Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Napredno programsko inženjerstvo:
Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV)
Tehnička dokumentacija
Verzija 1.0
Studentski tim: Nikola Brežnjak
Robert Ivišić
Tibor Pazman
Vjekoslav Ratkajec
Denis Ristić
Neven Samac
Željko Tepšić
Nastavnik: Prof.dr.sc. Nikola Bogunović
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 1 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Sadržaj
1. Uvod 3
2. SMV kao web servis 5
2.1 Što je SMV (Symbolic Model Verifier)? 5
2.2 Web servisi i njihove platforme 7
3. Opis razvijenog proizvoda 9
3.1 Odabir tehnologija za izradu web servisa 10
3.2 Pokretanje SMV-a preko PHP-a 13
3.3 Upravljanje pokrenutim procesima 19
3.4 Oblikovanje korisničkog sučelja 20
4. Upute za korištenje 22
4.1 Instalacija operacijskog sustava Linux 23
4.2 Instalacija SMV 32
4.3 Instalacija Apache, PHP i MySQL 34
4.4 Instalacija i podešavanje distribuirane aplikacije 36
4.5 Korisničke upute 43
5. Dodatak: Korisni alati za upravljanje projektom 46
5.1 Assembla – web servis za upravljanje projektom 47
5.2 Trac 51
5.3 Subversion (SVN) 52
6. Literatura 53
7. Korištena programska potpora 53
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 2 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
1. Uvod
„Model-checking“ je pojam pod kojim se podrazumijeva proces provjere da li je zadana
struktura model opisan danim logičkim formulama. Koncept je općenit i može se primijeniti na
sve vrste struktura. Najjednostavniji „model-checking“ problem je testiranje da li je zadana
formula (napisana po definiranim logičkim pravilima) zadovoljena modelom odnosno
strukturom koju smo dali na provjeru.
Važan skup klasa „model-checking“-a razvijen je kako bi se pomoću algoritama moglo
verificirati formalne sisteme. To je postignuto pomoću verifikacije struktura izvedenih prema
hardverskim ili softverskim modelima (proizvodima) koji zadovoljavaju formalnu verifikaciju
(najčešće su to formule pisane u logici koja dozvoljava vremenske konstante). Pioniri rada na
verifikaciji modela pomoću takve logike su E.M. Clarke i E.A. Emerson 1982. te J.P. Queille i J.
Sifakis 1982. Godine.
„Model-checking“ se u najvećoj mjeri primjenjuje za hardverski dizajn. Za softverski dizajn
verifikacija ne može biti u potpunosti algoritamska pa zbog toga upotreba nije u potpunosti
smislena (može se dogoditi da se pogrešno dokaže valjanost/nevaljanost zadane funkcije i
modela). Struktura je obično zadana kao opis izvornog koda, zadanog na industrijskom jeziku za
opis hardvera ili jeziku za posebne upotrebe.
Takav program odgovara automatu s konačnim brojem stanja, graf koji se sastoji od čvorova.
Skup svojstava je dodijeljen svakom čvoru koji opisuju prijelaze i stanja. Čvorovi predstavljaju
stanja sistema kojeg želimo provjeriti, modelirati. Poveznice tih čvorova predstavljaju moguće
prijelaze koji mogu promijeniti i stanje cijelog automata.
Formalno, problem se može postaviti ovako: zadano je željeno svojstvo, izraženo pomoću
vremenske logike formulom p, strukturom M sa početnim stanjem s, odluči da li je M, s|=p . Ako
je M završna struktura, kao što je slučaj s hardverom, „model-checking“ smanjuje upotrebu
grafova.
Model-checking alati:
• Simbolički algoritmi predstavljaju graf implicitno koristeći formule u istaknutoj
(korištenoj) logici. Upotreba BDD-a (Binary decision diagrams) je postala popularna
1992. Zbog rada Kena McMillana.
• Ograničen „model-checking“ algoritam ima određen broj koraka k i provjerava da li ce
se dogoditi pogreška u k ili manje koraka. Proces se može ponavljati sa sve većim brojem
k dok se sve moguće greške ne provjere takvim iterativnim postupkom.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 3 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
• Parcijalna redukcija poretka se koristi na eksplicitno prezentiranim grafovima kako bi se
smanjio broj neovisnih prepletanja istovremenih konkurentnih procesa koji se trebaju
uzeti u obzir.
• Apstraktni pokušaji dokazivanja svojstava modela pojednostavljujući ga. Pojednostavljen
sistem obično ne zadovoljava ista svojstva kao i originalni model pa je s toga nakon
pojednostavljenja potrebno i usavršavanje novog modela. Primjer apstrakcije je kada u
programu ignoriramo varijable koje nisu tipa boolean, a u obzir uzimamo samo varijable
tipa boolean i proučavamo tok izvedbe programa.
• CEGAR (Counter-example guided abstraction refinement) alat počinje sa grubom
provjerom i iterativno ju profinjuje. Kada je pogreška pronađena alat ju obradi prema
izvedivosti. Ako je pogreška izvediva dojavljuje se korisniku, ako nije, dokaz
neizvedivosti se koristi za poboljšanje apstrakcije i provjera počinje ponovno.
Danas postoji mnogo programskih implementacija alata za „model-checking“. Svaki alat ovisi o
određenoj platformi na kojoj se pokreće. Upravo ta raznolikost može stvarati određene probleme
kod korisnika. Problemi mogu nastati jer korisnici imaju instalirane određene platforme koje ne
žele ili pak ne znaju promijeniti. Ukoliko korisnici i promijene svoje platforme opet postoje
problemi jer neki korisnici nisu nikad koristili takve sustave, te je potrebno neko vrijeme da se
priviknu i nauče koristiti takve sustave. Ovi svi problemi iziskuju dodatan napor i vrijeme da bi
korisnik uspio u svojoj prvotnoj namjeri, a to je verificirati model.
Rješenje koje bi riješilo spomenute probleme je takva aplikacija za „model checking“ za koju
korisnik ne treba poznavati specifična obilježja platforme na kojoj se ona pokreće, takva
aplikacija koja je uvijek dostupna sa bilo kojeg mjesta.
Evolucijom informacijskih znanosti javila se potreba za kompleksnijom komunikacijom između
klijenta i poslužitelja. Iz tog razloga nastaju Web usluge koje pružaju generičku, standardiziranu
klijent-server paradigmu za pokretanje programa na poslužitelju. Najrašireniji način korištenja
Web usluga je jednostavno pozivanje metoda na udaljenim računalima.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 4 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
2. SMV kao web servis
Kada smo se upoznali sa „model-checking“-om i uveli pojam web servisa, odnosno web usluge,
u narednim poglavljima ćemo se baviti realizacijom specifičnog „model-checking“ alata u
distribuiranu aplikaciju, odnosno pružanjem usluga formalne verifikacije preko Internet mreže.
2.1 Što je SMV (Symbolic Model Verifier)?
SMV je sustav za simboličku provjeru modela. Program koji za nas provjerava da li za zadani
model vrijedi M|=φ (M – Kripke struktura, φ – svojstvo izraženo u vremenskoj logici, CTL-u )
Slika 1 - Struktura SMV-a
Kao ulaz sustava se prihvaća datoteka koja sadrži tekstualni opis programa (u SMV jeziku) koji
predstavlja model sustava i dio koji je napisan u CTL logici koji predstavlja specifikaciju
sustava. Kao izlaz SMV daje true ako je specifikacija zadovoljena za sva početna stanja modela.
false u svim ostalim slučajevima i uz to i ispis koji pokazuje zašto navedeno svojstvo nije
ispunjeno u modelu opisanom SMV programom. Algoritam za provjeru modela se temelji na
simboličkom prikazu stanja i prijelaza pomoću BDD-a.
SMV programi se sastoje od jednog ili više modula. Struktura tih modula je ista kao u
programskim jezicima C, C++, Java gdje imamo jednu main funkciju, a ostale funkcije su
potprogrami. Svaki modul se sastoji od deklaracije varijabli, dodjeljivanja vrijednosti
varijablama te svojstava koja se žele provjeriti.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 5 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Primjer datoteke napisane prema SMV pravilima može izgledati ovako:
MODULE main
VAR
request: boolean;
status: {ready,busy};
ASSIGN
init(status):= ready;
next(status):=case
request: busy;
1: {ready,busy};
esac;
SPEC
AG(request -> AF status = busy)
Objašnjenje primjera:
Varijable:
• request tipa boolean, pri čemu 1 standardno predstavlja TRUE, a 0 FALSE
• status - enumerirana varijabla kao u npr. C# jeziku, ovdje je definirana tako da može
poprimiti vrijednosti ready ili busy
Inicijalna i sljedeća vrijednost varijable request nisu određene unutar programa, na taj način se
modelira utjecaj okoline(odnosno varijabla request je određena okolinom)
Varijabla status je parcijalno određena, inicijalno poprima vrijednost ready, ali postaje busy ako
je request jednak true. Ako je request jednak false vrijednost varijable nije određena.
