3- Eko-sela, UZT

2,975 views
2,790 views

Published on

0 Comments
3 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
2,975
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
51
Comments
0
Likes
3
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

3- Eko-sela, UZT

  1. 1. Eko-selaEkologija ii tradicija, turizam ii budućnostEkologija tradicija, turizam budućnost Leo Vicić Leo Vicić UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A uzt_hr@yahoo.hr uzt_hr@yahoo.hr
  2. 2. Eko-naselja, eko-sela• Naselja koja imaju nizak utjecaj na okoliš, održiva su i zadovoljavaju ljudske potrebe.• Naselje po mjeri čovjeka,• bogato sadržajima,• ljudske aktivnosti su neškodljivo integrirane u prirodno okruženje,• omogućuje zdrav razvoj,• dugoročno održivo funkcioniranje i• sadrži centre za pokretanje različitih inicijativa. Robert Gilman, 1991.
  3. 3. Tipovi eko-naselja– gradska– prigradska– seoskaVizualizacija projekta Kupinec. U norveškoj tvrtci Verdispar International planiraju izgraditiekološko naselje u blizini Zagreba. S tim ciljem 2008. godine kupljeno je 2,6 milijuna kvadratazemljišta u općini Klinča sela. Planirani kapacitet naselja iznosi 5 tisuća osoba, graditi će senajviše na 3 etaže, a stambeni prostori bit će ponu eni na otvorenom tržištu.– moderna i tehnološki napredna– arkadijska, reciklirana
  4. 4. Par riječi o...• Smanjivanje ekološkog otiska kroz namjernu jednostavnost i korištenje ekoloških principa dizajniranja,• spajanje ekoloških principa dizajniranja i tehnologije sa socijalnim potrebama,• naselja uobičajene veličine 50-150 stanovnika.Povijest:• izraelski kibuci (formiranje mladih kroz rad i disciplinu),• komune 60-tih i 70-tih (okoliš i duhovnost),• 1979. – “eco-villages”,• od sredine 80-tih i dalje u 90-tima – pokreću se brojni projekti u današnjem smislu riječi.
  5. 5. Karakteristike eko-selaTipična eko-sela djeluju barem u nekima od navedenih područja:– razvoj lokalne ekonomije– kooperativna socijalna ekonomija, “stare” vještine i zanati– izgradnja zajednica– zajednički sustav odlučivanja– rješavanje sukoba– holistička edukacija– lokalna organska proizvodnja hrane– permakulturni principi dizajniranja • ekološka gradnja • sustavi obnovljivih izvora energije (OIE) • menadžment otpada i otpadnih voda
  6. 6. Eko-turizam• Odgovorno putovanje u prirodna područja kojim se čuva okoliš i unapre uje blagostanje lokalnog stanovništva. (TIES, 1991.)• evolucija turizma• podkomponenta ‘održivog turizma’• Profil turista: – 35-55 godina, – visoko obrazovani, – putuju u paru, – trajanje puta 8-14 dana, – ekološki osviješteni, – cijene lokalnu kulturu i običaje, – željni stjecanja novih znanja i vještina, – spremni platiti ‘vrijednost za novac’
  7. 7. Eko-turizam (2)• Trendovi: – smještaj bez negativnog utjecaja na okoliš (zero carbon emission) – tzv. sporo putovanje – volontiranje i učenje – povezivanje s domaćim stanovništvom tijekom boravka – umrežavanje preko interneta sa istomišljenicima• Primjer: koncept energetski samodostatne ekološke kuće za ideju solarnog sela namijenjenog seoskom turizmu na otocima (EIHP 2003.)
  8. 8. Primjeri u Hrvatskoj Blatuša, Kordun Vilindom, Velebit Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića Žensko eko-imanje, Brač Eia, eko-imanje pokraj Bala
  9. 9. Blatuša, Kordun– Robert Schenk, udruga EkoSense– na Kordunu, istočni obronci Petrove gore, 120 ha– zajednica formirana kao otvorena platforma– tijekom posljednje 3 godine u eko-selu živjelo nekoliko stotina ljudi, trenutno 15-tak članova– tradicionalne tehnike gra enja, lokalni materijali, ali i najnovije tehnologije poput korištenja pasivno/aktivne sunčeve energije, vjetrogeneratora, termičkih pumpi, sistema recikliranja vode
