Ublažavanje uticaja klimatskih promjena
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Like this? Share it with your network

Share
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
1,184
On Slideshare
963
From Embeds
221
Number of Embeds
1

Actions

Shares
Downloads
4
Comments
0
Likes
0

Embeds 221

http://unjobs.org 221

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. DRUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJBOSNE I HERCEGOVINE U SKLADUSA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
  • 2. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMASEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 2
  • 3. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA••• SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 3
  • 4. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA••• SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 4
  • 5. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA• SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 5
  • 6. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 6
  • 7. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAOsnovne projektne smjernice u SNC BH u oblasti mitigacijasu bazirane na: mjerama za ublažavanje klimatskih promjena u BiH koje de modelirati mogude putanje emisija do 2020. godine; Identifikacija promjena u referentnom scenariju (business as usual); Izrada i testiranje dva dodatna scenarija; Uključivanje recentnih pokazatelja o ekonomskom razvoju; Definiranje posebnih mjera i projektata sa povlasticama ublažavanja. Prikupljanju relevantnih podataka, analizu tekudih i potencijalnih mjera ublažavanja (uključujudi dodatne cost- benefit analize). SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 7
  • 8. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAIZVORI ZA PRIKUPLJANJE OSNOVNE BAZE PODATAKA1. Nadležna državna ministarstva:  Ministarstvo civilnih poslova,  ministarstvo komunikacija i prometa.2. Nadležna Entitetska ministarstva:  Ministarstvo prostornog uređenja F BiH,  Ministarstvo energije, rudarstva i industrije F BiH,  Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH,  Ministarstvo okoliša i turizma F BiH,  Ministarstvo trgovine F BiH,  Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS,  Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS,  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS,  Ministarstvo saobradaja i veza, Ministarstvo trgovine i turizma RS.3. Nadležne institucije Distrikta Brčko ;4. Državni i entitetski Zavodi za statistiku. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 8
  • 9. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMANaziv Tip Broj Tip Sistem Vrsta Sistem Poluc. Potrošnj Uticaj Uticaj Projekti stan. stanov. zagrijav. – energ. zagrijav. – produkt a na na za smanj. centralno individ. i energen okol. klim. emisija grijanje Zagrijav. ata promj. staklen. plinova1.2.3.4.5.6.7.8.... SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 9
  • 10. URBANI PROSTOR - VRUDE TAČKE - 10
  • 11. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAProcjena mitigacijskih potencijala u SNC BH bazirana je naprijedlozima sadržanim unutar Okvir-a SPM 2: Potencijalublažavanja i analitički pristupi. Kao prihvatljivije iprilagođenije opdoj ekonomskoj situaciji u Bosni iHerecgovini su izabrane Bottom-up studije. Bottom-up studije se zasnivaju na procjeni opcijaublažavanja, naglašavajudi specifične tehnologije i zakonskuregulativu. To su uglavnom sektorske studije kojepodrazumijevaju nepromijenjenu makroekonomiju.Sektorske procjene su zatim sumirane da bi se dobilaprocjena globalnog potencijala ublažavanja za ovu procjenu. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 11
  • 12. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA•••••• SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 12
  • 13. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 13
  • 14. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMASEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 14
  • 15. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMARezultati po sektorima: ELEKTROENERGETSKI SEKTOR U BIHOsnovni pokazatelji potrošnje električne energije u BiH: Godišnja stopa porasta 3,37% (Studija energetike BiH, 2008.) Potrošnja el. energije u 2010., 41,5 PJ Povedanje potrošnje el.energije oko 1% godišnje (NEEAP BiH, 2012.) Emisija iz elektroenergetskog sektora 2001. godine – 7.957.420 tCO2ekv (SNC, procjene emisija). Koeficijent emisije mreže – 0,726 tCO2/MWh, Proizvodnja električne energije (2010.): 62,32 PJ (17.124 GWh) – (Agencija za statistiku BiH, 2011.). Proračunata emisija CO2 (2010.) – 12.432.000 tonaDefinirana su 3 scenarija (bazna godina je 2010.):S1 („bussines as usual“) – bez promjena,S2 - referentni scenarij,S3 - napredni scenarij. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 15