Danas postoji nekoliko dostupnih SMV alata, među kojima su najznačajniji:
• SMV (sveučilište Carnegie Mellon) – ne razvija se više
• NuSMV – poboljšana verzija originalnog SMV-a. (ITC-IRST, sveučilište Carnegie
Mellon, sveučilište Genoa sveučilište Trento)
• Cadence SMV – temelji se na originalnom SMV-u (Cadence Berkeley Labs)
Mi smo za potrebe ovog projekta odabrali SMV alat Carnegie Mellon-a, jer je alat besplatan,
pruža dovoljno funkcionalnosti, te je službeni SMV alat na predmetu „Oblikovanje programske
potpore“ na fakultetu Elektrotehnike i računarstva.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 6 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
2.2 Web servisi i njihove platforme
W3C (World Wide Web Consortium) definira web servis kao softverski sistem dizajniran da
podrži interakciju između korisnika (računala) preko mreže. Ovakva definicija je općenita i
odnosi se na mnogo sistema, ali uobičajeno se pojam web servisa odnosi na klijente i servere koji
komuniciraju preko XML poruka koje prate SOAP standard.
Specifikacije jezgre
Specifikacije koje definiraju web servis su modularne, a kao rezultat toga nijedan dokument ne
sadrži sve moguće varijacije. Kao rezultat toga ne postoji niti samostalna (jedna jedina
specifikacija koja ne traži dopune), niti stabilan komplet specifikacija. Postoji nekoliko jezgrenih
specifikacija koje su dopunjene ostalima u ovisnosti o izabranoj tehnologiji. To su :
• SOAP (Simple Object Access Protokol): komunikacijski protokol, neovisan o platformi,
baziran na XML-u koji se koristi za razmjenu informacije između aplikacije preko HTTP
protokola. Razvijen je kako bi se omogućila jednostavna komunikaciju tekstualnim
sadržajem preko HTTP komunikacijskog protokola koji je prilagođen upravo razmjeni
tekstualnih sadržaja. Protokol je neovisan o programskom jeziku, platformi i jednostavno
proširiv.
• WSDL (Web Services Description Language): jezik baziran na XML-u koji omogućuje
opis web servisa i sučelja za njihovo korištenje. Najčešće se koristi za serverski i
klijentski kod, te za konfiguraciju.
• UDDI (Universal Description Discovery and Integration): protokol koji omogućava
pronalaženje meta-podataka o web servisima koji su potrebni kako bi ih aplikacije mogle
naći u vrijeme korištenja (ili dizajniranja).
PLATFORME:
Web servis je u biti skup alata koji se mogu koristiti na razne načine. Tri najčešće korištena stila
su RPC, SOA i REST.
RPC – Remote procedure calls – RPC web servisi prezentiraju sučelja za raspodijeljene pozive
funkcija ili metoda koja su poznata mnogim programerima. Operacija WSDL je baza RPC web
servisa. Prvi alati za web servise bili su fokusirani na RPC te su zbog toga i bili najviše korišteni
i podržani od strane programera.
SOA – Service-oriented arhitecture - Web servisi mogu biti bazirani i na SOA konceptu gdje
je glavna komunikacijska jedinica poruka, a ne operacija (proces). Ovaj stil se uobičajeno koristi
za „message-oriented“ usluge.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 7 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
REST - Representational state transfer - Stil programske arhitekture za distribuciju preko
WWW-a. REST se striktno odnosi na skup mrežnih arhitektura izrađenih na principu dobrog
definiranja i adresiranja resursa.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 8 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
3. Opis razvijenog proizvoda
Cilj ovog projekta je pružanje mrežne usluge formalne verifikacije. Takva usluga se stručno
naziva web servis. Mi ćemo naš web servis temeljit na modelu klijent-poslužitelj. Izrada web
servisa će se sastojat od postavljanja web poslužitelja i razvoja distribuirane aplikacije, koja će
korištenjem već gotovog SMV alata ostvarivati mrežnu uslugu formalne verifikacije.
Slika 2 - Use - case dijagram
Standardan scenarij u procesu verifikacije je prikazan na slici 2. Korisnik dolazi na web stranicu
za učitavanje datoteke na poslužitelj. Pokušava učitati datoteku. Ukoliko datoteka odgovara
zahtjevima, sprema se na poslužitelj i korisnika se prebacuje na stranicu za pokretanje
verifikacije. Ako su zadovoljeni zahtjevi za pokretanje verifikacije, odnosno ako nije pokrenut
maksimalan broj procesa, pokreće se program za verifikaciju, te korisnik dobiva rezultate
verifikacije. Korisnik cijeli proces može ponoviti.
U narednim poglavljima biti će opisane samo ključne ideje i rješenja kod izgradnje web
aplikacije za realizaciju mrežne usluge formalne verifikacije.
U poglavlju 3.1 Odabir tehnologija za izradu web servisa biti će predstavljene tehnologije,
obrasci i paradigme u programskom inženjerstvu koje omogućavaju izradu web aplikacije i
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 9 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
realizaciju web servisa.
U poglavlju 3.2 Pokretanje SMV-a preko PHP-a biti će predstavljena osnovna ideja povezivanja
web aplikacije napisane u PHP-u sa vanjskim programom poput SMV programskog alata za
formalnu verifikaciju. Naglasak je na objektno orijentiranoj paradigmi.
Opisi rješenja nekih najčešćih problema vezanih za upravljanje sa procesima koje je pokrenula
web aplikacija su opisani u poglavlju 3.3 Upravljanje pokrenutim procesima.
Poglavlje 3.4 Oblikovanje korisničkog sučelja opisuje korisničko sučelje, odnosno realizaciju
učitavanja i provjere datoteka, pokretanje vanjskog programa i prikaz rezultata izvođenja.
3.1 Odabir tehnologija za izradu web servisa
Naš rad na izradi ostvarenja mrežne usluge formalne verifikacije temeljit će se na GNU General
Public License (GPL), odnosno na otvorenom kodu. Smisao ovakvog pristupa leži u činjenici da
korištenjem jeftinih i moćnih programskih rješenja, koja su dostupna svima, u kombinaciji sa
znanjem programskog inženjerstva, moguće je ostvariti vrlo kvalitetnu mrežnu uslugu.
Za operacijski sustav odabran je Debian, distribucija Linuxa, koji se često nalazi u ulozi web
poslužitelja. Više o instalaciji Debiana može se pronaći u poglavlju 4.1 Instalacija operacijskog
sustava Linux. Isto tako, operacijski sustav Linux čini nativnu okolinu SMV programskom alatu.
Za aplikaciju web poslužitelja odabran je Apache HTTP poslužitelj koji je jedan od najpoznatijih
i najčešće korištenih HTTP poslužitelja na Linux/Unix sustavima. Apache podržava mnogo
značajki. Mnoge od njih su implementirane i prevedene kao moduli koji nasljeđuju
funkcionalnost jezgre. Ti su moduli najčešće server-side programski jezici (programski jezici
koji se izvršavaju na poslužiteljskoj strani) poput PHP-a, obrasci za autentifikaciju itd. Apache se
najviše koristi za prezentiranje statičkih i dinamičkih web stranica na WWW (World Wide Web).
Distribuirana aplikacija temeljit će se na PHP (Hypertext Preprocessor) programskom jeziku.
PHP je široko korišten skriptni jezik opće namjene, koji vrlo dobro odgovara WEB razvoju i
može se vrlo lagano kombinirati sa HTML-om. PHP se najčešće pokreće na web poslužitelju,
koji koristeći PHP kôd generira web stranice. Većina funkcija PHP-a je dizajnirano za Linux
sustave. Za skladištenje i upravljanje podacima koristit ćemo MySQL relacijsku bazu podataka.
Ta baza vrlo uspješno funkcionira u kombinaciji sa PHP-om.
Za asinkronu komunikaciju klijent-poslužitelj i postizanje nekih dinamičnih elemenata HTML
stranice koristit ćemo JavaScript skriptni jezik. JavaScript se najčešće koristi za client-side web
razvoj. Za opis strukture tekstualno baziranih informacija koristit ćemo HTML jezik za
opisivanje, u kombinaciji sa CSS-om za opis prezentacije dokumenta napisanih u HTML-u.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 10 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Nakon navedenih svih tehnologija koje su nužne za ostvarenje mrežne usluge formalne
verifikacije koristit ćemo već razvijene programske podrške napisane nad funkcijama PHP-a i
JavaScripta. Takve programske podrške su poznate pod imenom framework. Framework je
programska podrška koja implementira općenito rješenje za općeniti problem.
Za JavaScript je korišten MooTools framework. MooTools je kompaktan, modularan, objektno
orijentiran framework namijenjen učinkovitijem i browser kompatibilnom pisanju JavaScript
koda .
Framework za PHP koji smo koristili je CodeIgniter. CodeIgniter je moćan PHP framework koji
je razvijen za PHP programere koji trebaju jednostavan i elegantan alat za stvaranje potpuno
funkcionalnih web aplikacija. Omogućuje brzo stvaranje aplikacija pružajući bogate kolekcije
knjižnica za često korištene zadatke, ali i jednostavno sučelje i logičnu strukturu za pristup tim
knjižnicama. Temelji se na objektno orijentiranoj arhitekturi. Jedna velika prednost ovog
frameworka je korištenje MVC (model-view-controller) obrasca. MVC je arhitekturalni obrazac
(temelj na design obrascu) koji se koristi u programskom inženjerstvu. U kompleksnim
računalnim aplikacijama koje korisniku prezentiraju veliku količinu podataka, programeri često
žele razdvojiti podatke (model) i probleme korisničkih sučelja (view), tako da promjene vezane
na korisničko sučelje nema utjecaja na upravljanje podacima, te da se podaci mogu prepoznati
bez mijenjanja korisničkog sučelja. MVC rješava taj problem tako da razdvaja pristup podacima
i poslovnu logiku od prezentacije podataka i korisničke interakcije, uvodeći posredničku
komponentu kontroler (controller).