  10. 10. Blatuša, Kordun (2)– centralno imanje (zajedničke prostorije) + kućice od blata, slame i drva– trošak izgradnje 1 kućice (30 m2) iznosi oko 2.000 €– Udruga dobila EU sredstva za razvoj nastambi od slame– mjesečni trošak 1 osobe = 500 kn; neke imaju posao izvan eko-sela– svake godine se samoodrživost povećava za 10%– turizmom se ne bave, ali goste primaju • gostima na raspolaganju: rad i učenje, domaća hrana, odmor uz ljude i životinje, sport, najprirodniji wellness
  11. 11. Vilindom, Velebit– Damir Horvat, udruga Vilindom– namjera: osnivanje mirnih i skladnih mjesta za boravak u prirodnom okruženju– manja kamena kuća u dugoročnom najmu – ‘Kubus’ (za 10-14 osoba, 25 m2) velika okućnica i par ruševnih zdanja – čekaju obnovu– bez električne energije– Udruzi se pridružuje grupno, a članarinama (2.000 kn/god po osobi) i dobrovoljnim radom uz pomoć postojećih članova osniva se novo mjesto za boravak– proizvodnja odjeće od prirodnih materijala, ekološka poljoprivreda, ljekovito bilje
  12. 12. Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića – ZMAG = Zelena mreža aktivističkih grupa – Matko Šišak, prof. povijesti, 2001. na vlastitom imanju u Turopolju pokrenuo ekološki održivu zonu; član zajednice je i poznati sociolog, dr. Dražen Šimleša (Institut Ivo Pilar) – u planu: po završetku ure enja nastaniti se; cilj je zajednica od desetak mla ih ljudi iz Udruge – tri tima: graditeljski, vrtni i tim za nove projekte – pri ulasku u zajednicu nije važno vjersko/političko/... opredjeljenje – aktivistički projekt
  13. 13. Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića (2)– kuće od slame, drva i kamena, sa zelenim krovovima, izolacijom od ovčje vune i zemljane žbuke– u vrtu i staklenicima organsko voće i povrće– voda iz bunara– el. energija iz 6 solarnih panela, jedna mala vjetrenjača i 4 baterije, generator na biodizel koji se proizvodi iz uljane repice– recikliranje otpada– finska peć – toplina, za peći kruh, zagrijavati vodu– energetski neovisni? >> gotovo 100%.– edukacijski centar i multimedijalna knjižnica– održavaju radionice s eko-temama, instaliraju besplatne sustave za elektr. energiju diljem Hrvatske– udruga je do danas izdala i nekoliko priručnika o Permakulturi
  14. 14. Žensko eko-imanje, Brač – projekt 2006. god. pokrenule 3 žene: Antonela, Mrvica i Luca; danas ih je ondje 4 – vizija: zajednica koja će se bazirati na samoodrživosti uz korištenje isključivo prirodnih resursa – gruba mala betonska kućica, prilično avangardni, ali topao kutak u pustoj uvali – još nemaju tekuću vodu ni struju; zimi nedostaje topli tuš – peć na drva – permakulturalisti iz Istre darovali solarni (FN) sustav – broj ljudi koji ovdje žive mijenja se, ljeti bude i 30-tak iz cijelog svijeta – financiranje: od poslova koje odrade u susjednim mjestima
  15. 15. Eia, eko-imanje pokraj Bala– Igor Drandić 2003. god. s kolegicom počeo krčiti teren– plan: transformacija iz eko-art centra (danas) u eko-selo– kuća od slame i blata za goste, postoji i prostor za zajednička druženja– trošak izrade kućice od bala slame – oko 10.000 kn– voda iz 3 spremnika kišnice, WC-i su ekološki, s piljevinom– ZMAG donirali vjetroagregat– tečajevi: škola sreće, permakultura, dani otvorenih vrata, eko-sajam, radne akcije vikendom– volonteri iz cijelog svijeta– svojevremeno od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobili pozitivno mišljenje za projekt "Eko-edukacija za djecu i mladež za bolji svijet" – vrše edukacije za djecu
  16. 16. Primjeri iz inozemstva Njemačka, Sieben Linden (Sedam lipa) Austrija, općina Güssing i selo Keimblatt Italija, Corte di Cadore Škotska, UK, Findhorn
