Rani razvoj dece

Rani razvoj djece
Za: UNICEF
Jun 2009. Izvještaj

Metodologija Rani razvoj djece
Terenska anketa rađena u domaćinstvu kod ispitanika, „licem u lice“
Nacionalni reprezentativni uzorak majki/staratelja djece do 6 godina starosti
Uzorački okvir: populacija po popisu 2003 i proc j enjene populacione dinamike.
Veličina uzorka: 1200 ispitanika:
1000 majki/staratelja koji žive u Crnoj Gori
dodatni uzorak 200 romskih majki/staratelja koji žive u romskim naseljima
Tip uzorka je troetapni stratifikovani slučajni uzorak, sa etapama:
1. Teritorija biračkog mjesta birana sa vjerovatnoćom proporcionalnom veličini - PPS
2. Domaćinstvo izabrano metodom slučajnog koraka od zadate adrese sa jednakim vjerovatnoćama (simulacija SPSWoR uzoračke šeme) dok se kvota ne popuni
3. Primarni staratelj djeteta do 6 godina starosti
Stratifikacija je urađena na osnovu:
Tipa naselja – urban/rural
Tri geo-ekonomska regiona
Post stratifikacija na osnovu: pola i godina, tipa naselja I geo-ekonomskih regiona
Terenska kontrola na 12% uzorka u svim stratumima proporcionalno veličini uzorka, logička kontrola i kontrola konsistencije u 100% slučajeva

Odnos ispitanika - osobe koja brine o dijetetu i d i jeteta o kome je r i ječ Koji je odnos i zmeđu ispitanika i dijeteta o kome govorimo u intervjuu ? Ba za : Ukupna ciljna populacija Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA 88% osoba koje brinu o dijetetu su majke, 9% očevi, 2% bake, dok su ostali staratelji zastupljeni u manjem procentu.

TRUDNOĆA

Biološko roditeljstvo Da li ste Vi biološka majka dijeteta? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Baza: Ukupna ciljna populacija Op š ta populacija roditelja/staratelja Populacija roditelja/staratelja iz romskih naselja
87% uzorka staratelja d j ece do 6 godina starosti predstavljaju biolo š ke majke d j ece.
Slična je situacija i među starateljima iz romskih naselja.

Načini informisanja o trudnoći Ukoliko jeste, n a koji način ste se tokom trudnoće informisali o stvarima koje se odnose na trudnoću, brigu o novorođenčetu i sl. ? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Višestruki odgovor; Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije)
U toku trudnoće, najveći broj majki se informisao o temama vezanim za trudnoću i brigu o novorođenčetu preko drugih članova porodice (48%), stručnjaka - ljekara opšte prakse, sestara, ginekologa (46%) i prijatelja (33%). Još 27% navodi svoje prethodno iskustvo.
Knjige i mediji (štampani, audio i vizuelni) se navode u manjem procentu – 15%, odnosno 14%. Brošure navodi 9%, a Internet 7%.
4% navodi da se nisu ni na koji način informisali.
Različiti vidovi medija, brošure, Internet zastupljeniji su među osobama višeg obrazovanja, ukoliko su oba roditelja zaposlena, i u domaćinstvima sa većim porodičnim prihodima.
Među Romima iz romskih naselja, svi vidovi savjetovanja su zastupljeni u manjoj mjeri, a ove osobe se najviše oslanjaju na vlastito iskustvo (41%). Čak ¼ Roma iz romskih naselja navodi da se nije ni na koji način informisalo.
Svega 7% Roma navodi da se informisalo preko stručnjaka, a niko ne navodi medije (TV, radio, novine, Internet) kao izvor informacija.

Zadovoljstvo kvalitetom dostupnih informacija o trudnoći Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko ste zadovoljni kvalitetom inoformacija o trudnoći koje su vam bile dostupne? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Višestruki odgovor; Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije)
76% majki je generalno zadovoljno kvalitetom informacija o trudnoći koje su im bile dostupne. Svega 6% nije bilo zadovoljno, dok 16% nije ni zadovoljno ni nezadovoljno.
Nešto su zadovoljnije majke d j ece do 6 mjeseci koje generalno i češće koriste Internet kao izvor informisanja.
Takođe su značajno zadovoljnije kvalitetom dostupnih informacija majke iz centralnog područja, kao i iz urbanih krajeva.
Romkinje iz romskih naselja su generalno daleko manje zadovoljne kvalitetom dostupnih informacija – čak 38% nije zadovoljno kvalitetom informacija.

Podrška tokom trudnoće Od koga ste dobijali podršku tokom trudnoće? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Višestruki odgovor; Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije) Najviše podrške tokom trudnoće dobija se od partnera – 77% majki navodi da je imalo podršku partnera. Na slijedećem mjestu su njihove majke – 49%, zatim ljekari – 39%. Među majkama iz romskih naselja svaki vid podrše je prisutan u mnogo manjoj mjeri: 42% navodi partnersku podršku, 40% podršku od strane svoje majke, svega 17% podršku ljekara . Op š ta populacija majki Populacija majki iz romskih naselja

Informisanje od strane ljekara Šta su tri najvažnije stvari koje ste naučili tokom posjete ljekaru u trudnoći? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Višestruki odgovor; Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije) Majke, kao najvažnije stvari koje su naučile tokom posjete ljekaru u trudnoći, navode slijedeće: savjeti vezani za zdravlje i korektnu ishranu, način života i ponašanja, bavljenje fizičkom aktivnosti, higijenu, mentalno zdravlje, izbjegavanje stresa, relaksaciju, štetnost pušenja i alkohola. Takođe se često navode informacije o regularnim pregledima, laboratorijskim analizama, ultrazvuku, razvoju fetusa, pripremama za porođaj, dojenj u . Tipične izjave: “ Kako pravilno održavati trudnoću,osloboditi se straha od porođaja, pravilno se hrani ti .” “ Da ostavim cigare, vodim računa o ishrani, ne uzima m lijekove u trudnoći, pijem folnu kiselinu zbog krvne slike.” “ Da ne jedem koliko ho ć u, samo zato što sam trudna.” “ Da se pravilno hranim, što više krećem, izbjegavam nerviranje, da često dolazim na kontrole.” “ Pokazao mi je moje dijete na ultrazvuku.” Majke iz romskih naselja skoro u ¼ slučajeva (22%) navode da nisu viđale l j ekara ili da su ga rijetko viđale tako da nisu umele da prenesu šta su naučile u ovim posjetama.

Učestvovanje partnera tokom trudnoće – posjete ljekaru Da li je vaš partner zajedno sa vama posjećivao ljekara tokom trudnoće? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije)
38% majki navodi da su u posjete ljekaru išle uglavnom zajedno sa partnerom, 41% navodi da su uglavnom išle bez njega.
Učestvovanje oca rjeđe je u sjevernom, a češće u južnom regionu – u sjevernom području čak 49% partnera nije išlo na preglede dok to nije radilo 26% partnera u južnom području.
Među Romima iz romskih naselja svega 15% očeva je išlo na preglede sa svojim ženama.

Učestvovanje partnera tokom trudnoće – informisanje od strane ljekara Da li je partner od strane ljekara informisan o njegovoj ulozi u vezi sa dijetetom? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Baza: majke čiji su partneri koji su posjećival ljekara zajedno sa njima tokom trudnoće (65% ciljne populacije)
38% majki koje su bar ponekad išle sa svojim partnerima kod ljekara smatraju da su očevi od strane ljekara bili informisani o njihovoj ulozi u vezi sa dijetetom. 32% ovih majki ima suprotno mišljenje.
Češći pozitivan stav imaju majke iz centralnog regiona i urbanih krajeva, kao i majke djece do 6 mjeseci starosti.
Nema razlike po ovom pitanju između majki iz opšte populacije i romskih naselja.

Učestvovanje partnera tokom trudnoće – prisustvo na porođaju Da li je vaš partner bio prisutan na porođaju? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije) Zbog čega partner nije bio prisutan na porođaju? Višestruki odgovor; Baza: majke čiji partner nije bio prisutan na porođaju (81% ciljne populacije) Svega 7% očeva bilo je prisutno na samom porođaju. To je nešto češći slučaj među mlađim osobama i u južnom regionu. Među Romima iz romskih naselja svega 2% očeva je prisustvovalo porođaju.
Kao najčešći razlog neprisustvovanja oca navodi se da očevima nije dozvoljeno da prisustvuju porođaju. Ovo kao razlog navodi čak 52% majki. 39 % navodi da očevi nisu bili zainteresovani.
Majke iz ruralnih krajeva su češće mišljenja da prisustvo oca nije dozvoljeno (61% majki navodi ovaj razlog), dok majke djece do 6 mjeseci starosti ovo rjeđe navode k ao razlog.
Očevi iz romskih naselja češće su sami nezainteresovani da prisustvuju (58%).