  • 16. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS1 („bussines as usual“) – zasnovan na proporcionalnom porastuemisija stakleničkih gasova sa porastom potrošnje električne energije. Sobzirom da emisija stakleničkih gasova direktno zavisi i od proizvodnjeelektrične energije, prema ovom scenariju se zadržava isti udiopokrivenosti potreba za energijom iz domadih izvora. 18.000 16.000 14.000 12.000 Gg CO2 10.000 8.000 15.740 16.222 16.704 6.000 12.432 4.000 2.000 0 2010. 2015. 2020. 2025. godina SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 16
  • 17. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS2 - referentni scenarij, podrazumijeva implementaciju projekataizgradnje elektroenergetskih postrojenja u skladu sa relevantnimentitetskim strategijama energetskog razvoja kao i sa važedimentitetskim prostornim planovima (podaci o planiranim investicijamadijelom su dobiveni i putem upitnika). 25.000 20.000 Gg tCO2 15.000 10.000 21.334 18.951 15.740 12.432 5.000 0 2010. 2015. 2020. 2025. godina SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 17
  • 18. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS3 - napredni scenarij (scenariji smanjenja emisije GHG u BiH) sezasniva na sljededim pretpostavkama: ulazak BiH u EU 2020. i preuzimanje obaveza smanjenja emisija GHG. Pladanje emisionih dozvola (djelomično ili potpuno) de podstaknuti korištenje nekarbonskih izvora energije; povedanje stepena energetske efikasnosti el.postrojenja; Predviđanja su da de jedna emisiona dozvola (za emisiju 1 tone ugljen dioksida) koštati prema S3, preko 30 EUR po toni potrošenog uglja. S3 podrazumijeva iskorištavanje ekonomskog potencijala OIE. 18.000 16.000 14.000 12.000 Gg tCO2 10.000 8.000 15.740 6.000 12.432 8.389 9.444 4.000 2.000 0 2010. 2015. 2020. 2025. godina SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 18
  • 19. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAEmisije ugljen dioksida iz elektroenergetskog sektora u BiH za period2010 – 2025. – uporedni prikaz 25.000 20.000 napredni scenario - S3 Gg CO2 15.000 referentni scenario - S2 10.000 bussines as usual - S1 5.000 0 2010. 2015. 2020. 2025.Potencijal smanjena emisije metana iz rudnika (dio elektroen.sistema) Korištenje metana iz zraka za provjetravanje podzemnih jama mrkog uglja (RMU Zenica, Breza, Abid Lolid, Kakanj); Potencijal smanjenja oko 150.000 tCO2/a (INC). SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 19
  • 20. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMARezultati po sektorima: DALJINSKO GRIJANJE – TOPLOTNA ENERGIJA Prema raspoloživim podacima, trenutno u BiH egzistira 25 preduzeda (12 u Republici Srpskoj i 13 u Federaciji BiH) koja se bave snabdijevanjem potrošača toplotnom energijom, odnosno 29 sistema daljinskog grijanja (u okviru UNIS Energetika d.o.o. Sarajevo posluju tri sistema daljinskog grijanja u Sarajevu, Travniku i Novom Travniku) Prema podacima iz 2008. godine gradskim centralnim grijanjem je obuhvadeno oko 12% domadinstava u BiH.(ESHP, Modul 1-B) Generalno u vedini preduzeda daljinskog grijanja, toplana i pripadajude oprema su stari između 25 i 30 godina i nalaze se na kraju svog eksploatacijskog vijeka što uslovljava da ovi sistemi rade sa niskom efikasnošdu, te u ovim sistemima postoje značajni gubici toplotne energije koji dostižu vrijednost i do 60%. Značajnije rekonstrukcija izvedene samo u Sarajevu, dok su u vedini drugih sistema izvršene samo najneophodnije rekonstrukcije u cilju obezbeđivanja minimuma funkcionisanja sistema daljinskog grijanja. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 20
  • 21. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAMjere za ublažavanje postojedeg stanjaMjere imaju za cilj povedanje energetske efikasnosti te poboljšanjefunkcionisanja cjelokupnog sistema daljinskog grijanja. Mjere sa strane proizvodnje i distribucije: opšte mjere, zahvati na cjevovodima, zahvati na sistemu prijenosa, distribucije i snabdijevanja, Zahvati na agregatima i regulacija; Mjere sa strane potrošnje: individualno mjerenje toplotne energije prema stvarnoj potrošnji, poboljšanje toplotnih karakteristika zgrada;S obzirom na specifičnosti svakog od proizvođača i distributera toplotneenergije, nepostojanja odgovarajudih relevantnih podataka, teško jebez odgovarajude egzaktne analize svakog od njih tačnije ustanovitiukupne efekte provođenja navedenih mjera kao i iznos materijalnihsredstava neophodnih za provođenje istih. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 21