• Model – Model obuhvaća specifičnu domensku reprezentaciju informacija s kojima
aplikacija upravlja. Domenska logika daje značaj neobrađenim podacima (npr. računanje
da li je danas nečiji rođendan itd.). Pod model spadaju mehanizmi komuniciranja sa
sustavima stalne pohrane podataka (npr. baze podataka).
• View – Prevodi model u oblik pogodan za interakciju, tipično element korisničkog
sučelja. Za jedan model može postojati nekoliko pogleda, svaki sa određenom svrhom.
• Controller – Obrađuje i odgovara na događanje (engl. events), tipično korisničke akcije
koje mogu uzrokovati promjene na modelu.
Kod web aplikacija, view je zapravo HTML stranica, controller je kôd koji prikuplja
dinamičke podatke i generira sadržaj unutar HTML-a. Na kraju, model je predstavljen sa
akutualnim sadržajem, obično spremljen u bazu podataka ili XML datoteke.
Slika 3 prikazuje protok podataka u CodeIgniter-u.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 11 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 3 - Protok podataka u CodeIgniter-u
• index.php je prednji kontroler koji inicijalizira osnovne resurse potrebne za pokretanje
CodeIgniter-a,
• Router pregledava HTTP zahtjev da bi odredio što treba s njime napraviti.
• Ako postoji cache datoteka, ona se direktno šalje Internet pregledniku, zaobilazeći pri
tome normalno izvođenje sustava.
• Sigurnost. Prije nego se učita aplikacijski kontroler, HTTP zahtjev i svi korisnički podaci
koji su predani se filtriraju radi sigurnosti.
• Kontroler učitava model, jezgrine knjižnice, te sve ostale resurse koji su potrebni za
procesuiranje specifičnog zahtjeva.
• Finalizirani view se generira i šalje se Internet pregledniku. Ako je međuspremnik (cache)
uključen, view se prvo sprema u međuspremnik kako bi se naredni zahtjevi mogli
poslužiti.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 12 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Struktura direktorija CodeIgniter je sljedeća:
Slika 4 - struktura direktorija CodeIgniter frameworka
Najvažniji je direktorij application, odnosno njegov sadržaj. U direktoriju config nalaze se
konfiguracijske datoteke kao što je datoteka za bazu podataka, te datoteka za općenite postavke
CodeIgniter frameworka. Direktoriji controllers, models i views su namijenjeni za MVC.
Direktorij libraries služi za spremanje knjižnica koje smo sami razvili. Direktorij hooks sadrži
datoteke koje proširuju funkcionalnosti same jezgre CodeIgnitera bez potrebe za modificiranjem
koda jezgre. Direktorij errors sadrži datoteke za prikaz i obradu grešaka.
U nastavku ćemo se baviti rješavanjem konkretnog problema u izradi web aplikacije. Dodatne
detalje vezane za korištenje frameworka nećemo objašnjavati, osim na mjestima gdje je to
potrebno za razumijevanje određenog rješenja.
3.2 Pokretanje SMV-a preko PHP-a
Jedan od glavnih problema u realizaciji mrežne usluge formalne verifikacije je povezivanje web
aplikacije sa nekom vanjskom aplikacijom, konkretnije SMV aplikacijom, odnosno kako
ostvariti međusobnu komunikaciju i upravljanje web aplikacije sa vanjskom aplikacijom. Pod
pojmom vanjska aplikacija podrazumijevamo aplikaciju koja je instalirana na istom sustavu kao i
web aplikacija.
PHP posjeduje nekoliko funkcija za pokretanje vanjskih programa, te je za ovu aplikaciju
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 13 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
najbolja od njih exec() funkcija. Međutim, mi smo tu exec() funkciju zamotali u mnogo
funkcijske snažnije i sigurnije klase. Pri dizajniranju takvih klasa koristili smo sljedeća načela:
oblikuj konzervativno, povećaj razinu apstrakcije, oblikuj sustav tako da se omogući ponovna
uporabivost njegovih dijelova, oblikuj za fleksibilnost, sadržajna međuovisnost, smanjenje
međuovisnosti itd.
Prva i osnovna klasa je ProgramCommon. ProgramCommon implementira sučelje za pokretanje
nekih općenitih programa, s mogućnošću zadavanja dodatnih parametara. Ova klasa je
namijenjena za Linux/Unix sustave. Opisat ćemo jedan najčešći scenarij korištenja ove klase,
neće biti posebno objašnjene sve metode. Opis metoda je uredno dokumentiran u izvornome
kodu korištenjem PHPdoc komentara.
Pozivanjem konstruktora klase predaje se kao argument polje opcija koje mogu sadržavati stazu
do ulazne i izlazne datoteke, čije se vrijednosti spremaju u privatnu varijablu opcije. Nakon
stvaranja objekta potrebno je zadati stazu do vanjskog programa kojeg želimo pokrenuti.
Moguće je dodavati parametre za vanjski program kojeg želimo pokrenuti. To je moguće na dva
načina: zadavanjem svakog parametra posebno, ili predajom polja parametara. Nakon što smo to
napravili možemo pozvati metodu za pokretanje vanjskog programa preko PHP-a, u dvije
inačice: exec – PHP skripta čeka da se izvrši vanjski program i execInBackground – vanjski
program se izvršava u pozadini a PHP skripta se dalje nastavlja izvoditi. Bilo kakvi rezultati koji
su se generirali na standardnom izlazu spremaju se u privatnu varijablu izlaz, te se sadržaj može
dobiti pozivom metode getIzlaz() (ovo samo vrijedi u slučaju izvođenje exec() funkcije).
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 14 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 5 - UML class diagram – ProgramCommon i specifične program klase
ProgramCommon klasa nije namijenjena za čestu upotrebu u direktnom obliku, već joj je
namjena da bude parent klasa specifičnim klasama vanjskih programa. Dakle da ostale
specifične klase nasljeđuju općenita svojstva ProgramCommon klase. Primjerice, kao što su
SMV i ps klase (Slika 5). Na prvi trenutak ćemo zanemariti imena klasa na slici 5, te će taj dio
biti objašnjen u nastavku. Klasa SMV nasljeđuje osnovna svojstva ProgramCommon klase, te
implementira specifične metode karakteristične za izvođenje SMV programskog alata. Tako
metoda runSMV() postavlja određene parametre i pokreće SMV program, getResults() metoda
obrađuje rezultate SMV programa za prezentaciju na web stranici, te na kraju metoda
testSmvError() ispituje da li je došlo do kakve greške kod izvođenja SMV programa i ovisno o
ishodu vraća odgovarajući statusni kod.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 15 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Cijeli taj model Program klasa stavljamo
na jednu višu apstraktnu razinu i
definiramo novu klasu Program koja ima
ulogu kolekcije, odnosno grupiranje više
različitih implementacija slične
funkcionalnosti. Naime, ako pogledamo
sliku 5, vidjet ćemo da klase SMV i ps
(naredba u Linuxu ps za ispis stanja
pokrenutih procesa) su programi, koje za
strukturno gledajući iste ulazne podatke
daju iste izlazne podatke, no sam proces
izvođenja tih programa je različit.
Tako da kada želimo instancirati objekt
tipa Program sa ugrađenom
funkcionalnosti SMV programa,
pozivamo metodu factory() klase
Program, i kao argumente stavljamo ime
željenog programa sa odgovarajućim
opcijama.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 16 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Još jedna vrlo važna stvar kod razvijanja bilo kakvih aplikacija je upravljanje iznimkama, i
oporavak od tih iznimki. PHP od verzije 5 pruža dosta poznati mehanizam, koji je popularan i u
drugim programskim jezicima, a to je try-catch. Princip je sljedeći, kada se dogodi iznimka mi ju
trebamo uhvatiti. Isto tako je omogućeno stvaranje vlastitih iznimaka koje obavezno moraju
naslijediti klasu Exception, na onim mjestima gdje je to potrebno. Tako su za potrebe upravljanja
iznimkama u modelu Program stvorene dvije klase: klasa ProgramConst sadrži konstante
kodova za određene pogreške i metodu koja za određeni kod pogreške vraća objašnjenje za
korisnika o kakvoj pogrešci se radi, te klasa ProgramException koja za sve uhvaćene iznimke
modela Program vraća odgovarajuću poruku koja točno određuje datoteku i liniju gdje se
iznimka dogodila.
Slika 6 - Upravljanje iznimkama
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 17 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 7 - Class diagram paketa program
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 18 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
3.3 Upravljanje pokrenutim procesima
U prethodnom poglavlju opisali smo postupak kojim preko PHP-a možemo pokrenuti neki
vanjski program. No što se događa ako na takav način pokrećemo na stotine zahtjevnih procesa?
Postoji velika mogućnost da će se sustav srušiti zbog preopterećenja procesora i radne memorije.
Tom problemu se mora doskočiti upravljanjem pokretanja procesa i upravljanjem već pokrenutih
procesa.
Problem upravljanja pokretanja procesa se vrlo lako rješava korištenjem mehanizama relacijske
baze podataka, konkretno MySQL-a. Dovoljno je definirati jednu tablicu (smv_activeprocesses)
koja će sadržavati zapis (activeProcesses) o broju pokrenutih procesa. U konfiguracijskoj
datoteci naše web aplikacije se definira maksimalan broj pokrenutih procesa. Kada neki korisnik
pokuša pokrenuti SMV proces, radi se SQL upit koji pokušava povećati za jedan sadržaj n-torke
koja sadrži zapis o broju pokrenutih procesa, ali da bi se to obavilo u upitu je definiran uvjet koji
provjerava da li je trenutni broj zapisan u bazi veći ili jednak maksimalno dozvoljenom broju.