Zadovoljstvo porodilištem Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko ste zadovoljni porodilištem u kom ste se porodili? Rani razvoj djece - TRUDNOĆA Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije)
60% majki je generalno zadovoljno porodilištem u kome su se porodile. Majke djece do 6 mjeseci starosti su još zadovoljnije – 75% daje pozitivnu oc j enu.
Nema razlike u zadovoljstvu samim porodilištem između opšte populacije majki i majki iz romskih naselja, međutim čak 21% Romkinja navodi da se nije porađalo u porodilištu!
Op š ta populacija majki Populacija majki iz romskih naselja

DOJENJE I ISHRANA

Upućenost roditelja/staratelja u proces dojenja Da li ste vi osoba koja je dojila/ doji dijete ili osoba koja zna detalje o tome kako je dijete bilo dojeno? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Od ukupne populacije roditelja/staratelja, 76% navodi da su oni sami dojili ili hranili dijete, 8% da su upoznati kako je dijete dojeno ili hranjeno. 16% nije upoznato ili nije dalo odgovor.
Među muškim roditeljima ili starateljima čak 59% nije upoznato sa načinom na koji je dijete hranjeno.
Nema razlik a između opšte populacije roditelja/staratelja i roditelja/staratelja iz romskih naselja

Pomoć prilikom dojenja Ko vam je pomagao, ili ko vam pomaže prilikom dojenja, sterilizacije, čišćenja, kupanja dijeteta i dr? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Višestruki odgovor; Baza: osoba koja je dojila / doji dijete (76% ciljne populacije)
37% majki dojilja navodi da im niko nije pomagao u ishrani i njezi dijeteta (prilikom dojenja, sterilizacije, čišćenja, kupanja dijeteta i dr.). 30% navodi da im je pomagao/da im pomaže partner, 25% da im pomaže njihova majka, 14% svekrva.
U porodicama gdje su oba roditelja nezaposlena i gdje su niska porodična primanja, majka češće ostaje bez pomoći. Ovo je takođe češće slučaj u sjevernom regionu.
Među majkama iz romskih naselja čak 71% ostaje bez pomoći, dok svega 1% navodi da im pomaže partner. Pomoć među ovim ženama najčešće dolazi od majke (13%) i svekrve (3%).

Izvori informisanja o dojenju Gdje ste se najčešće informisali/ informišete o dojenju dijeteta? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: osoba koja je dojila / doji dijete (76% ciljne populacije)
Majke se obično informišu o dojenju dijeteta kod ljekara (20%), drugih članova porodice (18%), kod babica (15%). 17% navodi prethodno iskustvo.
Ostali vidovi informisanja se rijetko pominju: časopisi - 8%, knjige - 2%, brošure - 2%, Internet – 1%, TV – 0,2%...
Kod majki iz romskog naselja čak 21% navodi da nije ni tragalo za datim informacijama, dok je taj procenat u opštoj populaciji majki 5%.
Od časopisa najčešće se pominju Moja beba, Mama, Majka i dijete, Trudnoća…. Internet sajtovi: www.wikipedia.com , www.yumama.com , www.bebac.com . Oni koji su naveli brošure navode da su ih dobili u bolnicama, dječijim savjetovalištima, domovima zdravlja, porodilištima…

Podaci o dojenju – trajanje dojenja Koliko dugo posle rođenja je dijete sisalo? - mjeseci Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: osobe koje su dojile dijete ili osobe koje znaju detalje kako je dijete dojeno (84% ciljne populacije)
Majke u prosjeku prestaju sa dojenjem između 6. I 12. mjeseca (27% majki koje su dojile). 22% djece je dojeno između 3 i 6 mjeseci, a 18% do 3 mjeseca. U prosjeku djeca se doje oko 9 mjeseci. D j ecu duže doje majke iz niže obrazovanih porodica, nezaposlene, sa nižim porodičnim primanjima. Takođe, majke iz domaćinstava sa većim brojem članova, iz sjevernog regiona, iz seoskih područja.
Nema većih razlika u dužini dojenja između majki iz opšte populacije i iz romskih naselja.
Pros j ečan broj mjeseci

Ekskluzivno dojenje Koliko dugo je dijetetu nakon rođenja SAMO dojeno (samo majčino mlijeko čak i bez vode)? - mjeseci Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: osobe koje su dojile dijete ili osobe koje znaju detalje kako je dijete dojeno (84% ciljne populacije)
Ekskluzivno dojenje u prosjeku traje 3,2 mjeseca. 14% majki koje su dojile nije uopšte ekskluzivno dojilo dijete. Ekskluzivno dojenje u prosjeku duže traje kod majki iz niže obrazovanih porodica, nezaposlenih majki, sa nižim porodičnim primanjima. Takođe, iz domaćinstava sa većim brojem članova, iz sjevernog regiona, iz seoskih područja.
Romske majke u prosjeku duže ekskluzivno doje djecu, ali to je djelimi č no i zbog toga što je veći procenat majki koje nastavljaju ekskluzivno dojenje i posle 6. mjeseca (čak 13% romskih dojilja ).
P rosječan broj mjeseci

Uvođenje dohrane Kada ste počeli da dohranjujete dijete (da mu dajete hranu koja nije majčino mlijeko)? - mjeseci Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: osobe koje su rekle da je dijete dohranjivano (73% ciljne populacije) P rosječan broj mjeseci
U skladu sa prethodno rečenim, majke koje doje počinju da uvod e dohranu u prosjeku oko 4. mjeseca. Ponovo, kasnije uvode dohranu majke iz niže obrazovanih porodica, nezaposlene majke, sa nižim porodičnim primanjima. Takođe, iz domaćinstava sa većim brojem članova, iz sjevernog regiona, iz seoskih područja.
Romske majke koje doje uvode dohranu u prosjeku oko 5. mjeseca, ali čak 18% majki uvodi dohranu i kasnije, pošto prođe 6 mjeseci.

Kontakt za vr ij eme hranjenja/dojenja Šta od sljedećeg radite dok hranite ili dojite dijete? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Višestruki odgovor; Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 0 do 1 godine - osoba koja je dojila dijete ili osoba koja zna detalje kako je dijete bilo dojeno (16% ciljne populacije) Dojenje ili hranjenje je nejčešće vrijeme za prisniji kontakt majke i dijeteta. 55% majki navodi da dok hrani dijete, razgovara sa njim ili mu peva, 51% majki navodi da ga mazi, 34% da ga prigrli, a ¼ da ga gleda u oči. Svega 5 % navodi da za to vrijeme gleda TV ili da priča sa drugima. 1% da ne radi ništa posebno. Među majkama iz romskih naselja niži je procenat majki koje maze dijete – 11%, a takođe veći procenat majki navodi da ne radi ništa posebno: 21%. Ovaj podatak može govoriti i da je svijest o potrebi za prisnijim kontaktom između majke i dijeteta niži kod majki iz romskih naselja. Op š ta populacija majki Populacija majki iz romskih naselja

Učestalost konzumiranja razičitih vrsta namirnica Koliko često dajete dijetetu da jede sljedeće? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 6 mjeseci I više (90% ciljne populacije) Op š ta populacija roditelja/staratelja Populacija roditelja/staratelja iz romskih naselja U ishrani, djeci se najčešće daju mliječni proizvodi – 90% majki djece preko 6 mjeseci starosti navodi da ih daje svakodnevno, i još 8% 2-3 puta nedjeljno. S lijedeće su žitarice i hljeb – 76% svakodnevno i 15% bar 2 do 3 puta nedjeljno. ½ majki navodi da meso daje svakodnevno, još 36% da daje 2 do 3 puta nedjeljno. 72% majki navodi da voće daje svakodnevno, 23% ga daje 2 do 3 puta nedjeljno. Slična je situacija sa povrćem i supom. Slatkiši se daju nešto r j eđe, 55% ih daje svakodnevno, 32% 2 do 3 puta nedjeljno. Roditelji i staratelji iz romskih naselja češće daju svoj djeci hljeb i žitarice, a znatno rjeđe sve ostale namirnice - mliječne proizvode (svega 27% daje svakodnevno), meso (svega 11% svakodnevno), voće (7% svakodnevno), povrće (13% svakodnevno), slatkiše (14% svakodnevno), supu (24% svakodnevno).

