R campayo

16,744 views
16,441 views

Published on

Alternativna metoda učenja stranih jezika pomoću asocijacija.

Published in: Education
0 Comments
23 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
16,744
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
147
Actions
Shares
0
Downloads
781
Comments
0
Likes
23
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

R campayo

  1. 1. Chia1
  2. 2. Chia2
  3. 3. Chia3
  4. 4. Chia4
  5. 5. Chia Um je ravnodušan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i težiti nekom cilju,napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmišljanje o rezultatu moglo bi zakočiti radmozga i pojačati stanje nervoze, napetosti i straha od pogrešaka. Usredotočimo se zato nasnove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tadadolaze sami od sebe. Čovjek koji umije koristiti maštu uvijek je pun ideja. Uspijeva rješavati probleme i bitisretan bez obzira na okolnosti, zato što uvijek nalazi izlaz i utjehu. Ramon Campayo 5
  6. 6. Chia Zahvale Posve sam nedavno počeo pisati o problemima učenja stranih jezika i učenicima kojisu mi s povjerenjem dolazili na tečajeve; nakon toga je nastao i e-tečaj. U početku nisamposvećivao puno pažnje metodici učenja jezika, ali ubrzo se pokazalo da to pitanjemnoge zanima, pa sam bio zamoljen da se time pozabavim. U tu sam svrhu proučio zanimljive i opsežne materijale i razradio novu metodiku.Sada se učenje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji tečaj. Mnogi su se učenici ispisali sa specijaliziranih tečajeva i počeli samostalno učiti jezikuz pomoć metodike koja je mnogo učinkovitija i zabavnija od onih prema kojima suranije učili jezike. Upravo tu metodiku sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi. Poznato mi je da neki od mojih učenika istodobno uče čak šest jezika, i to bez većihnapora! Nakon nekog vremena primijetio sam da je odsjek mojeg foruma posvećenučenju jezika postao najposjećeniji. To me i potaklo da ovoj temi posvetim najviše pažnje i da se prihvatim pisanjazasebne knjige. Neizmjerno sam vam zahvalan, poštovani učenici, što sa mnom dijelite svoje snove. Ramon Campayo 6
  7. 7. Chia Predgovor U ovoj knjizi opisuje se učinkovita metoda koja će vam omogućiti da naučite bilo kojistrani jezik, čak i kad počinjete od "nule" i ne znate niti jednu jedinu riječ. Nadam se da će vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, čak i ako ste prije - uškoli, na tečajevima stranih jezika ili čitajući udžbenike - stekli dojam da je učenjestranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno naporno, ili da nemate šanse uspjeti jer senikada prije niste bavili jezicima. Osobito bih ovu knjigu volio posvetiti pojedincima koji su izgubili vjeru u sebe, idokazati da svatko ima sposobnosti za učenje jezika, jednostavno zato što su mogućnostiljudskog uma bezgranične. Želim dokazati da ključ uspjeha leži u efikasnoj metodi koja respektira naše mentalnemogućnosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane reflekse. Nadam se da će mi čitateljpovjerovati i čitati ovu knjigu bez žurbe i od početka, ne izostavljajući ništa. Čitajući poglavlje za poglavljem, počet ćete s primjenom nevjerojatne metodike, takvešto će odmah raspršiti sve iluzije koje vas uvjeravaju da je učenje jezika težak zadatak.Iznenada ćete otkriti da ste postigli uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati. Dakle, predlažem vam okladu: kladim se da ćete danas zavoljeti učenje stranih jezika. Vjerujem da bi ova knjiga mogla pokrenuti pravu revoluciju u učenju jezika, zato štouistinu svaka osoba može primijeniti ovdje izloženu metodu za učenje svakog jezika. Volio bih učiniti nešto dobro za sve svoje čitatelje - pružiti im priliku zasamospoznaju, za otkrivanje beskrajnih novih mogućnosti koje u njima leže. Također, volio bih vam pomoći da razvijete imaginaciju i kreativne pristupe upostizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest pokretač misli.Svima vama, djeci, tinejdžerima i starijima, želim mnogo sreće i... . . .doviđenja! Adios.Auf Wiedersehen. Arrivederci. Au Revoir. Dosvidanija. Bye-bye. Adeus. Hej da. Ramon Campayo 7
  8. 8. Chia Važan savjet Učenje stranog jezika složen je zadatak i traži mnogo vremena. I nakon nekolikogodina učenja mnogi ljudi shvate da ipak nisu naučili slobodno i pravilno govoriti. Metodika u ovoj knjizi omogućuje vam da se, nakon jednog čitanja i usvajanjaosnovne ideje (naravno, uz uvjet da slijedite sve vježbe i preporuke), odvažite govoriti nastranom jeziku po vlastitom izboru, uz uvjet da ste (samo) 7 dana utrošili na praktičnevježbe. Počnite od najjednostavnijeg - pročitajte knjigu i naučiti ispravno slijediti sve upute.Shvaćam da će se uvijek naći neki "nestrpljivko" koji želi progovoriti na nekom jezikuprije nego što ga je počeo učiti, a nije pročitao knjigu od korica do korica. Doista, odmahćete uočiti određeni napredak, ali oboružajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom. Kako biste postigli cilj, dat ću vam prvu, prilično jednostavnu preporuku (koje semnogi ljudi teško drže, što ih onda ozbiljno priječi u učenju jezika). Zapamtite sljedećejednostavno pravilo:Čitajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem. Na kraju knjige naći ćete poglavlje "Zona kontrole". To posljednje, 23. poglavlje,pomoći će vam da provjerite napreduje li proces učenja pravilno i jeste li moždapropustili nešto bitno. Tamo se nalaze tablice u kojima trebate praviti bilješke. Pravilo jejednostavno - ne smije se prijeći na sljedeći zadatak dok ne dovršite onaj prethodni. Metoda rada prema tom programu prilično je jednostavna: označavajte točke kojeodgovaraju pročitanom i usvojenom gradivu. Takav će vam pristup omogućiti da izbjegnete pogreške i da znate što trebate raditidalje, jer je u procesu učenja neophodno vraćanje na već pročitana poglavlja. Skrenite pozornost i na još jedno vrlo zanimljivo poglavlje, "Moguće teškoće". Tamosam pokušao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati sva pitanja i teškoće što se uodređenim trenucima mogu javiti u nekih čitatelja. Čitanje ove knjige je jednostavno, sva su pitanja detaljno obrađena i popraćenauistinu brojnim primjerima, kako bi se gradivo usvojilo s lakoćom. Knjiga će vam pomoći da razvijete najvažnije funkcije mozga: kreativno mišljenje isposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit će vam kreativno mišljenje, koje jošzovemo mašta, jer je upravo ono najvažnija mentalna sposobnost. Osim toga, značajnoćete poboljšati pamćenje i sposobnost učenja. 8
  9. 9. Chia Pitanja povjerenja napisala je M. Jesus Garsia (Ramonova supruga) Bilo je to pred Božić 2005. godine, jednog hladnog prosinačkog jutra. Ramon je radiona ovoj knjizi i rad je počeo donositi prve rezultate. Poželjela sam vam nešto reći o tojmetodi učenja jezika - ono što bi moglo biti korisno i što će oduševiti mnoge čitatelje.Zato sam zamolila Ramonovo dopuštenje da napišem nekoliko odlomaka. Ramon jeodmah pohitao prema pisaćem stolu, pružio mi je čisti papir i rekao: "Samo naprijed!" Kada mi je Ramon rekao da se sprema napisati knjigu o idealnom načinu shvaćanja iučenja stranog jezika, njegova mi se ideja vrlo svidjela jer u naše doba svaka osoba moraili želi nešto naučiti. Odmah sam pomislila kako bi to bilo izvrsno da svima olakšamo tajzadatak. I zato vam sada želim ispričati zadivljujuću, malo poznatu priču. lako imam vlastitu malu tvrtku u Albaceteu, nakon deset godina života s Ramonomobično ga pratim na njegovim putovanjima, natjecanjima, konferencijama, izložbama iseminarima. Tako smo prije nekoliko godina zajedno otputovali u Njemačku. Dogodilose to u studenom 2003, nedugo prije njegova trijumfa, onih fantastičnih 15 svjetskihrekorda. Ukrcali smo se na let za Munchen i, čim smo se odvojili od tla, Ramon je izvadio izfascikla neke čudne papiriće (o njima ćete nešto više saznati poslije) i mali elektronskirječnik na koji je spojio slušalice, i počeo je nešto slušati. Iako je već i prije činio još neobičnije stvari, ipak sam ga pitala što to planira raditi idobila sam odgovor koji me je šokirao. Ramon je zapravo odlučio učiti njemački jezik,zato što je konferenciju za novinare koja se trebala održati istu večer, odmah nakonnašeg dolaska u Njemačku, htio voditi na tom jeziku. Nasmijala sam se jer Ramon uopće nije znao njemački, a u školi je učio francuski.Osim toga, sve svoje dosadašnje presice uvijek je održavao na engleskom. Čak sam se u šali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta (oko dva sata) potrošiti naučenje njemačkog. Ramon je posve ozbiljno odgovorio: "Ne, gladan sam, pa ću sigurnonešto pojesti i popiti kavu." 9
  10. 10. Chia Nikada nisam sumnjala u Ramonove sposobnosti, niti u njegovu metodu, jer je predmojim očima ostvarivao nevjerojatna postignuća ljudskog uma. U takvim trenucimaobično pomislim: "To je genijalno". Ramon je bio zauzet tijekom cijelog leta (uz stanku za ručak) sve do posljednjih desetminuta prije slijetanja. U trenutku kada je uzimao prtljagu pitala sam ga o rezultatu - je li naučio govoritinjemački. Na to mi je Ramon sa osmijehom odgovorio: "Jesam! Govorim već dostadobro". Odmah smo krenuli u hotel, a zatim na konferenciju za novinare, u Starnberg, namjesto gdje se kasnije trebao održati svjetski festival rekorda na kojem su se okupljalinajveći umovi svijeta. Za vrijeme koje je preostalo do početka presice Ramon senijednom nije vraćao svojim bilješkama. Naprosto je započeo presicu na njemačkomjeziku. Još uvijek se sjećam koliko me je to potreslo. Ne znam što je govorio, no posve sam sigurno čula govor na njemačkom jeziku. Sjećam se kako mi je Ramon pričao da se odlučio našaliti pa mu je prva rečenica bila:"Dobra večer. Vrlo dobro govorim njemački." Publika je pozorno slušala njegovo predavanje, no najviše me je potresao trenutakkada su mu nakon predavanja počeli postavljati pitanja na njemačkom. Ramon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da preformuliraju(gramatičku konstrukciju) pitanja kako bi ih shvatio. Nakon toga bi se razgovor nastavio. Kada je predstavljanje završilo, domaćin se naklonio i rekao Ramonu da mu se vrlosvidjela konferencija, no dodao je: - Trebali biste još poboljšati svoj njemački. Na to jeRamon odgovorio: - Naravno, samo mi dajte malo više vremena. Čovjek je odmah upao u zamku Ramonova odgovora te je iznova pitao: - Kako dugo već učite njemački? Na to Ramon odgovorio: - Točno 1 sat i 45 minuta. Takav je odgovor izazvao lavinu smijeha u publici, a čovjek koji je postavio pitanjeostao je stajati otvorenih usta. Na tome je stvar završila, a sva sljedeća pitanja novinara bila su isključivo na temustranih jezika - kako bi ih trebalo usvajati i učiti. Na tečajevima posvećenim metodama brzog čitanja i pamćenja Ramon govori oidealnom i najučinkovitijem načinu učenja svakog stranog jezika. Toj se temi posvećujeotprilike jedan sat i dvadeset minuta: to je dovoljno vremena za izlaganje teorije injezinu primjenu u praksi. Tako učenici stječu ozbiljnije razumijevanje tog pitanja ijasnu predodžbu o tome kako vježbati. 10
