Jovic srpski pogledi na nas nase jezike 1991-2011

  • 655 views
Uploaded on

Razvoj jezicke politike i podela jednog jezika na cetiri. Vidjenje raznih lingvista sa posebnim osvrtom na vestacku i naopaku jezicku politiku hrvatskih lingvista

Razvoj jezicke politike i podela jednog jezika na cetiri. Vidjenje raznih lingvista sa posebnim osvrtom na vestacku i naopaku jezicku politiku hrvatskih lingvista

More in: Education
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
655
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1

Actions

Shares
Downloads
11
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. SRPSKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐUBOSANSKOG/BOŠNJAČKOG,HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA UPOSLEDNJIH DVADESET GODINA (1991‒2011)Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität GrazSprachwissenschaftliches SE (BKS) 515.056:Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen demBosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen)(WS 2011/12)LV-Leiter: Branko Tošović1EMINA JOVIĆ
  • 2. SADRŽAJ:Globalizacija i jezikNenad SuzićEngleski jezikBosanski jezik (jezik Bošnjaka)Odvajanje hrvatskog jezika od srpskogBožo ĆorićAnatomija naopake hrvatske jezičkepolitike2
  • 3. Branislav BrborićTrojezičnost ili višejezičnostIvan KlajnLeksikaRanko BugarskiJezičke razlikePavle Ivić3
  • 4. Jedinstvo i razjedinjenostsrpskohrvatskog književnog jezika –aktuelni trenutakMiloš OkukaSukobi i razgraničavanjaHrvatski kontra srpski (i kontrahrvatski)4
  • 5. Bosanski/bošnjački jezik između srpskog ihrvatskogaBosanski kontra srpskiCrnogorski jezik kao srpski ili neCrnogorski kontra srpskiLiteratura5
  • 6. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆ6redovni profesor,akademik; predajepedagogiju isociologijuobrazovanja naFilozofskomfakultetu uBanjaluci iIstočnom SarajevuFotografija 1
  • 7. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆNapisao 17 autorskih i 7 koautorskih, 110naučnih i stručnih radova i oko 30novinskih članakaTvorac koncepcije reforme sistemaobrazovanja u Republici Srpskoj7
  • 8. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆČlan Ruske akademije nauka i Američkepsihološke asocijacije, Srpske akademijeobrazovanjaUrednik većeg broja knjiga i udžbenika8
  • 9. GLOBALIZACIJA I JEZIKENGLESKI JEZIKJezik – jedno od ključnih obeležja narodai nacijaEngleski – univerzalni jezik koji potiskujenacionalne jezikeZabrinutost za maternji jezik9
  • 10. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA)Specifična situacija u BiH (roditeljigovorili jedan, deca odrastaju na tri jezika)Morfološka, sintaksička i gramatičkapodloga – istaStranci koji uče jedan od tri jezika –zbunjeni‚(prednost → uče istovremeno trijezika  )10
  • 11. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA)N. Suzić:„Ispostavilo se da je ‛rezervisanje pojedinihriječi’ najfundamentalnija razlika među timjezicima. Tako je glagol oprostiti postaorezervisan za hrvatski jezik iako je riječ oprostvijekovima vezana za pravoslavnu etiku icrkvenu službu.11
  • 12. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA)Slično je i sa riječima kruh i hljeb. Kruh setretira kao hrvatska riječ a hljeb kao srpska,iako je poznato da riječ hljeb potiče od Gotai njihove riječi hlaifs i germanske hlaibaz nanašim prostorima odomaćeno kao hljebac ilihljeb“. (Suzić 2001: 43–46)12
  • 13. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANSKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA)Problem naziva bosanskog jezika jesporan za mnoge SrbeEnglezi → engleski, Rusi → ruski,Francuzi → francuski, Bošnjaci →bosanski, a ne bošnjački! Zašto??Zašto se u Austriji jezik ne zove austrijskiili u Americi američki!?13
  • 14. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA ODSRPSKOGBOŽO ĆORIĆProfesor na Filološkom fakultetu uBeogradu14
  • 15. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEOsnovni zadatak aktuelne jezičke politikeu Hrvatskoj je da dokaže da Hrvati i Srbine koriste isti standardni jezik15
  • 16. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEPrincipi kojih se oni drže su:Sinonimski (dubletski) leksički parsrpskog jezika se razbija tako da sejedan član tog para (prvi) proglasihrvatskim standardom, a drugi srpskim :dopustiti – dozvoliti, mašta –uobrazilja, novac – para (Šamija-Lukačić: );16
  • 17. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKESrpski leksički par sastavljen odneutralnog i markiranog člana(arhaizma, historizma, varvarizma)razbija se tako što se neutralni (jezičkiaktuelan) član proglasi hrvatskim, a onajdrugi – srpskim jezičkim sredstvom:17
  • 18. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKElim – pleh, kočiti – bremzati, naramenice– hozentregeri (Šamija-Lukačić: );prostitutka – fahiša, naročito – lišma,muka – azab (Brodnjak: )18