  • 22. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAScenariji razvoja sistema daljinskog grijanjaRazmatrana su tri scenarija razvoja sistema daljinskog grijanja S1 – referentni scenarij potrošnje energije, S2 – scenariji potrošnje energije s mjerama smanjenja potrošnje, S3 – niži scenarij potrošnje energije odnosno ekonomskog rasta.Svi scenariji predviđaju toplifikaciju daljnjih gradskih četvrti iširenje toplotnih mrežaEmisije ugljen-dioksida u periodu od 2010. do 2025.godine, određene su na osnovu podataka o finalnoj potrošnjienergije u oba entiteta za sva tri scenarija razvoja. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 22
  • 23. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA Scenario S1 [PJ] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025Republika Srpska 1.762 2.240 2.580 2.885Federacija BiH 3.926 4.678 5.486 6.294Bosna i Hercegovina 5.687 6.918 8.067 9.180 Scenario S2 [PJ] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025Republika Srpska 1.730 2.152 2.289 2.385Federacija BiH 3.926 4.236 4.515 4.763Bosna i Hercegovina 5.655 6.388 6.802 7.147 Scenario S3 [PJ] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025Republika Srpska 1.753 2.158 2.378 2.562Federacija BiH 3.926 4.449 4.997 5.546Bosna i Hercegovina 5.680 6.609 7.376 8.109 SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 23
  • 24. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAProcijene emisije CO2 iz različitih sistema gradskog centralnog grijanja Scenario S1 [t] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 132860.072 155385.485 142265.547 156939.221 Federacija BiH 236750.482 218129.674 264043.469 311547.419 Bosna i Hercegovina 369610.554 373515.159 406309.016 468486.640 Scenario S2 [t] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 130390.153 149268.885 120738.825 123593.220 Federacija BiH 236750.482 196916.399 211617.792 226096.614 Bosna i Hercegovina 367140.634 346185.284 332356.617 349689.834 Scenario S3 [t] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 132275.859 149831.152 131096.042 139383.650 Federacija BiH 236750.482 204565.056 236249.529 269565.750 Bosna i Hercegovina 369026.341 354396.208 367345.571 408949.399 SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 24
  • 25. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMARezultati po sektorima: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJEOIE: Biogas, Sunčeva energija, Geotermalna energija.Energija dobivena iz BiogasaBiomasa se može uglavnom koristiti u proizvodnji toplotne i/ ilielektrične energije.Najčešde su primjene biomase za proizvodnju toplotne energije i toplevode u domadinstvima.Za sada korištenja u BiH nema biogasa za proizvodnju električneenergije, iako su urađeni neki idejni projekti. Dostupna biomasa Agriculture potencial (PJ) Biogas (stočno porijeklo) 20 100 000 m 0.508Udio metana CH4 u biogasu: 60% od 20.100.000 m3 ( ili 0,508 PJ), tj.12.060.000 m3 (0,303 PJ).Uračunavanjem udjela metana u biogasu, ukupna količina metana dobivenaod date količine biogasa je 7.236.000 m3. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 25
  • 26. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAEnergija dobivena iz Sunčeve energije BiH je zemlja sa velikim brojem sunčanih dana u godini - može imati velik značaj u termalno-solarnom sistemu za grijanje vode (fotonaponska varijanta (PV) je još skupa opcija za proizvodnju elektriciteta); Solarna energija se može analizirati sa tačke gledišta energetske efikasnosti u domadinstvima, stambenim, komercijalnim ili industrijskim objektima i može dati izražen lokalni doprinos u smanjenju potrošnje elektr.energije; Postoje procjene da bi solarna energija u BiH mogla podmiriti oko 5% energetskih potreba. Vrste altemativnih Nivo korišdenja u 1995. Procjena korišdenja za energetskih izvora (EU) 2010. (EU) Solarne delije 0,03GW 3 GW Solami termalni kolektori 6,5 Mm2 100 Mm2 Pasivne solame primjene 35 Mten SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 26
