Your SlideShare is downloading. ×
0
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori

1,777

Published on

Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori

Istrazivanje o drustvenoj inklusiji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori

Published in: Education, Business, Technology
0 Comments
2 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
1,777
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
2
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Nobody’s UnpredictableAvgust 2010. Istraživanje o društvenoj inkluziji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori ZA:
  • 2. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 2 METODOLOGIJA  Način prikupljanja podataka: terenska anketa rađena u domaćinstvu ispitanika, „licem u lice“  Izvor podataka na osnovu reprezentativnog uzorka za populaciju Crne Gore od 18 i više godina  Veličina uzorka je 1014 ispitanika  Tip uzorka je troetapni stratifikovani slučajni uzorak, sa etapama:  Teritorija biračkog mjesta (oko 200 domaćinstava) birana sa vjerovatnoćom proporcionalnom veličini - PPS  Domaćinstvo izabrano metodom slučajnog koraka od zadate adrese (simulacija SPSWoR uzoračke šeme)  Član domaćinstva izabran primjenom Kiš tablica (simulacija SPSWoR uzoračke šeme)  Stratifikacija se vrši na osnovu:  Tipa naselja – urban/rural  Četiri geo-ekonomska regiona  Post stratifikacija na osnovu: pola, godina, tipa naselja i četiri geo-ekonomska regiona  Terenska kontrola na 12% uzorka, logička kontrola i kontrola konzistencije u 100% slučajeva  Prikupljanje podataka obavljeno od 05. avgusta do 13. avgusta 2010. godine
  • 3. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 3 Struktura uzorka Baza: N=1014 48% 52% 26% 19% 19% 21% 15% 26% 46% 20% 8% 30% 17% 32% 21% 62% 38% Muški Ženski 18-29 30-39 40-49 50-64 65+ Osnovnainiža Srednja Visaivisoka Obrazovanjeutoku Podgorica Primorje Zapad Istok Grad Ostalo Pol Starost Obrazovanje Region Tip naselja
  • 4. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 4 SVIJEST O DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
  • 5. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 5 Slobodne asocijacije na djecu sa smetnjama u razvoju Baza: Ukupna ciljna populacija 35% 10% 9% 6% 4% 4% 3% 3% 3% 3% Tuga, sažaljenje, jadna deca Potrebna im je pomoć, tudja nega, bespomoćni Nesreća, zla sudbina, muka, patnja Bolest, bolesna deca Društvo mora više da pomogne, obrati pažnju Deca sa nedostatkom, poremećajem Hendikepirana deca Nemaju normalan život, težak život Razumevanje, solidarnost, humanost Nesposobni za normalan rast i razvoj Prvi odgovor 40% 12% 12% 6% 5% 4% 4% 4% 3% 3% Tuga, sažaljenje, jadna deca Nesreća, zla sudbina, muka, patnja Potrebna im je pomoć, tudja nega, bespomoćni Bolest, bolesna deca Društvo mora više da pomogne, obrati pažnju Razumevanje, solidarnost, humanost Deca sa nedostatkom, poremećajem Nemaju normalan život, težak život Hendikepirana deca Nesposobni za normalan rast i razvoj Svi odgovori • Prva asocijacija koju građani imaju kada se pomenu djeca sa smetnjama u razvoju je sažaljenje (35%). • Među svim spontano navedenim asocijacijama dominantno je takođe sažaljenje (40%), a prate ga nesreća, zla sudbina, muka, patnja (12%) i bespomoćnost (12%). • I ostale asocijacije su u odgovarajućem emocionalnom tonu – djeca sa smetnjama u razvoju se povezuju sa bolešću, poremećenošću, nenormalnošću, ugroženošću. Jedan broj asocijacija ide u smjeru prepoznavanja potrebe za pomoću, pokazivanjem razumijevanja i solidarnosti.
  • 6. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 6 Slobodne asocijacije na djecu sa smetnjama u razvoju u zavisnosti od informisanosti 40% 44% 28% 12% 13% 9% 11% 11% 19% 6% 8% 4% 3% 6% 8% 3% 3% 2% 3% 2% 1% 1% 1% 8% Ne znaju ništa ili malo Znaju ponešto Znaju mnogo ili veoma mnogo Tuga, sažaljenje, jadna deca Nesreća, zla sudbina, muka, patnja Potrebna im je pomoć, tudja nega, bespomoćni Bolest, bolesna deca Društvo mora više da pomogne, obrati pažnju Teška situacija za porodicu, roditelje Ugroženi su, u nevolji Neko koga poznaju ( dete, rodjak...) Interesantno je da građani koji znaju dosta o ovoj kategoriji djece u značajno manjoj mjeri imaju kao asocijaciju sažaljenje, a u značajno većoj njihovu potrebu za pomoći.
  • 7. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 7 Termini kojima se nazivaju djeca sa smetnjama u razvoju Baza: Ukupna ciljna populacija 23% 17% 12% 10% 7% 6% 3% 3% 3% 2% 2% 2% 1% 1% 1% 1% 1% 7% Hendikepirana djeca Đeca sa posebnim potrebama Đeca sa invaliditetom Bolesna djeca Đeca ometena u razvoju Jadni, žalosni, nesrećni, greota... Đeca, kao i druga djeca, ne pravi razliku Đeca sa nedostatkom Zaostala djeca/ zaostala u razvoju Retardirana djeca Mentalno zaostala djeca Nesposobna djeca Đeca kojima treba pomoć Đete sa poremećajem Defektna djeca Đeca sa problemom Ostali odgovori Ne zna / Bez odgovora • Najčešće korišćen izraz kojim se u opštoj populaciji nazivaju ova djeca je hendikepirana djeca (23%). • U populaciji se takođe ustalili izrazi koji pripadaju prevaziđenoj terminologiji - djeca sa posebnim potrebama (17%) i djeca sa invaliditetom (12%). • Posebno je vrijedno pažnje da svaki deseti građanin koristi izraz bolesna djeca, a još 6% koristi karakterizaciju jadni, žalosni, greota.
  • 8. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 8 Oštećenja i teškoće po kojima se prepoznaju djeca sa smetnjama u razvoju Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 26% 24% 14% 14% 13% 11% 8% 7% 7% 7% 7% 7% 6% 6% 6% Fizički izgled Govor ( otežan, nerazumljiv...) Kretanje ( problemi, otežan hod...) Fizički nedostatak Ponašanje Slepo dete Nepokretnost, paraliza Gluvo dete Oštećenje sluha Oštećenja vida Mentalni/ psihološki nedostatak Mentalna zaostalost Gestikulacija, pokreti Deformacija tela, telesno oštećenje Nedostatak nekog dela tela • Karakteristika po kojoj se najčešće prepoznaje dijete sa smetnjama u razvoju je fizički izgled ili fizički nedostatak (40%). Često pominjani indikatori su i otežan ili nerazumljiv govor (24%) ili problemi sa kretanjem (14%). • Fizički izgled je relevantniji za osobe koje i same imaju djecu, kao i za osobe sa najnižim prihodima i one iz ruralnih naselja.