Broj obroka Koliko puta dnevno dajete dijetetu hranu? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (81% ciljne populacije) D jeca od 1 do 6 godina najčešće imaju 4 obroka dnevno – 34% majki navodi ovaj broj obroka. 30% majki daje 5 obroka dnevno, a 19% 3 obroka dnevno. 5 obroka dnevno se češće daje na uzrastu djeteta od 1 do 2 godine – 43% djece ovog uzrasta ima 5 obroka. Prosječan broj obroka u toku dana u opštoj populaciji djece od 1 do 6 godina je 4,3. Ovaj broj je nešto manji među p o rodicama sa nižim primanjima, u sjevernom regionu i u ruralnim oblastima. Drastično je manji među d j ecom iz romskih naselja, koja u prosjeku imaju 3,1 obrok a po danu. Pros j ečan broj obroka

Dječiji obroci sa porodicom Da li vaše dijete jede svoje obroke zajedno sa porodicom? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (81% ciljne populacije)
48% osoba koje brinu o djeci od 1 do 6 godina navodi da dijete jede sve svoje obroke zajedno sa porodicom. 34% navodi da jede samo neke obroke, 4% da ne jede zajedno sa porodicom, a 14% da nema pravila.
Kao najčešći razlozi zašto dijete ne jede zajedno sa ostatkom porodice navodi se to što roditelji rade pa nisu u kući za vrijeme obroka.
23% romskih roditelja/staratelja čija djeca ne jedu svoje obroke zajedno sa porodicom navodi kao razlog da nemaju dovoljno hrane.
Zbog čega (nekad) ne jedete zajedno? Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 1 do 6 godina - ako dijete ne jede svoje obroke zajedno sa porodicom (15% ciljne populacije)

Važnost kontakta majka dijete odmah po rođenju Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je po vašem mišljenju važno da majka i novorođenče odmah po porođaju budu zajedno? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Informisanost o važnosti bliskog odnosa majke i dijeteta još od prvih trenutaka nakon porođaja je veoma visoka. 93% osoba koje brinu o djeci smatra da je važno da majka i novorođenče odmah po porođaju budu zajedno, čak 81% smatra da je veoma važno.
svijest o važnosti ovog kontakta je nešto viša među roditeljima/starateljima koji oboje rade, sa višim obrazovanjem i sa višim porodičnim pr i hodima.
svijest o važnosti ovog pitanja je takođe visoka i među Romima iz romskih naselja – 87% smatra ovo iskustvo važnim, 63% veoma važnim.
Pros j ečna ocjena

Važnost dojenja za razvoj dijeteta Koliko je po vašem mišljenju dojenje važno za razvoj dijeteta? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
96% osoba koje brinu o d j eci smatra da je dojenje važno za razvoj dijeteta, 83% da je veoma važno.
Taj procenat je nešto niži među niže obrazovanima, nezaposlenima, sa nižim prihodima, među muškarcima, iz sjevernog regiona i ruralnih krajeva.
M eđu roditeljima i starateljima iz romskih naselja svijest o važnosti dojenja je nešto niža, ali je i dalje visoka - 84% osoba koje brinu o djeci smatra da je dojenje važno za razvoj dijeteta, 56% da je veoma važno.
Prosječna ocjena

Važnost započinjanja dojenja prilikom prvog dijetetovog obroka Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je po vašem mišljenju važno da se sa dojenjem počne odmah, prilikom prvog djetetovog obroka ? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
94% roditelja/staratelja smatra da je važno da se sa dojenjem počne odmah, prilikom prvog djetetovog obroka, 81% da je veoma važno.
Taj procenat je nešto viši među više obrazovanima, zaposlenima, sa višim prihodima, među ženama, iz centralnog regiona i urbanih krajeva.
Takođe, među osobama koje brinu o djeci iz romskih naselja svijest o važnosti ranog započinjanja ciklusa dojenja je nešto niža, ali je i dalje visoka - 83% roditelja/staratelja smatra da je dojenje važno za razvoj dijeteta, 58% da je veoma važno.
Prosječna ocjena

Procjena optimalnog perioda dojenja Koliko dugo je po vašem mišljenju važno dojiti dijete? Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Najveći broj osoba koje brinu o djeci smatra da bi dijete trebalo dojiti dok ne napuni godinu dana – 34%. 20% smatra da dojenje treba prekinuti kad dijete napuni 6 mjeseci, dok čak 14% smatra da treba prekinuti prije nego što napuni 6 mjeseci.
Zanimljivo je da su mišljenja da dijete treba da se doji do 6 mjeseci ili manje češće mlađi roditelji/staratelji do 25 godina starosti, iz urbanih krajeva i južnog regiona, tj. one kateg orij e populacije koje su pokazivale više znanja i svijesti u odnosu na pitanja u vezi dojenja i uopšte n j ege dijeteta.
Po ovom pitanju nema većih razlika između osoba koje brinu o djeci u opštoj populaciji i onih u romskim naseljima.
Procenat onih koji navode manje od 6 mjeseci

Slaganje sa tvrdnjama o dojenju Majčino mlijeko može biti takvog kvaliteta (misli se na kvalitet a ne količinu) da ne uspije da zadovolji sve potrebe dijeteta za hranljivim materijama Rani razvoj djece - DOJENJE I ISHRANA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja D ijetetov mozak se najbrže razvija tokom prve tri godine života. Taj proces se može ubrzati bliskom, toplom stimulacijom iz bebinog okruženja 6 4 % osoba koje brinu o dijetetu navodi da se slaže, 22 % da nije sigurno, a 15% da se ne slaže. Slaganje sa tvrdnjom je još veće među osobama iz centralnog , a manje među onima iz južnog regio na . M eđu roditeljima/starateljima iz romskih naselja manji je procenat slaganja i znatno je više neodlučnih, tj. onih koji nisu sigurni da li je to tačno ili ne – 57%, u odnosu na 22% u opštoj populaciji roditelja/staratelja. 81% osoba koje brinu o dijetetu navodi da se slaže, 1 7 % da nije sigurno, a svega 2% da se ne slaže. Među roditeljima i starateljima iz romskih naselja znatno je manji procenat slaganja – svega 35% osoba se slaže sa ovom tvrdnjom, dok je procenat neodlučnih, tj. onih koji nisu sigurni da li je to tačno ili ne, izrazito veliki – 60%.

BRIGA U OKVIRU PORODICE

Članovi koji vode računa o dijetetu Koji sve članovi domaćinstva vode računa o dijetetu? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Članovi koji vode računa o dijetetu su, na prvom mjestu majka (u 97% porodica sa djecom do 6 godina starosti) i otac (81%), zatim baba (38%), deda (17%), sestra (12%), brat (8%).
U romskim domaćinstvima otac znatno r j eđe uzima ulogu u odgoju dijeteta (svega 55% očeva).
Ko provodi najviše vrijemena sa dijetetom? Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Međutim, kada se postavi pitanje ko primano vodi računa o dijetetu, to je u najvećem broju slučajeva majka (82%), svi drugi članovi javljaju se u manje od 10% slučajeva.

Porodična pomoć pri ostavljanju djeteta kod kuće Šta obično radite sa dijetetom kada morate da napustite kuću na duže (radi odlaska na posao, njivu i sl..) ? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada roditelj ili staratelj mora da napusti kuću na duže najveći broj njih ostavlja dijete drugom roditelju (31%), ili bakama, odnosno dekama (27%). Međutim, čak 1/3 osoba koje se brnu o dijetetu nema ovu vrstu porodične pomoći pa navodi ili da vodi dijete sa sobom (22% slučajeva) ili da daje dijete u vrtić (11%).
U romskim porodicama, djeca se često ostavljaju i kod drugih odraslih rođaka (8%), ali se javlja i odgovor da ih ostavljaju sa braćom i sestrama ispod 10 godina starosti (7%), što skoro da nije bio slučaj u opštoj populaciji.
Kada je potrebno da napuste kuću na kratko roditelji i staratelji najčešće vode dijete sa sobom (38%).
Šta obično radite sa svojim dijetetom kada morate da napustite kuću, makar i na kratko, radi odlaska u kupovinu, obavljanja nekih administrativnih i drugih poslova... ili iz drugih sličnih razloga? Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

Aktivnosti koje se obavljaju sa djecom – Opšta populacija roditelja/stratelja Da li ste tokom prošle nedjelje vi ili bilo koji drugi član vaše porodice.... Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: roditelji ili staratelji djece od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije) Kada se pregledaju aktivnosti koje roditelji i staratelji i ostali članovi porodice obavljaju sa svojom d j ecom vidimo da su, naravno, najzastupljenije one najosnovnije: kupanje, presvlačenje, sjedenje za stolom sa dijetetom. Takođe, velika većina roditelja i staratelja se igra sa djecom, vodi ih u šetnju, priča im priče, pjeva sa njima pesme, gleda sa njima TV. Primećuje se da su roditelji/staratelji i ostali članovi porodice nešto manje uključeni u obrazovne aktivnosti, čitanje knjiga, razgovor.
Roditelji/staratelji sa nižim primanjima kao i oni iz sjevernog regiona u manjem procentu obavljaju sve date aktivnosti sa djecom.

Aktivnosti koje se obavljaju sa djecom – Roditelji/stratelji iz romskih naselja Da li ste tokom prošle nedjelje vi ili bilo koji drugi član vaše porodice.... Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: roditelji ili staratelji djece od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije) O sobe koje brinu o dijetetu iz romskih naselja su u manjem kontaktu sa djecom u odnosu na ove osobe iz opšte populacije gledano po svim navedenim aktivnostima.
Posebno manje vrijemena romski roditelji i staratelji provode u edukativnim aktivnostima: čitanje, crtanje, brojanje, pričanje priča...
Zanimljivo je da je najmanja razlika između romske i opšte populacije u pogledu učestalosti hvaljenja dijeteta, bar po izjavama roditelja, odnosno staratelja.