PHP kod dobiva rezultat tog izvođenja i u negativnom slučaju ne dozvoljava pokretanje SMV
procesa, a u pozitivnom slučaju dozvoljava.
Ovdje dolazimo do problema sinkronizacije, jer što se dešava kada nekoliko korisnika
istovremeno šalje upite bazi? U tom slučaju sam mehanizam baze prihvaća onaj upit koji prvi
stigne do baze. Na prvi pogled se ovo čini zadovoljavajuće, no to vrijedi samo za jedan upit. A
što ako mi trebamo napraviti nekoliko upita , a da pri tome ne želimo da se sadržaj baze mijenja
od strane nekih drugih procesa? U tom slučaju koriste se transakcijski mehanizmi. Ovdje je
važno napomenuti da postoje nekoliko tipova tablica u MySQL-u, a InnoDB tip tablice
podržava transakcije. Srećom, naš problem se može svesti na jedan upit te nam transakcijski
mehanizmi nisu potrebni, te se naša tablica može koristiti i na onim MySQL sustavima koji ne
podržavaju InnoDB. Upit je sljedećeg oblika:
UPDATE smv_activeProcesses SET activeProcesses =
activeProcesses+1 WHERE activeProcesses <
maksimalno_dozvoljeni_broj_pokrenutih_procesa LIMIT 1 ;
Problem sa upravljanjem već pokrenutih procesa riješili smo definiranjem Proces i Processes
klasa. Proces klasa nije ništa drugo nego spremnik podataka o procesu kao što je ime procesa i
njegov pid. Processes klasa je definirana kao klasa prilagođena CodeIgniter frameworku, te je
njezina uloga dohvaćanje pokrenutih SMV procesa korištenjem klase ps iz paketa program
(Slika 5) koja izvodi ps Linux naredbu sa specifičnim opcijama da bi dobila listu pokrenutih
SMV procesa. Processes Klasa sadrži metode koje mogu ubiti pojedini proces, ili sve pokrenute
SMV procese. Metoda checkElapsedTime provjerava da li je vrijeme izvođenja pokrenutih SMV
procesa prekoračilo maksimalno dozvoljeno vrijeme, te ako takvi postoje onda ih se ubija.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 19 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 8 - Upravljanje procesima
Metoda checkDbProcesses() provjerava konzistentnost podataka u bazi o pokrenutim procesima,
sa stvarnim stanjem. Ukoliko je u bazi prevelik broj, zapis se ispravlja u brojku koja je nastala
izvođenjem ps naredbe.
Kako izvođenje ovih metoda ovisi o pokretanju skripte, definirani su automatski poslovi
(crontab) koji u određenom vremenskom intervalu pozivaju navedene metode. Ta funkcionalnost
je specifična za Linux operacijske sustave, te je način konfiguriranja je objašnjen u poglavlju 4.4
Instalacija i podešavanje distribuirane aplikacije.
3.4 Oblikovanje korisničkog sučelja
Samo oblikovanje korisničkog sučelja obuhvaća nekoliko faza, a one su: učitavanje SMV
datoteke, provjera ispravnosti datoteke, verifikacija i prikaz rezultata (Slika 2). Svaki korisnik
koji dođe na stranicu dobiva svoju sjednicu, odnosno identifikacijski broj sjednice. Upravo po toj
sjednici moći ćemo razlikovati tog korisnika od ostalih korisnika na web stranici. Kada korisnik
uspješno učita datoteku na poslužitelj stvara se direktorij s imenom jednakim identifikacijskom
broju sjednice, te u njega sprema učitanu datoteku. Sve se sjednice bilježe u bazi podataka
(tablica ci_sessions), da bi se kasnije, kada sjednice isteknu, na temelju tih podataka mogli
obrisati svi direktoriji i njihovi sadržaji, radi održavanja sustava. U tu namjenu se koristi
knjižnica DeleteFileFolder (Slika 9).
Kod učitavanja datoteke potrebno je provjeriti da li je učitana datoteka ispravna SMV datoteka,
te da li je općenito sustav u mogućnosti pohraniti takvu datoteku. U tu svrhu napravljena je
knjižnica Fileupload (Slika 9) koja obavlja te provjere, te stvara pripadajuće strukture direktorija
za pohranjivanje datoteke.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 20 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 9 - Knjižnice
Nakon učitavanja datoteke korisniku se prikazuje stranica sa tipkom za verifikaciju. Na toj
stranici bi se trebao pokrenuti SMV proces koji će verificirati datoteku koju je korisnik učitao na
poslužitelj. Međutim, ovdje je potrebno bilo prepoznati ponašanje PHP-a kada pokrene vanjski
program. Mi smo kod pokretanja programa koristili metodu exec() iz klase ProgramCommon,
kod koje PHP čeka da se obavi ta metoda (Slika 5).
Dakle, PHP interpreter slijedno čita i izvodi naredbe, te kada dođe do mjesta gdje se poziva naša
metoda čeka da se poziv te metode izvrši. U tom slučaju, može se dogoditi da izvođenje procesa
vanjskog programa traje nekoliko sekundi i zbog toga će se generiranje web stranice obustaviti
dok se navedena metoda ne izvede. Taj slučaj korisnika može zbuniti, jer on može pretpostaviti
da je došlo do preopterećenja poslužitelja jer mu se stranica neko vrijeme ne prikazuje te
odustati. Da bi se doskočilo tom problemu uvodimo AJAX (Asynchronous JavaScript and XML),
korištenjem MooTools frameworka.
Kada korisnik klikne na tipku za verificiranje, JavaScript kod, koji izvodi njegov Internet
preglednik, uspostavlja asinkronu vezu sa poslužiteljem te pokreće PHP skriptu koja pak pokreće
SMV programski alat. Veza traje toliko dugo dok se PHP skripta ne izvede do kraja. Kad se PHP
skripta izvede do kraja, generira nekakav izlaz, koji JavaScript prikazuje na web dokumentu.
Korisnik cijelo vrijeme nije svjestan što se zapravo događa. Na stranici mu se ispisuje obavijest
da malo pričeka i za nekoliko sekundi dobiva traženi sadržaj.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 21 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
4. Upute za korištenje
U sljedećim podnaslovima ćemo govoriti o pripremi okruženja na kojem će se pokretati naša
distribuirana aplikacija, odnosno SMV web servis za formalnu verifikaciju. To okruženje se
sastoji od instalacije operacijskog sustava Linux, instalacije SMV programskog alata, instalacije
web poslužitelja i pripadajuće baze podataka, instalacije distribuirane aplikacije, te uputa za
podešavanje distribuirane aplikacije i uputa za korisnike. U tablici 1 su prikazane minimalne
tehničke značajke sustava.
Tabela 1 - Minimalne tehničke značajke sustava
• 533 MHz 32-bit (x86)
• 512 MB RAM
• 20 GB tvrdi disk
RAČUNALO
• DVD-ROM
• Ethernet kartica
• Pristup Internetu
OPERACIJSKI SUSTAV Linux, kernel verzije 2.6
HTTP POSLUŽITELJ Apache, verzije 2.0
PROGRAMSKI JEZIK PHP, verzije 5.0
BAZA PODATAKA MySQL verzije 5.0
• Omogućeno izvršavanje JavaScript-a
• Opera, verzije 9.0
INTERNET PREGLEDNICI
• Mozilla Firefox, verzije 2.0
• Internet Explorer, verzije 7.0
Jedan od važnih dijelova je ostvarenje sigurnosti, kao što je podizanje i podešavanje sigurnosnih
stijena (engl. firewall) i sličnih mehanizama koji povećavaju sigurnost računalnog sustava. No
međutim, zbog toga što je to vrlo veliko područje gdje bi nam trebalo mnogo vremena da
opišemo postupak ostvarivanja takvih mehanizama taj dio smo izostavili iz ove dokumentacije.
Sigurnosna ostvarenja koja su opisana u ovome dokumentu su ona najosnovnija, te se preporuča
da kasnije poboljšate sigurnosne probleme koja se tiču računalnog sustava. Za distribuiranu
aplikaciju se može smatrati da je ona sigurnosno prihvatljiva.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 22 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
4.1 Instalacija operacijskog sustava Linux
Za operacijski sustav Linux koristili smo distribuciju Debian, verzije 4.0. Naime, skoro svaka
distribucija Linux operacijskog sustava bi mogla poslužiti, ali mi smo odabrali Debian
distribuciju zbog toga što ima dobru podršku, veliki broj paketa koji dolaze uz nju, te zbog toga
što je fleksibilna i lako nadogradiva. Navedena distribucija se može preuzeti sa adrese navedene
u poglavlju 7. Korištena programska potpora. Postupak instalacije započinje pokretanjem
instalacije DVD-a. Odmah na početku prikazat će se pozdravni ekran kao na slici 10 i tu treba
pritisnuti tipku ENTER.
Slika 10 - Pozdravni ekran instalacije Debian-a
Slika 11 prikazuje odabir jezika koji će se koristiti tokom ove instalacije. Mi smo odabrali
engleski, ali treba napomenuti da je ovo stvar osobnog izbora i ne utječe na krajnji ishod
instalacije.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 23 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 11 - Odabir jezika instalacije
Nakon odabira jezika instalacije treba odabrati državu u kojoj se nalazimo. Budući da Hrvatske
nema na prvom popisu koji generira instalacijski proces, kao što je prikazano na slici 12,
odabrali smo opciju other, te smo nakon toga na drugom ekranu, koji je prikazan na Slika 13,
odabrali opciju Croatia.