  • 9. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 9 Oštećenja i teškoće po kojima se prepoznaju djeca sa smetnjama u razvoju Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 26% 14% 14% 8% 6% 6% 5% 3% 11% 7% 7% 7% 4% 13% 7% 7% 5% 5% 4% 3% 2% 6% 3% 2% 24% 3% 2% 7% Fizički izgled Kretanje ( problemi, otežan hod...) Fizički nedostatak Nepokretnost, paraliza Deformacija tela, telesno oštećenje Nedostatak nekog dela tela Invalidska kolica/ ortopedska pomagala Hendikepiranost/ invalidnost Slepo dete Gluvo dete Oštećenje sluha Oštećenja vida Gluvonemo dete Ponašanje Mentalni/ psihološki nedostatak Mentalna zaostalost Psihički poremećaj/ bolest Deca ometena u razvoju Autizam Daunov sindrom Agresivnost Gestikulacija, pokreti Pogled, po očima Izraz lica/ izgled lica/ mimika/ grimase Govor ( otežan, nerazumljiv...) Nemo dete Otežana komunikacija Ne zna / Bez odgovora Govor i komunikacija Mimika, gestikulacija, pokreti Intelektualni deficiti i psihički poremećaji Čulni deficiti Fizički izgled i problemi sa kretanjem 37%* 82%* 46%* 12%* 29%* * Procenat građana koji je spontano pomenuo neki od odgovora unutar izvedenih kategorija
  • 10. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 10 7% 8% 11% 11% 11% 11% 12% 17% 17% 22% 21% 21% 25% 28% 27% 34% 32% 41% 47% 88% 86% 79% 78% 75% 74% 72% 69% 62% 61% 60% 58% 55% 49% 47% 44% 41% 32% 25% Đeca kojima nedostaje neki dio tijela Đeca sa trajnim oštećenjima ili deformacijama nekog dijela tijela Slijepa djeca Gluva djeca Đeca oštećene inteligencije Autistična djeca Psihotična djeca Izrazito agresivna djeca Đeca sa težim poremećajima pažnje Đeca sa poremećajima govora Đeca sa ozbiljnijim emocionalnim teškoćama Đeca sa težim oštećenjima sluha Đeca koja boluju od virusa side (SIDA) Đeca koja boluju od leukemije Đeca koja boluju od hepatitisa Hiperaktivna djeca, tj. djeca koja su preterano aktivna u situacijama u kojima ne bi trebalo da budu (npr. za vrijeme nastave) Đeca sa težim oštećenjima vida (dioptrija veća od /- 10) Đeca sa urođenim srčanim manama Đeca koja boluju od astme ne pripada (1+2) pripada (4+5) Percepcija stepena pripadnosti određenih grupa djece kategoriji djece sa smetnjama u razvoju
  • 11. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 11 Percepcija stepena pripadnosti određenih grupa djece kategoriji djece sa smetnjama u razvoju 74 72 62 61 60 58 55 49 47 44 41 32 25 7 8 11 11 11 11 12 17 17 22 21 21 25 28 27 34 32 41 47 79 88 86 78 75 6981 79 68 67 64 63 59 52 45 40 40 38 30 21 20 10 9 -9 -22 Đecakojimanedostajenekidiotijela Đecasatrajnimoštećenjimaili deformacijamanekogdijelatijela Slijepadjeca Gluvadjeca Đecaoštećeneinteligencije Autističnadjeca Psihotičnadjeca Izrazitoagresivnadjeca Đecasatežimporemećajimapažnje Đecasaporemećajimagovora Đecasaozbiljnijimemocionalnim teškoćama Đecasatežimoštećenjimasluha Đecakojabolujuodvirusaside(SIDA) Đecakojabolujuodleukemije Đecakojabolujuodhepatitisa Hiperaktivnadjeca,tj.djecakojasu preteranoaktivnausituacijamau kojimanebitrebalodabudu(npr.za Đecasatežimoštećenjimavida (dioptrijavećaod/-10) Đecasaurođenimsrčanimmanama Đecakojabolujuodastme pripada (4+5) ne pripada (1+2) saldo
  • 12. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 12 Percepcija stepena pripadnosti određenih grupa djece kategoriji djece sa smetnjama u razvoju – prosječne vrednosti Prosečne vrednosti; Baza: Ukupna ciljna populacija 4.5 4.3 4.2 4.2 4.1 4.1 4.0 3.9 3.7 3.7 3.6 3.5 3.5 3.4 3.3 3.2 3.1 2.9 2.7 Đeca kojima nedostaje neki dio tijela Đeca sa trajnim oštećenjima ili deformacijama nekog dijela tijela Slijepa djeca Gluva djeca Autistična djeca Đeca oštećene inteligencije Psihotična djeca Izrazito agresivna djeca Đeca sa težim poremećajima pažnje Đeca sa poremećajima govora Đeca sa ozbiljnijim emocionalnim teškoćama Đeca sa težim oštećenjima sluha Đeca koja boluju od virusa side (SIDA) Đeca koja boluju od leukemije Đeca koja boluju od hepatitisa Hiperaktivna djeca, tj. djeca koja su preterano aktivna u situacijama u kojima ne bi trebalo da budu (npr. za vrijeme nastave) Đeca sa težim oštećenjima vida (dioptrija veća od /- 10) Đeca sa urođenim srčanim manama Đeca koja boluju od astme • Djeca koja se u najvećoj mjeri identifikuju kao ona sa teškoćama u razvoju (sa prosječnom ocjenom 4 i više na petostepenoj skali) su: djeca kojima nedostaje dio tijela ili ona sa tjelesnim deformacijama, zatim djeca sa čulnim poremećajima (slijepa i gluva djeca), kao i djeca sa psihičkim teškoćama (autistična, djeca oštećene inteligencije i psihotična). • U najmanjoj mjeri sa kao djeca sa teškoćama u razvoju identifikuju djeca koja boluju od astme (2.7), djeca sa urođenim srčanim manama (2.9), kao i djeca sa težim oštećenjima vida (3.1). • Generalno gledano, stepen identifikacije bilo koje od navedenih kategorija kao djece sa smetnjama u razvoju je viši kod osoba koje nemaju neposrednog iskustva sa ovom djecom, kao i na istoku zemlje i u ruralnim krajevima.
  • 13. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 13 Da 68% Ne 32% Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga čije dijete ima ovakve ili slične smetnje? Baza: Ukupna ciljna populacija • Velika većina građana (68%) poznaje neko dijete sa smetnjama u razvoju ili roditelja čije dijete ima ovakve ili slične smetnje. • Građani zapadnih krajeva zemlje, kao i oni sa najnižim prihodima, imaju nešto više neposrednog iskustva sa djecom sa smetnjama u razvoju u odnosu na prosjek. • Očekivano, lično iskustvo i informisanost su u pozitivnoj vezi: građani koji nemaju ličnog iskustva sa djecom sa teškoćama u razvoju slabije su informisani o njima i obratno. 54% 76% 90% 46% 24% 10% Ne znaju ništa ili malo Znaju ponešto Znaju mnogo ili veoma mnogo Da Ne U zavisnosti od informisanosti o djeci sa smetnjamau razvoju:
  • 14. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 14 Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju? 13% 5% 4% 11% 8% 10% 11% 11% 14% 10% 4% Svakodnevno Nekoliko puta nedjeljno Jednom nedjeljno Nekoliko puta mjesečno Jednom mjesečno Jednom u 2-3 mjeseca Jednom u 6 mjeseci Jednom godišnje Rjeđe o jednom godišnje Nemam nikakav kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju Odbija da odgovori • Većina građana (86%) je imala ili ima kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju. Najveći broj ovakav kontakt ostvaruje jednom mjesečno ili rjeđe, dok ukupno 13% građana ima svakodnevni kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju. • Svaki deseti građanin saopštava da nema nikakav kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju. • Svakodnevni kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju u većoj mjeri imaju najslabije obrazovani, građani sa najnižim prihodima, kao i oni iz istočnih krajeva zemlje. 20% 11% 12% 18% 12% 14% 8% 10% 10% 12% 21% Osnovna i niža Srednja Visa i visoka Do 100€ 101 - 200€ Više od 200€ Odbija da odgovori Podgorica Primorje Zapad Istok Svakodnevni kontakt: ObrazovanjePrihodi Region Baza: Ukupna ciljna populacija
  • 15. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 15 Kako se informišete o djeci sa smetnjama u razvoju? Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 61% 47% 28% 12% 12% 4% 2% 2% 1% Preko medija (TV, novine, radio, Internet) Kroz priče koje čujem od prijatelja, rođaka, poznanika Kroz svakodnevno iskustvo na ulici, u radnjama, javnom prevo U lokalnim domovima zdravlja i bolnicama Kroz priče iz škole, koje čujem od moje djece Iskustvo sa sopstvenim djetetom koji ima slične teškoće i Nemam nikakve informacije o djeci sa smetnjama u razvoju Drugo Odbija da odgovori • Dominantan izvor informacija o djeci sa smetnjama u razvoju su mediji (61%). Međutim, značajan je i broj onih koji informacije dobijaju od drugih ljudi (47%), ili kroz svakodnevno iskustvo na ulici, u prevozu, radnjama (28%). • 4% građana navodi da o ovome saznaje kroz lično iskustvo sa djetetom koje ima sliče teškoće. • Očekivano, lično iskustvo je značajniji izvor informacija za one osobe koje poznaju neko dijete sa smetnjama u razvoju, dok se oni koji nemaju takvog iskustva u većoj mjeri oslanjaju na medije.
  • 16. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 16 Koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju? 7% 38% 44% 43% 12% 9% 3% Ne znam ništa o djeci sa smetnjama u razvoju Veoma malo znam o djeci sa smetnjama u razvoju Sum - Znam ponešto o djeci sa smetnjama u razvoju Sum + Znam mnogo o djeci sa smetnjama u razvoju Znam veoma mnogo o djeci sa smetnjama u razvoju • Može se konstatovati da su građani generalno nedovoljno informisani o djeci sa smetnjama u razvoju – oni sami ocjenjuju svoje znanje ocjenom 2.6 na petostepenoj skali. • Tek nešto više od svakog desetog građanina saopštava da zna mnogo o ovoj djeci, dok se ostali raspodeljuju na jednak broj onih koji saopštavaju da ne znaju ništa ili vrlo malo (44%) i one koji saopštavaju da znaju ponešto (43%). • Informisanost je nešto bolja među ženama, visokoobrazovanima, kao i osobama koje imaju ličnog iskustva sa ovom djecom. Baza: Ukupna ciljna populacija 48% 41% 49% 45% 37% 35% 64% 10% 14% 7% 12% 19% 16% 4% Muški Ženski Osnovna i niža Srednja Visa i visoka Da Ne Sum - Sum + PolObrazovanjePoznaju DSR M=2.6
  • 17. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 17 10% 8% 32% 17% 12% 13% 27% 10% 16% 27% 14% 17% 19% 26% 3% 9% 6% 9% 3% 7% 37% 17% 22% 41% Podgorica Primorje Zapad Istok Region Do 3% 3.1-5% 5.1-10% 10.1-20% Više od 20% Ne zna/Odbija Procjena incidence djece sa smetnjama u razvoju u populaciji djece u Crnoj Gori starosti do18 godina Baza: Ukupna ciljna populacija M=11.3% M=12.5% M=5.7% 18% 16% 18% 13% 6% 30% Do 3% 3.1-5% 5.1-10% 10.1-20% Više od 20% Ne zna/Odbija M=10.1% • Trećina građana (34%) smatra da u opštoj populaciji djece do 18 godina ima do 5% djece sa smetnjama u razvoju. 18% smatra da ih je između 5 i 10%, dok 19% smatra da je taj procenat veći. Gotovo trećina građana nema jasnu predstavu o tome koliko ima djece sa smetnjama u razvoju. • Najtačniju procjenu daju stanovnici istočnih krajeva, dok ovaj procenat u najvećoj mjeri potcjenjuju oni sa zapada.