  17. 17. Njemačka, Sieben Linden (Sedam lipa)– ogledno naselje s nultom potrošnjom energije, za 200 ljudi, u ruralnom području– cilj: pronaći model za način života s dobro uravnoteženim odnosima rada, dokolice, ekonomije, ekologije, urbane i ruralne kulture– projekt od 1993., odn. od 1997.– veličina kompleksa iznosi 82 ha, veći dio je šuma, manje od 10% su izgra ene zone– korištenje jednostavnih i sofisticiranih tehnoloških rješenja– visok stupanj energetske efikasnosti– organizacija seminara i višednevnih studijskih posjeta, pružanje mogućnosti za volontiranje– jedno od sjedišta mreže GEN (Global Eco- village Network) >> 4 stupa eko-sela: ekologija, društvo, ekonomija, sloboda izbora religije, politike i dr.
  18. 18. Austrija, općina Güssing – desetljećima „zaboravljeni“ pogranični gradić u Gradišću – transformacija započela u prvoj polovini 90.-tih >> gradska uprava: “sve javne zgrade trebaju prestati koristiti fosilna goriva” – općina sve više poticala razvoj industrije OIE – danas 50-tak tvrtki zapošljava više od 1.000 radnika i proizvodi električnu i toplinsku energiju i gorivo iz sunca, piljevine, kukuruza i ulja; izgra eno je i postrojenje za stvaranje bioplina gasifikacijom sječke – godišnje se proizvodi 22 MWh elektr. energije, od čega je 8 MWh višak koji se prodaje u mrežu za 4,7 mln € – ozračje u grad privlači brojne turiste: znanstvenike, političare i eko-turiste – od škotskih farmera do japanskih ulagača i političkih delegacija – naravno – el. i toplinska energija u hotelima je iz OIE – Güssing je prva općina u EU koja je uspjela srezati emisije CO2 za više od 90% (u odn. na 1995.) – sjedište Europskog centra za obnovljive izvore energije – financira općina, austrijska vlada i EU – Priča o uspješnom, gospodarski i ekološki održivom načinu promišljanja jedne lokalne zajednice!
  19. 19. Austrija, selo Keimblatt• pokraj Riegersburg-a• u planu veći kompleks modernog ekološkog naselja u okviru postojećeg gradića
  20. 20. Italija, Corte di Cadore– malo eko-naselje projektirano kao odmaralište za zaposlenike tvrtke ENI i njihovu djecu, za ukupno 6.000 ljudi– gra eno ’50-tih na tada revolucionarnim idejama očuvanja prirode, uz pošumljavanje obronaka; kompleks danas većim dijelom uklopljen u šumu– eko-naselje kasnije prenamijenjeno, dijelom i za turizam; postoje planovi za ure enje smještaja Instituta za održivost okoliša– kuriozitet: kompleks prema načelima održivosti projektirao Edoardo Gellner, po ro enju Opatijac; ubraja se u vrh talijanske arhitekture
  21. 21. Škotska, UK, Findhorn Ecovillage– eksperimentalni arhitektonski projekt iz ranih 80-tih– cilj: demonstrirati održivi razvoj u društvenim, okolišnim i ekonomskim terminima– 55 zgrada– koriste se različite ekološke tehnike, npr. Kodeks ekološkog gra enja, eko-arhitektura, sustav pročišćavanja otpadnih voda „Živi stroj“, organska proizvodnja hrane, Eko-valuta– vjetro-park omogućava viškove u ukupnoj proizvodnji električne energije– danas su u funkcioniranje zajednice uključene mnogobrojne organizacije, organiziraju se edukacije– projekt je dobio mnogobrojne nagrade, ističe se nagrada UN-ovog tijela Habitat za projektiranje najboljeg rješenja (1998)– zaključak nezavisne studije (2006.) je da stanovnici Findhorna u usporedbi sa svim zajednicima industrijaliziranog svijeta ostavljaju najniži ekološki otisak
  22. 22. Potencijal uloge EU fondova– IPA II. • Održivi razvoj okoliša • Poticanje prekogranične suradnje– IPA V. • Mjera 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice • Mjera 103 – Unaprje enje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice • Mjera 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture • Mjera 302 – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti– Intelligent Energy Europe – cilj: podržati održivi razvoj u energetici– PGŽ spremna sufinancirati projekte koji dobiju sredstva iz EU fondova– važna uloga stranih partnera!
  23. 23. Značajnije organizacije • ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa • GEN – Global Ecovillage Network • Mreža eko-sela Balkana • SEKOM – Sveriges Ekokommuner (Švedska) • Eco-towns (Engleska)

×