<
Slika 12 - Odabir opcije “other” kod odabira države
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 24 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 13 - Odabir opcije “Croatia” kod odabira države
Slika 14 prikazuje odabir razmještaja (engl. layout) tipkovnice. Mi smo odabrali opciju American
English, zbog navike na takav razmještaj, ali pritom treba napomenuti da je ovo stvar osobnog
izbora, te da se također može po volji mijenjati i nakon instalacije u samom grafičkom sučelju
operacijskog sustava.
Slika 14 - Odabir razmještaja tipkovnice
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 25 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Na slici 15 je prikazan odabir ručnog podešavanja mreže. Naime, ovdje je moguće odabrati i
opcije da se mreža sama podesi koristeći DHCP, ali budući da mi postavljamo poslužitelj koji će
imati statičku IP adresu, odabiremo onu opciju pomoću koje ćemo sve podatke unijeti ručno.
Slika 15 - Odabir ručnog podešavanja mreže
Slika 16 prikazuje podešavanje IP adrese poslužitelja (161.53.65.27).
Slika 16 - Podešavanje IP adrese poslužitelja
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 26 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 17 prikazuje podešavanje mrežne maske poslužitelja (255.255.255.0).
Slika 17 - Podešavanje mrežne maske poslužitelja
Slika 18 prikazuje podešavanje podrazumijevanog usmjernika (161.53.65.1).
Slika 18 - Podešavanje podrazumijevanog usmjernika
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 27 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Na slici 19 je prikazano podešavanje DNS poslužitelja (161.53.65.13).
Slika 19 - Podešavanje DNS poslužitelja
Na slici 20 je prikazano podešavanje domene (bell.zemris.fer.hr), te je time završen proces
podešavanja mreže.
Slika 20 - Postavljanje domene poslužitelja
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 28 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Dolazimo do podešavanja particija i odabiremo opciju ručnog (engl. manual) podešavanja, kao
što je prikazano na slici 21.
Slika 21 - Podešavanje particija
Nakon toga se odabere disk koji se želi particionirati i odabere se kreiranje nove particije na tom
disku, kao što je prikazano na slici 22. Linux operacijski sustav zahtijeva postavljanje root (/)
particije i swap particije koji se podese ovisno o veličini diska koji je na raspolaganju.
Uobičajeno je da se swap particija postavlja dvostruko veća od memorije računala. Na kraju
ovog postupka treba samo potvrditi da se promjene zapišu na disk i dobije se ekran sličan onome
što prikazuje slika 23, ovisno o broju i veličini particija koje su kreirane.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 29 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 22 - Kreiranje nove particije
Slika 23 - Završetak particioniranja
Slika 24 prikazuje postavljanje lozinke za superkorisnika (korisnik sa korisničkim imenom root
u Linux operacijskim sustavima).
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 30 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Slika 24 - Postavljanje lozinke za superkorisnika
Slika 25 prikazuje kreiranje „običnog“ korisnika (u našem slučaju je to korisnik pero) koji služi
za obavljanje svih neadministrativnih poslova (to je politika sigurnosti u Linux operacijskim
sustavima, ali dublje u to ovdje nećemo ulaziti).
Slika 25 - Kreiranje \"običnog\" korisnika
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 31 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Za kraj je samo još potrebno odabrati skupinu paketa koji će se instalirati. Dakle, potrebno je sa
popisa skupine paketa, kao što prikazuje slika 26, označiti one koje želimo instalirati. Mi smo uz
opciju Standard system, koji je podrazumijevano odabrana, odabrali i opciju Desktop
environment. Također treba odabrati developer pakete jer su oni potrebni kod instalacije
programa SMV, ali o tome više u poglavlju 4.2 Instalacija SMV-a. Ukoliko se netko pita zašto
nismo odabrali Web server opciju, to je zbog toga što smo koristili program Lampp koji je puno
jednostavniji, a opisan je u poglavlju 4.3 Instalacija Apache, PHP i MySQL.
Slika 26 - Odabir paketa programske podrške
4.2 Instalacija SMV
U ovom dijelu biti će opisana standardna procedura za instalaciju SMV programskog alata za
provjeru modela. SMV alat kojeg opisujemo je namijenjen isključivo za Linux/Unix okruženja.
Moramo napomenuti da postoje i verzije tog alata za NT platforme no time se nećemo baviti jer
nije u okviru našega projekta. U nastavku ćemo govoriti o postupcima instalacije tog alata
isključivo za Debian 4.0 distribuciju operacijskog sustava Linux. Napomenut ćemo da navedeni
postupci mogu funkcionirati i za neke druge Linux distribucije. Navedeni SMV alat može se
preuzeti sa adrese navedene u poglavlju 7. Korištena programska potpora. Verzija programa
SMV, čija će se instalacija objašnjavati je 2.5.4.3 .
Prije početka same instalacije SMV programa, potrebno je osigurati da imate instaliran paket
libc6-dev koji sadrži setjmp.h datoteku koja je nužna da bi se instalacija, tj. prevođenje uspješno
obavilo. Isto tako nužno je imati instalirane programe lex i yacc.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 32 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Pretpostavljamo da imate kompresiranu TAR datoteku u kojoj se nalazi SMV izvorni kod te da
nam je radni direktorij onaj u kojem se kompresirana datoteka sa SMV-om nalazi. Datoteku je
potrebno otpakirati. Datoteku ćemo otpakirati u sljedeći direktorij /usr/src. To se radi
pomoću sljedeće naredbe.
# tar –xzf smv.r2.5.4.3.tar.gz –C /usr/local/bin
Sada je potrebno „izgraditi“, odnosno instalirati SMV program. Pretpostavljamo da se nalazimo
u root direktoriju SMV-a (tamo gdje smo otpakirali SMV datoteke), tj. u direktoriju
/usr/src/smv. To radimo sljedećom naredbom:
# make
… ISPIS make programa …
Postoji mogućnost da se instalacija programa prekine zbog greške na mallocu. Navedena greška
se javlja zbog redefinicije malloc-a u storage.h datoteci. Da bi riješili problem sa greškom
potrebno je zakomentirati liniju char *malloc(); koja se nalazi u datoteci storage.h u SMV
direktoriju.
Ako je sve prošlo bez greške, imamo uspješno preveden SMV program. Sada ćemo taj program
premjestiti u direktorij /usr/local/bin, iz razloga što se ručno prevedeni programi pod
Linux operacijskim sustavima obično stavljaju u /usr/local direktorij, a no mi ćemo ga
stavit u /usr/local/bin direktorij da bi smo mogli pokretati SMV program bez zadavanja
potpune staze do mjesta gdje se on nalazi. Premještanje SMV programa se radi na sljedeći način:
# mv smv /usr/local/bin
Da bi instalacija bila potpuna, moramo spomenuti još jedan bitan faktor koji ne utječe izravno na
sam rad naše web usluge, a to je da moramo premjestiti man stranice u odgovarajući direktorij.
Pretpostavimo da se još uvijek nalazimo u /usr/src/smv direktoriju. Možemo primijetiti da
se unutar tog direktorija nalazi datoteka naziva smv.1, a to je naša man datoteka. Ova jedinica
u ekstenziji znači da ta man datoteka pripada sekciji 1 (pogledati man man stranice), odnosno
da je moramo premjestiti u direktorij /usr/share/man/man1.To radimo na sljedeći način:
# mv smv.1 /usr/share/man/man1
Nakon što smo premjestili SMV program i man datoteku možemo obrisati datoteke za
instalaciju SMV programa. To radimo naredbom:
# rm –rf /usr/src/smv
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 33 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Korištenje alata je vrlo jednostavno. U komandnoj liniji potrebno je navesti ime smv programa i
datoteku sa modelom i specifikacijama. Primjerice:
$ smv <ime_datoteke.smv>
4.3 Instalacija Apache, PHP i MySQL
Program LAMPP omogućuje jednostavnu instalaciju Apache web poslužitelja, PHP poslužitelja,
te MySQL baze podataka. Navedeni SMV alat može se preuzeti sa adrese navedene u poglavlju
7. Nakon toga se treba u Linux ljusci prijaviti kao superkorisnik i izvršiti sljedeću naredbu:
# tar -xfz xampp-linux-1.6.5a.tar.gz -C /opt
i to je sve, program je instaliran i nalazi se u direktoriju /opt/lampp. Prije nego li pokrenemo
program potrebno je provjeriti da li će se kod podizanja Apache poslužitelja učitati modul
mod_rewrite koji je potreban da bi SMV web servis uspješno radio. To ćemo napraviti tako da se
u nekom uređivaču teksta otvori datoteka /opt/lampp/etc/httpd.conf. Nakon toga je
potrebno pronaći sljedeću liniju:
LoadModule rewrite_module modules/mod_rewrite.so
Ukoliko se na početku te linije nalazi # znak, potrebno je taj znak obrisati, ako znaka nema to
znači da će se modul učitati prilikom pokretanja Apache poslužitelja.
Web poslužitelj se pokreće sa naredbom
# /opt/lampp/lampp start
i nakon toga se dobije ispis poput ovog:
Starting XAMPP 1.6.5a...
LAMPP: Starting Apache...
LAMPP: Starting MySQL...
LAMPP started.
Također treba podesiti lozinke za pristup programu, a to se radi tako da se pokrene sljedeća
naredba:
# /opt/lampp/lampp security
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 34 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
i nakon toga se dobije ispis poput ovog:
XAMPP: Quick security check...
XAMPP: Your XAMPP pages are NOT secured by a password.