Aktivnosti koje se obavljaju sa djecom – Članovi porodice Koji članovi porodice su tokom prošle nedjelje učestvovali u navedenoj aktivnosti : Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Višestruki odgovor; Baza: roditelji ili staratelji djece od 1 do 6 godina - ukoliko su tokom prošle nedjelje učestvovali u navedenoj aktivnosti
U prosjeku date aktivnosti obavlja oko ¾ majki, oko ½ očeva i oko ¼ baka. Majke nešto češće od ovog prosjeka kupaju dijete i pomažu mu oko jela. Očevi malo rjeđe učestvuju u edukativnim aktivnostima, a češće u igrama sa dijetetom, hvaljenju dijeteta, zajedničkom gledanju televizije, odlasku u šetnju…
U romskim porodicama očevi su znatno isključenij i iz skoro svih aktivnosti sa djecom (posebno obrazovnih i stimualtivnih aktivnosti) , a često i majke učestvuju u manjoj mjeri, dok njihovu ulogu preuzimaju braća i sestre.
Opšta populacija roditelja/staratelja Populacija roditelja/staratelja iz romskih naselja

Dječije aktivnosti – Prosječno trajanje Koliko sati dnevno vaše dijete provodi u od navedenim aktivnostima? – Prosječna vrednost Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Prosječne vrednosti; Baza: oni koji su bili uključeni u navedene aktivnosti
U toku dana, po izjavama roditelja i staratelja, djeca najviše provode vrijemena u spavanju – u prosjeku 11,6 sati, zatim u obdaništu 6,1 čas. Igrajući se sa drugom djecom provode u prosjeku 2,3 časa, igrajući se sama 2,1 čas, a igrajući se sa odraslima 1,9 časova. U gledanju televizije provode u prosjeku 1,6 časova, dok u obrazovnim aktivnostima provode 1,3, a u sportskim 1,1 časova. Na hranjenje odlazi 1,8, a na šetnju u prosjeku 2 časa.
Romska djeca u prosjeku više vrijemena provode igrajući se sa drugom djecom i sama, provode isto vrijemena kao i djeca iz opšte populacije u gledanju televizije, a manje od djece iz opšte populacije u spavanju i boravku u obdaništu.

Kućne aktivnosti U koje kućne aktivnosti uključujete vaše dijete? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Višestruki odgovor; Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije) D jeca od 1 do 6 godina se, od strane osoba koje brinu o njima, najčešće uključuju u slijedeće kućne aktivnosti: namještanje kreveta (43%), kupovinu (32%), čišćenje (12%), kuvanje (4%) i pranje (3%).

Učešće oca u vaspitavanju dijeteta Koliko je po vašem mišljenju važno učešće oca u vaspitavanju dijeteta? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Base: ispitanici koji nisu očevi djece (91% ciljne opulacije)
92% roditelja/staratelja smatra da je važno učešće oca u vaspitavanju dijeteta, a čak 82% da je veoma važno.
Osobe koje brinu o djeci iz romskih naselja daleko rjeđe opažaju značaj oca u vaspitavanju dijeteta – svega 2/3 smatra da je njegova uloga važna.
Op š ta populacija roditelja/staratelja Populacija roditelja/staratelja iz romskih naselja

Dječija pitanja Djeca često postavljaju mnogobrojna pitanja. Koliko često vi odgovarate na pitanja? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije)
69% roditelja/staratelja djece od 1 do 6 godina navodi da uvek odgovara na dječja pitanja, 20% skoro uvek i 5% navodi da odgovara ponekad.
Romski roditelji/staratelji odgovaraju na dječja pitanja daleko rjeđe – svega 38% navodi da odgovara uvek, a čak 1/4 da ne odgovara samo s vrijemena na vrijeme ili skoro nikad (u odnosu na 4 % u opštoj populaciji roditelja/staratelja).

Dječija pitanja – razlozi neodgovaranja Koji su najčešći razlozi zbog kojih ne odgovarate ili ponekad ne odgovarate na dječija pitanja? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Višestruki odgovor; Baza: Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 1 do 6 godina - oni koji ne odgovaraju uvek na pitanja koja im postavlja dijete (25% ciljne populacije)
Kao najčešći razlog zašto ne odgovaraju na dječja pitanja osobe koje brinu o djeci navode da su suviše umorni, da ne razumj i ju pitanje, da ne znaju odgovor na pitanje, da nemaju vrijemena, da su to pitanja na koja se ne može odgovoriti.
Romski roditelji i staratelji kao najčešći razlog navode da nema potrebe da odgovore (23% staratelja), dok se ovaj odgovor javlja u opštoj populaciji osoba koje brinu o dijetetu u 8% slučajeva.

Reakcija na dječji plač Šta najčešće radite kada vam dijete plače mada nije ni gladno ni mokro? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada dijete plače (mada nije ni gladno ni mokro), najveći procenat roditelja i staratelja navodi da preduzme neku od slijedećih radnji: pokušava da shvati zašto dijete plače (32%), odmah ga uzima u ruke (28%), priča sa dijetetom (23%).
Romski roditelji i staratelji rjeđe od onih iz opšte populacije navode da pokušavaju da razumjeju zašto dijete plače i da razgovaraju sa njim, a znatno češće da ga ignorišu ili da ga hrane ili da viču na njega .

Reakcija na pozitivne postupke dijeteta Na koji način najčešće hvalite pozitivne postupke vašeg dijeteta? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: roditelji ili staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije)
Osobe koje brinu o djeci najčešće hvale pozitivne postupke svog dijeteta ili verbalno (riječima) – 45%, ili fizički (npr. grle ga, ljube ga) – 42% ovih osoba. 12% navodi materijalnu nagradu (daju dijetetu npr. bombonu, hranu, nagradu).
7% romskih roditelja/staratelja navodi da ni na koji način ne hvali dijetetove pozitivne postupke, dok se taj odgovor skoro uopšte ne javlja u opštoj populaciji roditelja/staratelja!

Moralni principi i kažnjavanje Ko u vašoj porodici najčešće uči dijete šta je dobro a šta ne? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Majka je osoba zadužena da uči dijete prvim moralnim principima, tj. šta je dobro, a šta je loše – to je posao majke u 86% slučajeva. Očevi to rade u svega 7% slučajeva, a drugi članovi porodice još rjeđe.
Iako se majka najčešće pojavljuje i u ulozi onoga koji kažnjava ( 70 %), ipak ovu ulogu preuzima i veći broj očeva (21%).
U romskim porodicama, očevi su znatno češće ti koji kažnjavaju – u 39% slučajeva.
Ko uglavnom kažnjava .. Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

Reakcija na neodgovarajuće postupke djece Kada vaše dijete uradi nešto što vi smatrate da ne bi trebalo da uradi, šta vi obično radite? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada dijete uradi nešto što smatraju da ne bi trebalo da uradi, osobe koje brinu o djeci navode da najčešće kažu „ne“ i pokušaju da mu objasne zašto to ne treba da se radi (ovaj odgovor navodi 54% ovih osoba). Često se javljaju i drugi odgovori: Kažem „ne“ i očekujem da dijete posluša (22%), Odvučem mu pažnju nekom aktivnošću (18%), Stavim stvari van njegovog domašaja (13%), Udarim ga po ruci kada nešto dira (12%).
U romskim porodicama znatno se rjeđe objašnjava djeci zašto nešto ne treba da rade (svega 10% roditelja/staratelja), dok se znatno češće javljaju slijedeći odgovori: Udarim ga po ruci kada nešto dira (37%), Vičem na njega (26%) i Ignorišem ga (9%).

Fizičko kažnjavanje Nekada se djeca sasvim lijepo ponašaju a nekada ne. Koliko puta ste tokom prošle nedjelje morali da udarite dijete (ako uopšte jeste) Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
5 5 % osoba koje brinu o djeci navodi da je u toku prošle nedjelje bar jednom moralo da udari dijete. 8% ovih osoba je udarilo dijete 3 i više puta.
Preko ¾ (7 8 %) romskih roditelja/staratelja navodi da je u toku prošle nedjelje moralo da udari dijete. Skoro 1/3 (31%) navodi da je dijete udarilo 3 i više puta.

Potreba za fizičkim kažnjavanjem Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je fizičko (tjelesno) kažnjavanje potrebno u vaspitavanju djece? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
77% osoba koje brinu o djeci smatra da fizičko kažnjavanje nije potrebno u vaspitavanju djece. 56% smatra da uopšte nije potrebno. 9% smatra da je potrebno.
Fizičko kažnjavanje češće vide kao potrebno roditelji i staratelji sa nižim obrazovanjem, nezaposleni, sa nižim prihodima, iz višečlanih porodica, iz sjevernog regiona, ali takođe i roditelji i staratelji starije djece, od 3 do 6 godina.
Svega ¼ romskih roditelja/staratelja smatra da fizičko kažnjavanje nije potrebno u vaspitavanju djece, dok 1/3 smatra da je potrebno. Ostali nemaju stav.