  • 27. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAEnergija dobivena iz Geotermalne energije Toplotni parametri vode su niski i nedovoljni za konvertovanje u električnu energiju (na dubini od 2 km se dobije potrebna temperatura vode od 80 - 100oC, ali je bušotina previše skupa; GE se koristi na više lokacija u BiH, ali samo za termalne svrhe, rekreaciju, za medicinske ili turističke potrebe (u spa centrima), isto tako za grijanje objekata, i za grijanje u staklenicima; Podaci ukazuju da se korištenje GE u BiH može razmatrati lokalno, sa aspekta energetske efikasnosti u poljoprivrednim i industrijskim sektorima, kao i u sektoru grijanja. Moguda proizvodnja primarnih oblika energije u RS (Plan razvoja energetike RS, 2010) SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 27
  • 28. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAScenarij 1 (business as usual) Emisija GHG raste proporcionalno sa porastom proizvodnje/potrošnje energije (uz provođenje mjera povedanja EE). Najdestruktivniji okolišni scenario, nema uključivanja obnovljivih izvora energije GE, Bg, SE;Scenarij 2 (referentni scenarij) Radi samo sa postojedim termalnim postrojenjima u BiH Implementacija projekata iz entitetskih strategija razvoja elektroenergetskog sektora, uz povedanje EE Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH, 2009. Strategija razvoja energetike RS-a, 2012.Scenarij 3 (napredni scenarij) Ulazak BiH u EU između 2015. i 2020. godine ili preuzimanje obaveza smanjenja emisija GHG; Reducira potrošnju energije - relativno optimistične prognoze; povedanje stepena efikasnosti postrojenja; intenzivno iskorištavanje potencijalaKLIMATSKIH PROMJENA SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA OIE; 28
  • 29. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAMoguda proizvodnja primarnog oblika energije- energija Sunca za svatri scenarija (TJ) 2010 2015 2020 2025 2030 (TJ) S1 0,3 5,3 13,1 28 47,5 S2 0,3 7,9 47,7 154,8 285,4 S3 0,3 5,0 11,9 24,8 40,8Moguda proizvodnja primarnog oblika energije- geotermalna energijaza sva tri scenarija (TJ) 2010 2015 2020 2025 2030 TJ S1 0 26,8 56,7 66,9 70,0 S2 0,0 25,5 47,8 49,9 50,6 S3 0,0 25,9 53,4 60,7 61,2 SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 29
  • 30. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMARezultati po sektorima: STANOVANJESTANOVNIŠTVO: Pretpostavljeni broj stanovnika BiH: 3.447.156 ; broj domadinstava: 1.054.613 (Agencija za statistiku BiH - Ankete 2007. godine) ; Prosječan broj stanovnika po domadinstvu: 3,25 stanovnika; Prosjek u urbanom području: 3,16 stanovnika; Prosjek - ruralno i poluurbano: 3,41 stanovnik;KARAKTERISTIKE STAMBENOG FONDA : Pretpostavljeni broj stanova: 1.200.000 (INC 1.100.000) Popis 1991. broj stanova: 1.207.693, prosj. pov. 60,45 m² ; Prosječna vel. stana 2004-2007: 73 m² (Agencije za statistiku BiH) Prema Studiji energetskog sektora BiH: 86 m² ; 29% stanova u zgrada, 71% u porodičnim kudama (Studija, 2008) ; Starost stambenog fonda velika: preko 80% starije od 30 godina ; SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 30
  • 31. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAPOTROŠNJA ENERGIJE U STAMBENIM ZGRADAMA: Prosječna grijana površina: 55,72 m² (Studija, 2008), realno manja; Prosječna potrošnje enegije za grijanje: 200 kWh/ m²a st. Površine (Studija, 2008); Prosječna godišnja potrošnja energije za grijanje domad.: 11.144kWh Prosječna god. potrošnje el. energije po domadinstvu: 4.000 kWh ;JAVNE ZGRADE:Nedostatak podataka o sektoru - procjene na osnovu ankete (Studija,2008): Površina procijenjena 5 m²/rezident = 19.000.000 m²Prosječna potrošnja energije izuzetno velika: Usluge-turizam i ugostiteljstvo: 392 (324+79) kWh/m²a Obrazovanje: 240 (216+24) kWh/m²a Trgovina: 345 (256+89) kWh/m²a Zdravstvo: 605 (572+33) kWh/m²a Uprava i administracija: 267 (220+47) kWh/m²a SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 31
  • 32. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAMITIGACIJSKI SCENARIJI - STAMBENE ZGRADE I JAVNE ZGRADES1 - scenario sa jako blagim rastom BDP i potrošnjom energijeOsnovna odlika ovog scenarija je nastavak sadašnjih trendova, tj. poraststanovništva, izgradnja stanova i potrošnja energije, koji de rasti skorolinearno. U ovom scenariju nisu predviđene nikakve mjere za smanjenjepotrošnje energije, jer je ekonomska mod država slaba, te nemasredstava za ulaganje u bilo kakve mjere.S2 – scenario sa sred.brzim porastom BDP i bez mjera en. efikasnostiOsnovne odlike ovog scenarija su srednje brz rast BDP i sa njim povedanapotrošnja energije bez provođenja ikakvih mjera energetske efikasnosti.S obzirom da se ne provode mjere energetske efikasnosti potrošnjaenergije znatno raste, jer se gradi vedi broj stambenih zgrada, aistovremeno sa jačanjem ekonomske modi stanovništva povedava se ipotrebe za energijom na nivou jednog domadinstva (veda grijanapovršina, vedi broj aparata u domadinstvu). SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 32
