Medij kao sredstvo odgoja i sredstvo zlostavljanja
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Medij kao sredstvo odgoja i sredstvo zlostavljanja

on

  • 7,557 views

 

Statistics

Views

Total Views
7,557
Views on SlideShare
2,884
Embed Views
4,673

Actions

Likes
0
Downloads
63
Comments
0

7 Embeds 4,673

http://student-web.unizd.hr 2894
http://pogledkrozprozor.wordpress.com 1764
http://webcache.googleusercontent.com 9
http://edukrsevan.unizd.hr 2
http://translate.googleusercontent.com 2
http://tweetree.com 1
http://cc.bingj.com 1
More...

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Medij kao sredstvo odgoja i sredstvo zlostavljanja Medij kao sredstvo odgoja i sredstvo zlostavljanja Presentation Transcript

  • 0 Medijski pedagozi pokušavaju pronadi poveznice između pedagoških implikacija uloge medija u društvu i potreba društvenih inovacija u suvremenom medijskom okruženju.0 Cilj joj je stvaranje adekvatnih dimenzija medijskih kompetencija, koje vode k zadatcima: zaštita privatne sfere života i razvoj samokritičnosti, razvoj u interkulturalnog dijaloga, usvajanju analitičkih, refleksivnih i etičkih dimenzija, pravo na informiranosti, te sposobnost za korištenje inovativnih medija.
  • 0 Medijska kompetencija se bazira na suodnose, učitelja, učenika i roditelja.0 Kompetencija osposobljava sve aktere za pitanje kako znati živjeti s medijima.0 Učenik se mora znati “nositi” s medijima a ne mediji s njim.
  • 0 vrijeme izrazitog tehnološkog napretka i velikih tehničkih mogudnosti0 sve raširenija upotreba kompjuterske tehnologije među djecom0 osjedaj nemodi i nekompetentnosti roditelja i odraslih u dječjoj okolini0 broj izvora i utjecaja kojima su djeca izložena tijekom odrastanja značajno je vedi0 otpor filmske i TV industrije za smanjenje količine nasilnih i neprimjerenih sadržaja
  • Uzorak 2 700 učenika (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek) 0 95% djece kod kude ima računalo 0 85% ima pristup InternetuUređaje koje posjeduju u svojoj sobi: 0 66% televizor 0 38% DVD 0 29% igradu konzolu 0 52% računalo s pristupom internetu
  • 0 90% djece gleda televiziju svaki dan0 90% djece između 11 i 13 godina svaki dan prati tv-program0 42% ima televizor u spavadoj sobi0 40% djece se ne bavi nikakvim sportom, a 44% tvrdi da ne čita knjige0 73% djece ima mobitel – koriste uglavnom za slanje poruka i igranje igrica0 45% korisnika mobitela roditelji ne ograničavaju u potrošnji impulsa0 84% djece prati reklame na televiziji
  • 0 Veza između nasilja i sati provedenih ispred televizije predmet je brojnih istraživanja0 Gledajudi filmske junake djeca mogu naučiti agresivne oblike ponašanja, agresivnije ponašanje je prisutnije0 Raste tolerancija na nasilje i manje im smeta0 Cirkularan odnos između nasilja i agresije0 Dječaci gledaju više nasilnih crtanih filmova i emisija s puno akcije0 Još uvijek ostaje pitanje postaju li djeca nasilna radi utjecaja programskih sadržaja ili to što provode niz sati ispred ekrana ukazuje na nedostatak roditeljske brige, pa je to onda razlog pojave agresije
  • 0 Slobodno vrijeme današnje generacije djece i mladih ispunjeno je sadržajima masovne kulture i masovnih medija. “Pomoću slobodnog vremena treba razviti smisao za njegovo pozitivno iskorištavanje, tako da ljudi postanu kulturni korisnici slobodnog vremena, koji se danas u obliku dobre i loše robe nudi na tržištu svakodnevnoga života.” (Miliša, 2009., 191, prema: Previšid, 1987,31.)
  • “Dominantna funkcija televizije je zabava publike, stoga je struktura i program koncipiran tako da prevladavaju manje zahtjevni sadržaji koje mladi najčešde gledaju na televiziji.” (Ilišin, V., 1999.)
  • 0 Stvara izmišljeni svijet0 Izaziva lažna sjedanja0 Uzrokuje probleme s koncentracijom i pažnjom: djeca koja dnevno gledaju TV sat-dva dnevno imaju 10-20% više problema s pažnjom nego ona djeca koja ne gledaju, fluktuacija pažnje veda 30- 40% kod onih koji provedu ispred ekrana tri do četiri sata0 Izaziva ravnodušnost0 Uči nasilju
  • L.K. Meringoff (1980):Djeca koja su na radiju slušalabajku zapamtila su više podatakau odnosu na djecu koja su tubajku gledala na televiziji.
  • 0 „Reklame su zapravo retuširana (poželjna) stvarnost…” (Miliša, 2006,33)0 Najprivlačnija ciljana skupina za reklamiranje su djeca i mladi0 Reklamiranje =manipulacija
  • 0 pustolovine u igricama razvijaju dječju maštu0 potiču misaone procese i asocijativno razmišljanje0 pomažu u oslobađanju emocija i izražavanju osjedaja0 potiču kreativnost0 pospješuju koordinaciju pokreta0 mogu biti pomagalo za učenje0 igra dijete individualizira0 uspjeh u igri dijete doživljava kao nagradu