  • 19. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEPrave se neobični i nemogući parovi pase onda karikaturalni član para označavasrpskom crtom: šljivik – šljivir (Šamija-Lukačić: ); dječji – bebeći, doklizati –dosuljati se (Brodnjak: )19
  • 20. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKESinonimska veza jednočlanog idvočlanog naziva razdvaja se tako što sekraći naziv pripisuje hrvatskom, asintagmatski naziv srpskom jeziku:rugoba – ružna žena (Šamija-Lukačić: );20
  • 21. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKENavode se, jedna pored druge, rečipotpuno različitog značenja pa se ondajedna od njih označi kao hrvatska, adruga kao srpska: mošnja – tašna, jastuk– dušek (Šamija-Lukačić: );21
  • 22. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKENapravi se leksički par sastavljen odneutralne i stilski markirane reči, pa seprva proglasi hrvatskom, a drugasrpskom: krošnja – kruna (Šamija-Lukačić: ).22
  • 23. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKESrpski leksički par čiji je jedan člandomaćeg, a drugi stranog poreklarazbija se tako što se domaća leksemaproglasi hrvatskom, a pozajmljenicasrpskom: bojište – fronta, metež – haos,dobit – profit, čudovište – monstrum,jelovnik – meni (Šamija-Lukačić: );23
  • 24. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEStandardnojezička forma neke rečiproglašava se osobinom hrvatskog, alokalna (kolokvijalna, negramatična,narodna) sredstvom srpskog jezika:24
  • 25. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEhladan – ladan, pisar – ćata, pjevačica –pevaljka, palačinke – palačinci, koliba –koleba, kravata – kravatna (Šamija-Lukačić: ); čašćenje – aldomaš (Brodnjak:); (reč aldomaš potvrđena kod MiroslavaKrleže)25
  • 26. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEReakcija Snježane Kordić na nekelingvističke nepodopštineBabić: Spriječimo put svile u Mimari →svileni put26
  • 27. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKETvrdnja da su komunisti Hrvatimanametnuli posvojni/prisvojni genitiv.Razlog – taj genitiv imaju i Srbi.Posvojni genitiv imaju svi Sloveni iIndoevropljani.27
  • 28. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEĆorić:„Uzimanje refleksa glasa ‛jat’ kao jedne odnajuočljivijih diferencijalnih crta i kazati kakosu ti refleksi ‛u hrvatskome standardu/i/jekavski, a u srpskom ekavski’ (Pranjković1997:55) nije rezultat neznanja, već forsiranogtraženja razlika gde ih nema.28
  • 29. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEI nestručnjacima, a kamoli stručnjacima je jasnoda kod Srba u ovom pogledu postoji dvojstvo, dasu oni i ekavci i ijekavci“.(Ćorić 1998: 551–559)29
  • 30. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE„Površna konstatacija da u srpskom ‛imamogotovo uvijek sa i ka, za razliku od hrvatskogkoji ima s i k, osim kad prijedlozi dolazeispred istih ili posve sličnih suglasnika isuglasničkih skupina (s njima – sa njima, knama – ka nama...)’ (Silić 1955:76)30
  • 31. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEpredstavlja eklatantan primjer obmanjivanjajavnosti netačnim predstavljanjem činjenica. Usvim gramatikama, nezavisno od mjestaštampanja, ova dva predloga navode se u dvamalikovima: s (a) i k (a) .‟ (Ćorić 1998: 551–559)31
  • 32. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE„Jednako je netačna i tvrdnja da je ‛u srpskomstandardu praktično posve izgubljenadeklinacija promjenljivih glavnih brojeva(pisati dvjema olovkama – pisati sa dveolovke, razgovor triju strana – razgovor tristrane itd.) (Pranjković 1997:56).32
  • 33. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEU svim gramatikama na srpskom područjunavode se tipovi promene osnovnih brojeva od 1do 4 (Stanojčić – Popović 2008: 104 – 105).Istina je da se u napomeni uz paradigmespominje i njihova nepromenjivost, ali takvanapomena stoji i u zagrebačkim gramatikama .‟(Ćorić 1998: 551–559)33
  • 34. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE„ ‛[...] i gubljenje deklinacije neodređenihpridjeva u srpskom standardu i njezinozadržavanje u hrvatskome (njegov liječnik,njegova liječnika... – njegov lekar, njegovoglekara...)’ (Pranjković 1997: 56).34
  • 35. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEI ovo je podmetanje naučnoj javnosti.Pranjković sigurno zna da nema ni jednegramatike srpskog jezika u kojoj se ne navodenaporedo kraći i duži oblici pridjeva, tj.promenaodređenih i neodređenih pridjeva . (Ćorić 1998:‟551–559)35
  • 36. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE„Snježana Kordić veli:‛ […] U novije vrijemepokušavaju se kratki oblici u Hrvatskoj vratitiu upotrebu.36
  • 37. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKETo je dio nove sociolingvističke politike uHrvatskoj da se arhaične riječi i oblici umjetnovraćaju u upotrebu i da se umjesto uobičajenihriječi konstruiraju nove riječi, neologizmi, sve sciljem da bi se jezik u zapadnom dijelu HS štoviše razjednačio od jezika u istočnom dijelu HS.37