  • 18. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 18 STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
  • 19. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 19 Socijalna distanca prema različitim kategorijama djece sa smetnjama u razvoju Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija N Živiuistomnaselju/ulici saVašimdjetetom Ideuistu školu/odbanište/vrtićsa Vašimdjetetom? Ideuisto odjeljenje/grupusa Vašimdjetetom Družise/igrasesa Vašimdjetetom Najboljije drug/drugaricasaVašim djetetom Ustarijemuzrastujeu emotivnojvezisaVašim djetetom Uodraslomdobustupa ubraksaVašim djetetom Odbijadaodgovori Dijete sa težim oštećenjem vida 1014 75.7 56.6 51.2 48.1 34.7 08.8 07.1 02.2 Slijepo dijete 1014 77.8 48.6 43.9 40.9 29.2 03.0 01.6 04.1 Dijete sa težim oštećenjem sluha 1014 73.3 55.1 47.1 45.2 30.0 05.8 04.0 03.5 Gluvo dijete 1014 75.0 45.6 39.9 38.9 25.8 02.8 01.7 05.8 Dijete sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela 1014 79.1 42.7 34.9 33.1 23.3 02.5 01.3 05.8 Dijete koje se otežano kreću ili su sasvim nepokretna 1014 75.5 42.6 35.3 34.3 24.6 02.0 00.9 05.6 Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma, srčane mane, hemofilija, leukemija i druga 1014 73.1 48.8 41.2 35.7 27.7 03.1 02.0 03.4 Dijete koje boluje od hroničnih bolesti koje se prenose, kao što su SIDA, Hepatitis i druga 1014 70.3 21.3 12.9 11.9 07.8 00.3 00.1 19.6 Intelektualni nedostaci i oštećenja, kao što su niska inteligencija, autizam, teži poremećaji pažnje, trajne poteškoće u učenju i sl. 1014 73.4 36.6 27.6 22.7 13.9 01.1 00.7 08.1 Dijete sa težim emocionalnim poremećajima, kao što su dječje neuroze, psihoze, emocionalne promjene nastale neurološkim oštećenjima 1014 67.9 29.1 19.0 13.0 08.3 00.7 00.1 15.9 Dijete sa težim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno, agresivno ili neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje 1014 71.1 30.3 20.2 14.8 09.3 01.5 00.3 11.1 Dijete sa poremećajima govora 1014 74.8 48.9 40.9 38.6 28.2 05.4 05.1 02.2 • Uopšteno gledano, građani Crne Gore ispoljavaju veliku socijalnu distancu prema djeci sa smetnjama u razvoju. U prosjeku, ukupni stepen socijalne bliskosti prema ovoj grupe je 34.5 %, s tim što ona nije jednaka prema različitim kategorijama djece sa smetnjama u razvoju. • Socijalna distanca je još izraženija među osobama koje su slabije informisane o djeci sa smetnjama u razvoju, kao i kod onih koji ne poznaju ovakvu djecu. Veću socijalnu distancu ispoljavaju i osobe sa najslabijim obrazovanjem i najnižim prihodima, kao i građani Primorja i istočnog regiona. • Osobe koje su najbolje informisane o djeci sa smetnjama u razvoju i koje imaju ličnog iskustva sa ovom djecom ispoljavaju i manju socijalnu distancu prema njima. Isto važi za visoko obrazovane, građane Glavnog grada i zapadnih krajeva, kao i najstarije građane (preko 65 godina starosti).
  • 20. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 20 Socijalna distanca prema različitim kategorijama DSR - prihvatanje Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 56.6 34.7 8.8 7.1 29.2 3.0 45.2 30 5.8 4 46 39 26 2 33.1 2.5 1.3 27.7 3.1 70.3 21.3 12.9 11.9 0.1 36.6 27.6 22.7 13.9 0.7 67.9 29.1 19 13 8.3 71.1 30.3 20.2 14.8 9.3 28.2 5.4 75.7 48.1 51.2 48.6 77.8 1.6 40.9 43.9 73.3 55.1 47.1 75 3 40 42.7 79.1 23.3 34.9 42.6 75.5 2 0.9 24.6 34.335.3 73.1 48.8 2 35.7 41.2 0.3 7.8 1.1 73.4 0.10.7 0.3 1.5 48.9 5.1 38.6 40.9 74.8 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 1 - Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 2 - Ide u istu školu/odbanište/vrtić sa Vašim djetetom? 3 - Ide u isto odjeljenje/grupu sa Vašim djetetom 4 - Druži se/ igra se sa Vašim djetetom 5 - Najbolji je drug/drugarica sa Vašim djetetom 6 - U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim djetetom 7 - U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom Dijete sa težim oštećenjem vida Slijepo dijete Dijete sa težim oštećenjem sluha Gluvo dijete Dijete sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela Dijete koje se otežano kreću ili su sasvim nepokretna Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma, srčane mane, hemofilija, leukemija i druga Dijete koje boluje od hroničnih bolesti koje se prenose, kao što su SIDA, Hepatitis i druga Intelektualni nedostaci i oštećenja, kao što su niska inteligencija, autizam, teži poremećaji pažnje, trajne poteškoće u učenju i sl. Dijete sa težim emocionalnim poremećajima, kao što su dječje neuroze, psihoze, emocionalne promjene nastale neurološkim oštećenjima Dijete sa težim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno, agresivno ili neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje Dijete sa poremećajima govora
  • 21. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 21 Socijalna distanca prema različitim kategorijama DSR - neprihvatanje Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 51.9 65.3 91.2 70.8 97.0 54.8 70 94.2 96 74.2 66.9 97.5 98.7 72.3 96.9 29.7 78.7 87.1 88.1 72.4 77.3 86.1 99.3 70.9 81 87 91.7 69.7 79.8 85.2 90.7 71.8 94.6 24.3 43.4 48.8 92.9 22.2 51.4 56.1 59.1 98.4 26.7 44.9 52.9 60.1 25.0 54.4 61.1 97.2 98.3 65.1 20.9 57.3 76.7 24.5 57.4 64.7 65.7 75.4 98 99.1 26.9 51.2 58.8 64.3 98 99.7 92.2 99.9 26.6 63.4 98.9 32.1 99.3 99.9 28.9 98.5 99.7 25.2 59.1 51.1 61.4 94.9 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 1 -Živi u istom naselju/ulici sa Vašim detetom 2 -Ide u istu školu/odbanište/vrti? sa Vašim detetom 3- Ide u isto odeljenje/grupu sa Vašim detetom 4 - Druži se/ igra se sa Vašim detetom 5 - Najbolji je drug sa Vašim detetom 6 - U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim detetom 7 - U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim detetom Dete sa težim oštećenjem vida Slepo dete Dete sa težim oštećenjem sluha Gluvo dete Dete sa telesnim oštećenjima Dete koje se otežano kreću ili su sasvim nepokretna Dete koje boluje od neprenosivih hroničnih oboljenja Dete koje boluje od prenosivih hroničnih bolesti Intelektualni nedostaci i oštećenja Dete sa težim emocionalnim poremećajima Dete sa težim poremećajima socijalizacije Dete sa poremećajima govora
  • 22. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 22 Socijalna distanca prema različitim kategorijama DSR - prihvatanje Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 75.7 77.8 73.3 75.0 79.1 75.5 73.1 70.3 73.4 67.9 71.1 74.8 56.6 48.6 55.1 45.6 42.7 42.6 48.8 21.3 36.6 29.1 30.3 48.951.2 43.9 47.1 39.9 34.9 35.3 41.2 12.9 27.6 19 20.2 40.9 45.2 38.9 33.1 34.3 35.7 11.9 22.7 13.0 14.8 38.6 34.7 29.2 30 25.8 23.3 24.6 27.7 7.8 13.9 8.3 9.3 28.2 8.8 5.8 3.1 5.47.1 4 1.3 0.9 2 5.1 40.9 48.1 1.50.71.10.322.52.83 0.30.10.70.11.71.60 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 Dijetesatežimoštećenjemvida Slijepodijete Dijetesatežimoštećenjemsluha Gluvodijete Dijetesatjelesnimoštećenjima,kaoštosu trajnadeformacijailinedostataknekog dijelatijela Dijetekojeseotežanokrećuilisusasvim nepokretna Dijetekojebolujeodhroničnihoboljenja kojaseneprenose,kaoštosuastma, srčanemane,hemofilija,leukemijaidruga Dijetekojebolujeodhroničnihbolestikoje seprenose,kaoštosuSIDA,Hepatitisi druga Intelektualninedostaciioštećenja,kaošto suniskainteligencija,autizam,teži poremećajipažnje,trajnepoteškoćeu učenjuisl. Dijetesatežimemocionalnim poremećajima,kaoštosudječjeneuroze, psihoze,emocionalnepromjenenastale neurološkimoštećenjima Dijetesatežimporemećajimasocijalizacije, kaoštosuhiperaktivno,agresivnoilineko drugosocijalnoneprihvatljivoponašanje Dijetesaporemećajimagovora 1 - Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 2 - Ide u istu školu/odbanište/vrtić sa Vašim djetetom? 3 - Ide u isto odjeljenje/grupu sa Vašim djetetom 4 - Druži se/ igra se sa Vašim djetetom 5 - Najbolji je drug/drugarica sa Vašim djetetom 6 - U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim djetetom 7 - U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