  11. 11. Chia Kada smo napustili dvoranu u kojoj se održala presica, pitala sam Ramonu kako mu jeto uspjelo. Odgovorio je da se polusatno zapamćivanje nekoliko stotina riječi ni po čemune razlikuje od zapamćivanja stotina igraćih karata. Odmah sam ga priupitala, što je lakše zapamtiti: "dečka tref i "sedmicu pik" ili paknjemačke riječi treffen (susresti) i Gedachtnis (pamćenje). Ramon je odgovorio da ćeriječ korištena unutar konteksta sama voditi sljedećoj, naravno, ako znaš što želiš reći,dok je s kartama posve drukčije: svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i međusobnonisu nikako povezane. Besmisleno je misliti da je Ramon napamet naučio govor koji je održao na presici.Usvojio je dovoljno riječi da bi na njemačkom izrekao ono što je mislio na španjolskom ida bi razumio postavljana pitanja. Priča je gotova, no voljela bih vam ispričati još jednu. Početkom 2004. godine Ramonmi je predložio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu ubrzom pamćenju koje se trebalo održati u studenom. Odgovorila sam mu da nisamnimalo spremna i, osim toga, nikada ga ne bih mogla pobijediti. Evo našeg razgovora: - No mogla bi zauzeti drugo mjesto. - To se neće dogoditi, nisam sposobna za tako nešto. Osim toga, imala bih vrlo malovremena za pripreme - svega deset mjeseci, da bih mogla računati na drugo mjesto nasvjetskoj razini. - Imamo dovoljno vremena, zato se ne brini, no naravno da ćeš morati vježbati satvremena dnevno, četiri do pet puta tjedno. - Jedan sat dnevno? Trošit ću samo četiri ili pet sati tjedno na vježbe? I ponovno me je potresao njegov odgovor; nisam znala kako da reagiram- je li Ramon genij ili luđak? - Uz tako malo vježbe uspjet ću nešto postići? Moći ću dobiti višu ocjenu od ostalihprofesionalaca? - Da, no samo ako prođeš isplaniranu poduku, - odgovorio mi je riječima kojima,naravno, nisam povjerovala. Ramon me je uvijek iznenađivao svojim postignućima, iako mi to sada ne izgledatoliko neobično. No u tom slučaju bilo je osobito teško povjerovati u čudo jer je lopticabila prebačena meni. Želio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. Drugim riječima, sve je ovisilo omeni, ne o njemu, i upravo me je to plašilo; osim toga, iskreno rečeno, nisam bilaspremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti za kvizove iz pamćenja. Možda i nije bioposve siguran u moje sposobnosti, no svakako je vjerovao da je to moguće. Dok sam razmišljala nad tim pitanjem, Ramon me je promatrao i kao dobar psiholog,pročitao mi je misli. Znao je da sumnjam i zato je prekinuo moja razmišljanja: - Obećajem ti da ćeš sve uspješno prevladati i da će poduka biti zanimljiva. To će tipostati hobi kojem ćeš se poželjeti vraćati svaki dan. Zabavit ćeš se i uživati. 11
  12. 12. Chia Pristala sam, rekla sam da ću pokušati, no ne mogu ništa obećati. Tako su prolazilidani i doista, poduka mi je bila ugodna. Bilo je vrlo zanimljivo i taj jedan sat koji smoprovodili vježbajući prolazio je neprimjetno. Često me je Ramon morao zaustavljati i nijedopuštao da vježbam dalje. Govorila sam mu: - Hajdemo još malo, baš mi dobro ide. On je odbijao i odgovarao da je došao pravi trenutak da se nastava prekine. - Osjetila si zadovoljstvo od vježbanja i ako sada završiš, sačuvat ćeš to raspoloženjecijeli dan, a sutra će ono biti još bolje. Morao je to govoriti jer je bio moj trener, a ideja mojeg sudjelovanja u natjecanjutakođer je bila njegova. Moj je napredak bio očit, porasla je sigurnost u vlastite sposobnosti, iako su me,iskreno rečeno, neposredno prije početka prvenstva u Starnbergu (Njemačka), 7.studenog 2004. godine, razdirale sumnje glede rezultata koji bih mogla postići. Ramon jeosjećao moju nesigurnost i poticao me: "Ne brini o rezultatu, on će doći sam od sebe.Uživat ćemo i sve uspješno prevladati". Ramon je nastupio prvi i kao uvijek, okružili su ga novinari, organizatori i suci.Ostvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te je nesumnjivo zauzeo prvo mjestoi u natjecanju iz brzog pamćenja. Pripremila sam se jer sum trebala nastupiti iza njega,tako je odlučio ždrijeb. Dvorana vibrira uzbuđenjem gomile koje je potaknuto njegovim podvizima, sjedamza računalo u očekivanju početka nastupa. Razina sudionika iznimno je visoka, moram sesilno potruditi. U glavi mi se vrti sumo jedna misao: "Jao! Bilo bi bolje da sam nastupilaprije njega!" Osjećam lagani pritisak i to me zabrinjava. Sjedim na mjestu, a Ramon mi prilazi ikaže: "Radi sve onako kako si mnogo puta radila kod kuće". Slažem se, no upozoravamokupljeno gledateljstvo i organizatore da ne uspoređuju moj nastup s onim što je učinioRamon (da ih naše iznenađenje ne bi razočaralo). No Ramon odgovara: "Nije tako! Tvojinapori zaslužuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori bilo koje druge osobe". Gledau ekran ispred mene i kaže: "Opusti se i uživaj, kao da nema nikoga pokraj tebe, kao da sisama doma. Ne brini, u blizini sam i pomažem ti u mislima, čini to što činiš." Kada se Ramon udaljio od mene primijetila sam da je nešto tiho rekao glavnom sucu,a zatim su najavili da će sada nastupiti njegova supruga koja je laik i koja je vježbalasvega nekoliko mjeseci. Te su me riječi vrlo ohrabrile. Iako je dio gledatelja napustiodvoranu, većina je ostala da pogleda moj nastup. No pretpostavljam da ih je uglavnomprivuklo to što sum "Ramonova učenica". S radošću se prisjećam tog prvenstva. Sve je prošlo vrlo brzo i na kraju sam zauzeladrugo mjesto u svijetu nakon Ramona (bilo je nemoguće nadmašiti ga). Bila sam ispred 12
  13. 13. Chiaengleskog prvaka Creightona Carvella u decimalnim brojevima, i samo je Ramon uspiopostići bolji rezultat od mojeg. Naposljetku, voljela bih vam reći nešto o tim natjecanjima: najvažnije je vjerovati usebe i ne misliti na rezultat koji hoćete ili nećete postići. Te misli mogu izazvati strah inapetost, a vi biste zapravo trebali uživati neovisno o rezultatu. Trebamo naučiti vjerovati u sebe, iako naši rezultati katkad nisu najbolji. Razmislite osljedećem: život ide dalje i pred vama su nove prilike da se izrazite, naravno, ako nistedigli ruke, te ako ste spremni prihvatiti bilo koji rezultat. Kao što kaže Ramon, istinskasnaga misli počiva u osjećajima, u duši, unutar nas samih. Na kraju mi preostaje samo da vam poželim jednaku radost u čitanju ove knjige,kakvu sam ja osjetila prije. Nećete ništa izgubiti i sigurna sam da nećete žaliti zbogutrošenog vremena. 13
  14. 14. Chia 1 Učenje jezika - ništa lakše Istinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam mnogo putovati pocijelom svijetu; ne znam jeste li obraćali pozornost na sljedeću činjenicu, ali siguran samda ćete se složiti s mojim zaključcima. Pogledajte bilo koju zemlju - svi gradovi imajuzajedničke crte, svi stanovnici izvrsno govore svoj jezik i s lakoćom se međusobnorazumiju, je li tako? Čak i tamo gdje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo dobro ibez ikakvih teškoća. Mnogo je složenije ovladati pisanjem, upravo to i ne mogu činitinositelji jezika koji nisu ovladali pismom. Ako se slažete s tim da je učenje životnoneophodno, vrijeme je da temeljitije počnemo učiti jezik. Čak i neki od naših sugrađana prave pravopisne pogreške (ipak je to prilično složeno),a još lošije ide ljudima koji tek počinju učiti jezik. Oni će se nesumnjivo suočiti spreprekom ako osim želje da govore jezik, od prvog tata učenja pokušavaju ovladati ipismom. Svaka je osoba sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji mnogo vrlo "rijetkih"riječi i da je potrebno mnogo vremena da bi ih se naučilo pisati (što je najsloženije).Upravo taj primjer objašnjava zašto 95 posto ljudi koji pokušavaju učiti strani jezik trpineuspjeh. Zapravo, kada na samom početku naiđu na teškoće, očekuju isto i od svegaostaloga. Te ljude uvijek nešto koči, teškoće će uvijek biti prisutne. Budući da istinskasnaga uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osjećaju da je učenje jezika vrlo teško.U tom slučaju to zapravo i jest istinito. No i dalje ostaje činjenica da i neobrazovani ljudimogu govoriti materinskim jezikom, odnosno da je govor na stranom jeziku značajnolakše svladati od pisma. Sposobnost izražavanja na stranom jeziku mnogo je važnija, jerkada dolazite u stranu zemlju i prilično dobro govorite njezinim jezikom, nećete naići nina kakve suvišne probleme (barem u području komunikacije), baš poput rijetkihnepismenih domaćih stanovnika. Sjetimo se djece koja prvo uče govoriti i tek poslije prelaze na pisanje. Ako pokušatepoučiti mališana pisanju u razdoblju dok uči govoriti, djetetov će se razvoj usporiti zbogpojave teškoća pa će najvjerojatnije izgubiti želju za učenjem ili razviti određenekomplekse. 14