Izvori informisanja o vaspitanju djece Knjige: Moja beba, Šta da očekujete dok…, Mala knjiga o velikim roditeljima, Vaše dijete i Vi, Savršeno roditeljstvo, Korak po korak Časopisi: Moja beba, Moje dijete, Majka i dijete, Mama, Lepota i zdravlje, Zdravlje i ljepota … TV stanic e: RTCG i Pi n k, emisije : Jutarnji program, Obrazovni program, Programi o djeci na RTS-u, Bubamara , Biljana za vas na Pinku, Binky Bill na IN-u, Replika , Ključ … Internet sajtovi: www.mojabeba.com , www.yumama.com , www.bebac.com . Oni koji su naveli brošure navode da su ih dobili u bolnicama, d j ečjim savjetovalištima, domovima zdravlja, porodilištima… Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Na koje se sve načine informišete o vaspitavanju dijeteta? Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Roditelji i staratelji navode da se o vaspitavanju dijeteta informišu preko porodice (53%), prijatelja (33%), ljekara i babica (20%), psihologa i pedagoga (5%).
28% navodi da se ni na koji način ne informiše o vaspitanju djece.
Magazine navodi 10%, knjige 6%, brošure 3%, TV 3%, Internet 2%.
Među roditeljima i starateljima romske djece 60% navodi da se ni na koji način ne informiše o vaspitanju d j ece.

Zainteresovanost staratelja i roditelja u vezi sa vaspitavanjem djece Šta je ono u vezi sa vaspitavanjem dijeteta o čemu biste željeli da dobijete više informacija? Rani razvoj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Roditelji i staratelji bi voleli da dobiju više informacija u vezi sa vaspitavanjem djece o slijedećim temama: pravilna ishrana i dohranjivanje, zdravstvena prevencija i dječje bolesti, periodi dječjeg razvoja – mentalnog i fizičkog, učenje i edukacija, socijalizacija, usvajanje vrednosnog sistema, dječje ponašanje i neposlušnost, postavljanje granica – fleksibinost ili striktnost u ponašanju, odnos djece i roditelja, pubertet, razvijanje radnih navika, zaštita od negativnih uticaja sredine… Tipične izjave: “ K ako ga pravilno vaspitati bez previše kažnjavanja.” “ K ako da ne razmazim dijete, a takoðe da ne budem ni mnogo stroga .” “ O dabir pravih vrijednosti pri vaspitanju i pravljenju č ov j eka od dijeteta.” “ P ravilna ishrana, zdravlje dijeteta, kako pravilno vaspitati dijete.” “ K ako da uspostavim najbolju komunikaciju sa dijetetom.” “ K ako da u vrijeme kada uðe u pubertet ne skrene sa puta .” “ Kako izolovati dijete od negativnih uticaja (od strane druge djece) .” “ Razvojni period dijeteta posebno po godinama i na č emu treba obratiti pažnj u u tim periodima .” “ K ako da ga vaspitam da bude dobar č ov j ek .” “ Kako zaštiti djecu od virusa i prehlada.”

ODRŽAVANJE HIGIJENE

Pranje ruku Pere ruke - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti? Rani razvoj djece - ODRŽAVANJE HIGIJENE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Osobe koje se brinu o djeci u najvećem procentu – 87%, navode da djeca više puta dnevno peru ruke (samostalno ili uz njihovu pomoć). 5% navodi da peru ruke 1 dnevno i 5% da nikad ne peru ruke i to su u potpunosti djeca do godinu dana starosti.
Među romskom djecom, procenat djece koja nekoliko puta dnevno peru ruke je znatno niži – svega 47%. Još 33% pere ruke jednom dnevno, 10% nekoliko puta nedjeljno i rjeđe.
Opšta populacija

Pranje zuba Pere zube - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti? Rani razvoj djece - ODRŽAVANJE HIGIJENE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Opšta populacija
38% roditelja/staratelja navodi da djeca više puta dnevno peru zube (samostalno ili uz njihovu pomoć). 32% navodi da peru zube 1 dnevno i 21% da nikad ne peru zube.
Među romskom djecom, procenat djece koja peru zube je nešto niži – 48% pere zube makar nekoliko puta nedjeljno, dok 30% djece do 6 godina starosti ne pere zube uopšte.
Frekvencija pranja zuba raste sa uzrastom dijeteta. Među djecom od 6 mjeseci do godinu dana 23% pere zube mak a r nekoliko puta nedjeljno, dok u prvoj godini taj procenat iznosi 61%. Sa 3 godine već 93% djece pere zube makar jednom dnevno, kako navode roditelji/staratelji.

Kupanje Kupa se - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti? Rani razvoj djece - ODRŽAVANJE HIGIJENE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
D jeca se najčešće kupaju 1 dnevno – ½ osoba koje se brinu o djeci navodi ovaj odgovor. 16% kupa djecu nekoliko puta dnevno, 26% nekoliko puta nedjeljno.
U romskim porodicama najčešće se navodi da se djeca kupaju jednom nedjeljno – 31%. Češće od toga kupa djecu 52% romskih roditelja/staratelja, dok 16% navodi da kupa djecu rjeđe od jednom nedjeljno, u poređenju sa 1% takvih slučajeva u opštoj populaciji.
Opšta populacija D jecu nešto rjeđe kupaju roditelji i staratelji koji su nezaposleni, sa nižim primanjima, iz sjevernog regiona, u domaćinstvima sa većim brojem djece.

M ijenjanje donjeg ve ša Mijenja donji veš - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti? Rani razvoj djece - ODRŽAVANJE HIGIJENE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Osobe koje se brinu o djeci navode da donji veš m ij enjaju djeci nekoliko puta dnevno – 42%, ili jednom dnevno – 45%.
Osobe koje se brinu o djeci iz romskih naselja nešto rjeđe m ij enjaju donji veš svojoj djeci – 14% navodi da to radi nekoliko puta dnevno, a čak 1/3 jednom nedjeljno i rjeđe dok je taj procenat u opštoj populaciji manji od 1%!
Učestalost je znatno veća do kraja prve godine – čak 80% osoba koje se brinu o djeci do godinu dana navodi da im mijenja donji veš nekoliko puta dnevno. Nakon treće godine, frekvencija se smanjuje i više od 2/3 roditelja/staratelja mijenja dijetetu donji veš jednom dnevno ili rjeđe .

PREVENCIJA POVREDA

Prevencija povreda – izmjene u kući/stanu Da li ste učinili neke izmjene da vaša kuća, stan bude bezbjedniji prostor za vaše dijete? Rani razvoj djece - PREVENCIJA POVREDA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Op š ta populacija roditelja/staratelja Populacija roditelja/staratelja iz romskih naselja
36% roditelja/staratelja navodi da je učinilo neke izmjene da njihova kuća tj. stan, bude bezbjedniji prostor za njihovo dijete.
Među romskim roditeljima/starateljima taj procenat je znatno niži – svega 18%.

Prevencija povreda – izmjene u kući/stanu Šta ste učinili da vaša kuća, stan bude bezbjedniji prostor za vaše dijete? Rani razvoj djece - PREVENCIJA POVREDA Višestruki odgovor; Baza: Oni koji su izvršili izmene da bi kuća / stan bio bezbedniji prostor za dijete (36% ciljne populacije) Kao izmjene koje najčešće navode roditelji i staratelji, pojavljuju se: sklanjanje malih, lomljivih i oštrih stvari (25%), uklanjanje nekih d ij elova nam j eštaja (14% roditelja/staratelja koji su načinili izmjene), pravljenje novog razm j eštaja u stanu, zaštita utičnica, stavljanje ograde na terasu i stepenice, zaštita oštrih ćoškova i ivica. Takođe se javljaju odgovori poput: zabrane pušenja u prostorijama, stavljanje tepiha na pod, zaštita vrata i prozora, zatvaranje određenih prostorija i ustupanje jedne sobe da bude dječja soba. Tipične izjave: “ Prom ij eni li smo vrata i stavi li katanac ”. “ Zaštitili uti č nice, izbacili višak namještaja ”. “ N ema ć oškova, balkoni su osigurani, šporet je prebačen na balkon ”. “ U klonil i smo oštre predmete, stavili smo ogradicu na stepenice ”. “ S kloni li suvenire i druge lomljive stvari van domašaja dijeteta ”. “ P ostav ili smo preprek e ispred vitrina, pokri li štekere, sakri li opasne stvari ”. “ Z aštiti li ć oškove i izvore struje, balkone i niske prozore ”. “ Z aštitili smo oštre uglove, uti č nice, šporet, pe ć i sve što treba ”. “ O dvojili sobu za igranje, gdje su samo igra č ke i m eki namještaj ”. “ Zaklju č ali smo vrata od terase i prilagodili raspored nam j eštaja, napravili što ve ć i prostor ”.