  • 23. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 23 Socijalna distanca prema različitim kategorijama DSR - neprihvatanje Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 24.3 22.2 26.7 25.0 20.9 24.5 26.9 29.7 26.6 32.1 28.9 25.2 43.4 51.4 44.9 54.4 57.3 57.4 51.2 78.7 63.4 70.9 69.7 51.1 60.1 65.1 64.7 58.8 72.4 81 79.8 59.1 51.9 59.1 54.8 61.1 66.9 65.7 64.3 88.1 77.3 87.0 61.4 65.3 70.8 70 74.2 76.7 75.4 72.3 92.2 86.1 91.7 71.8 91.2 97 94.2 97.2 96.9 98.9 99.3 98.5 94.692.9 96 98.7 99.1 98 87.1 52.956.1 48.8 85.2 90.7 99.79897.5 94.9 99.799.999.399.998.398.4 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 Dijetesatežimoštećenjemvida Slijepodijete Dijetesatežimoštećenjemsluha Gluvodijete Dijetesatjelesnimoštećenjima,kaoštosu trajnadeformacijailinedostataknekog dijelatijela Dijetekojeseotežanokrećuilisusasvim nepokretna Dijetekojebolujeodhroničnihoboljenja kojaseneprenose,kaoštosuastma, srčanemane,hemofilija,leukemijaidruga Dijetekojebolujeodhroničnihbolestikoje seprenose,kaoštosuSIDA,Hepatitisi druga Intelektualninedostaciioštećenja,kaošto suniskainteligencija,autizam,teži poremećajipažnje,trajnepoteškoćeu učenjuisl. Dijetesatežimemocionalnim poremećajima,kaoštosudječjeneuroze, psihoze,emocionalnepromjenenastale neurološkimoštećenjima Dijetesatežimporemećajimasocijalizacije, kaoštosuhiperaktivno,agresivnoilineko drugosocijalnoneprihvatljivoponašanje Dijetesaporemećajimagovora 1 -Živi u istom naselju/ulici sa Vašim detetom 2 -Ide u istu školu/odbanište/vrti? sa Vašim detetom 3- Ide u isto odeljenje/grupu sa Vašim detetom 4 - Druži se/ igra se sa Vašim detetom 5 - Najbolji je drug sa Vašim detetom 6 - U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim detetom 7 - U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim detetom
  • 24. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 24 Socijalna bliskost prema različitim kategorijama djece sa smetnjama u razvoju Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 2.9 2.8 2.7 2.6 2.6 2.6 2.5 2.5 2.3 2.1 2.0 1.9 Dijete sa težim oštećenjem vida Dijete sa težim oštećenjem sluha Dijete sa poremećajima govora Slijepo dijete Gluvo dijete Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma, srčane mane, hemofilija, Dijete sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela Dijete koje se otežano kreću ili su sasvim nepokretna Intelektualni nedostaci i oštećenja, kao što su niska inteligencija, autizam, teži poremećaji pažnje, trajne Dijete sa težim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno, agresivno ili neko drugo socijalno Dijete sa težim emocionalnim poremećajima, kao što su dječje neuroze, psihoze, emocionalne promjene Dijete koje boluje od hroničnih bolesti koje se prenose, kao što su SIDA, Hepatitis i druga • Socijalna distanca prema različitim grupama djece sa smetnjama u razvoju se razlikuje. • Najveću socijalnu distancu građani imaju prema djeci koja boluju od prenosivih hroničnih bolesti (SIDA, hepatitis i sl.), zatim prema djeci sa težim emocionalnim poremećajima (neuroze, psihoze i sl) i prema djeci sa težim poremećajima socijalizacije (socijalno neprihvatljivo ponašanje). • Sa druge strane, najmanju socijalnu distancu građani imaju prema djeci sa težim oštećenjima vida i sluha, kao i djeci sa poremećajima govora. • Kada posmatramo pojedinačne odnose, za najveći broj građana (u prosjeku 72%) je prihvatljivo da dijete sa smetnjama u razvoju živi u istoj ulici kao i njihovo dijete. Međutim, već naredni stepen bliskosti je značajno manje prihvatljiv – tek 42% prihvata da ovakvo dijete ide u istu školu, a nešto više od trećine da ide u isto odjeljenje sa njihovim djetetom. • Tek svaki peti građanin ne bi imao ništa protiv da dijete sa smetnjama u razvoju bude najbolji prijatelj njihovog djeteta, dok sadašnju ili buduću emotivnu vezu prihvata tek između 2 i 3%.
  • 25. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 25 Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju Baza: Ukupna ciljna populacija 4% 11% 17% 47% 92% 74% 65% 36% Država i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, kako bi obezbijedili jednake mogućnosti i šanse za djecu sa smetnjama u razvoju, bez obzira na troškove. Đeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani. Bez obzira na trud i napor koji ulažu ona i njihova porodica, djeca sa smetnjama u razvoju ne mogu se u potpunosti uklopiti u sredinu, na način na koji to čine druga djeca. Država i društvo nijesu u mogućnosti da značajno pomognu djeci sa smetnjama u razvoju, ma koliko se trudili i ulagali novca. ne slaže se (1+2) slaže se (4+5) • Većina građana (74%) smatra da su djeca sa smetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani. • Ne treba, međutim, zanemariti da svaki deseti građanin ima upravo suprotan stav (posebno imajući u vidu jasnu socijalnu nepoželjnost ovakvog odgovora). • Ogromna većina građana (92%) smatra da država i društvo treba da učine sve što je u njihovoj moći da obezbijede jednake mogućnosti za djecu smetnjama u razvoju. • Međutim, u znatno manjoj mjeri građani smatraju da takva pomoć države može značajno da pomogne (47%). U istom smislu govori i podatak da čak 65% građana smatra da se, uprkos svem trudu, ova djeca ne mogu u potpunosti uklopiti u sredinu kao ostala djeca.
  • 26. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 26 Koja od sledeće dvije tvrdnje je bliža Vašim stavovima? Baza: Ukupna ciljna populacija • Većina građana (71%) smatra da prvenstveno treba prilagođavati sredinu djetetu sa smetnjama u razvoju, dok 28% smatra suprotno - da bi dijete trebalo da se prilagođava sredini. • Uvjerenje da dijete treba da se prilagođava sredini je izraženije kod osoba koje nemaju ličnog iskustva sa djecom sa smetnjama u razvoju, kao i kod stanovnika ruralnih naselja, primorskih i istočnih djelova zemlje. • Osobe koje su dobro informisane o djeci sa smetnjama u razvoju u manjoj mjeri smatraju da ova djeca treba da se prilagođavaju sredini. Odbija da odgovori 1% Društvo i sredina u kojoj dete živi bi prevashodno trebalo da se prilagođavaju detetu sa smetnjama u razvoju, uvažavajući sve njihove sprecifičnosti 71% Dete sa smetnjama u razvoju bi prevashodno trebalo da se prilagođava životu u društvu, uz pomoć 28% 24% 44% 17% 35% 23% 34% 24% 35% 32% 26% 15% 74% 56% 83% 63% 75% 65% 75% 65% 67% 73% 84% Podgorica Primorje Zapad Istok Grad Ostalo Da Ne Ne znaju ništa ili malo Znaju ponešto Znaju mnogo ili veoma mnogo Dete sa smetnjama u razvoju bi prevashodno trebalo da se prilagođava životu u društvu Društvo i sredina u kojoj dete živi bi prevashodno trebalo da se prilagođavaju detetu sa smetnjama u razvoju RegionTipnaseljaPoznaju DSR Informisanost
  • 27. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 27 U kojoj mjeri je moguće da se dijete sa smetnjama u razvoju uključi u društvo? Baza: Ukupna ciljna populacija 15% 80% 5% 1% Pružanjem strucne pomoci i posebnim odnosom društva i institucija, moguce je dijete sa smetnjama u razvoju U POTPUNOSTI osposobiti za život u društvu Pružanjem strucne pomoci i posebnim odnosom društva i institucija, moguce je dijete sa smetnjama u razvoju DONEKLE osposobiti za život u društvu Bez obzira na strucnu pomoc i poseban odnos države i društva, nije moguce uciniti NIKAKAV IOLE ZNACAJAN NAPREDAK kada je rijec o osposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju za život u društvu Odbija da odgovori • 80% građana smatra da je uz ulaganje posebnog truda moguce donekle osposobiti djecu sa smetnjama u razvoju za život u društvu. Građani su, dakle, samo umjereno optimistični u vezi sa mogućnošću inkluzije ove djece. Tek 15% smatra da je potpuna inkluzija moguća. • 5% smatra da se bez obzira na sva ulaganja ne može postići nikakav iole značajan napredak u tom smislu.
