• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content

Loading…

Flash Player 9 (or above) is needed to view presentations.
We have detected that you do not have it on your computer. To install it, go here.

Like this presentation? Why not share!

Subjektivni i objektivni čimbenici vrednovanja

on

  • 6,841 views

 

Statistics

Views

Total Views
6,841
Views on SlideShare
5,859
Embed Views
982

Actions

Likes
1
Downloads
123
Comments
0

5 Embeds 982

http://pogledkrozprozor.wordpress.com 978
https://pogledkrozprozor.wordpress.com 1
url_unknown 1
http://webcache.googleusercontent.com 1
http://translate.googleusercontent.com 1

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment
  • Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima, a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.
  • upisuje se u rubriku bilježaka u imeniku zapažanja koja pomažu učitelju za donošenje zaključene ocjene učeniku, roditeljima, razredniku poticanje i ispravke u radu te razumijevanje zaključne ocjene datum, sadržaj, opaske Prijedlog pedagoških mjera za poboljšanje suradnje i uspjeha tijekom cijele godine
  • bilježe se ocjene od 1 do 5 u rešetku bez +, -, 0, ? javno, nakon provjeravanja
  • - ključni dio vrednovanja odgovara na pitanje što ocjenjujemo određujući time vrstu i količinu sadržaja (najčešće je to instrumentarij kojim se zadovoljavaju ciljevi nastave, odnosno sve ono što smo željeli postići s učenicima).
  • poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja Usmeno i pismeno izražavanje Praktična primjena naučenih sadržaja Razvijenost vještina (govorničke, …) Načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja Specifično, ovisno o predmetu OŠ zadano, SŠ otvoreno JASNI ZAHTJEVI ZA POJEDINE RAZINE POSTIGNUĆA (OCJENE) ZA ODREĐENE SADRŽAJE
  • procjenjuje se odgovor – nije uvijek razmjeran znanju Učitelj je subjektivni mjerni instrument; što više zna i radi na sebi, postaje kvalitetniji (provjeravanje rada) Greške kod ocjenjivanja ( osobna jednad ž ba , halo efekt, logička pogreška, pogreška sredine,pogreška diferencijacije, pogreška sredine,prilagođavanje kriterija......) Učenikove osobine (snalažljivost, izgled, ranije stečena znanja, opće i specifične sposobnosti, psihofizičko stanje.....) Okolnosti okoline (mjesto, vrijeme, dio školske godine.....) Nije utvrđena povezanost dužine staža i točnosti ocjena *Načini kontrole pogrešaka: što češće ispitivati i ocjenjivati, stvoriti opuštenu atmosferu,ispitivati oko 6 minuta, dati dovoljno vremena, ispravljati pisane provjere “naslijepo”, podcrtati pogreške i tražiti da ih učenik sam ispravi, komentirati ocjenu, planirati pitanja i način ispitivanja, objektivno definirati obrazovna postignuća i mjerila ocjenjivanja u timu sa sustručnjacima i svim ih sudionicima objasniti , po mogućnosti koristiti tablice, ček listei skale procjene kao pomoć.....
  • Po pravilniku – NAJMANJE 2 ocjene po elementu u polugodištu Što češće ocjenjivanje različitih elemenata – ne treba pretjerivati (uskladiti s brojem sati) Umeno provjeravanje bez najavljivanja svaki sat; najviše iz 2 predmeta u danu Optimalno vrijeme trajanja; ravnomjerno raspoređena pitanja Pisano provjeravanje najmanje 2 dana ranije najaviti, obavezno samo za HJ, strani jezik, matematiku i informatiku Izvijestiti o opsegu gradiva, sastavnicama i mjerilima ocjenjivanja Max 3 u tjednu, 1 u danu Obavezno dati na uvid učeniku i po zahtjevu roditelju Čuvati do kraja školske godine Višeminutne kratke provjere u rubriku praćenja NAJBOLJE JE KOMBINIRATI USMENI I PISANI NAČIN
  • Vještim kombiniranjem postupaka možemo u dovoljnoj mjeri udovoljiti i jednom i drugom Poštivanje učenikove ličnosti Poticanje samopouzdanja i osjećaja napredovanja Poticanje na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima Omogućavanje samostalnog javljanja za provjeravanje znanja Osposobljavanje za samostalno učenje, samoprocjenu znanja te znanja drugih učenika Vrste vrednovanja: sumativno, formativno , normativno, po mjerilima, interno, eksterno, neformalno, formalno, dijagnosti č ko Važna je svrha ocjenjivanja, a ne čistoća kvalifikacije Načini kontrole pogrešaka: što češće ispitivati i ocjenjivati, stvoriti opuštenu atmosferu,ispitivati oko 6 minuta, dati dovoljno vremena, ispravljati pisane provjere “naslijepo”, podcrtati pogreške i tražiti da ih učenik sam ispravi, komentirati ocjenu, planirati pitanja i način ispitivanja, objektivno definirati obrazovna postignuća i mjerila ocjenjivanja u timu sa sustručnjacima i svim ih sudionicima objasniti , po mogućnosti koristiti tablice, ček liste i skale procjene kao pomoć.....
  • zaključno ocjenjivanje treba biti odraz cjelokupnih odgojno – obrazovnih postignuća tijekom šk. god.i utemeljeno na brojčanim ocjenama upisanim u imenik i bilješkama o praćenju učenika Zaključna ocjena iz pojedinog predmeta ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u polugodištu; zaključuje se i objavljuje na posljednjem nastavnom satu