  • 38. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEVođe nove jezične politike ono što je bilouobičajeno u jezičnoj upotrebi proglašavaju zanepravilno, a ono što je bilo rijetko, zastarjelo iličak uopće nije ni postojalo u upotrebiproglašavaju za pravilno, i potom kroz kontrolumedija, udžbenika i dr., to provode u praksi’(1997: 18)“. (Ćorić 1998: 551–559)38
  • 39. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE„U balkanizme se s pravom uključujekonstrukcija da + prezent kao zamjena zainfinitiv, ali je nedopustiva tvrdnja da je takonstrukcija ‛u srpskom standardnom jezikuuobičajena čak i u futuru (On će doći – On ćeda dođe)’ (Pranjković 1997:56).39
  • 40. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEU srpskom standardu tako nešto ne postoji (akopod standardom podrazumevamo kodifikovanuformu jezika). To se može vidjeti u svakojsrpskoj gramatici. Nije korektno crturazgovornog jezika poturati stranoj javnosti kaocrtu standardnog jezika“. (Ćorić 1998: 551–559)40
  • 41. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE„Među tvorbenim diferencijalnim crtamanavodi se čitava serija riječi ‛koje u jednomstandardnom jeziku pripadaju imenicamamuškog roda, a u drugome imenicamaženskog roda:41
  • 42. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEminuta – minut, sekunda – sekund, litra – litar,metoda – metod, fonem – fonema, (ova) zvijer –(ovaj) zvijer, arhiv – arhiva’ (Pranjković 1997:56).42
  • 43. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE[…] U srpskom jeziku radi se, kad su navedeniprimjeri u pitanju, većinom o dubletima, uznapomenu da su arhiv i arhiva različite riječi ine mogu se na ovakav način dovoditi u vezu, amaskulinum zvijer/zver je danas arhaizam .‟(Ćorić 1998: 551–559)43
  • 44. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE„Navođenje parova deriviranih riječi tipadruštvo – udruženje, slastičarnica –poslastičarnica, punomoć – punomoćje,sretan – srećan, prehrana – ishrana(Pranjković 1997: 57) s ciljem da se pokaženjihova pripadnost različitim idiomima, čist jepromašaj! Samo neznalica i zlonamjernikmože isključivati iz srpskog jezika npr.riječdruštvo“. (Ćorić 1998: 551–559)44
  • 45. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEKako se stvaraju razlike?„Kad nema dovoljno razlika unutar postojećegstandardnog jezika onda se razlike vještačkiproizvode. One su ‛rezultat najnovijegaslužbenoga i/ili neslužbenoga arhaiziranja,45
  • 46. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEnovotvorenja i uopće razjednačavanja uhrvatskome standardu, npr.: šport – sport,pristupnik – kandidat, predočnik – ekran,perilica – mašina za pranje veša, glavnjak –džekpot, limunika – grape-fruit,46
  • 47. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEodmoridba – turizam, igralica – igračka,samovrtjelica, zrakomlat – helikopter itd’.(Pranjković 1997: 59).47
  • 48. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKEU kojoj mjeri i kojom brzinom će se i ova‛novotvorenja’ uključiti u jezičku praksu Hrvata,ostaje da se vidi. Trenutno stvari stoje ovako: ujednom razgovoru na hrvatskoj televiziji (13.aprila 1998) rektor Zagrebačkog sveučilištagovori o prijemu i upisu pristupnika na fakultete,a TV-novinarka sve vrijeme govori okandidatima za prijem i upis . (‟ Ćorić 1998: 551–559)48
  • 49. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA ODSRPSKOGBranislav Brborić49
  • 50. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOSTJezičko raslojavanje je imanentno svakojljudskoj skupini, pa tako i našim trimaetno-konfesionalnim zajednicama;Održani naučni skupovi na ovu temu;50
  • 51. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOSTBrborić:„Istina je da postoji, i dalje, standardnajednojezičnost, ali je i sociolingvističkačinjenica da se naš jezik razložio na trivarijante, takođe nazvane jezicima, što jeprečesto proizvodilo suprotstavljenevrednosne sudove o jeziku, na nesrećupoduprte i ognjem međusobnog ratnogsukoba i nemaloga uzajamnog nepoverenjanosilaca ‛triju jezika’“. (Brborić 2001: 55–68) 51
  • 52. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOSTNaš jezik je i dalje zajednički, samo sadatrodržavni;Brozovićeva ideja za naziv jezika:standardna novoštokavštinaSrpskohrvatski je u BiH nazivan i ‛esha’52
  • 53. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOSTBrborić:„Štokavština je isti jezik u rodoslovnom itipološkom smislu, a da li je ona izvorno,genetski, samo srpska – to se ne bi moglodokazati, osim ako se kao merilo ne uzmelatinska izreka pars pro toto.53
  • 54. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOSTTo jest, pošto su Srbi uvek bili ogromna većina utome idiomu, oni su, po logici navedene izreke, ivlasnici genetskog roda. Međutim, i najmanjideo kamena jeste kamen, pa bi ta logikaprimenjena na jezik mogla proizvoditi i sasvimdrukčije zaključke“. (Brborić 2001: 55–68)54