  • 33. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS3 - scenario sa srednje brzim porastom BDP i sa provođenjem mjeraenergetske efikasnosti, tj. mjera za smanjenje potrošnje Ukoliko bi se ekonomski razvoj zemlje odvijao po scenariju srednje brzog razvoja i rasta BDP porast potrošnje energije bi bio velik. Provođenjem mjera energetske efikasnosti trend rasta potrošnje energenata bi bio usporen. U navedenom slučaju bi se mogle postidi značajne uštede, tj. smanjenje potrošnje energenata i emisije CO2. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 33
  • 34. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMARezultati po sektorima: UPRAVLJANJE OTPADOM U skladu sa prikupljenim statističkim podacima i prema Agenciji za statistiku BiH, procijenjena količina proizvedenog komunalnog otpada za 2009. godinu iznosi 1.493.060 tona, odnosno 389 kg po stanovniku godišnje, ili 1.08 kg po stanovniku na dan. U 2009. godini sa javnim odvozom prikupljeno je 1.362.592 tona komunalnog otpada. Procenat stanovnika koji su uključeni u odvoz komunalnog otpada iznosi prosječno 67%. Ostatak od 33% populacije koji ne koriste komunalne usluge su najvedim dijelom ruralna područja naseljenih mjesta. U ukupnoj količini prikupljenog otpada miješani komunalni otpad učestvuje sa 92,5%, odvojeno prikupljeni komunalni otpad sa 5,9%, otpad iz vrtova i parkova 1,1% i ambalažni otpad sa 0,5%. Na odlagališta otpada u 2009. godini odloženo je 1.422.513 t otpada. Podaci o tokovima otpada dopremljenog na odlagališta potvrđuju potpuno oslanjanje na trajno odlaganje komunalnog otpada. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 34
  • 35. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAProcjenjene godišnje količine proizvedenog komunaln.otpada, količine biorazgradivog otpada Procjenjena Procjenjena Procjenjena Godišnja količina godišnja količina godišnja količina godišnja količina 2010 godina (tona) 2015. godina 2020. godina 2025. godina (tona) (tona) (tona)Ukupna količina proizvedenog komunalnog 392891,00 404677,73 416818,06 429322,60otpada u Republici Srpskoj (tona)Ukupno odloženi otpad u RS (tona) 306758,00 315960,74 325439,56 335202,75Procjenjena količina biorazgradivog otpada -50% ukupne količine odloženog otpada u RS 196445,50 202338,87 208409,03 214661,30(tona)Ukupna količina proizvedenog komunalnog 1184056,00 1219577,68 1256165,01 1293849,96otpada u FBiH (tona)Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona) 999714,00 1029705,42 1060596,58 1092414,48Procjenjena količina biorazgradivog otpada -50% ukupne količine odloženog otpada u 499857,00 514852,71 530298,29 546207,24FBiH (tona)Ukupna količina proizvedenog komunalnog 1576947,00 1624255,41 1672983,07 1723172,56otpada u BiH (tona)Ukupno odloženi otpad u BiH (tona) 1306472,00 1345666,16 1386036,14 1427617,23Procjenjena količina biorazgradivog otpada -50% ukupne količine odloženog otpada u BiH 653236,00 672833,08 693018,07 713808,61(tona) SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 35
  • 36. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS1 – Osnovni scenario. Procjenjene ukupne količine proizvedenogotpada, količine biorazgradivog otpada i pripadajude emisije CO2eq Struktura 2010 2015 2020 2025Ukupna količina komunalnog otpada u Republici 392891,00 404677,73 416818,06 429322,60Srpskoj (tona)Ukupno odloženi otpad u RS (tona) 306758,00 315960,74 325439,56 335202,75Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50%ukupne količine odloženog otpada u RS (tona) 196445,50 202338,87 208409,03 214661,30Ukupna količina komunalnog otpada u FBiH (tona) 1184056,00 1219577,68 1256165,01 1293849,96Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona) 999714,00 1029705,42 1060596,58 1092414,48Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% 499857,00 514852,71 530298,29 546207,24ukupne količine odloženog otpada u FBiH (tona)Ukupna količina komunalnog otpada u BiH (tona) 1576947 1624255,41 1672983 1723172,56Ukupno odloženi otpad u BiH (tona) 1306472 1345666,4 1386036,16 1427617,25Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% 696302,5 717191,6 738707,3 760868,6ukupne količine odloženog otpada u BiH (tona) SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 36