  • 28. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 28 U kojoj mjeri je moguće da se dijete sa smetnjama u razvoju uključi u društvo? 20 15 10 15 12 13 17 11 22 16 13 13 14 24 75 78 87 81 79 79 78 87 72 80 79 82 81 70 4 6 2 3 9 8 5 1 4 3 7 5 4 5 18-29 30-39 40-49 50-64 65+ Podgorica Primorje Zapad Istok Da Ne Ne znaju ništa Znaju ponešto Znaju mnogo U POTPUNOSTI DONEKLE NE ZNAČAJNOStarost RegionPoznaju DSR Informisanost • Osobe koje znaju mnogo o ovoj djeci su i optimističnije u vezi sa mogućnostima inkluzije, dok su oni koji sa njima nemaju ličnog iskustva skeptičniji. • Takođe, optimističniji u svojim uvjerenjima su mladi (od 18 do 29 godina starosti), građani sa najnižim prihodima, stanovnici ruralnih naselja i istočnih krajeva zemlje.
  • 29. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 29 Opis TIPIČNOG DJETETA u Crnoj Gori na zadatim parovima atributima Baza: Ukupna ciljna populacija 9% 6% 8% 9% 7% 10% 11% 13% 26% 23% 81% 78% 78% 76% 76% 73% 71% 70% 61% 56% 1 - Nesigurno / 7 - Sigurno u sebe 1 - Tužno / 7 - Veselo 1 - Otudeno od druge djece / 7 - Otvoreno prema drugoj djeci 1 - Bojažljivo / 7 - Hrabro 1 - Slabog karaktera / 7 - Snažnog karaktera 1 - Pesimisticno / 7 - Optimisticno 1 - Obespravljeno / 7 - Ravnopravno 1 - Nejednakih mogucnosti / 7 - Jednakih mogucnosti kao druga djeca 1 - Zavisno od drugih / 7 - Samostalno 1 - Neizvjesne buducnosti / 7 - Sigurne buducnosti Sum (1+2+3) Sum (5+6+7)
  • 30. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 30 Opis TIPIČNOG DJETETA SA SMETNJAMA U RAZVOJU u Crnoj Gori na zadatim parovima atributima Baza: Ukupna ciljna populacija 56% 51% 53% 65% 66% 70% 75% 85% 74% 84% 24% 22% 21% 16% 15% 14% 8% 6% 6% 5% 1 - Bojažljivo / 7 - Hrabro 1 - Slabog karaktera / 7 - Snažnog karaktera 1 - Pesimistično / 7 - Optimistično 1 - Obespravljeno / 7 - Ravnopravno 1 - Tužno / 7 - Veselo 1 - Otuđeno od druge djece / 7 - Otvoreno prema drugoj djeci 1 - Nejednakih mogućnosti / 7 - Jednakih mogućnosti kao druga djeca 1 - Zavisno od drugih / 7 - Samostalno 1 - Neizvjesne budućnosti / 7 - Sigurne budućnosti 1 – Nesigurno / 7 - Sigurno u sebe Suma (1+2+3) Suma (5+6+7)
  • 31. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 31 Poređenje tipičnog djeteta i djeteta sa smetnjama u razvoju po prosječnim ocjenama Prosječne vrijednosti; Baza: Ukupna ciljna populacija 2 5.8 5.6 5.5 5.5 4.8 5.5 5.9 5.4 5.7 4.9 1.8 2.5 2.3 2.7 2.9 2.3 3.3 3.2 3.3 0 1 2 3 4 5 6 7 1- Nesigurno / 7- Sigurno u sebe 1- Zavisno od drugih / 7- Samostalno 1- Otuđeno od druge djece / 7- Otvoreno prema drugoj djeci 1- Nejednakih mogućnosti / 7- Jednakih mogućnosti kao druga djeca 1- Tužno / 7- Veselo 1- Obespravljeno / 7- Ravnopravno 1- Neizvjesne budućnosti / 7- Sigurne budućnosti 1- Pesimistično / 7- Optimistično 1- Bojažljivo / 7- Hrabro 1- Slabog karaktera / 7- Snažnog karaktera Tipično dete Dete sa posebnim potrebama • Dijete sa smetnjama u razvoju se percipira kao potpuno različito u odnosu na tipično dijete u Crnoj Gori: • Tipično dijete se opisuje kao veselo, optimistično, sigurno u sebe, samostalno, ravnopravno, jednakih mogućnosti, hrabro, otvoreno prema drugima i snažnog karaktera. • Nasuprot tome, tipično dijete sa smetnjama u razvoju se opisuje kao tužno, pesimistično, nesigurno u sebe, zavisno, obespravljeno, nejednakih mogućnosti, bojažljivo, otuđeno od drugih i slabog karaktera (sve razlike su statistički značajne). • Osobina po kojoj se obe grupe djece opažaju kao najviše različite je sigurnost u sebe.
  • 32. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 32 OBRAZOVANJE DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU
  • 33. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 33 44% 27% 16% 4% 8% 0% Trebalo bi da iduu posebne obrazovne ustanove, ukojima bi gradivo i pristup bili prilagođeni njima Trebalo bi da iduuredovne škole, ali bi trebalo da iduu odvojena, specijalna odeljenja gdje bi nastava i pristup bili prilagođeni njihovim potrebama Trebalo bi da iduuredovne škole, ali da pohađajusamo neke časove zajedno sa drugom djecom, dok bi druge časove imali zasebno, sa specijalno obučenim nastavnicima Trebalo bi da iduuredovne škole i da pohađajuredovne razrede sa drugom djecom, da budutretirana na isti načinkao druga djeca, bezprilagođavanja nastavnog programa i metoda rada njihovim potrebama Trebalo bi da iduuredovne škole i da pohađajuredovne razrede sa drugom djecom, s tim da im nastavni program i metode izvođenja nastave buduprilagođeni (nastavnike bi trebalo obučiti da im uradupružajudodatnupomoć) Odbija da odgovori Kako bi trebalo pristupiti pitanju obrazovanja djece sa teškoćama u razvoju? Baza: Ukupna ciljna populacija • Većina građana nema puno razumijevanja za koncept inkluzivnog obrazovanja: dok 44% smatra da djeca sa smetnjama u razvoju treba da se obrazuju u posebnim ustanovama, još 27% građana smatra da ova djeca treba da pohađaju specijalna odjeljenja u redovnim školama. • 16% građana smatra da je najprihvatljivija neka vrsta djelimične inkluzije – oni smatraju da ova djeca treba da pohađaju samo neke časove zajedno sa ostalom djecom, dok bi druge imali zasebno. • Samo 12% građana podržava inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju. • Od njih, 8% smatra da im treba prilagoditi nastavni program i metode, dok 4% smatra da bilo kakvo pilagođavanje nije potrebno. • Inkluzivno obrazovanje u većoj mjeri podržavaju oni koji su najbolje informisani o djeci sa smetnjama u razvoju. Nasuprot tome, ono je posebno neprihvatljivo najstarijim građanima (preko 65 godina), kao i onima iz istočnih krajeva zemlje.
  • 34. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 34 21% 41% 61% 27% 6% 6% 0% 5% Uopšte nijesu prilagođeni Djelimično Sum - I jesu i nijesu prilagođeni Sum + Uglavnom su prilagođeni U potpunosti su prilagođeni Ne zna Prilagođenost obrazovnog sistema i načina rada obrazovnih institucija potrebama DSR Baza: Ukupna ciljna populacija 65% 63% 62% 61% 52% 67% 41% 68% 60% 68% 53% 67% 26% 26% 24% 26% 35% 21% 47% 23% 26% 21% 35% 23% 6% 7% 9% 5% 4% 4% 13% 5% 7% 6% 6% 9% 18-29 30-39 40-49 50-64 65+ Podgorica Primorje Zapad Istok Ne znaju ništa ili malo Znaju ponešto Znaju mnogo ili veoma mnogo Sum - I jesu i nijesu prilagođeni Sum + • Gotovo dvije trećine građana (61%) smatra da obrazovni sistem i način rada obrazovnih institucija nisu prilagođeni djeci sa smetnjama u razvoju – prosječna ocjena je 2.2 (na skali od 1 do 5). Samo 6% smatra da su oni uglavnom prilagođeni, dok su preostali neodlučni. • Najstariji građani, kao i stanovnici Primorja ocjenjuju nešto povoljnije prilagođenost škola djeci sa smetnjama u razvoju, dok ih nepovoljnije ocjenjuju građani glavnog grada i zapadnih krajeva, kao i najslabije informisani o ovoj djeci. Starost RegionInformisanost
  • 35. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 35 Stav prema inkluzivnom obrazovanju Baza: Ukupna ciljna populacija 7% 12% 11% 18% 18% 24% 23% 63% 74% 66% 64% 59% 57% 50% 41% 17% Škole u Crnoj Gori nisu građene tako da budu dostupne djece sa smetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države i društva. Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinelo bi boljem razumevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. I kad djece sa smetnjama u razvoju prođu kroz svoje obrazovanje, imaju manje šanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja. Dobro je da djece sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se na taj način razvijaju i društvene veštine i tolerancija druge djece. Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj. Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađaju specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do toga da nastavnici njima posvećuju previše pažnje, pa druga djeca ostaju pomalo uskraćena. Crna Gora trenutna ima mnogo većih problema i mnogo važnijih pitanja nego što je prilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom. Ne slaže se Slaže se
  • 36. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 36 Stav prema inkluzivnom obrazovanju 3.9 3.7 3.6 3.6 3.5 3.4 3.2 2.4 Arhitektonsko prilagođavanje ustanove Manje šanse za zapošljavanje Bolje razumevanje vršnjaka Pozitivan uticaj na razvoj druge dece Pozitivan uticaj na razvoj DSR Prednost specijalizovanim ustanovama Nastavnici im posvećuju suviše pažnje Crna Gora trenutna ima većih problema • Većina građana (63%) smatra da obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju jeste važno društveno pitanje kojim se treba baviti. 74% smatra da bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države. • Većina građana takođe smatra da bi inkluzija imala pozitivne efekte: da bi doprinijela boljem razumijevanju djece sa smetnjama u razvoju od strane vršnjaka (66%), da bi pozitivno uticala na njihov razvoj (57%), kao i da bi imala pozitivne efekte na razvoj socijalnih vještina i tolerancije druge djece (59%). • Nasuprot ovakvim stavovima, svaki drugi građanin i dalje smatra da je u boljem interesu djece sa smetnjama u razvoju da pohađaju specijalizovane ustanove nego redovne škole. Gotovo dvije trećine građana smatra da i će i pored adekvatnog obrazovanja ova djeca imati manje šanse da se zaposle u budućnosti od ostalih građana sa istim nivoom obrazovanja. • Još 41% građana priznaje da strahuje da bi inkluzija dovela do negativnih efekata po druge učenike – da bi nastavnici imali manje vremena da im posvete pažnju. • Možemo zaključiti da građani imaju nominalno pozitivne stavove prema inkluziji (na takvo opredjeljenje vjerovato utiče i socijalna poželjnost odgovora), ali da ipak nisu uvjereni da je inkluzija u najboljem interesu same djece sa smetnjama u razvoju, kao ni ostale djece.