  • 55. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOST„Jedna je stvar, npr., reći da su ‛Hrvati Srbimaukrali jezik’ (čemu su skloni srpskoneznalaštvo i poluznalaštvo, a pogotovu srpskiekstremizam), a druga je stvar ustanoviti da suhrvatska politika i kultura ‛preuzele Vukov ivukovski model srpskoga književnog jezika[..] dodali mu hrvatsku terminologiju,podvrgli ga hrvatskom tipu literarnosti inazvali ga (i) hrvatskim jezikom’. (Jahić1999:25)“ (Brborić 2001: 55–68)55
  • 56. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOST„Jedna je stvar reći – u Bosni i Hercegovinigovore se tri varijante istog jezika, tribosanska (i hercegovačka) jezika, srpski,hrvatski i bošnjački, a druga je stvar govoriti otri bosanska jezika, o bosanskom, hrvatskom isrpskom. […]56
  • 57. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOSTJedna je stvar počiniti grešku – utvrditilingvonim (‘bosanski jezik’) pre nego etnonim(Bošnjaci), jer je ljudski grešiti – a druga jestvar u uvodu za Gramatiku bosanskoga jezika(Jahić + 2 2000), ne dati o tome nikakvorazjašnjenje,57
  • 58. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOSTkoje je potom, početkom 2001.godine, daopoznati pisac Sinan Gudžević. Gudžević spravom, umesno i upućeno, kritikuje i Ustavnisud Srbije, ‛koji, zaista, nije nadležan za to dautvrdi da li jedan jezik postoji ili ne[…]’(Gudžević 2000:5)“ (Brborić 2001: 55–68)58
  • 59. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGIVAN KLAJN59Dr filoloških naukaRedovni profesorFilološkogfakulteta uBeogradu nakatedri zaItalijanistikuFotografija 2
  • 60. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGIVAN KLAJNGlavni i odgovorni urednik Jezika danas(glasilo matice srpske)60
  • 61. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGIVAN KLAJNPriznanja i nagrade:Godišnja nagrada RTV Beograd za doprinoskulturi govora, 1977;Nagrada Ministarstva spoljnih poslova Italija(za Italijansko-srpski rečnik), 1998;Orden Italijanske zvezde solidarnosti (Ordinedella Stella della Solidarietà italiana), dodeliopredsednik Italijanske republike, 2004.61
  • 62. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAZbližavanje jezika u posleratnojJugoslavijiKlajn:„[...] novi izrazi najčešće su bili jednaki uBeogradu i Zagrebu: razlike kaoračunar/računalo, farmerke/traperice i sl.predstavljaju izuzetke.62
  • 63. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKADa bi se procenio domet uzajamnogzbližavanja, trebalo bi znati kolike su bileleksičke razlike među varijantama pre rata“.(1996: 39–47) Retke postojeće studije na tom polju samo supreuveličavale razlike.63
  • 64. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAKlajn je govorio o kroatizmima u srpskomjeziku, pošto mu je maternji jezik srpski, aHrvatima ostavio da govore o srbizmima uhrvatskom jeziku.64
  • 65. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAKroatizmi u srpskom:Reči koje su danas potpuno izgubile hrvatskoobeležje: brojka, učinak, ishod, uređaj,oprost, tečaj, vozilo, obeležje, potraga,glasina, latica, drvored, redosled, poguban,najaviti, navodno itd.65
  • 66. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAReči koje još uvek zadržavaju hrvatskiprizvuk, ali se bez većeg otpora upotrebljavajuu Srbiji (one imaju i domaći sinonim takođe):66
  • 67. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAupala (zapaljenje), prehlada (nazeb), rasveta(osvetljenje), odgoj (vaspitanje), žmigavac(migavac), nekretnina (nepokretna imovina),neboder (oblakoder), smeće (đubre), dragulj(dragi kamen), zubar (zubni lekar), kvačilo(kuplung), napokon (najzad), poput (kao), čas(sat), zarez (zapeta)...67
  • 68. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAPovremeno upotrebljavani kroatizmi, kojimaneki Srbi skromnijeg obrazovanja ni ne znajuznačenje: razina, tekućina, urota, svetonazor,natuknica, posuditi, osebujan, iznimno,dapače...68
  • 69. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAIz svega ovoga se ne sme zaključiti da nepostoje interne prepreke oko ovih reči.Takođe, veliki broj hrvatskih reči jepotpuno stran srpskom jezičkom osećaju injihovo preuzimanje nikada nije ni došlo uobzir:69
  • 70. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAjuha, glazba, tiskati, uhititi, glede, vlak, uvjet,tjedan, tvrtka, nazočan, hrvatski nazivi meseciitd.70
  • 71. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKANeke političke tvrdnje takođe delepojedine reči na hrvatske i srpske:domovina (otadžbina), Uskrs (Vaskrs), kirurg(hirurg)...71
  • 72. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGLEKSIKAVeštački obnovljeni hrvatski arhaizmi kojisu Srbima poznati iz medija, ali izazivajupodsmešljive komentare:vrhovnik, vojarna, priopćenje, zemljovid,veleposlanik, tijekom...72
