilo je zagre-bačkome gradonačelniku Plaketu za doprinosi afirmaciju Društva na Skupštini njihova 10.jubileja u Bečićima kraj Budve, a koju mu jeprilikom posjeta Zagrebu uručio član Uprav-nog odbora Tripo Schubert. 20. 10. 2011. Sastanak uredništva „Hrvatskoga glasnika“ Održan je redoviti sastanak uređivačkog od-bora nakon izlaska iz tiska novog dvobrojaGlasnika br. 77/78. Dogovorena je daljnjastrategija rada i analizirane su moguće temeza novi broj Glasnika, koji treba izaći prije bo-žićnih blagdana. Sanja Crnić, tajnica Podružnice HGD CG iz Hercega Novog. 20. 10. 2011. Nacionalni praznik Mađarske 28. 10. 2011. Dario Musić U povodu nacionalnog praznika Republike počasni član HRM-aMađarske, mađarski veleposlanik u Crnoj Go-ri Nj. E. Tibor Csaszar i gđa Marta Sinka Csas-zar organizirali su prijem u Hotelu Crna Gorau Podgorici, na koji su bili pozvani i predsta-vnici našeg Društva. Na prijemu je bila dr.Svjetlana Zeković, predsjednica Podružnice izPodgorice. 26. 10. 2011. Nacionalni praznik Republike Austrije U povodu nacionalnog praznika RepublikeAustrije, austrijski veleposlanik u Crnoj GoriNj. E. Martin Pammer i počasni generalni kon-zul Milan Mrvaljević te brigadni general Rein-hard Schobert organizirali su prijem u vin-28
  29. 29. KRONIKA DRUŠTVA Na poziv gradonačelnika grada Dubrovnikadr. Andre Vlahušića i predsjednika Udruge 8. 11. 2011. Sastanak UO-adragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Želi- Podružnice Barmira Čizmića, naš član i dugogodišnji tajnikbio je nazočan na svečanosti obilježavanja Sjednica Upravnog odbora HGD CG - Po-20. obljetnice probijanja blokade Grada za- družnice Bar, u proširenom sastavu, održanaslugom Konvoja Libertas i 20. obljetnice ute- je u prostorijama NVO „Adria“.meljenja Mješovitog odreda Mornaričko-de- Raspravljalo se o izboru novih tijela Podruž-santnoga pješaštva Hrvatske ratne mornari- nice Bar, o pripremama za prezentaciju doku-ce Dubrovnik. Tom prigodom doživio je rije- mentacijskih fotografija 100 godina splitskogatku i visoku počast. Dariju Musiću dodijelje- humoristično- satiričnog lista „Duje balavca“ ino je počasno članstvo UDHRM-a. Uz član- organiziranju božićnog koncerta u prosincu, osku iskaznicu Musić je dobio i spomen-me- financijskoj situaciji i problemu nedostatkadalju i spomen-povelju sa zlatnim pleterom, prostorija za rad Podružnice, kao i o kolektiv-što je dodijeljeno još samo zaslužnim brani- nom odlasku na glasovanje u Generalni kon-teljima te pojedincima koji su posebno pri- zulat RH u Kotoru.donijeli obrani hrvatskoga juga. Nakon tajnoga glasovanja izabran je novi Upravni odbor od pet članova u sastavu: Božo Šaltić, Nikola Nreković, Marija Spičanović, Vi- 28./29. 10. 2011. Škola tomir Ćetković i Vladimir Marvučić. mandoline u Splitu Novoizabrani UO Podružnice Bar za pred- sjednika je izabrao Vladimira Marvučića, za dopredsjednika Božu Šaltića, a za tajnicu Ma- riju Spičanović. 9. 11. 2011. Dani kulture manjina Crne Gore Manifestacija „Dani kulture manjina 2011.“ počela je 9. 11. 2011. poetsko-glazbenim pro- gramom koji je održan u Crnogorskome na- rodnom kazalištu. Predsjednik Vlade Crne Go- re Igor Lukšić otvorio je manifestaciju koja se ove godine održava pod sloganom „Evo nas“. - Događaji kao što je današnji skup i slični njemu jasan su pokazatelj opredijeljenosti cr- Polaznici škole mandoline HGD CG boravilisu u Splitu 28. i 29. listopada, u povodu 20.obljetnice gradskoga mandolinskog društva„Sanctus Domnio“, koji im je za tu priliku or-ganizirao edukativni koncert. PredsjednikuDruštva prof. Radovanu Kečkemetu i prof. Lu-kasu, voditelju mandolinskog orkestra, uruče-ni su prigodni pokloni izdavačke djelatnostinašeg Društva. Drugog dana, u organizacijiHrvatske matice iseljenika - podružnice Split,voditeljice Branke Bezić Filipović, posjetili suNK „Hajduk“, trofejnu dvoranu i stadion naPoljudu, gdje su im uručeni prigodni suveniri. 29