Subjektivni i objektivni čimbenici vrednovanja Subjektivni i objektivni čimbenici vrednovanja Presentation Transcript

  • Subjektivni i objektivni č imbe nici pri vrednovanju posti gnuća učenika Marina Ništ, viša savjetnica za biologiju Agencija za odgoj i obrazovanje Podružnica Osijek Osijek, studeni 2010.
  • VREDNOVANJE
    • PRAĆENJE
    • PROVJERAVANJE ILI
    • PROCJENJIVANJE
    • OCJENJIVAN J E
  • PRAĆENJE PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.-ispr.) Članak 2. Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom
  • OCJENJIVANJE Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnog predmeta.
  • PROVJERAVANJE ILI PROCJENJIVANJE Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine. Što ocjenjujemo ?
  • Kome je ocjenjivanje značajno?
    • Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa
    • - zahtijeva dokaze da njihova ulaganja i prosvjetna politika postižu određene rezultate
    • Ravnateljima
    • - žele dokaze da se u njihovim školama dobro uči
    • Roditeljima
    • - žele znati da njihova djeca ostvaruju primjereni napredak
    • Nastavnicima
    • - žele znati kakve rezultate postižu njihovi razredi u cjelini kao i pojedini učenici, što im pomaže u prilagođavanju načina, metoda i tempa poučavanja
    • Učenicima
    • - žele dobiti informacije o uspjehu kako bi se mogli usporediti s vršnjacima i jasno, nastaviti školovanje
  •  
  • Dvojbe pri ocjenjivanju: Što ocjenjujemo? Kojom ocjenom? Koja su mjerila za ocjenjivanje? Kako provesti ocjenjivanje? Koliko često ocjenjivati? ...
  • Ocjenjivanje je mjerenje znanja
        • predmet mjerenja (znanje – u širem smislu)
        • instrument kojim se mjeri ( u č itelj /nastavnik)
        • tehnike mjerenja (različiti načini ispitivanja).
  • ZNANJE nije izravno dostupno mjerenju – posredno zaključujemo na temelju odgovora Sastavnice(elementi)ocjenjivanja (ŠTO?) Mjerila (kriteriji) ocjenjivanja (KAKO?)
  • “ Istraživanja jasno pokazuju da ocjene koje učenici dobivaju na ispitima nisu ni objektivne, ni pouzdane ni valjane i da je za učenika često «važnije tko ga ispituje, nego koliko je njegovo poznavanje predmeta» “ (Bujas, 1943.)
  • UČITELJ/NASTAVNIK
    • učitelj je u ulozi i instrumenta i mjeritelja  definira značenje ocjene, definira što mjeri i mjerila
    • brojčano ista ocjena ima različito značenje kod različitih učitelja , a i kod istog učitelja
  • TEHNIKE MJERENJA Načini vrednovanja postignuća Usmeno Pisano
    • Razgovor
    • Nastup
    • Izlaganje
    • Izvođenje praktičnoga rada uz objašnjenje
    • ...
    • ZOT
    • Test znanja
    • Esej
    • Višeminutni kontrolni rad
    • ...
  • Tehnike ispitivanja i ocjenjivanja Učeničke osobine i snalaženje u ispitnoj situaciji Nastavnik kao mjerni instrument UZROCI SLABE METRIJSKE VRIJEDNOSTI OCJENA
  • Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se odnose na učitelja/nastavnika