Prevencija povreda – vožnja kolima Koju vrstu sigurnosnih mjera spovodite prilikom vožnje vašeg dijeteta kolima? Rani razvoj djece - PREVENCIJA POVREDA Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Prilikom vožnje dijeteta kolima najveći broj osoba koje brinu o djeci (53%) spontano navodi kao sigurnosnu mjeru da sm j ešta dijete na zadnje sedište (češće kod starije djece), zatim da koristi sjedište za bebe (29% ) - češće kod djece do godinu dana, da zaključava vrata i prozore (22%), vezuje dijete pojasem (15%).
Sjedište za bebe se češće koristi od strane obrazovanijih roditelja, sa višim porodičnim primanjima, iz centralnog regiona.
12% roditelja/staratelja iz opšte populacije navodi da nema kola ili da ne preduzima nikakve mere da zaštiti dijete u kolima. Ovaj odgovor navodi 70% roditelja/staratelja iz romskih naselja.

ZDRAVSTVENA NJEGA

Zdravstvena nega bolesne djece Ko najčešće vodi računa o dijetetu kada je boles no ? Rani razvoj djece - ZDRAVSTVENA NJEGA Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Kada je dijete bolesno najčešće brigu o njemu preuzima majka – u 74% slučajeva. Oba roditelja se brinu o dijetetu u 20% slučajeva. Babe i dede se javl j aju u svega 2% slučajeva, nešto češće među roditeljima i starateljima iz romskih naselja – 8% slučajeva.
Na pitanju Šta najčešće uradite kada je vaše dijete bolesno? primećuju se izrazite razlike između opšte populacije osoba koje brinu o djeci i populacije iz romskih naselja. Naime, 91% roditelja/staratelja iz opšte populacije odvede dijete u ambulantu, dom zdravlja i razgovara sa pedijatrom, dok to uradi svega ½ romskih roditelja/staratelja.
Dok se ostali odgovori veoma rijetko javljaju u opštoj populaciji osoba koje se brinu o djeci, staratelji iz romskih naselja navode da u situaciji kada im je dijete bolesno razgovaraju sa rođacima ili prijateljima koji takođe imaju djecu (19%), koriste pomoćna l i jekovita sredstva koja sami kupe u apoteci (16%), koriste narodne l i jekove (14%).
Šta najčešće uradite kada je vaše dijete bolesno? Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU

Djeca sa smetnjama u razvoju - upoznatost Da li imate ili se starate o dijetetu koje ima posebne potrebe, smetnje u razvoju? Rani razvoj djece - DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja 4% roditelja/staratelja u opštoj populaciji navodi da ima ili se stara o dijetetu koje ima posebne potrebe, smetnje u razvoju. Ovaj procenat je znatno viši u romskoj populaciji – čak 13%. Od ostalih skoro 1/3 poznaje neku porodicu, dijete sa smetnjama u razvoju. Da li poznajete neku porodicu, dijete sa smetnjama u razvoju? Baza: Oni koji nemaju ili ne brinu o dijetetu s posebnim potrebama (96% ciljne populacije)

Djeca sa smetnjama u razvoju – socijalna distanca Da li biste imali nešto protiv toga da dijete sa smetnjama u razvoju pohađa isto obdanište kao i vaše dijete? Rani razvoj djece - DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU Baza: Oni koji nemaju ili ne brinu o dijetetu s posebnim potrebama (96% ciljne populacije)
Od onih koji nemaju dijete sa smetnjama u razvoju čak 22% bi imalo nešto protiv toga da dijete sa smetnjama u razvoju pohađa isto obdanište kao i njihovo dijete.
Najčešći razlog protivljenja roditelja/staratelja jeste to što bi tom dijetetu trebalo posvetiti više pažnje a samim tim bi vaspitačice i m ale manje vrijemena da se posvete drugoj djeci – ovaj razlog navodi čak 2/3 roditelja/staratelja. Takođe, skoro polovina navodi da bi takva djeca trebala ići u specijalna obdaništa. Manji procenat osoba koje se brinu o djeci navodi da bi se njihovo dijete moglo uplašiti (15%) ili bi mu moglo biti neprijatno (13%).
Po ovom pitanju nema većih razlika između roditelja/staratelja iz opšte populacije i roditelja/staratelja iz romskih naselja.
Možete li mi reći razloge vašeg protivljenja? Višestruki odgovor; Baza: Oni koji bi se protivili da dijete sa smetnjama u razvoju pohađa isto obdanište kao i njihovo (21% ciljne populacije)

Djeca sa smetnjama u razvoju i specijalna obdaništa Da li, po vašem mišljenju, djeca sa smetnjama u razvoju treba da idu u specijalna obdaništa? Rani razvoj djece - DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada se direktno pitaju da li smatraju da djeca sa smetnjama u razvoju treba da idu u specijalna obdaništa, skoro ½ ili 4 6 % roditelja/staratelja smatra da treba.
Nema većih razlika u odgovoru po ispitivanim karakteristikama roditelja/staratelja.
Zbog čega bi trebalo da idu u specijalna obdaništa? Višestruki odgovor; Baza: Oni koji misle da djeca sa posebnim potrebama treba da idu u specijalna obdaništa (45% ciljne populacije) Kao najčešći spontani odgovor zašto treba da idu u specijalna obdaništa, osobe koje brinu o djeci navode da je ovoj djeci potrebna specijalna nega i pažnja (40% roditelja/staratelja) . Takođe se kao odgovor javlja i da bi toj djeci tamo bilo bolje i prijatnije, da bi bili u društvu sebi sličnima, da bi im napredovanje bilo brže, da bi tamo imali adekvatne, bolje uslove. Tipične izjave: „ Jer tamo postoje stru č na lica obučena za njihove probleme. ” “ Oni zahtijevaju posebnu pažnju. T reba obdani š te prilagoditi njihovim potrebama , a ne obrnuto. T o su ipak bolesna djeca .” “ Mislim da bi ostala djeca bila zapostavljena. N e mo ž e isti vaspita č da pokloni pa ž nju i jednima i drugima .” “ M islim da se oni ne bi mogli uklopiti sa djecom . J edn i drug e ne mogu shvatiti u tom periodu života.” “ Da ne dobiju komplekse . M ožda bi se osje ć ali zapostavljeno ako bi ih druga djeca bez smetnji ignorisala .” “ Zato što imaju specijalno ponašanje koje ne želim da se prenosi na moje dijete. Moje dijete bi mo glo kopiral ti pokrete takvog dijeteta .”

Predrasude prema djeci sa smetnjama u razvoju Pod pre d postavkom da dijete sa smetnjama u razvoju ide u obdanište zajedno sa vašim dijetetom mislite li da.... Rani razvoj djece - DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU
Oko 15% roditelja/staratelja misli da bi njihovoj djeci bilo neprijatno sa ovom djecom, da bi ih to uplašilo, da bi dobili manje pažnje, a čak 12% smatra da bi dijete sa smetnjama u razvoju moglo imati negativan uticaj na njihovo dijete. Sa druge strane, većina roditelja/staratelja (59%) smatra da bi njihovo dijete, ukoliko bi pohađalo ist o obdanište sa dijetetom sa smetnjama u razvoju kao odraslo bilo tolerantnije prema ljudima sa smetnjama u razvoju!
Osobe koje brinu o djeci sa nižim porodičnim primanjima pokazuju viši stepen negativnog odnosa prema djeci sa smetnjama u razvoju . R oditelj i /staratelj i iz centralnog regiona imaju manje izražen negativan stav nego roditelji i staratelji iz drugih regiona. .
Nema razlike u izraženosti stavova između roditelja/staratelja iz opšte populacije i iz romskih naselja.

PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOST ZA ŠKOLU

Čuvanje djece Šta je, po vašem mišljenju, najbolje u pogledu čuvanja vašeg dijeteta? Rani razvoj djece - PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOST ZA ŠKOLU Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada se osobe koje brinu o djeci pitaju na koji način je, po njihovom mišljenju, bolje da njihovo dijete provodi vrijeme prije nego što krene u školu, 53% smatra da je to pohađanje drž a vnog obdaništa . 25% smatra da je bolje da se o njemu brinu baba i deda, 13% da pohađa privatn o obdanište i 2% da ga čuva dadilja.
Među romskim roditeljima i starateljima najveći procenat smatra da je za dijete bolje da ga čuvaju baba i deda – 44%! 36% smatra da je najbolje da ide u državn o obdanište , 2% da ide u privatn o obdanište i 3% da ga čuva dadilja.