  15. 15. Chia Nešto slično proživljava 95 posto ljudi koji uče strani jezik u školama i na fakultetima,dok čine jedva primjetne pomake i postižu tek minimalan uspjeh, čak i nakon nekolikogodina. To se događa zato što se učenje jezika (baš poput mnogo toga drugoga) odvijaneprirodno i učenici se neprestano susreću s teškoćama koje koče njihov napredak. Dakle, mislite li da je učenje jezika teško? To nije tako. Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, to ne može biti teško. Ako osoba nailazi na teškoće, to se događa zato što čini nešto pogrešno, a ne zato štojoj jezik teško pada, i svakako ne zato što ne posjeduje sposobnosti, a upravo to mnogipočinju vjerovati. Zapravo, svaka je "neznalica" jednom s lakoćom savladala barem jedanjezik. Ako možete povjerovati u sebe i u svoju sposobnost da pravilno i tečno govorite irazumijete govor drugih ljudi, to zaslužuje poštovanje. Mnogi ljudi misle da dobro vladaju svojim jezikom zahvaljujući tome što njimegovore od djetinjstva, no nisam siguran da je to tako i iskoristit ću priliku da razbijem tajmentalni stereotip. Smatram da odrasla osoba posjeduje bolje vještine učenja od malogadjeteta. Zapravo, siguran sam da odrasla osoba može prilično temeljito svladati jezik za 7dana, što mala djeca ne mogu. To mogu učiniti samo ljudi koji su zašli u određenu dob,koji posjeduju minimum sposobnosti, no pritom se zanimaju za predmet. Što to onda djeci omogućuje da govore materinskim jezikom i toliko brzo uče? To je vrlo lako objasniti: djeca nemaju izbora - čine to jer moraju, jer je to naprostoneophodno, zahvaljujući ponavljanjima i dr. Drugim riječima, ništa im nije važnije odtoga. 1. Primoranost. Nju mi stvaramo, zar ne? Djeca ne mogu ne slušati ono Sto imsvakodnevno ponavljaju odrasli. Ne smatram da je to loše, nimalo. To je dobro. Štoviše,drukčije ne može ni biti. Samo nastojim objasniti prednosti (ne sposobnosti) koje zarazliku od odraslih imaju djeca koja usvajaju govor. 2. Neophodnost. Djeci je neophodno da nauče priopćavati svoje potrebe: da su gladna,žedna, da im je pelena puna, da im nešto smeta... Za razliku od odraslih, u djece sepojavljuje nužnost usvajanja jezika, u svrhu preživljavanja. 3. Ponavljanje. Odrasli uvijek ponavljaju djeci mnogo puta jedno te isto, zbog čega imriječi postaju vrlo poznate. 15
  16. 16. Chia 4. Stalnost. Obratite pozornost da dijete sluša materinski jezik i govori njime svakidan tijekom mnogo sati. Usporedite to s odraslom osobom koja vježba samo dva do trisata tjedno. Kada bi dijete pričalo nekoliko sati ljetino utorkom i četvrtkom, a ostalovrijeme šutjelo, zar bi naučilo jezik? Odrasloj osobi ne treba toliko vremena da bi naučila strani jezik, zapravo treba jojsasvim malo vremena i upravo ću vam o tome govoriti nešto poslije, no zasad zapamtitetaj primjer. 5. Dosada. Dijete trenutno nema ništa drugo što bi ga zaokupljalo. Mogli bismo spomenuti i druge stvari koje djeci pomažu u učenju -dječje televizijskeemisije, upečatljivi crtani filmovi s dražesnim likovima (Šteta je što takvih nemapreviše!) i dr. Djeca svugdje čuju jezik koji uče. Na taj način, djeca su neprekidno uronjena u jezičnu sredinu i pod pritiskom sunužnosti da brzo ovladaju jezikom. No ako okupimo grupu mališana i odraslih te s njimaprovedemo nekoliko sati poduke, uzimajući pritom u obzir stupanj spremnosti iindividualne osobitosti svakog učenika, odrasli će nesumnjivo usvajati gradivo brže ibolje od mališana, iako većina iskreno misli da mala djeca posjeduju veće "sposobnosti zaučenje". Ostaje činjenica da djeca uče materinski jezik primorano i tu se skriva najveća inajvažnija tajna. "Želim naučiti verbalno komunicirati zato što je to neophodno." -upravo tako djeca brzo usvajaju materinski jezik; naprosto nemaju drugog izbora. To me je otkriće potaknulo na pisanje ove knjige: Svim ljudima treba pokazati da je vrlo lako naučiti jezik i da pritom nije važno kolikovam je godina. Učenje novog jezika najjednostavnija je i najzabavnija aktivnost nasvijetu. Ako se s tim ne slažete, znači da nešto činite pogrešno. Odrasla osoba koja žuri naučiti nepoznati jezik slična je osnovnoškolcu koji u školisluša nastavu ih mnogo predmeta. Ako se neki predmet izlaže nelogično i zamršeno (toje čest slučaj s matematikom), učenik brzo dolazi do zaključka da je običnoj osobimatematika nepojmljiva i da bi trebao biti genij da se snađe u tom užasu. Kada bi djeca od rođenja posjedovala bolje vještine učenja od odraslih, ne bi prolazilanikakve poteškoće u učenju složenijih predmeta. No sada se s tim mnogi neće složiti, jerstupanj kulture na nacionalnoj razini postaje sve niži, što je posljedica lošeg obrazovanja.Govorim, konkretno, o Španjolskoj - jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotakstanovništva vlada stranim jezicima. Vratimo se primjeru sa školom: mnogi učenici uspijevaju usvajati gradivo na nastaviili uzimaju dodatne instrukcije te također usvajaju predmet. No prilično se često događada učeći matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve isključuju maštu. Naprimjer, svi smo učili polinome, trigonometriju, limes funkcije, logaritme,eksponente, itd. No koliko srednjoškolaca ili odraslih može objasniti što ti pojmovi doista 16
  17. 17. Chiaznače i čemu služe? Jesmo li ikada shvaćali čemu služi prirodni logaritam? Što je e? Štoje eksponent? Učenici se najčešće sjećaju kako je njihov učitelj matematike popunjavao školskuploču brojevima, čudnovatim znakovima i "dokazima", dok su oni promatrali njegoveradnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s olakšanjem. Tajna nije u tome da dijete ili odrasla osoba imaju želju za učenjem, uistinu nam jepotrebna dobra metoda poučavanja koja pomaže da se usredotočimo i uključimo maštu, atakođer pomaže shvatiti što točno proučavnino i kako da primijenimo stečena znanja.Takva metodika treba omogućiti učeniku da uči samostalno i crpi dodatne podatke izpostojećih. Ne mimo učiti, nego i PROUČAVATI. Još nisam sreo čitatelja u kojem bi moja knjiga ubila želju za učenjem. N i t k o od tihčitatelja ne misli da više nije u pogodnoj dobi ili da ne posjeduje sposobnosti za učenjestranih jezika. Ako sačuvate volju i vjeru u sebe, prateći sve preporuke iz knjige, ne samoda ćete moći učiti jezike, već ćete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposobnostima.Obećajem vam da će upravo tako i biti! 17
  18. 18. Chia 2 "Želim" ili "Volio bih"? Iako se planiram usredotočiti na učenje stranih jezika, materijali ovog poglavljakorisni su i za druge slučajeve. Ako kažemo da "želimo" nešto učiniti, trebamo bitispremni "činiti"; a ako nam nešto ne uspijeva, razlog je u tome što bismo to zapravo tek"voljeli činiti". Kako se to događa u životu? Prilično često ljudi izgovaraju rečenicu poput: "Želim se upisati u teretanu." Pretpostavimo da ste nakon nekog vremena ponovno sreli tu osobu u gradu. Ako jepitamo: "Kako ti ide u teretani?" Odgovor će najvjerojatnije zvučati: "Još uvijek se spremam upisati." Ako se pak pozanimamo zašto osoba to još uvijek nije učinila, vjerojatno ć e m o čuti: "Nisam imao vremena" ili "Nisam uspio." To je slično ponašanju ljudi koji govore: 18
  19. 19. Chia "Želim krenuti na dijetu da smršavim" Slično prethodnom slučaju dobit ćemo gotovo jednak odgovor: " J o š uvijek nisam, ali se spremam." Jasno je da ljudi koji posjeduju "snažniju" volju, mogu reći: " I ako se još nisam toga ozbiljno prihvatio, želim početi." Isto se događa ljudima koji kažu "želim" naučiti strani jezik, dok bi ga zapravo tek"voljeli naučiti". Riječ "želim" mnogo je jača od riječi "volio bih". Razmotrimo gdje prolazi crta između ta dva pojma. U trenutku kada (osoba izgovara"voljela bih nešto učiniti", ona shvaća da se to možda nikada neće dogoditi - upravo je tugranična crta:• onaj tko doista želi nešto postići, uvijek ulaže napor i, naravno, naposljetku postiže cilj. Željeti znači djelovati, bez nekih izgovora;• s druge strane, ako bi osoba voljela nešto postići ili nešto svladati, a u dubini duše to ne želi (iako nije svjesna da ne želi), ni u čemu neće uspjeti jer zapravo to i ne želi. Osoba unaprijed odustaje od postizanja cilja zato što ne čini ništa da se dokaže suprotno. Dakle, uvijek je moguće naći izgovor, opravdanje za neispunjene obaveze, a riječi"volio bih to učiniti" kombiniraju se s izgovorom "teško je odabrati pogodan trenutak". Takvi se ljudi lako odriču vlastitih želja, lako ih je razuvjeriti i nagovoriti da seodreknu sličnih okolnosti uz bilo koji izgovor. - Hoćete li upravo sada upisati tečaj? - U pravu ste, ali bolje je da pričekam do sutra. Danas sam imao loš dan i jako samumoran. 19
  20. 20. Chia Svi mi toliko mnogo govorimo o tome što bismo trebali učiniti. Najteže je početidjelovati i mi često, tek što smo započeli rad, mijenjamo planove. Događa se i to da novuaktivnost pretvaramo u neku drugu - bolju (ili lošiju) od one koju smo prvotnoisplanirali. Ako želite nešto postići, budite uporni i ne odustajte, osobito ne nakon što se suočite sprvim poteškoćama. Zato prije nego što krenemo učiti jezik, trebamo znati želimo li to doista, jer može sedogoditi "da bismo samo voljeli učiti jezik", odnosno voljeli bismo da nam netko poklonisvoja znanja bez ikakvih napora s naše strane. Jednako kao što bismo voljeli da se našetijelo čudesno preobrazi -bez dugotrajnih treninga u teretani ili polugodišnje strogedijete. Bolje je tome pristupiti s druge strane, ne obraćajući pažnju na rezultate i nezanemarujući svoje mogućnosti ili sposobnosti. Ako uživate u tome što radite, vrijeme ćesamo pojačati vašu želju za učenjem, za razliku od situacije kada su sve misli usmjerenena rezultat pa ne uspijevamo uživati u procesu. Vrijeme će puzati poput kornjače inaposljetku ćete se odreći zadanog cilja. Treba primijeniti metodiku koja će vamomogućiti da s lakoćom napredujete i dođete do samoga kraja, jer je čovjeku svojstvenoda posustaje čim se suoči s prvom teškoćom. 20
  21. 21. Chia 3 Teškoće u učenju jezika Kada osoba počinje učiti strani jezik, suočava se s mnogim teškoćama i preprekamakoje se pojavljuju sljedećim redom: 1) vokabular; 2) izgovor; 3) gramatika. Razmotrimo te prepreke detaljnije. Prva prepreka je najznačajnija, to je vokabular, ili leksik. Doista, kada otvorimo knjigunapisanu na nepoznatom jeziku, riječi nam izgledaju poput skupa čudnovatih znakovajer ne posjedujemo dovoljan fond riječi.Taj problem nema veze s izgovorom. Prvo što čitatelj vidi jesu tiskane riječi čije mu jeznačenje nepoznato, a tek poslije će učiti izgovor. Drugimriječima:Ako nemamo vokabular, teško bismo mogli naučiti izgovarati riječi ili usvojiti gramatiku,jer bez dovoljnog fonda riječi nemamo dovoljno materijala za rad. Druga prepreka je izgovor, ili fonetika. Iako će se učenik tek poslije suočiti s time, tajje zadatak prilično blizak vokabularu, jer svaka osoba poželi izgovoriti ono što jenapisala. U nekim europskim jezicima, kao što su španjolski, francuski ili njemački, izgovor sepodčinjava jednostavnim pravilima, te će i mala praksa biti dovoljna da se izbjegnevećina teškoća. Drugi jezici, poput engleskog, zahtijevaju veće napore zbog obiljaizuzetaka, no to ne čini jezik složenijim za učenje u početnoj fazi. 21