  • 73. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGRANKO BUGARSKIDoktor lingvistike iredovni profesor naFilološkomfakultetu uBeograduFotografija 373
  • 74. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA ODSRPSKOGRANKO BUGARSKIKao istraživač bavi se strukturomsavremenog engleskog jezika, opštomteorijom i primenjenom lingvistikom,kontrastivnom gramatikom,sociolongvistikom, teorijom prevođenja iistorijom lingvistike74
  • 75. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGRANKO BUGARSKIObjavio je dvadesetak knjiga iz oblastilingvistike, gramatike i teorije jezika75
  • 76. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKEPojam jezičkih razlika korelira sa pojmomjezičkih sličnosti pa se tako razlikepokazuju kao ograničenja sličnosti iobrnuto.Jezičke razlike ostaju upečatljive i imajusvoje posledice.76
  • 77. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKEBugarski:„Predstavnici različitih dijalekata, sociolektaili standardnih varijanti srpskohrvatskog(danas zvanično srpskog i hrvatskog) mogu dase međusobno udaljavaju ili približavaju uprocesu komunikacija, putem divergentnogodnosno konvergentnog prilagođavanja.77
  • 78. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKESlučaj divergentnog prilagođavanja imamo kadaneko podešava svoj govor prema govorusagovornika, ali tako da bi se od njega što višerazlikovao, dok je kod konvergentnogprilagođavanja reč o podešavanju u pravcugovora drugog. Ove pojave danas proučavatzv.teorija govorne akomodacije“. (Bugarski1996: 399-403)78
  • 79. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKE„Unutrašnje razlike između jezičkih sistematreba razlikovati od spoljnih razlika, kojeproističu iz sociolingvističkog statusapojedinih jezika (a koji određuju činioci kaošto su broj, razmeštaj i uticaj govornika,pismenost i standardizacija, funkcionalnarazuđenost, etnička, regionalna, nacionalna iliinternacionalna upotreba, prestiž itd).79
  • 80. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKEU vezi sa ovim može se pomenuti pitanjenormativne merodavnosti. Često se, naime,pokazuje da se ‛normalnim’ smatraju obeležjazastupljena ne u najvećem broju jezika nego u‛najvećim’ jezicima, i to u njihovim standardnimvarijetetima – što ukazuje na pritisak pomenutihspoljnih činilaca.80
  • 81. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKETako je, na primer, dvostruka negacija,normalna u slovenskim jezicima, raširena i uengleskom jeziku, ali samo na dijalekatskomnivou, dok je u standardnom engleskom jezikunormativna isključivo jednostruka negacija“.(Bugarski 1996: 399-403)81
  • 82. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKERazlike postoje ne samo među jezicimanego i unutar jezika.Ne treba gledati na razlike kao da su lošaili dobra stvar, već naučiti kako se njimavalja odnositi da bi se iz njih izvukaomaksimum pozitivnog uz redukciju onognegativnog dejstva.82
  • 83. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEZIČKE RAZLIKEPredstavnici ‘manjih’ jezika običnosmatraju da su razlike dobra stvar, dok onidrugi smatraju da su razlike loša stvar(zato što su predstavnici ‘manjih’ jezikazabrinuti za svoj jezik i identitet).83
  • 84. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGPAVLE IVIĆ84 Bio je srpski filolog,lingvista, redovni članSANU, naučnikmeđunarodnog ugleda,bio je redovni profesorUniverziteta u NovomSadu i Univerziteta uBeogradu Pored SANU bio je član iAmeričke, Norveške,Slovenačke, Austrijske,Makedonske i Ruskeakademije nauka Fotografija 4
  • 85. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA – AKTUELNI TRENUTAKIvić:„Srpskohrvatski književni jezik je jedan jezik,doduše ne i ujednačen. U njemu postojeistorijski nastale razlike na geografskoj inacionalnoj bazi.85
  • 86. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA – AKTUELNI TRENUTAKTo nije nikakv izuzetan fenomen.Književnojezičke varijante se javljaju praktičnouvek kada se istim jezikom služi više od jednenacije“. (Ivić 1990: 321-329)86
  • 87. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA – AKTUELNI TRENUTAK„Varijante srpskohrvatskog književnogjezika raspoređene su danas uglavnom porepublikama. Najizrazitije su polarizovaneistočna (ili srpska) varijanta u Srbiji izapadna (hrvatska) u Hrvatskoj.87
  • 88. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA-AKTUELNI TRENUTAKKnjiževni jezik u Srbiji je uglavnomekavski, a u Hrvatskoj je jekavski. Ostalenejednakosti tiču se poneke glasovne iligramatične pojedinosti i znatnog brojareči“. (Ivić 1990: 321-329)88
  • 89. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA – AKTUELNI TRENUTAKU Hrvatskoj je u upotrebi samo standardnihrvatski jezik, što znači da Srbi i Bošnjaciu Hrvatskoj nemaju pravo na obrazovanjena svom jeziku i na taj način gube svojidentitet.89