  30. 30. nogorskog društva da kulturom i umjetničkim lenko Pasinović, prof. Neven Staničić, kao i je-izrazom pošalje jasnu poruku o važnosti po- dan od autora Dario Musić.stojanja i njegovanja različitosti, o poštovanju „Ovo je lukavo smišljeno izdanje pod nazi-nacionalnog i kulturnog identiteta i posebno-sti kojima pridonosi bogatstvu jednoga gra-đanskog društva – rekao je premijer Lukšić. - Čini nas ponosnim što je kulturna raznoli-kost utemeljena na vrijednostima mira, razvo-ja i prosperiteta. Možemo imati različito kul-turno naslijeđe, također se različito izražavatio identitetu, ali to nikad neće i ne može bitiprepreka da zajednički gradimo bogato, uspje-šno i prosperitetno društvo – poručio je premi-jer Lukšić. U ime organizatora manifestacije goste i su-dionike programa pozdravio je ravnatelj Cen-tra za očuvanje i razvoj kulture manjina CrneGore Mirsad Mulić. - Pokazali smo koliko su duboki i jaki korije-ni multikulture i suživota na ovim prostorima.Pokazali smo i sebi i drugima koliko ljubaviprema Crnoj Gori imamo svi mi koji smo nje-zini, svoji na svome, po mnogo čemu slični, apo malo čemu različiti – rekao je Mirsad Mu-lić. Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina vom ‘Pomorstvo Boke kotorske na slikama Ba-Crne Gore pripremio je još desetak događaja zija Ivankovića’, ali je Željko uradio drukčije.koji će biti realizirani u razdoblju do 28. stu- On je sublimirao jednu golemu građu u osamdenoga. poglavlja ove knjige i dao čitavu povijest po- morstva Boke. Prikazao je 244 registrirana 9. 11. 2011. Nagrada djela u tehnici ulja na platnu slikara Ivankovi- „21. novembar“ ća. Slike se nalaze diljem svijeta, pa čak u knjižnici američkog predsjednika Franklina HGD CG nominirao je za nagradu Općine Roosevelta koja je načinjena prema njegovojKotor „21. novembar“ Fondaciju sv. Eustahija, narudžbi, a prikazuje fregatu Colorado. Nauz potporu Kotorske biskupije i regionalnog kraju, treba li se prisjetiti nečega što je jakoZavoda za zaštitu kulturne baštine. važno? To je vrijeme kad smo mi bili dio svije- ta, vrijeme kada su oni učili od nas, kada smo12. 11. 2011. Promocija izdanja mi učili druge kako se plovi, kako se koriste HGD CG u Tivtu pomorski uređaji i ostalo. Mi sve to sada kopi- Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – po- ramo od njih. Ne znam što se to dogodilo s na-družnica Tivat, u povodu Dana općine Tivat i ma?! Razmislite malo“, rekao je Neven Stani-dana kulture, predstavilo je u Narodnoj biblio- čić govoreći o knjizi Željka Brguljana.teci tivatskoj čitalačkoj publici dvije knjige iz „Ova knjiga je neobična utoliko što ona govo-svoga nakladničkog opusa. Predstavljene knji- ri slikom, fotografijama, a ne riječima. Ciljge su: „Slikom kroz prošlost - Boka kotorska i knjige nije doživljaj onoga koji govori o njoj,Crnogorsko primorje na starim razglednicama nego percepcija njezinih čitalaca. Mogućnost1890. – 1940.“, autora Darija Musića i Miro- usporedne analize prošlosti i sadašnjosti bit jeslava Ulčara i „Pomorstvo Boke kotorske na naziva ove publikacije slikom kroz prošlost,slikama Bazija Ivankovića“, autora Željka Br- a umjesto zaključaka, prilog autora Stevanaguljana. O knjigama su govorili prof. dr. Mi- Kordića, fotografije stare i nove, u prijevodu30
  31. 31. KRONIKA DRUŠTVAProšlost i sadašnjost, usporedni prikaz dvajudokumenata prostora i vremena, dviju foto- Klapagrafija istog pejzaža. Ta usporedba nije puki Lumbardasvjedok promjena nastalih na kulturnom pej-zažu u proteku vremena između dvaju snima-ka. To je svjedok shvaćanja društva o značajukulturnog pejzaža i odnosa prema tom pejza-žu“, rekao je, između ostalog, Milenko Pasino-vić govoreći o knjizi autora Darija Musića. 15. 11. 2011. Predavanje o medicini u Podgorici U prostorijama Hrvatskoga građanskogadruštva, u Podgorici, održala se prezentacijaAtlasPROfilax® metode – o važnosti atlasa, pr-voga vratnog kralješka, za zdravlje ljudi. O metodi je na temelju iskustva specijalistaza atlas govorio regionalni direktor za Atla-sPROfilax® za istočnu Europu Vlado Tomlje-nović te je prezentirao studiju njemačkog dr.med. Reinera Siebela, objavljenu na ovogodiš-njem 8. kongresu konvencionalne i nekonven-cionalne medicine koji je održan u Zagrebu.Prvi vratni kralježak - atlas skoro u svakog čo-vjeka je luksiran odnosno iščašen te se nalazina pogrešnome rotacijskom položaju (cranio-caudal), a jedinstvenom metodom AtlasPROfi-laxa® luksacija atlasa otklanja se precizno,neopasno i trajno. 