  22. 22. Chia U svakom slučaju praksa je neophodna, no s našom metodom učenja moći ćemonapredovati brzo, sigurno i uz minimum napora. To će nam omogućiti da lako naučimogovoriti bilo koji jezik. Treća, i posljednja, prepreka s kojom se suočavamo je gramatika. Ona uključujekonjugaciju glagola, nepravilne glagole, fraze, strukturu rečenice i dr. Ta se preprekapojavljuje na samome kraju, zato što u početku učenik ne zna značenje nijedne jedineriječi, a pogotovo ne sluti u kojem se vremenu koristi glagol. Sve nabrojene prepreke neminovno će se naći na putu osobi koja uči strani jeziktradicionalnim metodama. Jezik će stajati pred vama poput zida zbijenog od sve triteškoće istovremeno.Ako osoba koja uči jezik u nečemu "zaglibi", neće se otresti osjećaja da je učenje jezikavrlo složeno i skupo. Zapravo, malo tko se barem povremeno nije zamislio nad tim da je učenje stranogjezika vrlo teško ili da mu nedostaje sposobnosti. No mi znamo da je učenje jezika najlakša aktivnost na cijelome svijetu i da postojisvega nekoliko pravila čije nam praćenje može pomoći. Tajna nije u talentu, nego u tomeda zaobiđemo teškoće prisutne u neprirodnoj tradicionalnoj metodici učenja stranihjezika. Zamislimo se na trenutak nad time što se događa kada djeca uče govoriti. Onausvajaju jezik bez teškoća i lako prevladavaju sve prepreke. Djetetu nije važno izgovara li riječ dobro ili loše, bitno mu je samo da Je izgovori. Anajvažnije mu je da ga drugi razumiju. Zar mu ima smisla objašnjavati "važnost"gramatike? Dijete ne zna što je to, ona mu je nepotrebna (s gramatikom će se ozbiljnoupoznati tek u školi). Jednako bi s e trebalo događati sa svakom osobom koja počinjeučiti neki jezik. Kako mališan raste i navikava se na jezik, postupno usvaja gramatička pravila, no kadabi neko dijete pokušalo učiti materinski jezik prevladavajući sve tri prepreke (vokabular,izgovor i gramatiku) istovremeno, to mu naprosto ne bi uspjelo, a i usporilo bi njegovrazvoj. Bilo bi to preveliko opterećenje i prevelik psihički pritisak (o tome smo većgovorili u prethodnom poglavlju). Dijete će shvatiti da je to teško, što bi u budućnosti 22
  23. 23. Chiamoglo uroditi kompleksima pri učenju drugih predmeta i drugih jezika. Zapamtitesljedeće: Osjećaji su istinska snaga uma. Vaš odnos prema okolini oblikuje vaš doživljaj svijeta, vašu istinu, koja može biti drukčija od ostalih. Mislim da, u suočavanju s istim problemom, neki ljudi pokažu ravnodušnost, dok sedrugi pretjerano uznemiruju. Učiti i napredovati možemo samo ako uživamo u tome štoradimo i ako nas nikakve prepreke ne koce. Gradimo iluziju i s užitkom je pretvaramou stvarnost. Sve to postaje moguće ako, zahvaljujući svojem djelovanju, sačuvamo dovoljnoentuzijazma da dođemo do kraja.Istinski je užitak baviti se onime što nam se sviđa. 23
  24. 24. Chia 4Sistem učenja jezika Ramona Campaye (SRCI) Kako bi ljudi dobili priliku da primijene moju metodiku učenja, stvorio sam vlastitisistem učenja i zapamćivanja koji sam nazvao SRC {Sistema Ramon Campayo), a zatimsam taj sistem prilagodio učenju stranih jezika (SRCI - Sistema Ramon Campayo deIdiomas), preuzevši iz njega sve neophodno za učenje jezika. Osnovni vokabular koji trebate usvojiti i koristiti da biste progovorili na stranomjeziku za početak će se sastojati od 600 riječi, pomno odabranih. U tu ćemo svrhuproučiti učestalost korištenja riječi i njihove kombinacijske mogućnosti, odnosnomogućnosti formiranja novih riječi i rečenica. Rezultate možemo polučiti u svega sedam dana prakse, vježbajući otprilike satvremena dnevno. Na prvi se pogled čini da je to nemoguće, no svi koji su pročitali ovuknjigu i započeli s radom, uspjeli su ostvariti taj cilj. Naravno, kako bismo stvarnoostvarili željene rezultate, prije svega treba pročitati i shvatiti knjigu. Ne mogu pogoditikoliko za to vremena treba svakoj pojedinoj osobi, ne mogu odrediti mjesta gdje će netkousporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon toga poželi naučiti drugi jezik, neće moratiiznova čitati knjigu (iako bi i to nekome moglo biti korisno). Dakle, pročitavši cijelu knjigu i popunivši tablice (to će uzeti otprilike sedam sati),osoba može odmah postići nevjerojatne rezultate i samoj sebi dokazati da posjedujezadivljujuće sposobnosti - važno je samo da ih uspije primijeniti. Najvažnije je da će usvojiti dobar vokabular, uključujući izgovor svake liječi. Osimtoga, od koristi bi vam bio i računalni ili elektronski rječnik u kojem se može brzo naćiprijevod svake riječi. Poslije ćete naučiti smišljati neobične asocijacije i tu će u prednosti 24
  25. 25. Chiabiti oni koji su se već upoznali s mojom knjigom "Superpamćenje, superčitanje isuperučenje". No ne brinite, novim ću čitateljima pomoći - izložit ću detaljneinformacije zajedno s dobrim primjerima i raznim preporukama. Jedan od mojih najboljih učenika potrošio je manje od sat vremena na svladavanjeneophodnog vokabulara njemu nepoznatog jezika. Bilo bi dobro da se odmah naviknetezapisivati sve neobične asocijacije jer ćete luda manje vremena potrošiti na pripreme zaonih sedam iznenađenja što vas uskoro čekaju. U ovoj sam knjizi već pripremio tablice,kako bi vam bilo udobnije u njih bilježiti sve potrebne informacije. Iste ćete tablicepotom lako izraditi na računalu. Nadam se da već posjedujete želju i interes, a najvjerojatnije je da će Oni iz dana udan rasti. Važno je ne žuriti na prvim koracima kako biste naposljetku postigli dobrerezultate. Pažljivo pročitajte knjigu do kraja i pokušajte je shvatiti. To je vrlo lako i,uvjeravam vas, svidjet će vam se. Pa kako ćemo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana prakse? Zamislite da hodate ulicom rodnog grada i odjednom srećete stranca kojii vam se obraćasljedećim riječima: 1. "Dobar dan. Molim vas, kako ići na glavna ulica?" ili 2. "Dobar dan. Molim vas, kako dospjeti na glavna uličar Obratite pažnju na to da je jednu te istu misao moguće izraziti različitim riječima. Naš prvi cilj, koji ćemo realizirati praktički prvoga dana, jest da naučimo pričationako kako je to činio Tarzan, odnosno koristeći glagole u infinitivu. Ipak, nemojtemisliti da ćete doista govoriti poput Tarzana, vaš će govor u početku tek nalikovati nanjegov. Dakle, kako biste naučili govoriti na stranom jeziku, potrebno je poduzeti taj prvikorak. Poslije ću objasniti kako je moguće usavršavati jezik i pričati "ljepše", uz sve boljinapredak. Prva i najveća prepreka na putu učenja jezika je, kao što nam je svima poznato,obogaćivanje vokabulara, no tu je zadaću lako riješiti. I u tome će nam pomoći jedna odtajni moje metodike, iako ćemo o tome detaljnije govoriti u sljedećem poglavlju. 25
  26. 26. Chia Zato krenimo. Pokušajmo naučiti govoriti poput Tarzana, u infinitivima kojiprekrasno izražavaju našu misao i koji će se kasnije lako preobraziti u pravilne rečenice.Pokazat ću primjer toga kako ćemo govoriti jezikom Tarzana. Prethodne dvije rečenice(1) i (2) mogle bi zvučati ovako: 3. "Dobar dan. Molim vas, kako naći glavnu ulicu?" ili 4. "Dobar dan. Molim vas, doći na glavnu ulicu?" Sve su četiri rečenice točne po smislu, odnosno ostvaruju naš cilj, iako su rečenicebroj 3 i 4 tehnički ljepše, odnosno pravilnije. Zato je važno ispravno birati riječi. Ako ste nakon nekoliko dana učenja sposobni komunicirati sa strancem rečenicamapoput 3. i 4, može se pojaviti drugi problem. Stvar je u tome da će stranac pomisliti da viprilično dobro znate njegov jezik i zato bi mogao, naravno, početi objašnjavati brzo ipritom koristiti složene gramatičke konstrukcije i fraze, zbog čega ćete se najvjerojatnijezbuniti. Ako se to dogodi, trebate ga zamoliti da govori s vama na isti način kao i vi s njim -istim jezikom Tarzana. Njemu će to biti vrlo lako, a vi ćete tako sve razumjeti. Naučite napamet sljedeću rečenicu: "Molim vas, govorite sa mnom na isti način kao i ja s vama." Ako pak vidite da vas nije baš dobro shvatio, možete reći: "Molim vas, govorite sa mnom u infinitivima, da vas mogu razumjeti." Vrlo je jednostavno, zar ne? Tako ćete odmah moći komunicirati i voditi razgovor.Nositelj jezika na svako od četiri pitanja odgovorit će vam na slijedeći način: " I ć i ovom ulicom, stići na trg i skrenuti desno." Ili ne posve jezikom Tarzana: " I ć i ovom ulicom, a kada dođete na trg, skrenuti desno" Čak i ako kaže riječ "dođete" umjesto infinitiva "doći", gramatički korijeni glagola suzajednički pa ne biste trebali imati problema s razumijevanjem njegovih riječi. Na takav,prilično jednostavan način, moći ćete komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji. 26
  27. 27. Chia Ako je prolaznik upotrijebio neku vama nerazumljivu kratku riječ, "kada", naprosto ne obraćajte pažnju na tu riječ, naprimjer: " I ć i ovom ulicu, kada doći na trg, skrenuti desno Čak i bez te riječi, dobit ćete dovoljno informacija ako prepoznate samo glagol "doći" simenicama (ulica, trg...). Složit ćete se da su te riječi važnije o d ostalih. Obratite pažnjuna sljedeći očigledan zaključak: važno je dobro poznavati infinitive glagola.Nakon nekoliko dana prakse slobodno ćete se snalaziti u svakoj situ-aciji a opuštenostkoju steknete pričajući poput Tarzana, pomoći će vam poboljšati i usavršiti poznavanjejezika, i to upravo zahvaljujući ponosu i zadovoljstvu. Tada ćete poželjeti proučavatigramatiku i krenuti dalje. Kao što sam već objašnjavao, sada možete ući u kafić i zamoliti čašu piva: : "Molim vas, željeti pivo." Svima razumljiva rečenica u potpunosti će odgovarati našem sistemu. Osim toga,možete reći: "Molim vas, željeti uzeti pivo." No ta rečenica već sadrži neki rizik. Ako već prvog dana prakse koristimo riječ"želim" umjesto infinitiva "željeti", govoreći: "Molim vas, želim uzeti pivo" - konobar će pomisliti da dobro poznajete jezik i razgovarat će s vama koristeći složenegramatičke konstrukcije. Možda uspijete shvatiti sve i gotovo sve, ali na početnomstupnju ipak je poželjno graditi rečenice na sljedeći način: "Molim vas, željeti uzeti pivo." To će vam omogućiti da situaciju uvijek držite pod kontrolom. Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ćete već govoriti "želim" umjesto "željeti", ali i izgrađivati veze s drugim riječima, onim najvažnijim. 27