  • 90. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA - AKTUELNI TRENUTAKIvić:„Nametanje hrvatskog jezičkog imena Srbimau Hrvatskoj predstavlja snažan instrumentasimilacije.90
  • 91. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA-AKTUELNI TRENUTAKAko se srpskoj deci u školama objasni da jenjihov jezik hrvatski, a da je srpski nešto drugo,to neminovno odvaja taj živalj od ostalog delanjegovog naroda i priključuje ga jednomdrugom“. (Ivić 1990: 321-329)91
  • 92. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGJEDINSTVO I RAZJEDINJENOST SRPSKOHRVATSKOGKNJIŽEVNOG JEZIKA – AKTUELNI TRENUTAKIvić – Srbi jezičke žrtve u Hrvatskoj:„Zar su ravnopravni oni koji svoj jezik zovusvojim imenom i oni koji su primorani da gazovu tuđim? […] Uostalom, jesu li Srbi uHrvatskoj ikada bili pitani da li im boljeodgovara siječanj ili januar, tjedan ilisedmica, križ ili krst, tisuća ili hiljada?“ (Ivić1990: 321-329)92
  • 93. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGMILOŠ OKUKA93Bivši profesorslavistikeUniverziteta uSarajevuTrenutno profesoru MinhenuFotografija 5
  • 94. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJAU srbistici danas postoje sledeći pristupisrpskom standardnom jeziku:Prvi teorijski model: srpski jezik pokriva sveteritorije na kojima su živeli i žive Srbi, bezobzira na versku i nacionalnu pripadnost. USlovu se kaže sledeće:94
  • 95. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJA„Srbi su južoslovenski narod pravoslavne,katoličke i muslimanske veroispovesti kojigovore srpskim narodnim jezikom. Sa etničkimgranicama srpskoga naroda podudaraju sejezičke granice srpskog jezika (štokavskognarečja).95
  • 96. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJATaj se jezik nazivao ne samo srpski nego islovinski, slavenosrpski, ilirski, dalmatinski,dubrovački, bosanski, slavonski, hrvatski, našjezik itd...“ (Okuka 2006: 373-417) (Hrvatskikao zagrebačka varijanta srpskog, bosanski kaosarajevska varijanta srpskog).96
  • 97. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJADrugi teorijski model: srpski jezik koristisamo ekavski izgovor i ćirilično pismo. 1993.godine – zakon u Republici Srpskoj o upotrebiSAMO ekavice i ćirilice. 1998. godine jesuspendovana ranija državna uredba i uspešnose oduprelo oktroisanom nametanjunematernje izvorne varijante književnogjezika.97
  • 98. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJATreći teorijski model: Okuka: „VukStefanović Karadžič nije tvorac srpskogknjiževnog jezika nego je on samo jedan odsrpskih spisatelja iz 19.vijeka koji se ‛uklopiou već postojeći proces posrbljavanjaslavenosrpskog jezika, u proces koji jepostojao i pre Vuka a koji je nastavio dapostoji i posle Vukove pojave.98
  • 99. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJATime je Vuk Karadžič postao deo ovog procesa,deo jednog dugotrajnog kontinuiteta koji je odpočetka svoga evolutivno težio ka srpskomknjiževnom jeziku na narodnoj osnovi’(Mladenović 1993: 81)“. (Okuka 2006: 373-417)99
  • 100. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJAČetvrti teorijski model: srpski jezik nastao odcrnogosrkog.Peti teorijski model: Srpski standardni jezik jeneorganski idiom koji se temelji na Vuk-Daničićevom gramatičkom modelu i na istorijisrpske kulture koja ga određuje i definiše;100
  • 101. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGSUKOBI I RAZGRANIČAVANJAPeti teorijski model: Srpski standardni jezik jeneorganski idiom koji se temelji na Vuk-Daničićevom gramatičkom modelu i na istorijisrpske kulture koja ga određuje i definiše; naVuk-Novakovićevoj izgovornoj dvojnosti‘jata’; morfofonološkom pravopisu i grafijskojdiglosiji (ćirilica i latinica).101
  • 102. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Poslednjih godina je hrvatski književnijezik doživeo velike promene, gotovorevolucionarne. Između ostalog‛revolucija’ je uperena i protiv Srba isrpskog jezika.102
  • 103. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Okuka govori o ‛velikoj nacionalnojjezičkoj radionici’ Hrvata koji pokušavajuda svoj jezik očiste od svega nehrvatskog,pogotovo od svega srpskog. Tako sustvarane razlike između ova dva jezikatamo gde ih i nije bilo.103
  • 104. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Milorad Telebak – Govorimo srpski. Slakoćom do jezičke kulture:„Srbi osmatraju dvogledom, a Hrvatidalekozorom, ali ni zajedničko nebo ne videjednako: prvima je plavo, a drugima –modro[…]104
  • 105. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Srbi su ponositi i gordi, čak i uobraženi, aHrvati unositi i, dapače, umišljeni[...] Srbi sezaklinju pred svojom zastavom, a Hrvati seprisežu pod svojim stijegom[…] Najzaslužnijikod Srba bivaju unaprijeđeni, a u Hrvata-promaknuti“. (1998: 14–19)105
  • 106. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Jako brzo su nestale mnoge uobičajene iprilagođene strane reči. Umesto njih sudošle domaće, postojeće ili novostvorene:tajnik (sekretar), tipkovnica (tastatura),pekač (tepsija), slikopis (video kaseta),zvukopis (audio kaseta) itd...106