    • Osobni stav nastavnika (umjeren, strog, blag)
    • Halo-efekt
    • Logička pogreška
    • Pogreška sredine
    • Pogreška diferencijacije
    • Pogreška kontrasta
    • Prilagođavanje kriterija skupini učenika
    • Različiti kriteriji na polugodištu i na kraju godine
  • Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se odnose na tehniku ispitivanja
    • Prednosti i loše strane svake tehnike
    • Oblik pitanja
    • Dužina trajanja ispitivanja
  • Dužina trajanja ispitivanja
    • Prekratko ispitivanje
        • premalo informacija da bi se moglo valjano i pouzdano zaključiti o kvaliteti znanja
    • Predugo ispitivanje
        • previše informacija  sud pod većim utjecajem prvih ili češće zadnjih odgovora (bolje se pamte)
    • Optimalno
    • vrijeme trajanja usmenog ispitivanja u višim razredima iznosi
    • 6 minuta.
  • Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se odnose na učenika
    • 1. nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora
    • 2. učenikove verbalne mogućnosti
    • 3. mogućnost opažanja i vještog korištenja percipiranih podataka
    • 4. emocionalna otpornost učenika
  • KAKO UNAPRIJEDITI OCJENJIVANJE ZNANJA U ŠKOLI?
  • Suvremeni pristup vrednovanju Ciljevi obrazovanja - Očekivana postignuća Odgovarajući sadržaj Zadatci Instrumentarij vrednovanja S obzirom na sadržaj Strategije poučavanja Za odgovarajući sadržaj
  • Zašto valja razmišljati o razinama učeničkih postignuća?
    • Veza s općim ciljevima obrazovanja i ciljevima nastavnih programa
    • Veza s pristupom obradi gradiva– strategijama poučavanja
    • Određivanje kriterija ocjenjivanja
      • Odnos razina postignuća i kriterija ocjenjivanja potrebno je pojasniti
        • sebi
        • učenicima
        • roditeljima
  • Koliki postotak znanja zastari nakon… Vrsta znanja 5 god 10 god 20 god školsko 15 30 50 fakultetsko 32 50 72 stručno 50 80 92 iz tehnologije 72 95 99 informatičko 92 100 100
  • Metode vrednovanja
    • TRADICIONALNE
      • Pisani zadaci
      • Usmeni zadaci
      • Praktični zadaci
      • Opažanje tijekom nastave
    • ALTERNATIVNE/ KOMPLEMENTARNE
      • Praćenje-promatranje
      • Istraživanje (učeničko)
      • Projekt (učenički)
      • Portfolio (učenički)
      • Samoocjenjivanje
  • Kombiniranje tradicionalnih i komplementarnih metoda
    • Sadržaji portfolia, projekti i istraživanja mogu se vrednovati kao obrazovna postignuća – brojčano i / ili kao odgojna postignuća – opisno
    • TREBA PRETHODNO DOGOVORITI !
    • Samoocjenjivanje znanja prema zadanim kriterijima (i uz kontrolu nastavnika) te ocjenjivanje vlastitog napretka – direktno u obrazovna postignuća ili u nekoj kombinaciji
    • Samoocjenjivanje rada u grupi ili na nastavi – psiho-motorička postignuća ili odgojna postignuća (za psiho-socijalnu i emocionalnu domenu razvoja, važno je zapažanje radi mogućih korekcija, a ne radi ocjene)
  • Praćenje i ocjenjivanje
    • Kamo sve to upisati?