  28. 28. Chia Obratite pozornost na to da smo riječi "želim uzeti" mogli koristiti od samog početkapa bi rečenica bila potpuno pravilna. No već u sljedećem poglavlju vidjet ćete daje glagol"željeti" u značenju "htjeti" (want, querer) najvažniji među glagolima, jer ćete uvijekželjeti/htjeti nešto izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo doći, itd. Ta je riječ vrlo učinkovita iidealno odgovara brzom učenju jezika, osobito kada se koristi na sljedeći način: "Molim vas, Mjeri uzeti pivo" Ako nekoliko dana nakon učenja jezika otputujete u inozemstvo, izađete iz aviona ipočnete govoriti poput našeg prijatelja Tarzana, odmah ćete primijetiti da vam se mnogistanovnici te zemlje ljubazno "nasmiješe" prijenego što započnu razgovor (vaš govor im zvuči simpatično i drago im je da možetegovoriti njihovim jezikom). Ovaj jedinstveni sistem učenja stranihjezika posjeduje dodatne prednosti - izaziva naklonost ljudi i osmijeh na njihovim licima.Slažete li se? Naposljetku, trebalo bi reći da je u razgovorima bolje ne riskirati i ne pokušavatiprenijeti što je moguće više informacija. Počnite od poznatoga, postupno ubrzavajtetempo i steknite sigurnost. Neke najvažnije izraze, one koje je neophodno pravilnoizgovarati, poput "Želim...", naučit ćemokasnije Usput, ispada da se glagoli u infinitivu koje koristimo komunicirajući govoromTarzana", u nekim jezicima poklapaju s razgovornim oblikom, naprimjer u engleskomjeziku. Englezi kažu "Ja jesti" (I eat), umjesto "Jajedem". Zato će nam učenje infinitiva dobro doći. Tipična dogodovština u tipičnoj situaciji Postoji prilično mnogo fraza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mogu dobro doći tevam pomoći da ljudima objasnite sve što želite, i to već nakon sedam dana prakse (ili čaki prije). Odmah ćete primijetiti da vas razumiju. Pročitajte sljedeću izmišljenu priču o tome kako su vas dva prijatelja stranca slučajnosrela u gradu. Obratite pažnju na fraze koje olakšavaju sporazumjevanje. Pretpostavimo da su ta dva stranca pročitali ovu knjigu od korica do korica i vježbalitjedan dana. 28
  29. 29. Chia Prijatelji traže autobusni kolodvor, ali ne znaju gdje se on nalazi pa zato pitajuprolaznika: - Dobar dan. Molim vas, kako doći na autobusni kolodvor? Na autobusnom kolodvoru moraju razgovarati s prodavačem karata. Zato prilazeprozorčiću i pitaju djelatnika: - Molim vas, koliko koštati dvije karte do Madrid? Saznavši cijenu nastavljaju s pitanjima: - Kada autobus odlaziti odavde? - Točno u podne, - odgovara prodavač. - Kada autobus dolaziti u Madrid? - Dolazi u četiri poslijepodne. - Oprostite, zašto tako dugo putovati? Ni više ni manje četiri sata. - Zato što taj autobus pravi jednosatnu stanku na ručak. - Oprostite, u koliko sati? - U dva sata, otprilike. - Puno hvala. Želim dvije karte. Što mislite? Nije loše ispalo, zar ne? Budući da je još vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji su odlučili maloprošetati. Sreli ste ih na izlazu iz kolodvora. Jako ste iznenađeni i veseli, a budući daimate vremena za razgovor, prijatelji su vas odlučili počastiti doručkom: - Još je vrlo rano. Želiš doručkovati zajedno? - Dobro, - odgovarate im. - Kamo bismo mogli poći? - Ja znati jako dobro mjesto gdje je kavana s dobar jelovnik. Ta kavana je u ulica znatiArboleda, no ne znati naći ta ulica. - Nažalost, ni ja ne znam put. Pitajmo prolaznike, - odgovarate. Jedan od vaših prijatelja prilazi čovjeku na ulici i postavlja pitanje: - Oprostite, tražiti ulica Arboleda? 29
  30. 30. Chia - Da, svakako. Gledajte, sada trebate ići ravno, zatim skrenite u drugu ulicu lijevo.Kada dođete na trg, skrenite desno u prvu ulicu.Pozor! U tom odgovoru koriste se različita glagolska vremena, odnosno čovjek neodgovara jezikom Tarzana. No u većini slučajeva uspjet ćete uhvatiti gotovo sve jerkorijeni većine glagola ostaju isti. Osim toga, bit će vam poznat i ostali korištenivokabular: infinitivi glagola (ići, skretati, doći...), prijedlozi (u, na), imenice (ulica, trg...)i dr, kao i pravilan gramatički ustroj rečenice. U kavani jedan od vaših inozemnih prijatelja naručuje doručak za tri osobe: - Molim vas, želim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolača. - Dobro, želite još nešto? - Ne, ništa više, puno hvala. Koliko sve to koštati? Doručkovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za šetnju obližnjim parkom. - Novine! Malo čekati, želim nešto kupiti. Zdravo, želim kupiti ove novine, molimvas. Već ste na autobusnom kolodvoru i zanima vas što su prijatelji radili u vašoj zemlji ikada se vraćaju kući: - Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi želimo doćiovamo sljedeće godine također. Drugi prijatelj dodaje: - Prije nego doputovati ovamo, mi misliti ići ovdje na krstarenje po Sredozemnomore, no na kraju ne naći karte, zato što ih više nema. Sljedeće godine želimo doputovati Sljedećeu tvoja zemlja još jednom, no prije toga pokušati ići na krstarenje, zato što jako volimomore. - Naš odmor sada završiti. Mi doputovati u Madrid danas navečer i sutra ići aerodrom,na avion doma. 30
  31. 31. Chia Vi odgovarate: - Drago mi je da je sve kod vas ispalo dobro. U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita: - Oprosti. Što znači "ispalo"? Molim, govori kao mi. kao - Da, svakako. "Ispalo" znači da želim reći "je". Drago mi je da je sve dobro. Usput,kako dugo učiti taj jezik? Zato što ga dobro govoriti. - Sedam dana, kada doći u Madrid i tada ne znati govoriti ništa, ne znati ništa o tajjezik, no tada učiti svaki dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego jučer, i željeti učiti jošviše i govoriti još bolje. - Nemoguće je! Kako vi moći govoriti tom brzinom i, osim toga, sve shvaćate? - Shvaćate? - Razumjeti. - Hvala što govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i čitati knjigu za učiti jezike:"Naučite bilo koji jezik u 7 dana". - I što se događa nakon sedam dana? - E, to doći poslije. Prvo pročitati cijelu knjigu. *** Svrha ove jednostavne priče bila je da vam pokažem što bi trebao biti PRVI KORAK uučenju jezika. Nakon slušanja te kvalitete govora na stranom jeziku, mnogi će ljudipoželjeti ovladati upravo tim stupnjem sporazumijevanja na stranom jeziku. Zapravo,poznajem dosta studenata jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko godinastudija. Opaska. Možda bi netko sada mogao pomisli da će se našom metodom učenja jezikausvojiti gramatički pogrešan način izražavanja, koji je poslije teško ispraviti. Međutim, tonije točno, svi se nedostaci vrlo brzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postajesve bolje, a govor sve pravilniji. 31
  32. 32. Chia Ovaj sistem učenja jezika omogućuje ljudima da vrlo brzo napreduju jer ih od samogpočetka potičemo da se odmah služe jezikom, brzo i agilno, bez kočnica, bez uobičajenepočetničke muke, a upravo ih to usmjerava prema pravilnom govoru u budućnosti. 32
  33. 33. Chia 5 O zapamćivanju "čistih podataka" Čisti podatak je informacija koja se mora naprosto zapamtiti. Nije uvijek mogućesamostalno doći do značenja riječi, naročito kad ne postoji nikakva logička naznaka kojabi nam u tome mogla pomoći. Zato ga nazivam "ČISTI PODATAK"; čisti, dakle onakavkakav jest. Ako osoba, primjerice, želi zapamtiti imena glavnih gradova svih država svijeta, nećenaći logičku vezu između naziva države i njezinog glavnog grada jer je ime glavnoggrada naprosto čisti podatak. Glavni grad Danske je Kopenhagen, no da to nisam pročitao, nikada se toga ne bihdosjetio. Zato nitko nikada neće reći: "Pa sasvim je logično da se glavni grad upravo takozove!" Jedina prilika da brzo zapamtimo takav podatak jest da oblikujemo neobičnuasocijaciju, zato što se naše pamćenje oslanja na asocijacije; bolje pamtimo ono štopredstavlja pojavu ili radnju koja privlači našu pažnju. Sve se događa upravo onako kakoje opisano u mojoj knjizi "Superpamćenje, superčitanje, superučenje". Nju vampreporučujem pročitati kako biste temeljitije razumjeli što je čisti podatak. Na taj način, ako želim zapamtiti ime tog glavnog grada (ili drugih gradova), trebamsmisliti asocijaciju s riječju "dan" ili s bilo kojom drugom riječi što je po zvučanju sličnariječi Danska. Svi znamo što je "dan" pa jeto lako zapamtiti. Kopenhagen ću asocirati s riječju "kopalište". Kopalište je veći otvoreniprostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja kanalu ili temelja zgrade. Sada pokušajmo ujediniti obje riječi: "dan" i "kopalište" putem neobične i upečatljive,stoga pamtljive asocijacije, naprimjer: Kroz kopalište treba hodati samo danju, za danjeg svjetla, da ne padnemo u jamu. Na taj način izgrađuje se veza između riječi "dan" i "kopalište", a posljedično i izmeđuriječi "Danska" i "Kopenhagen". Nikada se ne bih mogao dosjetiti broja stanovnika nekoga grada, datuma njegovaosnutka, njegove lokacije, boja državne zastave, naziva novčanica, povijesnih događaja i 33