  • 37. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS2 - Napredni scenario. Napredni scenario predviđa smanjenje generisnog biorazgradivog otpada koji de se postidi jačanjem javne svijesti ali i promjenom načina naplate odvoza otpada koji treba sa prakse naplate po domadinstvu, članu porodice ili kvadratnom metru stambenog i poslovnog prostora, pređe na sistem naplate prema zapremini proizvedenog/odvezenog otpada; Ove promjene de smanjiti troškove odvoza otpada, dodatne emisije uslijed transporta otpada, smanjide troškove deponovanja otpada i produžiti vijek trajanja deponijama; Procijenjeno smanjenje prema iskustvima iz EU i u skladu sa tokovima u BiH, je 10% od količina iz 2010. godine do 2020. godine, i 20% od količina iz 2010. godine do 2025. godine. Nije realno da de do 2015. godine dodi do značajnog smanjenja proizvedenog biorazgradivog otpada kao i provođenja novog načina prikupljanja otpada. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 37
  • 38. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMARezultati po sektorima: POLJOPRIVREDA Podaci iz 1981. godine pokazuju da se 17,7% stanovništva bavilo poljoprivredom, dok podaci zasnovani na popisu stanovništava iz 1991. godine, iako službeno nisu objavljeni, pokazuju da je 16,6% stanovništva bilo zaposleno u poljoprivredi. Prema procjenama sektor poljoprivrede predstavlja glavni izvor zapošljavanja za stanovništvo u okviru kojeg je zaposleno preko 21% stanovništva u poslijeratnom periodu; U periodu do 1992. godine udio poljoprivrede u ukupnom bruto domadem proizvodu (BDP) U BiH kretao se u rasponu 12‐14%, da bi nakon rata zbog destrukcije ukupnog gospodarstva taj udio poprimio još viši nivo; Nakon toga, zbog rasta drugih grana gospodarstva, uslijedio je pad tog udjela na 11,2% u 2000. godini; SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 38
  • 39. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAStruktura poljoprivrednih površina po kategorijama korištenja u BiH 1990 (ha) 2000 (ha) Poljoprivredno zemljište Poljoprivredno zemljište Obradive površine 1.585.000 Obradive površine 1.118.000 -oranice i bašče 1.018.000 -oranice i bašče 1.021.000 -vodnjaci 93.000 -vodnjaci 93.000 -vinogradi 6.000 -vinogradi 4.000 -livade 468.000 -livade 447.000 Pašnjaci 932.000 Pašnjaci 569.000 Ribnjaci 4.000 Ribnjaci 3.000 Trstici i bare 4.000 Trstici i bare 6.000 SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 39
  • 40. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAMITIGACIJSKI POTENCIJALI U POLJOPRIVREDNOM SEKTORUOranice i baščeMitigacijski potencijal: Vegetacija – 1,9 t/ha C Tlo – 80,0 t/ha CLivade umjerenog klimatskog pojasa Vegetacija – 7,2 t/ha C Tlo – 236,0 t/ha CMitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.)1. Oranice i bašče Vegetacija – 1.939.900 t/ha C Tlo – 81.680.000 t/ha C2. Livade Vegetacija – 3.218.400 t/ha C Tlo – 105.492.000 t/ha CUkupno: 192330300 t/ha C SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 40
  • 41. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMARezultati po sektorima: ŠUMARSTVO Šume Bosne i Heregovine imaju veoma raznovrsnu strukturu na nivou zastupljenosti po šumskim zajednicama. Glavne vrste koje se sredu u šumama u BiH su jela, omorika, bijeli i crni bor, bukva, različiti varijeteti hrasta i manji broj plemenitih lišdara i vodki. Šume i šumsko zemljište u BiH obuhvataju površinu od približno 2.709.800 ha (prema podacima iz 1990. godine), što je oko 53% BiH. U državnom vlasništvu je 2 186 300 ha ili 81%, dok je u privatnom posjedu 523 500 ha ili 19%. Vedina ovih privatnih šuma je male veličine (oko 2 ha) i široko su razbacane po cijeloj teritoriji BiH, s neriješenim pitanjima vlasništva zbog migracije stanovništva; Ipak, neke su prethodne studije (uglavnom zasnovane na satelitskim istraživanjima pomodu CLC CORINE programa) pokazale da je stvarna pokrivenost šumama manja za 10-15% nego što je procijenjeno. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 41
  • 42. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAStruktura šuma po kategorijama i teritorijalnoj pripadnosti P (ha)Tip šume FBiH RS UkupnoVisoke šume sa prirodnom 523 832,1 459 090,0 982 922,1regeneracijomVisoke degradirane šume 13 434,5 23 225,0 36 659,5Šumski zasadi 67 717,5 60 833,0 128 550,5Izdanačke šume 25 3297,0 174 119,0 427 416,0Površine pogodne za ponovno 18 6141,1 207 719,0 393 860,1pošumljavanjePovršine pogodne za ponovno 1 16 840,7 55 739,0 172 579,7pošumljavanje i gospodarenjeUkupna nesporna površina šuma 1 161 244,9 98 0725, 2 141 969,9Minirana područja / sporna uzurpacija 118 659,0 17 211,0 135 870,0Ukupno 1 279 903,8 997 936,0 2 277 839,8 SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 42