  • 37. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 37 Stav prema inkluzivnom obrazovanju 3.5 3.7 3.5 3.5 3.5 3.5 3.6 3.6 3.6 3.4 3.4 3.6 3.8 3 3 4 4 3 4 4 3 3 4 4 3 3 18-29 30-39 40-49 50-64 65+ Osnovna i niža Srednja Visa i visoka Grad Ostalo Ne znaju ništa ili malo Znaju ponešto Znaju mnogo ili veoma mnogo Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj. Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađaju specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. • Sveukupno gledano, pozitivnije viđenje inkluzije je zastupljeno među mladim odraslima (30-39 godina starosti), među stanovnicima gradova, posebno Glavnog grada. Suprotno važi za najslabije obrazovane, stanovnike ruralnih i istočnih krajeva zemlje. • Inkluziju pozitivnije ocjenjuju osobe koje su dobro informisane o djeci sa smetnjama u razvoju, dok je najslabije informisani ocjenjuju značajno lošije. Osobe koje imaju ličnog iskustva sa djecom u smetnjama u razvoju svjesnije su pozitivnih efekata inkluzije, kako po ovu, tako i po drugu djecu. StarostObrazovanjeTipnaseljaInformisanost
  • 38. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 38 PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU
  • 39. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 39 Percepcija porodica u kojima žive djeca sa smetnjama u razvoju Baza: Ukupna ciljna populacija 6% 5% 6% 7% 12% 18% 29% 22% 84% 80% 77% 76% 62% 51% 46% 43% Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija. Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti moraju da mu podrede život. Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su žrtve nesrećnog slučaja. Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od druge djece. Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom. Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima. U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. Ne slaže se Slaže se
  • 40. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 40 Percepcija porodica u kojima žive djeca sa smetnjama u razvoju 4.1 4.0 3.9 3.9 3.7 3.5 3.3 3.3 Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su žrtve nesrećnog slučaja. Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija. Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti moraju da mu podrede život. Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od druge djece. Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bezroditeljskog staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom. Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. • Porodice djece sa smetnjama u razvoju izazivaju, kao i sama djeca, sažaljenje opšte populacije - velika većina građana (74%) ih smatra žrtvama nesrećnog slučaja. Većina (84%) takođe smatra da je porodicama u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju neophodna podrška šireg društva. • Ako detaljnije ispitamo percepciju ovih porodica, vidjećemo da građani takođe smatraju (77%) da roditelji ove djece obično u potpunosti moraju da im podrede život. 62% smatra da roditelji ove djece često zauzimaju previše zaštitnički stav, što vodi većoj izolaciji djeteta. • Što se tiče percepcije položaja druge djece u ovim porodicama, 43% građana smatra da u njima druga djeca obično bivaju zapostavljena. Međutim, 80% smatra da djeca iz ovih porodica nauče da budu pažljivija i tolerantnija. • Mišljenja o tome da li je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da borave u specijalizovanim ustanovama ili da žive u sopstvenim porodicama su podijeljena – institucionalizaciju podržava gotovo polovina (46%) građana, 29% je protiv, dok su ostali neodlučni. • Slično tome, polovina građana smatra da dijete koje ostane bez roditeljskog staranja bolje smjestiti u hraniteljsku porodicu nego u dom, dok je druga polovina na suprotnom stanovištu ili neodlučna.
  • 41. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 41 Percepcija porodica u kojima žive djeca sa smetnjama u razvoju 3.4 3.3 3.0 3.5 3.2 3.2 3.2 3.1 3.4 3.4 3.2 3.0 4.2 4.1 4.1 4.1 4.1 4.2 4.2 4.1 4.1 4.1 4.1 4.3 Osnovna i niža Srednja Visa i visoka Do 100€ 101 - 200€ Više od 200€ Odbija da odgovori Grad Ostalo Ne znaju ništa ili malo Znaju ponešto Znaju mnogo ili veoma mnogo Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima. Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva • Osobe koje su bolje informisane o djeci sa smetnjama u razvoju u većoj mjeri smatraju da je najbolje mjesto za odrastanje ove djece u porodici, kao što su još svjesnije potrebe njihovih porodica za širom društvenom podrškom. • Uvjerenje da bi za djecu sa smetnjama u razvoju bilo bolje da odrastaju u specijalizovanim ustanovama rasprostranjenije je među osobama koje nisu informisane o ovoj djeci, kao i među najslabije obrazovanim, stanovnicima ruralnih naselja i onima sa najnižim prihodima. Obrazovanje Tipnaselja Informisanos t Prihodi
  • 42. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 42 Da li bi država trebalo da materijalno pomaže porodice djece sa smetnjama u razvoju? Baza: Ukupna ciljna populacija Da 97% Ne 1% Odbija da odgovori 2% Gotovo svi građani (97%) smatraju da bi država trebalo da materijalno pomaže porodice djece sa smetnjama u razvoju.
  • 43. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 43 INKLUZIJA DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU U DRUŠTVO
  • 44. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 44 12% 32% 45% 45% 10% 8% 2% Uslovi uopšte ne postoje 2 Sum - 3 Sum + 4 Uslovi su u potpunosti ispunjeni Ocjena uslova za normalan život i razvoj djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori Baza: Ukupna ciljna populacija 36% 48% 47% 47% 34% 48% 45% 50% 36% 52% 42% 43% 45% 57% 38% 46% 42% 51% 12% 10% 9% 9% 9% 14% 9% 8% 13% Osnovna i niža Srednja Visa i visoka Podgorica Primorje Zapad Istok Grad Ostalo Sum - 3 Sum + • Velika većina građana smatra da su u Crnoj Gori uslovi za život djece sa smetnjama u razvoju loši (45%) ili osrednji (45%) – prosječna ocjena uslova koje zemlja pruža ovoj djeci je 2.6 (na skali od 1 do 5). • Osobe sa najnižim obrazovanjem, stanovnici ruralnih naselja i Primorja ocjenjuju ove uslove kao nešto bolje. ObrazovanjeRegionTip naselja
  • 45. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 45 Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se podjednako kao prava druge djece 50% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u manjoj mjeri nego prava druge djece 40% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u većoj mjeri nego prava druge djece 10% Poštovanje prava djece u Crnoj Gori Baza: Ukupna ciljna populacija Koliko se poštuju prava djece u Crnoj Gori? Da li se prava djece sa teškoćama u razvoju poštuju u istoj, manjoj ili većoj mjeri nego prava druge djece? 9% 24% 33% 40% 27% 24% 4% Uopšte se ne poštuju Uglavnom se ne poštuju Sum - I poštuju se i ne poštuju Sum + Uglavnom se poštuju U potpunosti se poštuju • Tek 27% građana smatra da se u Crnoj Gori uglavnom poštuju prava djece – građani većinom smatraju da se ova prava djelimično poštuju (prosječna ocena je 2.9). • Najstariji građani, kao i stanovnici primorskih i zapadnih krajeva zemlje u izvesnoj mjeri su uvjereniji da se ova prava poštuju. • Mišljenja o poštovanju prava djece sa smetnjama u razvoju u odnosu na ostalu djecu su podijeljena – dok polovina građana smatra da se njihova prava poštuju podjednako kao prava druge djece, 40% smatra da se njihova prava poštuju u manjoj mjeri. • Interesantno je da preostalih 10% (svaki deseti građanin Crne Gore) smatra da se prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju više nego prava ostale djece.