  34. 34. Chiadr., zato što su to sve "čisti podaci", štoviše, to su nezahvalni podaci koji se mogumijenjati, a posljedično ne postoji nikakva logička veza na koju bih se mogao osloniti.Sve su to naprosto činjenice, podaci koje možete pamtiti koristeći neobične asocijacije. Zahvaljujući tome što smo naučili zapamćivati čiste podatke, sada možemo prijeći nanajvažniji dio našeg sistema učenja stranih jezika, odnosno usvajanje vokabulara. U tusvrhu izgrađivat ćemo neophodne asocijacije jer svaka riječ i njezina strana inačica jestnaprosto podatak. Doista, usvajanje stranog fonda riječi odvijat će se izgrađivanjem neobičnihasocijacija, zato što, kao što smo već shvatili, riječi stranog jezika za nas i jesu čistipodaci. "Bubanje" ponavljanjem nikada neće biti učinkovito, premda ponavljanje uvijekostaje dobar način stjecanja vještina ležerne konverzacije. Na taj način pokušat ćemo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni fond riječi,odnosno vokabular (povezujući ga s riječima materinskog jezika), ali treba nam sedamdana svakodnevne prakse (otprilike sat vremena dnevno) kako bismo ga naučili koristiti. Vokabular stranog jezika nećemo uspjeti dobro usvojiti ako se ograničimo tek navišekratno čitanje i bubanje, a upravo je to najčešća pogreška koja dovodi do neuspjehau učenju jezika. Naprimjer, vizualizirajući glagol "ustajati" mogu si zamisliti čovjeka koji rano ujutroustaje iz kreveta, dok "dizati" možemo sidro ili teret s tla. Ne zaboravljajte da ti glagolimogu označavati različite radnje i ne smije ih se brkati. A sada zamislite da riječ "ustajati" na drugom jeziku zvuči kao "flanten" (upravo sam jeizmislio), odnosno da tu riječ morate upotrijebiti kada želite izreći radnju "ustajati".Dakle, trebamo naći zamjenu, neku riječ u materinskom jeziku koja će nas podsjećati nariječ "flanten", i to kakvu koju je lako vizualizirati. To ne mora biti glagol blizak glagolu"flanten", dovoljna je približna zvučna sličnost. Tako bi nam riječ "flanca" (dijalektalni izraz za sadnicu) mogla poslužiti kao dobrazamjena našeg izmišljenog stranog glagola "flanten". Sada se trebamo prisjetiti da jenjezin prijevod "ustajati" i vizualizirati si sljedeći prizor: Čovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko njega su posvuda u teglicama fiance kojih jetoliko puno da ih mora razmaknuti da bi uopće mogao ustati. Suprotno, treba li zapamtiti glagol "flanten" u značenju "dizati", prizor će biti drukčiji: Čovjek diže s poda ogromnu flancu u " tegli koja je veća od njega, čovjek se savnapinje od napora i znoji se, ali nikako da je podigne, jer je flanca vrlo velika i teška. 34
  35. 35. Chia Trebamo li isti glagol zapamtiti u značenju "rasti", možemo si zamisliti sljedeće: Mala flanca raste u sobi velikom brzinom, postaje sve veća i veća, dok ne naraste naveličinu stabla i uskoro ispunjava cijelu sobu, te nastavlja rasti kroz prozor. Kako bismo vizualizirati glagole, trebamo zamisliti radnju koja odgovara infinitivu glagola; osim toga možemo koristiti neku drugu riječ koja pomaže da se stvorena upečatljiva slika utvrdi u pamćenju. To smo učinili u zadnjem primjeru sa "flancom" koja raste do divovskih razmjera i kroz prozor prodire iz sobe. 35
  36. 36. Chia 6 Prvi kontakt: usvajanje vokabulara Razumijevanje ovog poglavlja pomoći će vam da ispravno ispunite tablice što ihpredstavljam u sljedećem poglavlju. Ovdje dajem velik broj primjera kako se poslije nebiste izgubili, i s ciljem izbjegavanja mogućih poteškoća. između Proširivanje vokabulara sastoji se u zapamćivanju relativne veze između riječi koje u različitim jezicima označavaju jedno te isto. Što zapravo znači "zapamtiti relativnu vezu između riječi"? To znači da veza izmeđutih riječi nije fiksna. Zašto riječ "stablo" na španjolskom jeziku glasi "arbol", a naengleskom "tree"? Kao što vidite, ovdje nema nikakve logike, imamo posla s čistimpodacima. Posve je vjerojatno da ćete u stranom jeziku koji učite naići na riječi koje imajumnogo sličnosti s vašim materinskim jezikom (pogotovo ako jetaj jezik povijesno utjecao na vaš, ili obratno), no u većini slučajeva to neće biti tako.Zato je pamćenje stranoga vokabulara jednako zapamćivanju činjenica. Ti podaci nemajunikakvu logičku vezu koja bi nam mogla olakšati zadatak. Radi se o jednom od važnih, zapravo ključnih načela u učenju jezika. Doista, mnogistudenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako bi zapamtili riječi. Ali naš um nefunkcionira na taj način. Praksa ponavljanja učinkovita je jedino kada u pamćenju trebafiksirati zadani niz međusobno povezanih podataka, poput riječi u pjesmi (ali ne i čistihpodataka) ili za postizanje prirodnijeg izgovora. Tada će se nakon višekratnogponavljanja riječi doista utvrditi u pamćenju. No za to je potrebno utrošiti mnogovremena, i to je naporan proces, nakon kojeg još uvijek postoji mogućnost da se neke 36
  37. 37. Chiariječi ubrzo ipak zaborave. Upravo zato studenti moraju uvijek iznova u rječniku tražitijedne te iste riječi. To je jedan od osnovnih razloga zašto studenti koji pokušavaju učiti strani jezik čestopostižu tek neznatne uspjehe i brzo gube želju da nastave. Oni, nesumnjivo, slijedeneprirodan proces, protivan logici. Pritom zaobilaze svoj istinski mentalni potencijal,svoju istinsku, sposobnost učenja. Sve bi se to moglo izbjeći kada bi jezik učili drukčijommetodom.Počnimo od jednostavnih primjera Jednom sam odlučio naučiti njemački a prva riječ s kojom sam se susreo bio je glagol"JESTI". Prema toj riječi imam poseban odnos, ne zato što sam gurman (uz sve ostalo).Radi se o prvoj riječi za koju sam smislio asocijaciju tako da mi se duboko usjekla upamćenje. Glagol "jesti" odgovara njemačkom "essen", no ako želim naučiti riječ "jesti" nanjemačkom, neću se ograničiti samo na to da riječ "essen" pročitam nekoliko puta. Bilobi previše zamorno, neučinkovito i neprirodno kad bismo to činili sa svakom riječju nastranom jeziku. Znajući da riječ "essen" označava radnju koja nam je svima dobro poznata(konzumacija prehrambenih proizvoda), trebao sam naći drugu španjolsku riječ (jer ješpanjolski moj materinski jezik) koja bi nalikovala rijeci "essen", odnosno koja bi joj bilabarem neznatno slična. Pažnja! "Sličnost" može biti i minimalna jer sasvim prikladna riječ možda i ne postoji. Unaprijed upozoravam da potraga za "savršenom" ili "gotovo savršenom" vezom nije ispravan put. Neće vam donijeti rezultate, samo će poremetiti ritam vašega rada. Nastavljajući potragu za vezom između riječi "jesti/essen", zaustavio sam se na slovu"S" (es). To se slovo lako vizualizira; i osim toga, po zvučanju je istovjetna početkunjemačke riječi. Naravno, veza "es/essen" nije posve uočljiva, no ne trebamo na toobraćati pažnju jer se takvo što događa često. Preostalo mi je da nekom upečatljivom, dojmljivom asocijacijom povežem riječ "jesti"sa slovom "S" (es). Veza se pojavila vrlo brzo - kada čovjek mnogo jede, njegovo tijelopočinje nalikovati na slovo "S" jer se pojavljuje velik trbuh, prepun hrane. 37
  38. 38. Chia Zamislite, čitatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa njegovo tijelosve više poprima oblik slova "S": Zamislimo ga kako sjedi za stolom i proždire sendvič (i "stol" i "sendvič" počinjuslovom "S"). Podrazumijeva se da pritom mislim na infinitiv glagola "jesti koji označavaneposrednu radnju, a ne na druge vrste riječi s istim korijen korijenom, poput "izjelica", niti nadruge glagolske oblike, zato što stvaramo vizualnu asoci asocijaciju samo za infinitiv glagola. Kako bismo postigli da sustav učenja bude slikovit i sve to skupa sistematizirali,potrebno je popunjavati tablice u kojima ćemo bilježiti pri lice prijevode riječi i različiteasocijacije. Te tablice čine materijal sljedećeg poglavlja, zato zasad nemojte raz razmišljati o njima. Ovo poglavlje sadrži različite primjere kojima se žele pokazati moguć mogućnostiasocijativne preobrazbe vokabulara. Takav će vam pristup poslije pomoći da brzo iučinkovito ispunite sve leksičke tablice. Druga riječ kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je bila riječ "soba"(španj. "habitation"), a zatrebala mi je kada sam doputovao u hotel. U njemačkom jezikusoba je "Zimmer".Iskoristit ću ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedeće: najpot- Kao prvo, vrlo je važno stvarati asocijacije za one riječi koje su najpot- rebnije, najučestalije u primjeni ili imaju širok raspon značenja (od-(od- nosno, koje mogu zamjenjivati druge riječi.) 38
  39. 39. Chia Prema tom pravilu, važno je prvo naučiti riječ "soba", a ne "blagovaona" ili "spavaća"(razne vrste soba), što i logički odgovara mojoj teoriji - u prvom redu raditi s podacimakoji su najvažniji. Dakle, lako ćemo si moći zamisliti sobu, naprosto sobu, bez ikakvih detalja. Vidite je:četiri zida, pod i strop. U njemačkom jeziku to je "Zimmer". Opaska prevoditelja: njemačka riječ "Zimmer" nije pogodan primjer u našem jeziku, ukojem se pod utjecajem njemačkog jezika u razgovornom jeziku koristi riječ "cimer"(sustanar) što zvuči jednako kao i riječ "Zimmer", kao i mjestimično pisanje natpisa uhrvatskim turističkim mjestima s izrazom "cimer fraj" ("Zimmer frei" - slobodna soba).To je zapravo jedan od onih slučajeva koje autor spominje, kada postoji izravna logičkaveza između dva jezika pa stvaranje asocijacije nije potrebno. No budući da je autorovmaterinski jezik španjolski, u kojem to nije slučaj, nastavit ćemo prijevod premaizvornom primjeru, kada Španjolac treba stvoriti asocijaciju između svoje materinskeriječi "habitacion" I njemačke riječi "Zimmer". Ne možemo vizualizirati tu riječ ("Zimmer") zato što nije u našem fondu riječi i zatonam je nepoznata. Obratite pažnju: svaki Nijemac može lako vizualizirati sliku kojaprikazuje "Zimmer", ali ne može si predočiti "habitacion". Iako im je slika zajednička,Nijemac još ne zna što ta riječ označava. Zbog istog razloga mi (op. prev. - Španjolci) ne možemo vizualizirati nepoznatu namriječ "Zimmer". Zato trebamo naći drugu riječ (čija nam je slika poznata) koja će poslužitikao zamjena za tu njemačku imenicu. Riječ koja mi je tada pala na pamet bila je španjolska riječ "cima" (vrh) koja je ponačinu izgovora vrlo slična riječi "Zimmer" ("cima" se izgovara kao "zima"), a usto se lakovizualizira. Dakle, imamo dvije slike, "soba" (španj. "habitacion") i "vrh" (španj. "cima"), iprobat ćemo napraviti asocijaciju koja će ih povezati. izgovoraVažno! Obratite pažnju, čitatelju, da je riječ "cima" prema načinu izgovora ("cima" se ušpanjolskom izgovara kao "zima") slična napisanoj riječi "Zimmer", iako u njihovu načinupisanja nema nikakve sličnosti (cima/Zimmer). Tu postoji i obratni odnos između cima/zimmer, jer se njemačka riječ "Zimmer"izgovara kao cimer, odnosno svojim izgovorom sliči pisanoj riječi "cima". Dakle, nemorate uvijek tražiti izravnu vezu, važno je da se pojavi mogućnost izgrađivanja 39