  • 107. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Nove reči na ‘ica’: dalekovidnica(televizija), voznica (vozna karta),uspješnica (bestseler) itd...107
  • 108. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Hrvoje Matas – članak Brzogriz ilisporogriz pitanje je sad u časopisuHrvatska ljevica (1999) :„U novohrvatskom jeziku „normalnojhrvatskoj riječi po svaku cijenu nakalemljujenastavak -ica, bez obzira spada li on tamo iline“.108
  • 109. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Na taj način se „tvore nakaznice, kao što supovijesnica umjesto povijest ili potvrdnicaumjesto potvrda“.109
  • 110. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)dozvola – dopusnica , šetalište – šetnica,prilika – prigodnica110
  • 111. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)„Umirovljenici Hrvatske nisu uspjeli da imMirovinski fond uskladi njihovu mirovinu,možda i zbog toga što su napisali molbu, a nezamolnicu? Neće uspjeti niti ako su napisalitužbu općinskom sudu, jer se takva stvar sadazove tužbenica“.111
  • 112. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRA HRVATSKI)Takmičenja (natjecanja) u Hrvatskoj zanajbolju reč godine – dodeljuju se nagradepobedniku.112
  • 113. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Konkursi za novu reč koja će zamenitineku pozajmljenicu. Npr. za hrvatskuzamenu za reč jack-pot bilo je 270predloga na natjecanju kao što su:113
  • 114. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)uvećak, zlatonos, srida, lotnjak, srećko,bankovnjak, pretvornjak, nagradnik,kunovnica, zgodun, nezgodnik, velezgod,blagar, lutrijak, kapitalnjak, šestičnjak,zgodimir, dobivrh, čvrstnik itd.114
  • 115. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)Još malo reči:zvukoslovlje (fonetika), glasoslovlje(fonologija), slogoslovlje (morgologija),oblikoslovlje (morfemika), znamoslovlje(morfofonologija),115
  • 116. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGHRVATSKI KONTRA SRPSKI (I KONTRAHRVATSKI)tvorboslovlje (derivacija), izkonoslovlje(etimologija), skladnjoslovlje (sintaksa),riječoslovlje (leksikografija), izrekoslovlje(frazeologija), značboslovlje (semantika),poraboslovlje (pragmatika)116
  • 117. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKITendencije u Bosni i Hercegovini posleraspada Jugoslavije (novi jezik koji će serazlikovati od hrvatskog i srpskog sa štoviše turcizama i orijentalizama)117
  • 118. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIOdnosi na nivou grafije:Prema Ustavu BiH Bošnjacima je zvaničnijezik bosanki, a pismo latinica.Ćirilica – ‛jabuka razdora’ i uzrokneprijatljestva između dvaju naroda.118
  • 119. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐU HRVATSKOG ISRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIPravopis bosanskoga jezika SenahidaHalilovića kaže da su oba pisma ravnopravna,ali da se znatno više koristi latinica.Bitno je poznavati ćirilicu zbog kulturnognadleđa i veze sa Makedoncima, Bugarima iRusima119
  • 120. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIOdnosi na nivou ortografije:Od 1866.do 1993. – sa prekidima za vremePrvog svetskog rata i za vreme ustaške NDH uDrugom svetskom ratu – Muslimani(Bošnjaci) su koristili srpski pravopis.120
  • 121. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKINakon usvajanja zajedničkog pravopisa1960.godine i dalje je kod Bošnjakapreovladavala srpska norma.121
  • 122. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIOd 1993.do 1996 – radikalna promena.Bošnjaci se okreću više hrvatskom pravopisu.Taj pokret karakterišu dve odredbe: izvornopisanje stranih vlastitih imena i rastavljenopisanje futura I (čitat ću).122
  • 123. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIOdstupanja od srpske norme:Razlike u interpunkciji (i skraćenicama):srpski dr (doktor) – bošnjački dr. Isto i sa mr(magistar)123
  • 124. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐU HRVATSKOG ISRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIRazlike u glasovima reči: hurma – urma,halva – alva, hambar – ambar, hrda – rđa,hurlik – urlik, hudovica – udovicaRazlike u prisvojnom pridevu ličnih imenicana ‛ica’: srpski/hrvatski: Ivičin, Miličin (odIvica, Milica) – bosanski: Ivicin, Milicin124
  • 125. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐU HRVATSKOG ISRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIDževad Jahić u knjizi Bosanski jezik u 100pitanja i 100 odgovora :125
  • 126. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKI„Najuočljivija razlika između srpskog ibosanskog jezika je u zamjeni staroga glasajata: srpski je ekavski, a bosanski ijekavski.To je najfrekventnija razlika između ova dvajezika. [...]126