XAMPP: Do you want to set a password? [yes]
Ovdje je samo potrebno pritisnuti tipku ENTER, te nakon toga unijeti lozinku i ponoviti je još
jednom, a ispis će biti sličan ovome:
XAMPP: Password:
XAMPP: Password (again):
XAMPP: Password protection active. Please use 'lampp' as
user name!
Nakon toga se dobiva ispis da nije podešena lozinka za MySQL bazu podataka. Ispis je sličan
ovome:
XAMPP: MySQL is accessable via network.
XAMPP: Normally that's not recommended. Do you want me to
turn it off? [yes]
XAMPP: The MySQL/phpMyAdmin user pma has no password set!!!
XAMPP: Do you want to set a password? [yes]
XAMPP: Password:
XAMPP: Password (again):
XAMPP: Setting new MySQL pma password.
XAMPP: Setting phpMyAdmin's pma password to the new one.
XAMPP: MySQL has no root passwort set!!!
XAMPP: Do you want to set a password? [yes]
XAMPP: Write the password somewhere down to make sure you
won't forget it!!!
XAMPP: Password:
XAMPP: Password (again):
XAMPP: Setting new MySQL root password.
XAMPP: Setting phpMyAdmin's root password to the new one.
Na kraju još treba podesiti lozinku za FTP. Ispis je sličan ovome:
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 35 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
XAMPP: The FTP password is still set to 'lampp'.
XAMPP: Do you want to change the password? [yes]
XAMPP: Password:
XAMPP: Password (again):
XAMPP: Reload ProFTPD...
XAMPP: Done.
Program se prekida sa naredbom
# /opt/lampp/lampp stop
Poželjno je da se program lampp pokreće prilikom pokretanja samog sustava, a to se radi na
sljedeći način:
1. Odrediti koji je vaš podrazumijevani runlevel, sa naredbom
# egrep :initdefault: /etc/inittab
U najviše slučajeva to je broj 3 ili 5, ali u Debian distribuciji je to broj 2.
2. Otići u direktorij u kojem se podešavaju opcije za podrazumijevani runlevel, dakle u
našem slučaju je to direktorij /etc/init.d/rc3.d
3. Otipkati sljedeće naredbe u Linux ljusci:
# ln -s /opt/lampp/lampp S99lampp
# ln -s /opt/lampp/lampp K01lampp
Ovime završava instalacija i podešavanje web poslužitelja.
4.4 Instalacija i podešavanje distribuirane aplikacije
Sada ćemo se baviti instalacijom i podešavanjem distribuirane aplikacije. Dalje u nastavku biti će
objašnjen klasičan primjer instalacije i podešavanje distribuirane aplikacije za Apache, PHP i
MySql okruženja temeljene na Linux operacijskim sustavima. Navedeni postupci će biti
objašnjeni na temelju prethodne instalacije XAMPP-a.
Nakon što su sve stvari, koje su potrebne da bi naša distribuirana aplikacija mogla funkcionirati,
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 36 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
instalirane, potrebno je instalirati i podesiti distribuiranu aplikaciju, odnosno SMV web servis za
formalnu verifikaciju. Sam proces instalacije je automatiziran, barem što se tiče podešavanja i
uvoza baze podataka, dok se podešavanje mora izvesti uređivanjem nekoliko konfiguracijskih
datoteka.
Korak 1.
Ono što prvo moramo napraviti je stvoriti bazu podataka. U našem primjeru bazu podatka smo
nazvali npi_smv. Stvaranje baze podataka se jednostavno obavlja preko web aplikacije
phpmyadmin koja je sastavni dio XAMPP paketa.
Korak 2.
Sve datoteke naše distribuirane aplikacije se nalaze u datoteci npi_smv_1_1.tar.gz koja je
priložena uz ovu dokumentaciju. Struktura direktorija i datoteka u kojima se nalaze instalacijske
i konfiguracijske datoteke, te direktorij u koji korisnici učitavaju .smv datoteke je prikazana na
slici 27.
Slika 27- Struktura direktorija i datoteka za podešavanje distribuirane aplikacije
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 37 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Sadržaj datoteke npi_smv_1_1.tar.gz potrebno je odpakirati u htdocs direktorij (na nekim
poslužiteljima taj direktorij se još naziva public_html). Htdocs direktorij je root direktorij koji
vide korisnici koji pristupaju određenoj stranici i tu se nalaze datoteke za generiranje i prikaz
web stranica. U našem konkretnom slučaju htdocs direktorij se nalazi u /opt/lampp/
direktoriju. Nakon odpakiravanja potrebno je dodijeliti dozvole smv_files direktoriju da bi
se moglo vršiti učitavanje korisničkih datoteka, te logs direktoriju u koji se spremaju datoteke
izvješća kada se pojavi greška u sustavu. Dozvole koje ćemo dodijeliti tim direktorijima su 0777.
To radimo na sljedeći način:
# chmod 077 /opt/lampp/htdocs/smv_files
# chmod 077 /opt/lampp/htdocs/system/logs
Korak 3.
Sljedeći korak obuhvaća uređivanje konfiguracijskih datoteka koje su sastavni dio Codeigniter
framework-a. Te konfiguracijske datoteke se nalaze u system/application/config
direktoriju unutar htdocs direktorija. Prvo ćemo urediti database.php. Datoteka
database.php sadrži neke standardne postavke vezane za upravljanje bazom podataka. Nakon što
smo otvorili datoteku potrebno je obavezno promijeniti vrijednosti sljedećim varijablama:
Tabela 2- Značenje pojedinih varijabli u database.php datoteci
Deklaracije varijabli i vrijednosti Objašnjenja
$db['default']['hostname']= Odnosi se na domenu ili ip adresu
\"domena_ili_ip\"; poslužitelja na kojemu se vrti sustav MySQL
baze podataka. Najčešće se na to mjesto
piše localhost.
$db['default']['username']= Korisničko ime korisnika za pristup bazi
\"korisnicko_ime\"; podataka.
$db['default']['password'] = \"lozinka\"; Lozinka korisnika za pristup bazi podataka.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 38 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
$db['default']['database']= Ime baze podataka koja će se koristiti za
\"ime_baze_podataka\"; SMV web servis. U našem primjeru to će biti
npi_smv.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 39 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Korak 4.
Nakon uređivanja database.php datoteke potrebno je urediti config.php datoteku.
Config.php datoteka sadrži standardne postavke vezane općenito za codeigniter framework te
neke vezane konkretno za našu distribuiranu aplikaciju. Neke postavke je potrebno obavezno
mijenjati i one su označene tamnije, a neke se opcionalno mogu mijenjati ovisno o potrebama
sustava i one su svjetlije označene.
Tabela 3 - Značenje pojedinih varijabli u config.php datoteci
Deklaracije varijabli i vrijednosti Objašnjenja
$config['base_url'] = Osnovni URL za distribuiranu aplikaciju sa
'http://bell.zemris.fer.hr'; pratećim slash znakom. Koristi se u
aplikaciji za stvaranje hiperveza. Npr.
http://bell.zemris.fer.hr/
$config['sess_expiration'] = 1200; Trajanje sjednice u ms.
Osnovna vrijednost: 1200
$config['target_path'] = './smv_files'; Staza do direktorija u koji se spremaju
učitane smv datoteke.
Osnovna vrijednost: './smv_files'
$config['allowed_types'] = array('.smv'); Ekstenzije datoteka koje su dozvoljene za
upload. Moguće je upis više ekstenzija i to
se piše u obliku array('.ext1', 'ext2', …,
'extN');
Osnovna vrijednost: array('.smv')
$config['max_file_size'] = '9000'; Maksimalno dozvoljena veličina datoteke u
oktetima.
Osnovna vrijednost: 9000
$config['chmod'] = 0777; Dozvole na datoteke ili direktorije.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 40 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
$config['input_filename'] = 'input.smv'; Ime datoteke koja se predaje na
verifikaciju. Korisnikovo ime datoteke se
mijenja u ono definirano ovom varijablom
Osnovna vrijednost: 'input.smv';
$config['output_filename'] = 'output.txt'; Ime izlazne datoteke koja sadrži rezultate
izvođenja verifikacije.
Osnovna vrijednost: 'output.txt'
$config['smv_max_active'] = 10; Maksimalno dozvoljeni broj istovremeno
pokrenutih SMV procesa.
Osnovna vrijednost: 10
$config['smv_max_time'] = \"00:05:00\"; Maksimalno dozvoljeno vrijeme izvođenja
nekog SMV procesa. Format je zapisa sat
: minute : sekunde
Osnovna vrijednost: \"00:05:00\"
Korak 5.
Sljedeća na redu datoteka je smv.ini . Ona se nalazi u system/application/program
/Program direktoriju unutar htdocs direktorija. Ta datoteka sadrži stazu do vanjskog
programa SMV. Ovdje ćemo se samo osvrnuti na instalaciju SMV programa kojeg smo tako
instalirali da u većini slučajeva nije potrebno navoditi cijelu stazu programa već samo ime
programa. No međutim, PHP, odnosno u ovom slučaju naša distribuirana aplikacija, kod poziva
vanjskog SMV programa koristi sh ljusku, te u tom slučaju program SMV nije unutar PATH
varijable, te ćete vrlo vjerojatno u takvoj ljusci morat napisati cijelu stazu do tog programa, a ne
samo ime. Dakle, potrebno je samo promijeniti vrijednost za programPath varijablu u toj
datoteci. Konkretno za naš slučaj to izgleda ovako:
programPath = \"/usr/local/bin/smv\"
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 41 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Korak 6.