  • 0 Tredina vremena otpada na svjesne nasilne prizore0 U 60% slučaja djeca su “nagrađena” kada bi ranila i uništila likove iz igre, ili su primorani to učiniti da bi napredovali do sljedede razine igre0 U akcijskim videoigrama u prosjeku su 2,3 osobe mrtve u minuti, a u pucačinama prosjek se penje na 23,8 mrtvih u minuti (Thompson & Haninger, Sveučilište Harvard)
  • 0 Pravo na informaciju 0 Nasilje preko interneta0 Obrazovna prava 0 Ugrožavanje djetetovog0 Pravo na druženje prava na privatnost0 Pravo na izražavanje 0 Izloženost djece vlastitoga mišljenja potencijalno štetnim0 Kulturna prava (igra, sadržajima zabava)
  • 0 24 - satna dostupnost0 Anonimnost0 Aktivan, a ne pasivan medij0 Pristup svijetu0 Nema nadzora odraslih0 Prihvadanje – identitet i status
  • „Na internetu mogu biti ono što „Mogu govoriti slobodnije oželim. Mogu govoriti što želim i problemima, jer te ljude i neništa se nede dogoditi. U znam – to je kao nevidljivistvarnosti se stidim izgovoriti psihijatar. Puno je lakšeneke riječi, a na internetu to razgovarati jer ti osoba s kojommogu slobodno.” razgovaraš ne vidi lice.”„Na internetu mogu doznatiinformacije koje od roditelja ne „Mogu izbaciti svoj bijes, a damogu.” se nakon toga ništa ne dogodi.”
  • 0 73% djece ima neko iskustvo u korištenju interneta, pri čemu upotreba raste s dobi.0 47% djece koja nemaju računalo kod kude koriste internet.0 49% djece koristi Internet svaki dan0 58% djece gotovo svakodnevno koristi internet0 26% jedanput tjedno,0 17% jednom mjesečno ili rjeđe.
  • 0 Slanje uznemiravajudih poruka mobitelom, e-mailom ili na chatu0 Poticanje grupne mržnje0 Širenje nasilnih i uvredljivih sadržaja0 Kreiranje stranica koje sadrže priče, citate, slike i šale na račun žrtve0 Postavljanje internetskih anketa o žrtvi0 Provaljivanje u tuđe e-mail adrese0 Lažno predstavljanje0 Slanje pornografskih sadržaja i neželjene pošte na e-mail ili mobitel i dr.
  • 0 27% djece bilo izloženo porukama sa seksualnim sadržajima0 Vedina nepoželjnih izlaganja dogodila se kod kude, a 7% djece srelo se s porukama koristedi se računalom u školi0 33% djece nije nikome povjerilo svoje iskustvo
  • 0 nasilje može biti prisutno 24 sata, svih 7 dana0 dijete je izloženo uznemiravanju i nasilju bilo kad i bilo gdje0 svjedoci i publika su mnogobrojni0 djeca i mladi koji se ponašaju nasilno ostaju anonimni0 žrtve mogu biti vršnjaci ali i odrasli npr. nastavnici0 bez interakcije “licem u lice” djeca i mladi teže razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti.
  • 0 49% djece bez nadzora i prisutnosti odraslih koristi Internet0 46% roditelji prisutni ponekad0 2,5% jedan od roditelja uvijek prisutan0 60% izjavljuje da ih roditelji poučavaju o opasnostima vezanim uz Internet0 40% razgovara s roditeljima o aktivnostima na Internetu0 36% djece smatra da roditelje ne zanima što rade na Internetu
  • 0 Postavljati pitanja o tome što dijete razumije i osjeda, slušati njegove odgovore0 Pokazati interes za njegove aktivnosti, posebno kada se radi o internetu0 Poticati dijete na razmišljanje o onome što je vidjelo0 Postaviti ograničenja u gledanju televizije i korištenju, zajedno s djecom dogovoriti pravila o gledanju televizije0 Usmjeravati djecu i pomodi im u odabiru sadržaja koje de gledati0 Poticati djecu na odgovorno ponašanje prema sebi i drugima0 Informirati djecu o mogudim opasnostima i rizičnim ponašanjima na internetu – kontinuiran proces
  • 0 Žurno pronalaženje prikladnih metoda u radu nastavnika na senzibiliziranju učenika za kritičko preispitivanje i korištenje novih medija0 Novi mediji su razorni, ali mogu biti sjajni pomodnici i sluge ako ih upoznamo0 Bez limitiranja i demonizacije0 Više otvorenog razgovora i zajedničkog rada na novim medijskim tehnologijama
  • 0 Razvoj medijskog obrazovanja pospješuje razvoj suvremenih komunikacija. (Baacke, 2007: 40.). Medijska pedagogija vodi razvoju medijskih kompetencija nudedi nove vizije i koncepte, te razvijajudi nove metode kako bi (posebice) mladi znali koristiti medijima.
  • 0 medijska pismenost je uži pojam i odnosi se na razinu stjecanja vještina 0 ”razvoj medijske vezanih za konkretni kompetencije se vezuje uz medij, kao npr. pojam “Kommunikative kompjuterska Kompetenz”- sposobnost pismenost…itd. čovjeka da razumije, sporazumi se i izmjenjuje jezične simbole”..0 medijska kompetencija = (Baacke, 1997). sposobnost kritičke analize medijskih ponuda….
  • 0 Što bih trebala/o prestati odmah RODITELJ raditi?0 Što bih trebala/o nastaviti raditi? UČITELJ DIJETE0 Što bih trebala/o početi raditi, a još nisam? LOKALNA ZAJEDNICA
  • „Odrasli su dužni štititi djecu od zla, ali to je mogude samo ako raspolažu dovoljnim saznanjima da bi mogli procijeniti kada je dijete u opasnosti.” Christiane Sanderson