  • 127. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKIU bosanskom jeziku turcizmi cu veomaznačajan jezički sloj, a u srpskome je trendnjihovoga gubljenja, u srpskom jeziku se glash gubi, a u bosanskom je on očuvan i stabilan,podržan trostrukim h iz arapskog jezika.127
  • 128. BOSANSKI/BOŠNJAČKI JEZIK IZMEĐUHRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKABOSANSKI KONTRA SRPSKISrpski jezik se piše na ćirilici i to je jedinopismo srpskog jezika, a bosanski se piše nalatinici, ali mu ni ćirilica nije nepoznata“.A Okuka se pita šta bi jedan Srbin iz Bosne iHercegovine imao da kaže na to.128
  • 129. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKICrnogorski jezik –veoma mlad jezikCrnogorski negira srpski karakter kulture inarodne tradicije‘uzima’ ijekavicu, Srbima ostavljaekavicu, a Bošnjacima i Hrvatima ikavicu129
  • 130. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKIOkuka:„Crnogorski jezik se od srpskoga, gledano udijahronoj i sinhronoj perspektivi, ne razlikujeni u čemu, ne postoji ni jedna diferencijalnajezička crta koja se pripisuje crnogorskomjeziku, a po kojoj bi se on razlikovao odstarosrpskog ili srpskog jezika danas“. (Okuka2006: 373-417)130
  • 131. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKIStudija radoslava Ratkovića „Odakle sudošli preci Crnogoraca“njome se na osnovu određenih toponima želidokazati da su Polabije crnogorskeprapostojbine, odakle je i ijekavica došla uCrnu Goru:131
  • 132. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKI„Ijekavica je donesena iz praotadžbine, izdanašnje istočne Njemačke. Prototipcrnogorskog jezika je polabski jezik koji jeizumro u 18.vijeku. Preci Srba su donijelisamo ekavicu iz jugoistočne Poljske, koja je uvezi sa bjelomskim ekavizmom.[…]132
  • 133. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKIIstina, poslije seoba stanovništva, umigracijama pred Turcima, ijekavica jeodnesena i u Srbiju i u Bosnu i u Hrvatsku, alije ona tamo sekundarna i zbog toga srpskalingvistika [..] ide za tijem da potisneijekavicu iz standarda, jer je ona izvornocrnogorska“. (Okuka 2006: 373-417)133
  • 134. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKIZaključak Miloša Okuke:„Danas ne postoji poseban standardnicrnogorski jezik u onom značenju koje imajustandardni hrvatski ili standardni srpski jezik,a pogotovo ne postoji crnogorski standardnijezik sa jezičkom strukturom134
  • 135. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKIi jezičkom nadgradnjom kakvu mu žele odrediticrnogorski filolozi. To, međutim, ne znači da setaj i takav standardni jezik, sa opisanom starijomjezičkom strukturom i arhaističnom jezičkomsupstancom, ne može razviti i vremenomustoličiti u porodici novih standardnih jezikanastalih a štokavskom sistemu. […]135
  • 136. CRNOGORSKI JEZIK KAO SRPSKI ILI NECRNOGORSKI KONTRA SRPSKIŽivi bili pa viđeli!‟ (Okuka 2006: 373-417)136
  • 137. LITERATURA :Suzić 2001: Сузић, Ненад.Глобализација и језик. – In: Сузић,Ненад. Глобализација и српскинационални интереси. – Бањалука: ТТ-центар. – С. 43–46.137
  • 138. Ćorić 1998: Ћорић, Божо. Анатомијанаопаке хрватске језичке политике. –In: Srpski jezik. – Beograd. – Br. 3/1–2. –S - 551–559.Brborić 2001: Брборић, Бранислав.Тројезичност и/лу вишејезичност. – In:Monesland, Svein (odg.urednik). Jezik idemokratizacija. – Sarajevo: Institut zajezik. – S. 55–68. 138
  • 139. Klajn 1996: Клајн, Иван. Лексика:Односи међу варијантама. –In:Радовановић, Милорад (редактор).Српски на крају века. – Београд:Институт за српски језик САНУ-Службени гласник. – С. 39–47.139
  • 140. Bugarski 1996: Бугарски, Ранко. Језичкеразлике. – In :Српски језик, Београд,бр.1-2. С. 399–403.140
  • 141. Ivić 1990: Ивић, Павле. Јединство иразједињеност српскохрватскогкњижевног језика – актуелни тренутак.– In: Ивић, Павле. О језикунекадашњем и садашњем. – Београд –Приштина: БИГЗ – Јединство. – С. 321–329. Први пут објављено у НИН-у21.маја 1989.141
  • 142. Оkuka 2006: Okuka, Miloš. Sukobi irazgraničavanja. – In: Okuka, Miloš.Srpski na kriznom putu. – IstočnoSarajevo: Zavod za udžbenike i nastavnasredstva. – S.373–417142
  • 143. Telebak 2008: Telebak, Milorad.Govorimo srpski. S lakoćom do jezičkekulture. Banjaluka: Republički pedagoškizavod S.14–19143
  • 144. Internetquellen:http://www.suzicnenad.com/omeni.htmlhttp://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=973http://sr.wikipedia.org/wiki/Ranko_Bugarskihttp://sr.wikipedia.org/wiki/Pavle_Ivichttp://www.alt.zikic-stiftung.de/about/biographien/okuk144
  • 145. Fotografija1:http://www.suzicnenad.com/omeni.htmlFotografija 2:http://www.vesti.rs/Vesti/IVAN-KLAJN.htmlFotografija 3:http://www.knjizara.com/knjige/osoba/0/cena//1678/1/R145
  • 146. Fotografija 4:http://en.wikipedia.org/wiki/File:Pavle_Ivic.jpgFotografija 5:http://www.alt.zikic-stiftung.de/about/biographien/okuk146
  • 147. HVALA NA PAŽNJI!147