  40. 40. Chiaasocijacije. Sličnost prema zvučanju, odnosno načinu izgovora, osobito je aktualna kadaučite jezik poput engleskog, u kojem se izgovor riječi znatno razlikuje od načina pisanja. No vratimo se vezi riječi "soba" i "Zimmer" ("cima" - španj. vrh). Asocijacija može bitisljedeća: Zamislite si sobu koja jedva održava ravnotežu na oštrom, uskom planinskom vrhu. Ljudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako soba ne bi izgubila ravnotežu i pala svrha u provaliju. Kada se soba slučajno jako nagne na jednu stranu, ljudi unutar nje brzotrče na suprotnu stranu, kako bi svojom težinom ponovno uspostavili ravnotežu ispriječili da soba padne s vrha litice. Kad razmišljam o riječi "soba", odsad ću odmah zamišljati čudnovatu sobu koja seopasno njiše na uskom planinskom vrhu, i sjetit ću se da na njemačkom ona zvuči sličnoriječi "cima" (vrh) koja zvuči kao "zima". Najljepše je to što zahvaljujući takvim vezama možete lako i kvalitetno pamtitinepoznate riječi te ih trenutačno prevoditi, bez razmišljanja o prvotnim asocijacijama(zaboravit ćete ih). Osim toga, isti pristup pomoći će s obratnim prijevodom - kada slušaj-jući njemačkoggovornika začujete spoj glasova "cima", odmah ćete shvatiti da je riječ o sobi. Naše je pamćenje genijalno, zar ne? Čak i kratko vrijeme utrošeno na vježbu omogućit će vam da sve brže i lakšeizgrađujete asocijacije, a razvit ćete i umijeće vizualizacije i zapam-ćivanja. Pretpostavimo sada da Nijemac želi naučiti izgovarati španjolsku riječ "habitacion"(zamislimo da uči španjolski jezik). Trebao bi u svojem jeziku potražiti riječ koja jeprema načinu pisanja ili izgovora slična "habitacion". Jedna riječ koja bi moglaodgovarati je "Habicht" (njem. jastreb) koja na španjolskom zvuči kao "azor". Njemački bi student sada trebao smisliti neobičnu, upečatljivu asocijaciju za riječ"Zimmer" (soba) vezano uz odgovarajuću riječ "Habicht" (jastreb) koja će mu pomoći dase sjeti španjolske riječi "habitacion". Nijemac bi, dakle, mogao vizualizirati sljedeće: "Zimmer" (soba) visi u kandžama letećeg "Habicht" (jastreba). Na taj način sjetit će se da je španjolska riječ za "Zimmer" slična "Habicht", pa će muodmah pasti na pamet "habitacićn". Naravno, ako španjolski čitatelj koji uči njemački jezik zamišlja "azor" (španj. jastreb)koji sjedi za stolom pred tanjurom "habichuelas" (španj. grah) s dimljenom kobasicom,sjetit će se da se, ako želi na njemačkom reći "azor" (jastreb), treba prisjetiti riječi koja je 40
  41. 41. Chiapo zvučanju slična - "habi-chuela" (grah). Tako će se brže sjetiti prijevoda na njemački:"Habicht". Po želji, taj isti španjolski čitatelj može vizualizirati sljedeći prizor: Un "azor" comiendo con mucho "azogue" unplato de habichuelas. (Jastreb vrlo užurbano jede tanjur pun graha.) Riječ "azogue" (žurba) poslužit će nam zato da još jednom naglasimo riječ "azor"(jastreb) zahvaljujući sličnosti u načinu pisanja, pa nas to podsjeća da se radi upravo ojastrebu, a ne o orlu, sokolu, sovi ili drugim letećim predatorima, budući da je teškostvoriti preciznu sliku baš jastreba (sve te ptice običnom čovjeku izgledaju priličnoslično). Sjetite se sljedeće izreke:Da se ne zbuniš, smisli asocijaciju.Prisjetimo se još jednom prethodnih primjera. A vas pitam: "Kako se kaže jesti nanjemačkom?" Razmislite malo... *** S vjerojatnošću od 99 posto ta se riječ asocira sa slovom "S". Dakle? Sjećate li se? *** A kako zvuči na njemačkom "soba"? *** Sigurno ćete se sjetiti sobe koja jedva održava ravnotežu na oštrom planinskom vrhu. Dobro. Sad pitalica: ako znate da je njemački jezik prilično logičan i strukturiran, teako znate da riječ "jesti" na njemačkom glasi "essen", dok riječ "soba" glasi "Zimmer": 41
  42. 42. Chia Kako se na njemačkom kaže "blagovaona", pojam koji smisleno objedinjuje prethodneriječi? Razmislite malo..... ***Riječ "blagovaona" rezultat je spajanja dviju prethodnih riječi: "soba" i "jesti" jer je tosoba u kojoj se jede. Jeste li uspjeli napisati nepoznatu riječ? Preformulirat ću pitanje: Imate li kakvih prijedloga, kako bi mogla zvučati riječ "blagovaona" na njemačkomjeziku? Pokušajte smisliti moguću varijantu, pričekat ću... *** Ako ne znate njemački i napisali ste riječ poput "essenzimmer" ili "zimmeressen",svakako ste na dobrom putu jer shvaćate da nema potrebe tražiti asocijacije za svakunovu riječ, odnosno da postoji drugi način -korištenje logike koja pomaže konstruiratinove riječi. Točna riječ je "Esszimmer" (njem. blagovaona). Složit ćete se da je vrlo slična"essenzimmer", no postoji i razlika. U svim jezicima susretat ćemo se s malimgramatičkim pravilima. U danom slučaju, kako bismo složili ispravnu riječ, iz glagola"essen" trebamo ukloniti dva zadnja slova (-en) i ostaviti "ess". Njemački glagolizavršavaju na "-en" i zato, da bismo dobili novu riječ od dvije druge, iz glagola trebamoizbrisati zadnja dva slova. Primjenjujući tu jednostavnu logiku (ako, naravno, niste nešto pobrkali), možemolako stvarati nove riječi od već poznatih. Obratite pažnju na jedno od mojih omiljenih pravila: Kad bilo što učite, najbolje je ići "od većeg prema manjem", drugim riječima, početi uvijek od najopćenitijeg, ne udubljujući se, da biste poslije prešli na temeljitije proučavanje pojedinosti. 42
  43. 43. Chia Ako to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat će jasno da je mnogo važnijeprvo naučiti značenje riječi "soba", a ne "blagovaona" - zato što pojam "sobe" ima šire iopćenitije značenje. Dakle, poznavanje riječi "Zimmer" (soba) pomoći će nam u trenutku kada sretnemonovu riječ, naprimjer "Esszimmer" (blagovaona): kad ugledamo nastavak "-zimmer" lakoćemo pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti sobe. Pokušajte sami pogoditi: Sto znaci njemačka riječ "Badezimmer" ? Iskustvo pokazuje da trebamo obratiti pažnju na već poznati nastavak "-zimmer";shvaćate dakle da se radi o nekoj vrsti sobe. Prvi dio riječi "bade" sigurno ukazuje okakvoj se vrsti sobe radi. Ako prvi dio, njemački "bade" povežemo s riječju "bide", lako ćemo riješiti zadatak. Mislite li da je to.... (Sigurno ste sad na dobrom tragu!) Sve što sam učinio jest to da sam odabrao riječ koja zvuči slično kao "bade". Odabraosam "bide", a gdje bi se moglo naći bide? Naravno, u kupaonici! Jako dobro, zahvaljujućitoj vezi postaje nam jasno da "Badezimmer" znači "kupaonica". Super je, zar ne? Odlično, a sada malo razmišljamo: 1. Znamo da riječ "Badezimmer" ("bade" + "zimmer") znači "kupaonica" i da"Esszimmer" ("ess" + "zimmer") znači "blagovaona". 2. Kako bismo stvorili riječ "Esszimmer" morali smo ukloniti nastavak "-en" iz glagola"essen" a sada ako korijenu "ess" dodamo "-en", ponovno imamo riječ "essen" (jesti). 3.Također bismo mogli dodati "-en" i riječi "bade" te dobiti glagol "baden" koji jetakođer povezan s riječju "kupaonica". Ako "essen" znači "jesti", "baden" znači "kupati(se)". Logično je, zar ne? Dakle, zahvaljujući znanju prijevoda općenite riječi "soba" (Zimmer), možemoslobodno pogađati značenja drugih vrsta soba. Imajte na umu da je razmišljanje osnova procesa zapamćivanja, pa nema potrebetražiti razne tehnike učenja napamet onoga što možemo shvatiti primjenom jednostavnelogike. Vještina logičkog mišljenja pomoći će nam u usvajanju sve veće količine znanja; ;prvenstveno ćemo uvijek u svemu što učimo tražiti neku logiku. Za svaku riječ možemo 43
  44. 44. Chiasmisliti asocijaciju. One koje nam je teško vizualizirati trebamo zamijenitijednostavnijim sličnim primjerima. Osim toga, susrest ćemo se i s drugom skupinom riječi koje ne izazivaju nikakve vizijei koje su jednostavno prekratke da bi se za njih tražilo asocijacije ili klasična poklapanja.One mogu imati vrlo mnogo značenja. Navest ću primjer: Njemački prijedlog "zu" ne može se vizualizirati naprosto zato što takva kratka riječne sadrži u sebi neki konkretan pojam koji bismo si mogli predočiti. Za tu riječ jednakoje nemoguće naći zamjenu. I što je najgore, ta malena riječ može se na druge jezikeprevoditi cijelim nizom posve različitih prijedloga: "k", "kod", "za", "na". Što nam je ondačiniti? Kada sam se susreo s tim prijedlogom, odmah sam obratio pažnju na to kako se onizgovara. Njegova je transkripcija "cu" i palo mi je na pamet da uzmem japansku riječ"cunami" koja označava golemi val koji nastaje zbog podvodnog potresa. Taj je prizorlako zamisliti, a riječ "cunami" slična je s njemačkim prijedlogom jer isto tako počinje sa"cu". Može se naravno odabrati i neka druga riječ, koja počinje sa "zu" (prema načinupisanja njemačkog prijedloga "zu"), naprimjer "zubar". Moram priznati da sam bio malo razočaran jer mi se u početku prijedlog "zu" učiniosloženijim jer je bio prekratak da bi se za njega našla asocijacija, međutim našao sam ihčak dvije: "cunami" i "zubar". Želio sam pronaći nešto originalnije, a s obzirom na to da volim graditi asocijacije ikoristiti imaginaciju, izložit ću vam detaljnije konačan rezultat svojih razmišljanja, zakoji držim da spada među dojmljivije u mojoj karijeri. Što se događa kada izgovaramo njemačku riječ "zu" nekoliko puta zare-dom? Budućida se ta riječ izgovara kao "cu", čut ćemo: "cu", "cu","cu", "cu"... Molim vas, pokušajte izgovoriti te glasove više puta zaredom, podsjeća li vas to nanešto? Mene ti zvukovi podsjećaju na kihanje. Zato sam odlučio zamijeniti prijedlog "zu"radnjom koja podsjeća na kihanje. U predloženoj asocijaciji prijedlog se ponavlja četiri puta. U rječniku su sljedećimredom navedena sljedeća najučestalija značenja: "k", "kod", "za","na". (Op. prev. - dalje ćemo nastaviti prijevod sa španjolskim primjerima, kako bičitatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.) U njemačko-španjolskom rječniku kao prijevod njemačkog prijedloga "zu" abecednimredom navedeni su sljedeća četiri prijedloga: "a, en, para, por". 44
  45. 45. Chia S druge strane, uvijek sam mislio da je španjolski grad u kojem se najviše kiše Jaen.Možda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u proljeće, osim trave i ostalih biljaka kojeizazivaju alergije, Jaen je nadaleko poznat španjolski grad s najvećim brojem stabalamaslina. A stablo masline tijekom cvatnje jedan je od najčešćih alergena, što u ljudiizaziva kihanje. Dobro, njemački prijedlog "zu" asocirao sam s kihanjem, a grad Jaen zauzima prvomjesto u kihanju. Dalje razmišljam: Jasno je da ljudi u tom gradu puno kišu i stoga bismo poopćeno mogli reći da se todogađa svakome tko "prolazi kroz Jaen" (španj. "pasa por Jaen" - prolazi kroz Jaen). A sada vas molim da obratite pažnju na sljedeću veliku sličnost fraze "Pasa por Jaen"sa svim prijevodima njemačkog prijedloga "zu", nakon promjene redoslijeda: "Para, por,a, en". Zapravo, kada brzo izgovaramo "Paraporaen", po zvučanju to vrlo sliči rečenici"Prolazi kroz Jaen". Zadovoljan takvim tijekom misli, rekao sam: "Dakle, slučaj je završen" -i odmah samse sjetio da riječ "zu" između svega ostalog ukazuje na svršetak radnje. Taj primjer pokazuje da uvijek možemo pronaći zadovoljavajuće zamjenske riječi.Naša granica je vlastita imaginacija, a nju možemo uvijek razvijati i usavršavati, i dobroje da uživate u tome. Ustaljene fraze: drugi načini zapamćivanja Zamislite, naprimjer, da ste Španjolac koji uči engleski jezik i želite upamtiti dašpanjolska riječ "necesitar" (trebati) na engleskom zvuči kao "need". need". Isprobajmo u tu svrhu novi način zapamćivanja - stvaranje rečenica koje sadržematerinsku riječ i zamjenu strane riječi. Takve rečenice zvat ćemo "ustaljene fraze" jer ihnaše pamćenje bilježi takvima kakve jesu. Uklopimo, dakle, te dvije riječi u rečenicu kojaće odsjesti u našem pamćenju kao podsjetnik na tu određenu stranu riječ. Takopretpostavimo da smo za englesku riječ "need" pronašli riječ "nene" (španj. beba, need"mališan). Tada smo uspjeli složiti sljedeću frazu:"Necesitar un nene." (Trebati bebu.) Pokušajmo si zamisliti sirotište u kojem je mnogo mališana koji trebaju roditeljskuljubav i brigu. U sirotište dolazi par koji će posvojiti mališana. 45