18. 11. 2011. COOL.CROSS - Culture Across Adriatic vića, predsjednika Skupštine općine Kotor, Fi- U sklopu projekta IPA ADRIATC, u koji su lu Biskupovića, dopredsjednika Općine i Katjuuključene državne i civilne organizacije iz Hr- Žarnić, konzulicu Generalnog konzulata RH uvatske, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Go- Kotoru. U prepunoj crkvi Svetog duha publikare, HGD CG je aplicirao program iz kulturnog je zajedno s izvođačima pjevala poznate klap-naslijeđa zajedno s Regional developmentAgency DUNEA iz Dubrovnika. VIS Lungo Mare 19. 11. 2011. Od Kvarnera pa do lijepe Boke U povodu Dana općine Kotor, Hrvatsko gra-đansko društvo Crne Gore organiziralo je ve-čer pjesama pod nazivom „Od Kvarnera do li-jepe Boke“ u koncertnoj dvorani crkve Svetogduha u Kotoru, kao poklon Kotoru. U programu su nastupile klapa „Lungomare“iz Kotora, a kao gost večeri klapa „Lumbarda“s otoka Korčule. Član klape Andrija Sauvlačićpozdravio je nazočne, a posebno Nikolu Konje- 31
  32. 32. ske pjesme. Na kraju koncerta klape iz Korču- ralni konzul Republike Hrvatske u Kotoru; Ka-le i Kotora zajednički su nastupile uz pratnju tja Žarnić, konzulica Republike Hrvatske prvogoduševljene publike. razreda; Miroslav Franović, predsjednik Hrvat- Koncert su financijski podržali Primorsko- skoga nacionalnog vijeća Crne Gore; Marija Vu-goranska županija, Općina Kotor, konoba činović, predsjednica Hrvatske građanske inici-„Ćatovića mlini“, „Unibrand“ - Business & jative; Ilija Janović, dopredsjednik Općine Tivat;Brand Consultants iz Beograda i Glazbena Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske krovneškola „Vida Matjan“ iz Kotora. zajednice; Josip Gržetić, predsjednik Općinskog odbora HGI-ja Kotor; Tripo Schubert sa surad- 21. 11. 2011. Dan općine Kotor nicima iz Hrvatskoga građanskog društva Crne HGD CG je dobitnik nagrade Općine Kotor Gore.„21. novembar“ za 2007. godinu. Na svečanu Na početku večeri posjetitelje je pozdravio Mir- sad Mulić, direktor Centra. On je zahvalio svima koji su došli i istaknuo: „Tradicija i običaji naj- bolje čuvaju nacionalni identitet, u tom pogledu smo i organizirali ovaj okrugli stol.“ Međutim, opći zaključak je kako ovaj skup više nalikuje simpoziju o tradiciji i običajima Hrvata u Bokisjednicu Skupštine općine Kotor pozvano je iizaslanstvo našeg Društva - Mirko Vičević,Ivan Ilić i Tripo Schubert. 22. 11. 2011. Centar za razvoj nevladinih organizacija kotorskoj, na kojem su izlagali svoje referate HGD CG je u sklopu CRNVO-a član Mreže za odabrani predavači. Tako je mr. Miomir Abović,demokraciju i ljudska prava, koja je u ožujku profesor književnosti, izlagao na temu: „Govor iove godine potpisala Memorandum o suradnji jezik Hrvata u Boki kotorskoj“, dok je modnasa Skupštinom Crne Gore, te je podržao pro- kreatorica Anuška Vlahović opisala žensku isvjed upućen Odboru za ljudska prava, pred- mušku hrvatsku narodnu nošnju u Boki kotor-sjedniku Pinjatiću. Također je popunjen upit- skoj uz kratki povijesni osvrt. Pomorski kapetannik za primjere dobre prakse prilikom uključi- Vjeko Radimir govorio je o svadbenim običajimavanja u proces donošenja odluka od javnog Hrvata u Dobroti, a Zoran Radimir prezentiraoznačaja. je običaje Hrvata u Perastu - Zavjetni dan i Fa- šinadu. Kustos Pomorskog muzeja Crne Gore u 23. 11. 2011. OKRUGLI STOL Kotoru Slavko Dabinović elaborirao je povijest U Tivtu je, u sklopu Dana kulture manjinskih Tripundanskih svečanosti, uz sudjelovanje Bo-naroda Crne Gore 2011., Centar za očuvanje i keljske mornarice, od 809. godine do danas.razvoj kulture manjina Crne Gore organiziraookrugli stol na temu „Tradicija i običaji Hrvata 24. 11. 2011. Posjet biskupuBoke nekad i sad“, na kojem su nazočili, uz Izaslanstvo HGD CG u sastavu: Mirko Viče-mnogobrojne posjetitelje, i Božo Vodopija, gene- vić, predsjednik i Tripo Schubert, član UO-a,32

×