  • 46. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 46 Zašto mislite da se prava djece sa teškoćama u razvoju poštuju manje/ više od prava druge djece? Kako to vidite? 10% 8% 8% 8% 6% 4% 4% 4% 3% 3% 3% 2% 2% 2% 2% Okolina ih zapostavlja/ odbacuje Zbog njihove bolesti/ nedostatka Nezainteresovanost društva/ države Nedostatak brige, nedovoljna pomoć Opšte stanje, odnos društva, države Nemaju sve uslove, mogućnosti za život Nerazumevanje, nedovoljna svest o tome Neprilagodjen sistem školstva Diskriminacija/ smatraju ih manje vrednim Zbog predrasuda Loša zakonska regulativa/ nepoštovanje zakona Nedostatak odgovarajućih ustanova Drugačije su im potrebe Takvoj deci se pruža viŠe paŽnje/ pomoći Nejednake mogućnosti za zapošljavanje Višestruki odgovori; Baza: oni koji smatraju da se prava DSR poštuju u većoj ili manjoj meri nego prava druge djece (49% od ciljne populacije) Najčešće navođeni razlozi za uvjerenje da se prava ove djece manje poštuju su zapostavljanje od strane okoline, nezainteresovanost šireg društva i države, nedostatak brige i pomoći, neprilagođen sistem školstva, ali i nerazumijevanje, predrasude i diskriminacija. • Oni koji su mišljenja da se prava djece poštuju u većoj mjeri nego prava druge djece smatraju da ova djeca dobijaju više pomoći i pažnje od ostalih, baš zbog teškoća koje imaju.
  • 47. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 47 13% 6% 6% 6% 5% 4% 3% 2% 2% 22%Zbog njihove bolesti/ nedostatka Smanjenje/ ograničene sposobnosti Nemaju sve uslove za život Okolina ih odbacuje Opšte stanje, odnos društva Nejednake mogućnosti za zapošljavanje Ne daje im se šansa Diskriminacija Nedostatak brige, nedovoljna pomoć Zbog predrasuda Mogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijala djece sa smetnjama u razvoju Baza: Ukupna ciljna populacija Da 33% Ne 67% Da li djeca sa teškoćama u razvoju imaju iste mogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijala kao druga djeca u Crnoj Gori? Zašto mislite da djeca sa teškoćama u razvoju nemaju iste mogućnosti i šanse kao druga djeca koja žive u Crnoj Gori? Višestruki odgovori; Baza: Ispitanici koji smatraju da djeca sa smetnjama u razvoju nemaju iste mogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijala (67% od ciljne populacije) • Dvije trećine građana smatra da djeca sa smetnjama u razvoju nemaju iste mogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijala kao druga djeca, dok trećina ima suprotan stav. • Značajan uzrok ove nejednakosti građani vide u samoj djeci - u njihovoj bolesti ili nedostatku (22%) ili njihovim ograničenim sposobnostima (13%). • Građani prepoznaju i socijalne činioce ove nejednakosti, ali u najvećem broju slučajeva se navode uopštene formulacije, poput “nemaju sve uslove za život” ili “opšte stanje, odnos društva”. U manjem procentu se prepoznaju i konkretni uzroci: predrasude i diskriminacija, neprilagođenost institucija, nedovoljna materijalna ulaganja, nedostatak svijesti i razumijevanja.
  • 48. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 48 Da li u Crnoj Gori postoji zakon kojim se regulišu i garantuju prava djece sa teškoćama u razvoju? Baza: Ukupna ciljna populacija Da 51% Ne zna 36% Ne 13% • Polovina građana je upoznata sa tim da u Crnoj Gori postoji zakon koji reguliše garantuje prava djece sa smetnjama u razvoju. • Najstariji građani (preko 65 godina), kao i oni sa najnižim obrazovanjem i stanovnici ruralnih naselja su u još manjoj mjeri upoznati sa zakonskom regulativom. Isto važi I za osobe koje nemaju ličnog kontakta sa djecom sa smetnjama u razvoju. 36% 33% 30% 34% 48% 47% 33% 26% 37% 31% 43% 32% 44% 18-29 30-39 40-49 50-64 65+ Osnovna i niža Srednja Visa i visoka Obrazovanje u toku Grad Ostalo Da Ne Starost ObrazovanjeTip naselja Poznaju DSR Nisu upoznati:
  • 49. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 49 Glavne prepreke stvaranju boljih uslova za život i razvoj djece sa teškoćama u razvoju i njihovom uključivanju u društveni život u Crnoj Gori Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija 43% 35% 24% 24% 23% 22% 19% 19% 5% 1% Nedostatak novca na lokalnom i/ili državnom nivou Nepostojanje dovoljno dobro obučenih stručnih lica i institucija koji bi se bavili djecom sa smetnjama u razvoju Nezainteresovanost države za problem Neznanje, nedovoljna informisanost građana o problemima djece sa smetnjama u razvoju Predrasude građana prema djeci sa smetnjama u razvoju Nepostojanje jasne državne/lokalne strategije za unapređenje položaja djece sa smetnjama u razvoju Nezainteresovanost društva / građana za problem Neadekvatan zakon kojim se reguliše pitanje djece sa smetnjama u razvoju Postojanje važnijih problema u zemlji kojima bi se prvo trebalo pozabaviti Ne zna • Kao glavne prepreke stvaranju boljih uslova za život i razvoj djece sa smetnjama u razvoju opažaju se “objektivni” uslovi: nedostatak novca na lokalnom i/ili državnom nivou (43%), kao i nedostatak obučenih stručnjaka i institucija (35%). • Međutim, kao značajni razlozi se, u nešto manjem procentu, prepoznaju i nezainteresovanost, nedovoljna informisanost (24%), kao i predrasude građana (23%). • Zanimljivo je da najobrazovaniji građani kao manje značajan uzrok vide nedostatak novca, a kao značajniji nezainteresovanost države. • Nezainteresovanost, predrasude i neznanje se prepoznaju kao značajno važniji razlozi među stanovnicima Glavnog grada, kao i na Primorju, dok je upravo suprotna situacija u istočnim krajevima zemlje.
  • 50. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 50 34% 57% 90% 6% 1% 1% 0% 2% Mnogo manje novca nego što je potrebno Manje novca nego što je potrebno Sum - Taman onoliko novca koliko je potrebno Sum + Više novca nego što je potrebno Mnogo više novca nego što je potrebno Ne zna Percepcija državnih i društvenih davanja za programe i pomoć djeci sa teškoćama u razvoju Baza: Ukupna ciljna populacija Devet od deset građana Crne Gore smatra da država i društvo izdvajaju premalo novca za programe namijenjene djeci sa smetnjama u razvoju.
  • 51. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 51 5% 7% 6% 9% 8% 14% 18% 14% 12% 85% 84% 83% 78% 77% 65% 56% 53% 51% Roditelji i rođaci djece sa smetnjama u razvoju Sistem zdravstvene zaštite Sistem socijalne zaštite Vlasti na republičkom (državnom) nivou Obrazovni sistem i školske institucije Vlasti na lokalnom nivou Građani Crne Gore, sugrađani, komšije i sl. Mediji Nevladine organizacije i udruženja građana Minimalno ili nimalo odgovorna Maksimalno ili u potpunosti odgovorna Percepcija odgovornosti relevantnih lica i institucija za unaprjeđenje položaja DSR i njihovo uključenje u šire društvo Baza: Ukupna ciljna populacija
  • 52. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 52 4.3 4.3 4.2 4.1 4.0 3.7 3.6 3.6 3.5 Sistem socijalne zaštite Roditelji i rođaci djece sa smetnjama u razvoju Sistem zdravstvene zaštite Obrazovni sistem i školske institucije Vlasti na republičkom (državnom) nivou Vlasti na lokalnom nivou Građani Crne Gore, sugrađani, komšije i sl. Mediji Nevladine organizacije i udruženja građana Percepcija odgovornosti relevantnih lica i institucija za unaprjeđenje položaja DSR i njihovo uključenje u šire društvo • Po mišljenju većine građana, čitavo društvo i svi akteri u njemu se opažaju kao manje ili više odgovorni za unaprjeđenje položaja djece sa smetnjama u razvoju. Ipak, najviše se u ovom smislu očekuje od samih roditelja i rođaka (85%), kao i od sistema zdravstvene i socijalne zaštite (84, 83%). • Najmanja odgovornost se, sa druge strane, pridaje samim građanima (56%), medijima (53%), kao i nevladinim organizacijama (51%).