Ostao je još svega jedan korak do instalacije naše distribuirane aplikacije. Prije tog koraka
potrebno je urediti datoteku .htaccess koja se nalazi u root-u, odnosno htdocs
direktoriju. U toj datoteci potrebno je promijeniti posljednja dva retka, točnije umjesto
osnovni_URL napisati osnovnu URL adresu našeg web servisa, istu onakvu kakvu smo upisivali
u config.php datoteku. Ovaj postupak služi čisto radi ljepšeg URL-a i nekih sigurnosnih razloga i
obavezno ga je napraviti na opisan način.
RewriteRule ^$ http://osnovni_URL/smv-upload? [R=301,L]
RewriteRule ^smv_files(/)?$ http://osnovni_URL/smv-upload
[R=301]
Korak 7.
I konačno instalacija. Instalacija obuhvaća stvaranje odgovarajućih tablica za bazu podataka, te
njihovo punjenje sadržajem. Instalacija se pokreće upisivanjem sljedeće web adrese:
http://osnovni_URL/install/install.php
Nakon što smo otvorili stranicu, te kad se instalacija uspješno obavila install direktorij se
automatski briše radi sigurnosnih razloga.
Nakon ovog postupka SMV web servis bi trebao raditi. Ako ipak neradi to znači da ste nešto
krivo napravili, te trebate ponoviti navedene korake.
Korak 8.
Zadnji korak, koji nije nužan za rad samog servisa, ali je vrlo koristan radi održavanja stranice, je
definiranje automatski pokretanih poslova u određeno vrijeme. Automatski poslovi obuhvaćaju:
• Brisanje starih/isteklih korisničkih direktorija i datoteka
• „ubijanje“ SMV procesa koji su prekoračili svoje vrijeme izvođenja
• Provjeravanje da li je broj pokrenutih procesa u bazi u skladu sa stvarnim brojem
Da bismo to napravili potrebno je urediti datoteku /etc/crontab te na kraj dodati sljedeći
redak:
*/5 * *** root wget osnovni_URL/cron -O /dev/null > /dev/null
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 42 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Gdje je potrebno zamijeniti osnovni_URL s adresom web servisa ili umjesto toga napisati
domenu localhost. Dio ispred root-a je zadano vrijeme izvršavanja. U ovom slučaju je zadano da
se poslovi pokreću svakih 5 minuta. Za one koji žele drugačije definirati vremena izvođenja neka
pogledaju man stranice za crontab. Ovime je završen postupak instalacije i podešavanja
distribuirane aplikacije.
4.5 Korisničke upute
U ovom dijelu će biti opisane upute korisnicima na koji način mogu koristiti SMV web servis za
formalnu verifikaciju. Sve što korisnik mora imati od programske potpore je Internet preglednik
(preporučaju se preglednici novije generacije, Internet Explorer 6 izbjegavati) te omogućeno
izvođenje JavaScript koda.
Odmah na početnoj stranici web servisa se nalazi forma za učitavanje SMV datoteke na
poslužitelj. Cijeli postupak od učitavanja do verifikacije je dosta jednostavan. Sve što korisnik
treba napraviti je kliknuti na tipku Browse ili Choose ovisno o kojoj se verziji Internet
preglednika radi (Slika 28), te potom u izborniku odabrati stazu do SMV datoteke. Nakon
odabrane staze, korisniku se pruža dodatna mogućnost odabira dodatnih parametara, odnosno
opcija, koje će se koristiti prilikom pokretanja SMV verifikacije.
Slika 28 - Forma za učitavanje SMV datotkea, te tipka sa opcijama.
Odmah napominjemo da odabir opcija nije obavezan, te se preporuča da opcije koriste oni
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 43 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
korisnici koji su više upoznati sa SMV alatom ali i općenito sa SMV modeliranjem. Lista opcija
otvara se klikom na tipku Opcije (Slika 28) koja se nalazi pri dnu stranice. Korisniku su
ponuđene opcije sa pripadajućim objašnjenjima, te korisnik odabire te opcije stavljanjem kvačice
u kučice koje stoje pored tih opcija (Slika 29).
Slika 29 - Lista opcija za SMV verifikaciju
Nakon pripremljene staze do SMV datoteke, te eventualnog odabira opcija korisnik mora
kliknuti na tipku Učitaj. Ako je sve prošlo dobro, korisniku se prikaže stranica za verifikaciju, u
slučaju greške (npr. kriva datoteka ili neka sistemska greška) ostat će na istoj stranici (Upload
stranica) gdje će mu biti ispisano o kojoj se grešci radi (Slika 30).
Slika 30 - Greška kod učitavanje datoteke na poslužitelj
Pretpostavimo da je sve u redu prošlo, te se nalazimo na stranici za verifikaciju. Sve što korisnik
treba napraviti je kliknuti na tipku Verifikacija. Nakon toga će se pojaviti ispis „Verifikacija u
tijeku. Molimo pričekajte“, gdje se od korisnika traži da malo pričeka da se SMV model
verificira. Nakon uspješno završene verifikacije na ekranu će korisniku biti prikazani rezultati za
specifikacije koje je zadao u svojoj datoteci. Jedna napomena, moguće je da se prilikom
verifikacije pojavi greška, ispis je istog formata kao na slici 30. Greška može biti uzrokovana
stanjem da je pokrenut maksimalan broj procesa, te da sustav nije u mogućnosti obradit
korisnikov zahtjev. Omjer pokrenutih i maksimalno dozvoljenih procesa nalazi se pri dnu
stranice. Korisniku je isto tako ponuđena mogućnost pregledavanja svih rezultata verifikacije
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 44 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
koje je generirao SMV alat. Te rezultate korisnik može preuzeti klikom na link Preuzmite SMV
rezultate verifikacije.
Slika 31 - Rezultati verifikacije
Nakon toga, korisnik se može vratiti na stranicu za učitavanje nove SMV datoteke klikom na link
Povratak na početnu stranicu, te ponoviti proces verifikacije.
Korisniku je na raspolaganju navigacija koja se nalazi u gornjem desnom kutu stranice.
Pritiskom na tipku O projektu otvara se stranica koja prikazuje detalje o stvaranju projekta (npr.
čemu stranica služi i tko je sve sudjelovao u izgradnji te stranice). Te standardna tipka Početna
gdje se korisnika vrača na početnu stranicu, odnosno na stranicu za učitavanje SMV datoteke na
poslužitelj.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 45 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
5. Dodatak: Korisni alati za upravljanje projektom
Projekt definiramo kao organizirani način rada za ostvarivanje jednokratno definiranog cilja. Pri
izradi projekta, projektni pristup i organiziranost smanjuju vjerojatnost neuspjeha. Neke od
značajki projektnog pristupa su
• Uređivanje pogleda na problem, određivanje dosega projekta i puta do cilja
• Razlaganje problema da bi se pojasnio cilj i omogućio izbor načina rada
• Definirana i uređena metodologija omogućuje uredniji put prema cilju
• Upravljanje vremenom i ostalim elementima rada omogućuje spoznaju o statusu i
napretku
Za uspješno dovršenje projekta važno je efikasno planiranje projekta, upravljanje projektom i
nadzor nad projektom. Postoje web servisi pomoću kojih je moguće vrlo jednostavno vršiti te
aktivnosti na mreži, tako da su dostupne svim članovima tima u svakom trenutku u skladu s
njihovim ovlastima. Timovi pomoću web servisa mogu pojednostaviti razne aktivnosti važne u
procesu planiranja i upravljanja projektom, na primjer:
• kreiranje strukture razlaganja posla
• definiranje aktivnosti
• određivanje redoslijeda aktivnosti
• određivanje odgovornosti za pojedine aktivnosti
• određivanje trajanja aktivnosti
• kontrolne točke (milestones) – točke za provjeru napredovanja projekta...
Ti web servisi nude i dodatne pogodnosti, npr repozitorij inačica datoteka (CVS, Subversion),
mogućnost učitavanja datoteka, mogućnost laganog praćenja promjena na raznim dijelovima
projekta, i tako dalje.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 46 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
5.1 Assembla – web servis za upravljanje projektom
Sustav Assembla služi za distribuiranu izgradnju programske potpore i upravljanje projektima.
Većina njegovih mogućnosti može se koristiti besplatno. Ovakav sistem znatno olakšava
izgradnju softvera u situaciji kada se članovi tima ne nalaze na istoj fizičkoj lokaciji. U nastavku
će biti pojašnjeno funkcioniranje sustava koji smo mi koristili pri izradi projekta.
Slika 32 - Početna korisnička stranica na Assembli
Kao što je vidljivo sa slike, Assembla pruža i mogućnost pronalaženja posla ili timova za
projekte, no ovdje će biti opisane samo mogućnosti kojima smo se koristili. Najvažnija
mogućnost je kreiranje radnog prostora projekta. Nakon kreiranja projekta, vlasnik projekta ima
mogućnost pozivanja članova tima, te određivanja koje mogućnosti će biti dozvoljene kojem
članu, te mogućnosti koje su javne - dostupne osobama koje nisu članovi projektnog tima.
Moguće je dio projekta učiniti nevidljivim, dozvoliti samo čitanje, dozvoliti i pisanje, te je
moguće članu tima dati mogućnost da administrira projekt. Također je moguće odrediti koji alati
koje Assembla pruža će se koristiti u projektu.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 47 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
1. Wiki
Prva usluga koju Assembla pruža je kreiranje
Wiki stranica za projekt (po uzoru na
wikipedia.org). Moguće je dodavanje novih
stranica i editiranje postojećih, pri čemu je
omogućen i tekstualni i WYSIWYG pristup
pomoću FckEditora. Mi smo na ovaj način
prezentirali samo najosnovnije informacije o
projektu na početnoj stranici, no ovaj sistem
može se iskoristiti i za izradu kompletne on-
line dokumentacije projekta.