Važnost pohađanja obdaništa za razvoj djece Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je, po vašem mišljenju, važno za razvoj dijeteta da pohađa obdanište ? Rani razvoj djece - PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOST ZA ŠKOLU Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
78% roditelja/staratelja smatra da je za dijete važno da ide u obdanište , a preko ½, tj. 54% smatra da je veoma važno.
Nešto veću važnost obdaništu pridaju roditelji/staratelji muške djece, majke koje su jedine zaposlene u domaćinstvu, roditelji/staratelji iz domać i nstava sa višim porodičnim prihodima, žene, iz centralnog regiona i urbanih krajeva.
Svega 44% osoba koje brinu o djeci iz romskih naselja smatra da je važno da dijete ide u obdanište . Čak 37% smatra da nije važno u odnosu na svega 5 % u opštoj populaciji.
Opšta populacija roditelja/staratelja

Razlozi zbog kojih je potrebno da dijete pohađa obdanište Šta su po vašem mišljenju glavni razlozi zbog kojih bi dijete trebalo poslati u vrtić? Rani razvoj djece - PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOST ZA ŠKOLU Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Kao glavne razloge zašto bi, po njihovom mišljenju dijete trebalo da pohađa vrtić, osobe koje brinu o djeci navode druženje sa vršnjacima (83%), učenje da se d ij eli sa drugima (41%), učenje dijeteta da se igra (29%), a takođe se navodi i da je dijete tamo na sigurnom mjestu (26%).

Karakteristike dobrog obdaništa Navedite tri najvažnije karakteristike koje, po vašem mišljenju, treba da ima jedan dobar vrtić? Rani razvoj djece - PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOST ZA ŠKOLU Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada se roditelji/staratelji pitaju da navedu tri najvažnije karakteristike koje, po njihovom mišljenju, treba da ima jedan dobar vrtić, najčešće se navodi: dobra opremljenost (dovoljno prostorija, igračaka, osvijetljeno, toplo) – 63% i bezbednost djece - 59%.
46% spontano navodi kvalitetnu hranu, 41% dobre vaspitače. 40% navodi kvalitetan program za rad sa djecom. Fleksibilno radno vrijeme i dovoljan broj vaspitača javljaju se kao nešto manje bitne karakteristike (spontano ih navodi ispod 15% roditelja/staratelja).
¼ roditelja/staratelja iz romskih naselja ne ume da navede ni jednu karakteristiku dobrog vrtića.

Karakteristike dobre vaspitačice u obdaništu Koje osobine bi trebalo da ima dobra vaspitačica u vrtićima, jaslicama? Rani razvoj djece - PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOST ZA ŠKOLU Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada se pitaju koje osobine bi trebalo da ima dobra vaspitačica u vrtićima, jaslicama, ¾ osoba koje se brinu o djeci odgovara da ona treba da bude odgovorna i profesionalna. Više od polovine (55%) smatra da treba da voli djecu i da bude strpljiva (53%). 1/3 smatra da treba da bude nežna.
15% roditelja/staratelja iz romskih naselja ne um ij e da navede karakteristike dobre vaspitačice.

UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE

Dječja prava - Pravo djece na besplatno i kvalitetno obrazovanje Da li po vašem mišljenju sva djeca imaju jednako pravo na besplatno i kvalitetno obrazovanje? Rani razvoj djece - UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Kada se osobe koje brinu o djeci pitaju da li smatraju da sva djeca imaju jednako pravo na besplatno i kvalitetno obrazovanje, 9 3 % odgovara potvrdno.
Nešto veći procenat negativnih odgovora b i l j ežimo u centralnom regionu – čak 12% smatra da to nije tačno. Budući da pitanje nije bilo da li bi trebalo, već kakvo je realno stanje predpostavljamo da su osobe koje brinu o djeci odgovaral e negativno jer su svesni određenih vidova diskriminacije.
Među roditeljima/starateljima iz romskih naselja svega 66% odgovara potvrdno. 20% nije sigurno, ali 1 4 % daje negativan odgovor.

Socijalna distanca prema romskoj djeci Da li biste imali nešto protiv toga da romsko dijete pohađa isto obdanište kao i vaše dijete? Rani razvoj djece - UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Čak 12% roditelja/staratelja bi imalo nešto protiv toga da romsko dijete pohađa isto obdanište kao i njihovo dijete.
Ovaj odgovor se posebno javlja u sjevernom regionu gdje čak 21% osoba koje brinu o djeci ne želi da im dijete ide u isti vrtić sa Romima! U južnom regionu je distance najmanja – 4% ovih osoba daje ovaj odgovor. U centralnom regionu 10%.

Razlozi za socijalnu distancu prema romskoj djeci Možete li mi reći razloge vašeg protivljenja? Rani razvoj djece - UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE Višestruki odgovor; Baza: Oni koji se protive tome da romska djeca pohađaju isto obdanište kao i njihovo dijete (12% ciljne populacije) Kao razlog za ovakav stav roditelji/staratelji navode na prvom m ij estu higijenu – 32%, način na koji Romi podižu svoju djecu – 22%. Takođe se javljaju razlozi kao što su velike kulturne razlike, neorganizovan život, loše navike, neprilagođenost, neprihvatanje od strane druge djece i mogućnost lošeg uticaja na njihovu djecu. Tipične izjave: “ Zbog neodržavanja higijene kod Roma. M islim da su previše prljavi - samo zbog toga . Njima je svojstveno da imaju vaši”. “ Kod nas su Romi još uvijek na ulici i mislim da ne bi bilo higijenski.” „ Njihova djeca se vaspitaju drugačije, ne bih da oni utiču na moje dijete.” “ Romska djeca nemaju osnovno vaspitanje i obrazovanje. Nevaspitanje te djece jako bi uticalo na našu djecu.” “ N e volim da se moje dijete druži sa ciganima . Prljavi su i nevaspitani.” “ Oni vode nemaran i nesređen život. Do god su takvi moraju biti odvojeni.” “ Zbog različitih običaja i vaspitanja uopšte.”

Specijalna obdaništa za romsku djecu Da li, po vašem mišljenju, romska djeca treba da idu u specijalna obdaništa? Rani razvoj djece - UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
U skladu sa prethodnim, 11% roditelja/staratelja smatra da bi romska djeca trebalo da pohađaju specijalna obdaništa.
Ovaj odgovor se češće javlja u sjevernom regionu – 21%, a rjeđe u južnom – 2%. U centralnom regionu 8% roditelja/staratelja smatra da bi romska djeca trebalo da pohađaju specijalna obdaništa.
Takođe, manju distancu pokazuju osobe koje brinu o djeci ukoliko oboje rade (7%), kao i roditelji/staratelji sa višim porodičnim primanjima (3%).
6% romskih roditelja/staratelja smatra da bi romska djeca trebala da pohađaju specijalna obdaništa.

Razlozi za odobravanje postojanja specijalnih obdaništa za romsku djecu Zbog čega bi romska djeca trebalo da idu u specijalna obdaništa? Rani razvoj djece - UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE Višestruki odgovor; Baza: Oni koji smatraju da romska djeca treba da pohađaju specijalno obdanište (11% ciljne populacije) Kao razlog zašto bi trebalo da idu u specijalna obdaništa osobe koje brinu o djeci ponovo navode higijenu, način podizanja i vaspitavanja djece u romskim porodicama, suviše velike kulturne razlike, suviše veliko zaostajanje ove djece u pogledu obrazovanja i razvoja. Takođe se javljaju mišljenja da im je potrebna specijalna pažnja i specijalizovane vaspitačice, kao i da ova djeca ne bi bila prihvaćena od strane druge d j ece. Romski roditelji/staratelji koji su smatrali da romska djeca treba da idu u specijalna obdaništa kao razloge navode da im je potrebna specijalna pažnja, da njihova djeca dosta zaostaju u pogledu obrazovanja za ostalom djecom i da njihova djeca najčešće nisu prihvaćena od strane druge djece.

USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE

Pomoć roditeljima koji imaju teškoće u odgajanju djece Ko, po vašem mišljenju, treba da pomogne roditeljima koji imaju teškoće u odgajanju svoje djece? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
4 8 % roditelja/staratelja spontano navodi da je Centar za socijalni rad prvi koji treba da pomogne roditeljima koji imaju teškoće u odgajanju svoje djece. 38% navodi da je to porodica. 12% navodi pedagoge i psihologe u obrazovnim institucijama.
Roditelji/staratelji koji oboje rade, imaju viša porodična primanja i žive u južnom regionu više naglašavaju uticaj pedagoga i psihologa, a manje uticaj porodice.
Romski roditelji/staratelji u svega 4% slučajeva navode pedagoge i psihologe kao prvi izvor pomoći.

Mehanizmi pomoći za sprečavanje napuštanja djece od strane roditelja Uz pomoć kojih mehanizama tj. kojih vrsta pomoći bi se moglo spriječiti napuštanje djece od strane roditelja/staratelja? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Višestuki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Kao mehanizame tj. vrste pomoći pomoću kojih bi se moglo spriječiti napuštanje djece od strane roditelja , osobe koje brinu o djeci , predlažu na prvom mjestu materijalnu pomoć – 53%, zatim, pomoć Centra za socijalni rad – 48%, profesionanu pomoć psihologa – 33%, savjetovanje trudnica – 17%.