  • 53. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 53 Najbolji način da se popravi položaj djece sa teškoćama u razvoju u našem društvu Baza: Ukupna ciljna populacija • Uopšteno gledano, među građanima Crne Gore i dalje su raspostranjeni pozitivni stavovi prema institucionalnoj zaštiti djece sa smetnjama u razvoju, za koju se smatra da je makar u nekim slučajevima neophodna. • Tako, kao najbolji način da se pomogne djeci sa smetnjama u razvoju 40% građana vidi njihovo zbrinjavanje u posebnim institucijama. Još 30% smatra da bi ono trebalo da bude rezervisano samo za manji broj težih slučajeva, dok većina treba da bude uključena u sve društvene aktivnosti. • 12% građana smatra da sva djeca sa smetnjama u razvoju treba da budu uključena u društvo i da mu se prilagode, u okviru svojih mogućnosti. 13% građana smatra da šire društvo treba da krene u susret ovoj djeci i da se prilagođava njihovim specifičnostima. 5% 40% 12% 13% 30% Sva djeca sa smetnjama u razvoju treba da budu zbrinuta u specijalnim ustanovama Samo manjina težih slučajeva treba da bude zbrinuta u specijalnim ustanovama Šire društvo bi, prije svega, trebalo da se prilagodi djeci sa smetnjama u razvoju Sva djeca sa smetnjama u razvoju treba da žive zajedno sa drugim ljudima (ne u specijalizovanim institucijama) Ne zna
  • 54. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 54 Najbolji način da se popravi položaj djece sa teškoćama u razvoju u našem društvu 36% 3% 0% 0% 19% 7% 4% 5% 0% 5% 23% 12% 0% 5% 25% 9% 0% 2% 2% 28% Svu DSR treba smestiti u ustanove Samo teže slučajeve treba smestiti u ustanove Sva DSR treba da žive zajedno sa drugima Šire društvo treba da se prilagodi Zbog stručne pomoći/ adekvatne pomoći Tako je najbolje za njih Treba da budu prihvaćena ravnopravno Bolja integracija u društvo Lakše je društvu da se prilagodi • Osobe koje smatraju da ova djeca treba da budu zbrinuta u specijalnim institucijama argumetuju ovakav stav uvjerenjem da će tako najprije dobiti adekvatnu, stručnu pomoć ili uvjerenjem da je „tako najbolje za njih“. • Sa druge strane, osobe koje su naklonjenije inkluziji navode kao argument da djeca treba da budu prihvaćena kao ravnopravna, dok oni koji smatraju da je društvo to koje treba da se prilagođava naglašavaju da je društvu lakše da se promijeni. • Inkluziju i prilagođavanje društva u većoj mjeri podržavaju osobe koje su najbolje informisane o djeci sa smetnjama u razvoju, kao i građani Glavnog grada.
  • 55. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 55 Da li ste čuli za Konvenciju Ujedinjenih Nacija (UN) o pravima djeteta? Baza: Ukupna ciljna populacija Da 67% Ne 33% Dvije trećine građana saopštava da je čulo za Konvenciju UN o pravima djeteta, u većoj mjeri oni koji su najbolje informisani o djeci sa smetnjama u razvoju i stanovnici urbanih krajeva.
  • 56. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 56 Percepcija poštovanja prava djece sa teškoćama u razvoju zagarantovana Konvencijom UN o pravima djeteta u Crnoj Gori Baza: oni koji su čuli za Konvenciju Ujedinjenih Nacija (UN) o pravima djeteta (67% od ciljne populacije) 10% 22% 32% 44% 24% 23% 2% Uopšte se ne poštuju Uglavnom se ne poštuju Sum - I poštuju se i ne poštuju se Sum + Uglavnom se poštuju U potpunosti se poštuju 38% 27% 36% 4% 28% 48% 41% 46% 44% 69% 44% 26% 21% 27% 20% 27% 27% 26% Muški Ženski Podgorica Primorje Zapad Istok Sum - I poštuju se i ne poštuju se Sum + • Od građana koji su upoznati sa ovom konvencijom, tek svaki četvrti smatra da se u Crnoj Gori uglavnom poštuju prava koja ona garantuje. Prosječna ocjena kojom su ovi građani ocijenili usklađenost realne situacije u svojoj zemlji sa konvencijom je 2.8 (na petostepenoj skali). • Žene i stanovnici Primorja ocjenjuju nešto povoljnije usklađenost sa konvencijom, dok suprotno važi za muškarce, osobe sa najnižim prihodima i stanovnike istočnih krajeva. Pol Region
  • 57. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 57 Sažetak
  • 58. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 58 Sažetak Djeca sa smetnjama u razvoju pobuđuju sažaljenje građana Crne Gore i asociraju na patnju, lošu sreću, bespomoćnost. Jasno uočljive fizičke karakteristike (deformacije, nedostaci, problemi sa kretanjem) su najvažniji kriterijum prema kome neko dijete biva kategorisano kao dijete sa smetnjama u razvoju. Pored djece kojima nedostaje dio tela ili koja imaju tjelesno oštećenje, sa ovom kategorijom se u najvećoj mjeri identifikuju djeca sa čulnim poremećajima i ona sa psihičkim teškoćama. Većina građana Crne Gore ima ličnog iskustva sa djecom sa smetnjama u razvoju - preko dvije trećine građana poznaje neko dijete sa smetnjama u razvoju ili roditelja ovog djeteta. Devet od deset građana barem ponekad ima kontakt sa ovom djecom. Uprkos tome, građani su generalno nedovoljno informisani o ovoj temi, sudeći po sopstvenoj procjeni, ali i prema predstavama o broju djece sa smetnjama u razvoju, upoznatošću sa savremenom terminologijom i zakonskom regulativom. Glavni izvor informacija su mediji, a za one koji imaju kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju, lično iskustvo. Generalno gledano, čini se da se mogu razlikovati dvije dimenzije stavova građana prema djeci sa smetnjama u razvoju. Sa jedne strane, građani većinom imaju simpatije za ovu djecu i smatraju da treba učiniti sve da im se pomogne. Sa druge strane, čini se da su duboko ukorijenjena uvjerenja da su ta djeca suštinski različita od drugih i da ona, uprkos svem trudu i njih lično i društva, nikada ne mogu u potpunosti biti integrisana u društvo. U prilog ovakvom zapažanju govori i izražena socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju – dok većina građana nema ništa protiv da ova djeca žive u njihovoj blizini, ubjedljiva većina ipak ne prihvata bliskije nivoe odnosa sa njima (prijateljstvo ili emotivnu vezu).
  • 59. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 59 Sažetak Tek nešto više od svakog desetog građanina podržava inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, dok ubjedljiva većina smatra da je u njihovom najboljem interesu da se obrazuju u specijalnim ustanovama ili bar posebnim odjeljenjima. Građani prepoznaju potrebe da se škole i obrazovni sistem prilagode djeci sa smetnjama u razvoju, kao i pozitivne efekte uključivanja ove djece u redovne škole, ali ipak izražavaju sumnje u krajnje efekte inkluzije, kako po samu djecu sa smetnjama u razvoju, tako i po ostalu djecu. Građani saosjećaju sa porodicama u kojima žive djeca sa smetnjama u razvoju, pokazuju razumijevanje za izazove sa kojima se suočavaju i smatraju da im je neophodna podrška šireg društva, uključujući i materijalnu. Ipak, gotovo svaki drugi stanovnik daje prednost institucionalizaciji djece sa smetnjama u razvoju u odnosu na podizanje ove djece u porodicama (prirodnim ili hraniteljskim). Velika većina građana smatra da su uslovi za život djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori loši. Postoji slaganje da se prava djece uopšte samo djelimično poštuju, dok su mišljenja o tome da li se prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju više ili manje u odnosu na ostale podijeljena. Dvije trećine građana vjeruje da djeca sa smetnjama u razvoju nemaju jednake mogućnosti za lični razvoj kao druga djeca, a kao najznačajniju prepreku vide upravo njihove teškoće, a ne društvene činioce. Kao glavne prepreke većem uključivanju djece sa smetnjama u razvoju u društvo opažaju se “objektivni činioci”, prije svega nedostatak sredstava na lokalnom i državnom nivou, kao i manjak stručnog kadra. Građani imaju pozitivne stavove prema izdvajanju većih sredstava u ove svrhe. Ipak, građani prepoznaju kao značajnu prepreku i socijalne činioce kao što su nezainteresovanost, nedostatak informacija, negativne stavove i predrasude koji postoje među stanovništvom.
  • 60. Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju ©2009Ipsos 60 Sažetak Najodgovornijim akterima za dobrobit djece sa smetnjama u razvoju smatraju se sami njihovi roditelji i rođaci. Od državnih institucija, kao relevantne se opažaju institucije sistema zdravstvene i socijalne zaštite. Kada građane pitamo koji je najbolji način da se pomogne djeci sa smetnjama u razvoju, još jednom dolaze do izražaja rasprostranjena uvjerenja o nemogućnosti integracije i pozitivni stavovi prema institucionalizaciji. Najveći broj građana smatra da je institucionalno zbrinjavanje sve (40%) ili makar jednog broja djece (30%) najbolje što se za njih može učiniti. Tek četvrtina građana smatra da sva djeca sa smetnjama u razvoju treba da budu uključena u društvo ili da društvo treba njima da se prilagođava. Ukupno uzev, lično iskustvo sa djecom sa smetnjama u razvoju i bolja informisanost u pozitivnoj su vezi sa njihovim većim prihvatanjem i pozitivnijim gledanjem na inkluziju ove djece. Takođe, mladi, visokoobrazovani i stanovnici urbanih naselja imaju pozitivnije mišljenje o inkluziji, dok suprotno važi za najslabije obrazovane, osobe sa najnižim prihodima i stanovnike ruralnih naselja. Najvažnije sredstvo informisanja za građane Crne Gore je televizija. Obrazovaniji građani i stanovnici urbanih naselja se informišu i putem novina, dok je za mlade značajan izvor Internet. Građani imaju najviše povjerenja u domaće medije, prije svega televizijske stanice i štampane medije. Oni takođe vjeruju informacijama dobijenim od bliskih ljudi – prijatelja i rođaka.

×