Slika 33 - Početna wiki stranica projekta
2. Flow
Druga usluga koju smo koristili je praćenje toka
projekta. Ovdje se mogu, kronološki sortirano,
vidjeti poruke koje označavaju aktivnosti u vezi
projekta - dodavanje novih zadataka od strane
nekog korisnika ili zatvaranje izvršenih
zadataka. Također je na raspolaganju RSS feed
ovog dijela radnog prostora.
Slika 34 - Praćenje toka projekta na Assembli
Slika 35 - Praćenje toka projekta preko RSS feeda
3. Team
Sljedeća mogućnost koju Assembla pruža je pregled
informacija o članovima tima, kao što je ime,
prezime, e-mail adresa, te informacije o zadnjem
pristupu korisnika radnom prostoru projekta i o
promjenama nad projektom koje je taj korisnik
izvršio u posljednjih tjedan dana.
4. Files
U ovom dijelu radnog prostora projekta nalazi se
repozitorij datoteka. Moguće je pregledati datoteke
Slika 36 - Neke informacije o članu tima
koje se nalaze u njemu, te informacije o njima, kao
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 48 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
što su član tima koji je postavio datoteku, datum, te
opis datoteke. Naravno, moguće je dodavati nove
datoteke u repozitorij.
5. Alerts
Ovaj dio radnog prostora omogućava praćenje
svih promjena na projektu. Moguće je filtrirati
vidljive promjene po vremenskom intervalu, te
po dijelu radnog prostora u kojem su učinjene.
Može se vidjeti datum, vrijeme, dio radnog
prostora, autor, te naslov dijela projekta koji je
promijenjen. Također, može se odabrati kada
će Assembla korisnika e-mailom obavijestiti o
učinjenoj promjeni.
Slika 37 - Obavijesti o promjenama
6. Chat
Web aplikacija koja omogućuje članovima tima
komunikaciju preko interneta u stvarnom
vremenu. Assembla čuva zapis razgovora te je
moguće u svakom trenutku pročitati neki od
starih razgovora.
7. Tickets
Omogućava otvaranje ticketa za razne bugove,
probleme, ideje, itd., te pregled i pretraživanje
tih ticketa. Za pojedini ticket može se odrediti
Slika 6.7. Chat opcija
na koju komponentu projekta se odnosi, uz
koju kontrolnu točku je vezan, koliki mu je
prioritet, te koji član projekta je zadužen za
njega.
Slika 38 - Rad s ticketima
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 49 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
8. Milestones
Ovaj alat omogućuje rad s kontrolnim točkama –
točkama za provjeru napredovanja projekta. Za svaku
kontrolnu točku može se odrediti datum do kojeg dio
projekta vezan uz nju treba biti dovršen, član projekta
koji je za to zadužen. Svakoj kontrolnoj točki moguće
je dodijelit više zadataka (engl. tasks). Zadacima se
dodaju opis zadatka, prioritet zadatka, tko je zadužen
za taj zadatak. Članovi projekta mogu dodavati
komentare vezane za zadatke.
Slika 39 - Kontrolne točke
Moguće je pregledavati sve kontrolne točke, one čiji
zadaci su izvršeni, one čije zadatke treba tek izvršiti,
te one s čijim izvršenjem se kasni.
9. Trac
Trac je opisan u poglavlju 6.2.
10. Scrum
Ovaj alat omogućuje pojedinim članovima tima
da izvještavaju tim o tome što su napravili, što
namjeravaju napraviti, te da li su naišli na neke
probleme vezane uz projekt. Ovim alatom se
također određuje vrijeme sastanaka članova
tima.
Slika 40 - Izvještaj o radu člana tima
Ostali alati
Assembla nudi još neke alate koje nismo koristili u sklopu projekta. To su:
• Time – alat za dodavanje zadataka vezanih uz točno određeno vrijeme.
• Mephisto – vođenje bloga vezanog uz projekt
• Images – galerija u koju je moguće dodavati slike
• Trac & Mercurial – korištenje Traca sa programskim paketom Mercurial umjesto
Subversiona.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 50 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
5.2 Trac
Trac je web aplikacija za upravljanje projektima. Rađena je u programskom jeziku Python.
ena
Naglasak je na lakoći korištenja, te proširivosti kroz izradu dodataka ili direktnu modifikaciju
izvornog koda. Glavne mogućnosti Traca su:
Sistem ticketa
Svaki bug, problem, sugestija ili zahtjev dobiva svoj ticket. U ticketu se navodi autor, inačica
projekta na koju se odnosi, važnost i još razne druge informacije. Trac omogućava rad s
ticketima, te pretraživanje po raznim kriterijima.
Pregled napretka
Trac omogućava niz raznih praktičnih metoda za praćenje promjena u projektu. Među njima su
kontrolne točke, mapa napretka, kronološki red promjena. Postoji mogućnost pregleda promjena
pomoću RSS feeda.
Pregled repozitorija
Trac pruža iskoristivo i praktično sučelje za pregled Subversion repozitorija, za isticanje dijelova
koda i usporedbu inačica datoteka. Trac se pomoću dodataka može modificirati tako da koristi
neki drugi sustav za kontrolu inačica.
Slika 41 - Pristup Subversion repozitoriju pomoću Trac web sučelja
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 51 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
Kontrola korisnika
Trac sadrži jednostavan sistem dozvola vezanih uz to koji korisnik smije čemu pristupiti. Uz
navedene mogućnosti, Trac je proširiv pomoću dodataka (engl. pluginova).
Wiki stranice
Trac ima mogućnost izrade Wiki stranica u sklopu projekta, slično kao Assembla.
5.3 Subversion (SVN)
Subversion je besplatni alat koji se koristi u sklopu Traca kao repozitorij koda i dokumentacije i
za kontrolu inačica (naravno, može se koristiti i samostalno.) Subversion repozitorij, osim
trenutnih inačica datoteka, pamti i sve promjene učinjene na datotekama. To omogućuje pregled
svih promjena podataka i vraćanje starih inačica.
Subversion funkcionira na principu poslužitelj – klijent. Na poslužitelju se nalazi repozitorij, te
korisnik skida sadržaj repozitorija sa poslužitelja. Korisniku se standardno šalju najnovije inačice
datoteka, no može zatražiti i starije inačice. Korisnik nakon učinjenih promjena šalje nove
inačice datoteka poslužitelju, te se stvara nova inačica repozitorija sa tim promjenama ako nema
konflikata.
Jedan od glavnih zadataka Subversiona je da onemogući nesporazume između korisnika koji bi
rezultirali time da jedan korisnik nesvjesno poništi promjene koje je drugi korisnik učinio. Ovo
bi se dogodilo u slučaju da oba korisnika skinu repozitorij, promjene istu datoteku, i pošalju
promijenjenu datoteku u repozitorij. Subversion detektira ove situacije i označava datoteku kao
konflikt, te ne dozvoljava promjenu dok se konflikt ne razriješi.
Najčešća struktura SVN repozitorija je takva da sadrži direktorije trunk, branches i tags.
Direktorij trunk sadrži glavni projekt, te se mijenja kako se projekt mijenja. Direktorij branches
služi za spremanje „grana“ projekta – istovremeni pokušaj održavanja više različitih inačica
projekta. Direktorij tags služi za spremanje \"slika\" stanja projekta u određenom trenutku.
Korišteni alati mogu se pronaći na u poglavlju 7. Korištena programska potpora.
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 52 od 53

Napredno programsko inženjerstvo: Mrežna usluga formalne verifikacije (SMV) Verzija: 1.0
Tehnička dokumentacija Datum: 18.12.2007
6. Literatura
1. Model Checking - Wikipedia
URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Model_checking
2. K. L. McMillan - The SMV system for SMV version 2.5.4 (SMV manual)
URL: http://www.cs.cmu.edu/~modelcheck/smv.html
3. Web servis - Wikipedia
URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Web_service
4. Seminarski rad: Tehnologija web servisa (Vesna Jelčić, 2007.)
URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Web_service
5. CodeIgniter User Guide Version 1.5.4
URL: http://codeigniter.com/user_guide
6. Assembla FAQ
URL: http://www.assembla.com/wiki/show/brakeoutdocs/FAQ
7. Trac FAQ
URL: http://trac.edgewall.org/wiki
7. Korištena programska potpora
1. CodeIgniter – PHP framework
URL: http://codeigniter.com/
2. MooTools – JavaScript framework
URL: http://mootools.net/
3. ISO slika Debian 4.0 – distribucija operacijskog sustava Linux
URL: http://cdimage.debian.org/debian-cd/4.0_r2/i386/iso-dvd/
4. Program SMV za Unix/Linux platforme
URL: http://www.cs.cmu.edu/~modelcheck/smv.html
5. Lampp web poslužitelj (Apache, PHP i MySql)
URL: http://www.apachefriends.org/en/xampp-linux.html
6. Assembla – web servis za upravljanje projektima i izradu programske potpore
URL: http://www.assembla.com
7. Trac – web servis za upravljanje projektima
URL: http://www.edgewall.org
8. Subverison – aplikacija za kontrolu inačica
URL: http://subversion.tigris.org
©FER, 2008
FER 2 - Projekt Stranica 53 od 53