Hraniteljska porodica Da li biste vi uzeli dijete u hraniteljsku porodicu? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Na pitanje da li bi oni sami uzeli dijete kao hraniteljska porodica, 43% roditelja/staratelja navodi da bi, dok 3 6 % navodi da ne bi to uradili. 21% roditelja/staratelja nije sigurno.
Pozitivan odgovor češće daju roditelji i staratelji iz imućnijih domaćinstava, višeg obrazovanja.
2/3 romskih roditelja i staratelja ne bi bilo spremno da uzme dijete kao hraniteljska porodica.

Hraniteljska porodica Zbog čega ne biste (niste sigurni da biste) uzeli dijete u hraniteljsku porodicu? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Višestruki odgovor; Baza: Oni koji ne bi (nisu sigurni da bi) uzeli dijete u hraniteljsku porodicu (57% ciljne populacije) Kao razloge zašto ne bi uzeli dijete kao hraniteljska porodica, roditelji/staratelji navode da već imaju djecu, ili da planiraju da imaju još djece (23% roditelja/staratelja koji ne bi uzeli dijete u hraniteljsku porodicu), da nemaju uslove za to (17%), lošu finansijsku situaciju (12%). Takođe se navodi da je to velika odgovornost i obaveza, da nemaju potrebu za tim, da nisu sposobni za to, da nemaju vrijemena, da nemaju prostora. Javljaju se i strahovi da bi novo dijete poremetilo funkcionisanje porodice, kao i da bi se previše vezali za dijete. Najčešći odgovor romskih roditelja i staratelja jeste da nemaju mogućnosti za to (29%).

Usvajanje djece Da li biste usvojili dijete? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Na pitanje da li bi oni sami usvojili dijete 1/3 roditelja/staratelja navodi da bi, dok 1/2 navodi da ne bi to uradili. 17% staratelja nije sigurno.
Ponovo, pozitivan odgovor češće daju staratelji iz imućnijih domaćinstava, višeg obrazovanja, mlađi staratelji, sa jednim dijetetom, iz centralnog regiona.
2/3 romskih roditelja/staratelja ne bi bilo spremno da usvoji dijete.

Usvajanje djece Zbog čega ne biste (niste sigurni da biste) usvojili dijete? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Višestruki odgovor; Baza: Oni koji ne bi (nisu sigurni da bi) usvojili dijete (67% ciljne populacije) Kao najčešći razlog zašto ne bi usvojili dijete, roditelji/staratelji navode da već imaju djecu, ili da planiraju da imaju još djece (55% roditelja/staratelja koji ne bi usvojili dijete). Takođe se javljaju isti odgovori kao i za uzimanje dijeteta u hraniteljsku porodicu, ali u manjem procentu. Pored ovih razloga neki roditelji/staratelji su naveli i strah od nepoznatih naslednih osobina bioloških roditelja, kao i strah da bi se mogla osećati razlika u odnosu prema djeci.

Ustanove za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori - uslovi Da li se djeca sm j eštena u ustanove za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori, po vašem mišljenju, odgajaju u dobrim uslovima? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Na pitanje Da li se djeca sm j eštena u ustanove za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori odgajaju u dobrim uslovima? najveći broj osoba koje brinu o djeci, skoro 2/3 ne zna da odgovori. 22% smatra da su im uslovi adekvatni, dok 15% smatra da nisu.
Negativan odgovor češće daju više obrazovane, mlađe osobe.
Romski roditelji i staratelji u daleko većem procentu smatraju da su uslovi u ustanovama dobri – čak 41% daje potvrdan odgovor, dok svega 6% daje negativan odgovor.

Ustanove za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori - posjeta i donacije Da li ste nekada posjetili neku od 6 ustanova za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori? Rani razvoj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Da li ste nekada dali donaciju nekoj od 6 ustanova za nezbrinutu djecu? Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
83% roditelja/staratelja priznaje da nikad u životu nisu posjetili ni jedan od 6 ustanova za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori.
Obrazovaniji roditelji i staratelji, zaposleni, sa višim prihodima, iz južnog regiona i urbanih krajeva u većem procentu navode da su bar nekad pos j etili neku od institucija.
Svega 1,5% romskih roditelja/staratelja navodi da je pos j etilo neku od ustanova.
Više od ¾ ili 77% roditelja/staratelja nikad nije dalo donaciju nekoj od 6 ustanova za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori.
Obrazovaniji roditelji i staratelji, zaposleni, sa višim prihodima, iz južnog regiona u većem procentu navode da su dali donaciju nekoj od institucija.
2% romskih roditelja/staratelja navodi da je dalo donaciju.

ZAKLJUČNA PITANJA

Najveći problemi roditelja Šta je po vašem mišljenju najveći problem sa kojim se suočavaju roditelji u Crnoj Gori u pogledu odgoja djece (u ranim fazama djetinjeg razvoja) Rani razvoj djece - ZAKLJUČNA PITANJA Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja
Osobe koje brinu o djeci kao najveće probleme sa kojim se suočavaju roditelji u Crnoj Gori u pogledu odgoja djece (u ranim fazama djetinjeg razvoja) spontano navode:
na prvom mjestu materijalne probleme – 84%, zatim
vrijednosne probleme: kako dijete naučiti pravim vrijednostima – 43%
dječje zdravlje – 21%
kvalitet edukacije djece u vrtićima – 11%
nasilje (u vrtićima, među djecom...) – 11%.
Romski roditelji i staratelji nešto češće navode probleme nasilja u školama i vrtićima, a rjeđe problem vrednosti i dječjeg zdravlja.

Šta bi roditelji promijenili da mogu Šta je to što biste promijenili, da možete, u pogledu načina na koji odgajate vaše dijete? Rani razvoj djece - ZAKLJUČNA PITANJA Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja Na pitanje Šta biste promijenili, da možete, u pogledu načina na koji odgajate vaše dijete? ¾ roditelja/staratelja odgovara da ne bi promijenili ništa. Ostali odgovori koji se javljaju odnose se na popravljanje materijalne situacije, više vrijemena koje bi provodili sa dijetetom, više prostora za dijete, više obraćanja pažnje na vaspitanje dijeteta, prom j enu dječje sredine, naročito mjesta gdje se djeca igraju… Tipične izjave: “ D a imam više slobodnog vrijemena da bi se posvetila djeci više nego sad ”. “ Bolje materijalne uslove, o bezbijedila bih bolje uslove za stanovanje, bolji smještaj.” “ Promijenila bih način ishrane.” “ D a imam više novca pa da mogu sve da mu priuštim .” “ Obezbedila bih bolje uslove za život, vodila ih na putovanja, išli bi u privatni vrtić.” “ Da sam bila dosljednija u kažnjavanju. D a ga nisam razmazila ovoliko .” “ Volela bih da smo muž i ja zaposleni i da možemo priuštiti djeci bolje uslove života.” “ Bolje uslove u školama, vrtićima i drugim ustanovama.” “ Više travnatog prostora za igru.”

DEMOGRAFIJA

Obrazovanje majke i oca dijeteta Obrazovanje majke: Baza: Populacija majki (98% ciljne populacije) Obrazovanje oca: Baza: Populacija očeva (93% ciljne populacije) Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Zanimanje majke i oca dijeteta Trenutno zanimanje majke: Baza: Populacija majki (98% ciljne populacije) Trenutno zanimanje oca: Baza: Populacija očeva (93% ciljne populacije) Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Pol i starost dijeteta Pol djeteta Baza: Ukupna ciljna populacija Starost djeteta Baza: Ukupna ciljna populacija Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Najviši nivo obrazovanja i zaposlenost roditelja/staratelja Najvi še obrazovanje roditelja / staratelja Ba za : Ukupna ciljna populacija Zaposlenost roditelja / staratelja Ba za : Ukupna ciljna populacija Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Prihodi po članu domaćinstva Prihodi po članu domaćinstva Ba za : Ukupna ciljna populacija Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Pol i starost roditelja/staratelja Pol roditelja / staratelja Ba za : Ukupna ciljna populacija Starost roditelja / staratelja Ba za : Ukupna ciljna populacija Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Veličina domaćinstva Veličina domaćinstva Ba za : Ukupna ciljna populacija Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Region i tip naselja Region Ba za : Ukupna ciljna populacija Tip naselja Ba za : Ukupna ciljna populacija Rani razvoj djece - DEMOGRAFIJA

Hvala na pažnji!

http://radovicbiljana.wordpress.com	19
http://www.unicef.org	15
http://webcms.unicef.org	1

Rani razvoj dece

by UNICEF CEECIS

Accessibility

Categories

Upload Details

Usage Rights

3 Embeds 35

Statistics

Rani razvoj dece Presentation Transcript