  • 43. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAMITIGACIJSKI POTENCIJALI U ŠUMSKOM SEKTORUOsnovne mjere ublažavanja podrazumijevaju povedanje kapacitetaponora šuma uključuju praktične načine primjene određenih metodasilvikulture (povedano vezivanje ugljika u drvnu biomasu);Navedeni cilj bi se mogao postignuti povedanjem površine pod šumomponovnim pošumljavanjem goleti, što bi povedalo ukupni godišnjiporast biomase.Mitigacijski potencijal (Šume umjerenog klimatskog pojasa): Vegetacija – 56,7 t/ha C Tlo – 96,2 t/ha CMitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.)1. Šume Vegetacija – 153.645.660 t/ha C Tlo – 260.682.760 t/ha C Ukupno: 414.328.420 t/ha C SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 43
  • 44. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS1 - Osnovni scenarij Zasniva se na promjenama u pokrivenosti šumama; Između 1990. i 2000. godine BiH je prosječno gubila 2.500 ha šume godišnje (FAO, 2005). Ukupno je u periodu od 1990. i 2005. godine Bosna i Hercegovina izgubila 1,1% svog šumskog pokrivača ili oko 25 000 ha (FAO, 2005). Ovaj broj je primijenjen u odnosima na procjenu za 2015. i 2030. godinu.Kategorija zemljišta 1990. 2005. 2020. 2035.Šume 2 210 000 2 185 000 2 160 000 2 135 000Druga zemljišta pokrivena drvedem 500 000 549 000 647 000 -(uključujudi zemljište pogodno zaponovno pošumljavanje) SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 44
  • 45. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAS2 – Napredni scenarij (scenarij ublažavanja) Preporučeni godišnji porast po scenariju ublažavanja je 11.000 ha za period od pet godina; U skladu s tim, procijenjena površina po scenariju ublažavanja povedala bi pokrivenost šumom za još 33.000 ha tokom narednih 15 godina i za isto toliko do 2035. godine. Procjena je da de se pažljivim planiranjem porasta šumskog pokrivača površina pogodna za pošumljavanje koja trenutno nije pošumljena smanjiti. Kategorija zemljišta 1990. 2005. 2020. 2035. Šume (ha) 2 210 991 2 185 000 2 218 000 2 251 000 Druga zemljišta pokrivena drvedem (ha) 500 000 549 000 483 000 4 017 000 SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 45
  • 46. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA Cestovna infrastruktura Dužina (km) Kategorija ceste FBiH Distrikt RS Brčko Ukupno Autocesta 37,60 ** - 37,60 Cesta 39,50 ** - 39,50 rezervisana za saobraćaj motornih vozila Magistralna 2.005,00 1.780,70 ** 3.785,70 cesta Regionalna cesta 2.461,80 2.182,90 36,80 4.681,50 Lokalna cesta ** ** 170,66 14.200,00 UKUPNO 4.543,90* 3.963,60* 207,46* 22.744,30Gustina ukupne cestovne mreže u Bosni i Hercegovini iznosi 44 km na 100 km2, dokgustina magistralnih cesta iznosi 7,4 km / 100 km2. U Federaciji BiH gustinamagistralnih cesta iznosi 7,67 km / 100 km2, a u Republici Srpskoj 7,17 km / 100 km2.U Bosni i Hercegovini, gustina cestovne mreže prema broju stanovnika iznosi 5,68 kmcesta na 1.000 stanovnika, odnosno 0,94 km magistralnih cesta / 1.000 stanovnika. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 46
  • 47. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA Cestovna suprastruktura Ukupan broj Ukupan broj Razlika u broju registrovanih registrovanih reigistrovanih vozila u 2010 vozila u 2011 vozila u % Federacija BiH 569.859 611.766 7,35 Republika Srpska 353.952 381.568 7,80 Distrikt Brčko 30.614 32.920 7,53 Ukupno u BiH 954.425 1.026.254 7,5311000001000000 900000 800000 Godina Br.reg.voz. 700000 2003 646658 600000 2004 695828 500000 2005 705827 400000 2006 769682 300000 2007 778474 200000 2008 881389 100000 2009 905418 0 2010 954425 2011 1026254 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Br.reg.voz. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 47
  • 48. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA Željeznička infrastruktura• Po podacima iz 2010 g. ukupna dužina željezničkih pruga u BiH iznosi 1031 km, od čega je u Federaciji BiH 608,495 km odnosno u RS 422,505 km. Njima treba dodati i industrijske kolosijeke koji su uspostavljeni do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta;• Od navedenih vrijednosti 440 km ili 72% u FBiH je elektrificirano željezničkih pruga, dok je u RS 79% ili 336 km;• Od ukupne dužine 87 km čine pruge sa dva kolosjeka.• Postoje dva glavna željeznička pravca: jedan je pravac sjever-jug (Šamac– Sarajevo – Čapljina/Ploče), a drugi ide pravcem zapad-istok (Bosanski Novi / Novi Grad – Doboj – Tuzla – Zvornik);• Dionica Bosanski Novi / Novi Grad – Bihad – Martin Brod je dio pruge sjever-jug, koja povezuje centralni i sjeverni dio Hrvatske i sjeverozapadnu Bosnu sa lukom Split na jadranskoj obali;• Pruga Beograd – Bar prolazi kroz BiH u dužini od 14 km; SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 48