  46. 46. Chia Obratite pažnju daje španjolska riječ "necesitar", kao i engleska "need", počinjuslovima "ne" od kojih smo zapravo i sastavili riječ "nene": "ne" + "ne". To je dakle razlogzašto smo odabrali "nene". S druge strane, možemo se usredotočiti na zvučanje riječi "need" (ni:d) koje mepodsjeća na riječ "nido" (španj. gnijezdo). Možemo koristiti sljedeću ustaljenu frazu:"Necesitar un nido." (Trebati gnijezdo.) Možda je to dovoljno, no bilo bi bolje da vizualiziramo cijelu sliku: ptičica na tankojgrani može svaki tren pasti i zato joj je potrebno gnijezdo. Ako ujedinimo obje varijante koje sam predložio za riječ "need", stvorit ćemo"ustaljenu frazu" koje se, prema mojem mišljenju, lako pamti i bez vizualizacije: Bračni par treba gnijezdo (necesitan un nido) za svojeg potrebitog mališana (necesitado nene). *** Udobnost takvih ustaljenih fraza najbolje se pokazuje u radu s vrlo kratkim riječimakao što su osobne zamjenice, veznici, prijedlozi ili upitne riječi. Kako bismo zapamtili da se hrvatska upitna riječ "što?" prevodi na njemački kao"was?", koje se izgovara kao "vas", lako bismo mogli izgraditi frazu: was?","Što vas zanima?" Evo još jednog primjera. Pretpostavimo da učite engleski jezik i saznali ste dahrvatskom glagolu "dobiti" odgovara engleski "get". Tražimo riječ koja bi mogla zamijeniti engleski glagol "get" i tako nam su pale napamet "gete" (stare dalmatinske visoke cipele) pa na osnovi te sličnosti konstruiramsljedeću frazu:"Želim dobiti gete." Riječ "get" također je vrlo slična pojmu "gat" (šetalište uz obalu, mol). Pretpostavimo get"da koristimo glagol "get" u značenju "dostići, dohvatiti" (nešto rukom). Zamislimo: 46
  47. 47. Chia"Stojim na gatu i pokušavam iz mora dohvatiti ribu." Ako spojimo obje predložene varijante za "get" u jednu rečenicu, dobit ćemo sljedeće:"Stojim na gatu u getama i pokušavam iz mora dohvatiti ribu." U njemačkom jeziku isti glagol u značenju "dostići" zvuči kao "erreichen". Na tu nasriječ može podsjetiti kombinacija riječi "era" + "ih". Sada ih trebamo samo uklopiti uzanimljivu rečenicu. Fraza koja nam pomaže zapamtiti riječ "erreichen" mogla bitizvučati ovako: "Mnogi svakodnevni predmeti neće dostići visoku starost -nova era ih je već pregazila." Pretpostavimo da želimo naučiti izgovarati englesku riječ "teach" koja znači "učiti". teach"Kao zamjensku riječ mogli bismo odabrati riječ "ptić" koja seu razgovornom obliku izgovara kao "tić", odnosno u potpunosti odgovara izgovoruengleske riječi "teach". Smišljamo rečenicu:"Tić počinje učiti l etenje" "Drugi primjeri Inteligente (španj. inteligentan, pametan): može se prevesti na engleski kao"intelligent" ili "clever". 1. Prva varijanta: "intelligent" - ovdje nema potrebe graditi asocijacije sa španjolskim"inteligente" jer su riječi gotovo identične. 2. No kako bismo zapamtili drugi prijevod "clever", moramo stvoriti asocijaciju jer suriječi vrlo različite. Kako vam zvuči sljedeća fraza?" E l que es inteligente siempre da en el clavo. clavo."{Pametnome se uvijek smiju.) *** 47
  48. 48. Chia Enfermo (španj. bolestan): u engleskom je to "sick". Fraza bi mogla biti sljedeća: "Pues si que estd enfermo enfermo." (Dakle, bolestan je.) U danom slučaju riječi si que jako podsjećaju na "sick". *** Alcanzar, coronar (španj. dosegnuti, stizati): obje riječi mogu se prevesti na engleskikao "reach". Kao zamjensku uzimamo španjolsku riječ "racha" (španj. udar, nalet vjetra)."Vemos como una racha de viento impide a un rey alcanzar su corona de papel, la cual sealeja de el rodando." (Vidimo kako nalet vjetra skida s kralja njegovu papirnatu krunu ismeta mu da je ulovi.) Budući da znamo da glagol "coronar" označava "popeti se na vrh planine" (doseći vrh),možemo usavršiti prethodnu sliku zamislivši kralja planinara koji se penje na vrh planinegdje puše jak vjetar:"Tras coronar la cima, la racha de viento lanza su corona ladera abajo y nopuede"T alcanzarla." (Kada doseže vrh, nalet vjetra skida s njega krunu i on je ne možeuhvatiti.) Obratite pažnju da španjolska riječ "racha" (nalet vjetra) zvuči slično engleskomglagolu "reach" (dosezati). *** Llorar je španjolska riječ koja znači "plakati". Na ruskom jeziku ista riječ zvuči kao"plakat". Pretpostavimo da ste Španjolac koji uči ruski. Budući da se ćirilica jakorazlikuje od latinice, najbolje je asocirati riječi prema tome kako se izgovaraju, a neprema tome kako se pišu. Uključivši imaginaciju zamišlja da se u zimskim mjesecima uRusiji vani ne smije plakati jer je vrlo hladno i može doći do prehlade, te stvara frazu: "Al llorar las lagrimas que caen alsuelo se transforman en placas dehielo." (Kada llorar, počinju plakati, suze koje padaju na tlo pretvaraju se u led.) 48
  49. 49. Chia Maleta je španjolska riječ koja znači "kovčeg". Na ruskom ista riječ zvuči kao"čemodan". Kao zamjenske riječi za konstruiranje rečenice biram španjolske riječi "chimenea"(dimnjak) i glagol "dan" (davati). Slažem rečenicu: "Visualizo una gran chimenea de la que en vez de humo salen maletas hacia arriba.Los rusos se acercan a ellaporque en esa chimenea dan maletas maletas." (Vizualiziram veliki dimnjak iz kojeg umjesto dima izlijeću kovčezi. Približavaju mu se Rusi jer tamo daju kovčege.) Za one kojima je hrvatski materinski jezik i pokušavaju zapamtiti španjolsku riječ"maleta", prijedlog zamjenske riječi je "Mljet". Asocijacija, odnosno ustaljena fraza bimogla biti: "Vidim kako turist dolazi trajektom na Mljet s ogromnim kovčegom jer je to otok pa sa sobom treba ponijeti puno stvari." Želite li zapamtiti rusku riječ "čemodan", oslanjajući se na izgovor, u rečenicimožemo koristiti kombinaciju riječi "ćemo" + "dan", naprimjer:"Ovaj ćemo dan provesti u pakiranju velikog kovčega za put u Rusiju." Creer je španjolska riječ koja može imati dva različita značenja: "misliti" i "vjerovati".Vjerovati" je njezino glavno, odnosno prvo značenje. Pokušat ćemo naći hrvatskuzamjensku riječ koja bi nas mogla podsjećati na glagol "creer". Glagol "kreirati* doista jeodličan izbor. Kao prvo, izravno nas podsjeća na način izgovora riječi "creer" - (kre:r) -kreirati, a može se povezati s njom i po značenju. Pokušat ćemo uklopiti zamjenu strane riječi i hrvatski prijevod u istu frazu. Sljedećaodlična fraza pomoći će nam da zapamtimo glagol "creer" i njegovo značenje: "Sami odlučujemo u što ćemo vjerovati isto ćemo kreirati svojom maštom." Ili: 49
  50. 50. Chia"Da bismo mogli sami kreirati svoj život, trebamo vjerovati u sebe. Želite li nešto konkretnije, što bismo mogli još i vizualizirati, predlažemo sljedeće: "Vizualiziramo mnogo vjernika u crkvi koji promatraju sliku kreiranja svijeta." Fiksacija slika uz riječi ne stvara zbrku, nego obratno, još bolje fokusira pažnju naasocijacije koje želimo izgraditi, u danom slučaju uz riječi "kreirati, kreiranje" ("creer") i"vjerovati"; creer = vjerovati. Smatra se da pamćenje radi na razini naše podsvijesti pa nam neki mehanizmi kojeono posjeduje pomažu da nepogrešivo, iz svake asocijacije, kao i iz svake ustaljene fraze,izvučemo neophodnu i željenu informaciju. Ne bojte se razvijati maštu - to je najbolji mentalni alat pomoću kojeg umnožavamosvoje sposobnosti. Druga opcija da se vizualizira "creer" jest odabir riječi "krema". Nadograđujućiprethodnu asocijaciju, vizualiziramo: "Možemo vjerovati da je na početku svog kreiranja, svijet bio nalik golemoj kremi kremi". *** Sueco na španjolskom znači "Šveđanin". Odgovarajuća riječ na švedskom jeziku je"svensk". Na mojim predavanjima uvijek je prisutan netko tko želi testirati moju imaginaciju ismišlja neku zahtjevnu riječ. U ovom slučaju radilo se o obrazovanom i marljivomstudentu na seminaru iz tehnika učenja koji sam nedavno održao na Mallorci. Taj jestudent želio je saznati kako se stvara asocijacija za sljedeći primjer. U španjolskom, naime, postoji fraza "hacerse el sueco" (doslovno: "postati Šveđanin"),koja znači "praviti se da ne čuješ" ili "ne obraćati pažnju". Predložio sam da pozovemo"Šveđanina" na sljedeći način:"Sssh" Kada me je pogledao, rekao sam: "Ven aca." (Pogledaj ovamo.) 50
  51. 51. Chia No budući da on nije obraćao pažnju i nije nas primjećivao, nastavili smo ga zazivati:"Sss ven a K" Beskorisno je. I dalje je "glumio Šveđanina" pa smo morali uvijek iznova ponavljatisve bržim tempom: "Ss ven a K." "Ssven aK ." "Sven aK." "SvenK." *** Proljev (dijareja) na japanskom jeziku izgovara se kao "gueri". Kao zamjenska riječmogla bi nam pasti na pamet "guarana" (južnoamerička biljka popularna kod nas kaododatak hrani za poboljšanje koncentracije). "Vidim hrabrog japanskog vojnika samuraja, koji je neposredno prije važne bitkepopio cijelu bočicu tableta guarane pa je dobio proljev proljev." *** Tuš se na japanskom jeziku izgovara kao "shawaa". Kao zamjensku možemo uzeti riječ"šala"." Vizualiziram japanskog siromaha u tušu. Oči su mu zatvorene da u njih ne uđe šamponi on ne može umiti lice zato što je iznenada ponestalo vode. Siromah viče svojemprijatelju: - Ej, kakva je to neslana šala Uključi vodu!" šala? Ili, kao zamjensku riječ uzmimo "šavovi". Zamišljamo: "Vidim ranjenog samuraja kako se tušira u kolibi. Tijelo mu je puno grubih šavova kojima su zašivene njegove rane." *** 51

×