    S A DA PRIJEDLOG ZA RASPRAVU Bilješke - praćenje Znanje i razumijevanje Primjena, analiza, sinteza, vrednovanje Praktična primjena znanja
  • Praćenje i ocjenjivanje
    • PRAĆENJE – RUBRIKA BILJEŽAKA
    • Opisno praćenje: korekcije učenja - sugestije, što ide slabije, a što bolje, na što više usmjeriti pažnju, ometajući čimbenici ..
    • Obavijest za roditelja i razrednika
    • Korekcije poučavanja – individualizacija
    • Opisna ocjena utječe na zaključnu 10 do 20 %
      • BROJČANE OCJENE
    • Obrazovna postignuća
      • Kognitivna
      • Psihomotorička
    • Vrijedno je prisjetiti se:
    • vrlo je važno objektivno definirati ciljeve rada i kriterije ocjenjivanja i informirati o tome učenike (i roditelje)
    • unaprijed planirat i pitanja i način ispitivanja
    • stvoriti opuštenu atmosferu tijekom provjere znanja
    • što češće ispitivati i ocjenjivati
    • što prije ispraviti kontrolne radove
    • javno ocijeniti učenika i komentirati ocjenu
    • podcrtati pogreške i tražiti da ih učenik samostalno ispravi
    • ocijeniti i nakon što učenik samostalno ispravi greške ako je postig ao definiranu razinu kvalitete
    • kad god učenik nije zadovoljan ocjenom, dati mu priliku za ispravljanje
    • svaku ocjenu odmah upisati u imenik
    • provjeravati znanje na različite načine
    • individualno informirati roditelja
    • raditi u timu sa sustručnjacima
    • povremno provjeravati vlastiti kriterij ocjenjivanja
    • razvijati sposobnost učenika za samoocjenjivanje.
  • Zahtjevi o kojima treba brinuti pri ocjenjivanju
    • OBJEKTIVNOST
      • vrednovati u odnosu na jedinstvena mjerila koja se primjenjuju neovisno o osobinama učenika, okolnostima rada i osobinama učitelja
      •  moguće uspoređivanje učenika
    • INDIVIDUALIZACIJA
      • brinuti o osobinama učenika, okolnostima rada i učenikovom relativnom napretku
      •  poticaj na kvalitetniji rad i razvijanje SAMOPOŠTOVANJA
  • VAŽNO JE DA UČENIK DOBIJE ZASLUŽENU OCJENU CILJ NIJE USPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO UČENIK NE MOŽE I NE ZNA , VEĆ UTVRDITI ŠTO ZNA I ŠTO GA MOŽE POTAKNUTI NA BOLJI RAD UČITELJI / NASTAVNICI I UČENICI SU SURADNICI
  • Literatura:
    • Vizek Vidović V.,Vlahović Štetić V., Rijavec M., Miljković D. (2003.). Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP-VERN’
    • Jensen E. Super- nastava . Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb: Educa
    • Kyriacou, C. (2001.). Temeljna nastavna umjeća , Zagreb: Educa
    • Grgin, T. (2001) Školsko ocjenjivanje znanja , Naklada Slap, Jastrebarsko.
    • Mužić, V. (1979) Metodologija pedagoških istraživanja , Svjetlost, Sarajevo
    • Bognar, L., Matijević,M. (2002.). Didaktika , Zagreb: Školska knjiga
    • Furlan, I. (1970) Upoznavanje ispitivanje i ocjenjivanje učenika , PKZ, Zagreb.
    • PP prezentacije Đurđice Kaurloto Martinić, Luči Lončar, Diane Garašić i Elvire Nimac