  • 49. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAZračni saobradaj u BiH• U Bosni i Hercegovini postoji 27 zvanično registriranih aerodroma, dok su samo 4 od njih registrirana za međunarodni saobradaj;• Četiri pomenuta aerodroma registrirana za međunarodni vazdušni saobradaj su u fazi dovođenja na nivo opisan za njihove kategorije u ICAO standardima.• Godišnji broj putnika je u 2010.g. Iznosio oko 450.000 za Sarajevski aerodrom, dok Banja Luka, Mostar i Tuzla imaju relativno nizak, ali sve vedi broj putnika.• Aerodromi u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli su obnovljeni tokom poslijeratnog perioda.• Ukupne donatorske investicije u renoviranje ovih aerodroma iznosile su oko 70 miliona KM.• Troškovi opreme i instalacije koja je potrebna u skladu sa Ugovorom CEATS su procijenjenaUBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA SEKTOR: na 14 miliona eura. 49
  • 50. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA Vodni saobradaj• Mreža plovnih puteva na unutrašnjim vodama i dio jadranske obale, predstavljaju BH potencijal za razvoj i korištenje vodnog saobradaja;• Mrežu plovnih puteva na unutrašnjim vodama u BiH čine prirodni tokovi rijeke Save- 333 km, rijeke Drine- 15 km, rijeke Bosne- 5 km, rijeke Vrbas- 3 km, Une- 15 km, dio Neretve, te nekoliko prirodnih i vještačkih jezera;• Tokom rata došlo je do obrazovanja različitih prepreka na plovnim putevima, počev od mina zatim konstrukcija porušenih mostova, potonulih plovila, nanosima, i sl., što, uz neriješen pravni status rijeke, sadašnju plovidbu čini skoro nemogudom;• S obzirom da je promet na unutrašnjim plovnim putevima u BiH dugo bio zanemaren, udio riječnog u ukupnom prometu u 2000. godini je iznosio 1%.• Osnovna obilježja stanja u riječnom prometu BiH su: zapušteni plovni putevi, nepostojanje tehnološki moderne flote (tegljenje umjesto potiskivanja), kao i devastiranost luka i nedostatak brodogradilišta i sl. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 50
  • 51. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMACestovni promet – S1 - osnovni scenarij Podrazumijeva kontinuirani trend rasta broja motornih vozila sa kontinuiranim opadanjem energetske efikasnosti;Cestovni promet – S2 - referentni scenarij Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 % godišnje, ali čija j straorost iznad 15 g.;Cestovni promet - S2 napredni scenarij Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 % godišnje, ali čija je straorost ispod 10 g.; Potrošnja dizel i benzinskog goriva po scenarijima (u t) Scenarij 2010 2015 2020 2025 S1 920000 1029000 1138000 1247000 S2 920000 980000 1040000 1100000 S3 920000 858667 797334 736000 SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 51
  • 52. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA Shodno navedenim vrijednostima može se odrediti ukupna podsektorska emisija glavnog GHG gasa u posektoru drumskog saobradaja koja za baznu godinu iznosi oko 25 mil. g CO2/km. U odnosu na baznu 2010.g. očekivani prosječni godišnji rast broja motornih vozila iznoside oko 7%, odnosno treba očekivati da de porast godišnje potrošnje goriva dostidi vrijednost od najmanje 3,5%, što govori da de ukupna potrošnja dizela i benzina dostidi 1.247.000 tona u 2025. godini; Proračunata vrijednost emisije CO2 iz drumskih motornih vozila za osnovni scenarij (sve po starom, bez promjena, sa utvrđenim trendom promjena) iznosio bi oko 34 mil. g CO2/km, što je u odnosu na baznu godinu porast za oko 35 %. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 52
  • 53. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA TRESETIŠTA• Tresetišta su posebno značajan tip staništa koji je na globalnom nivou akumulirao ogromne količine ugljika;• Današnji rudnici uglja su nekada bili tresetišta;• Bez ovih fosilnih tresetišta vjerovatno ne bi bilo Industrijske revolucije, niti antropogene emisije CO2, antropogenog globalnog zagrijavanja, a samim time niti zanimanja za tresetišta kao skladišta ugljika;• Komercijalna ekstrakcija treseta vodi ka značajnom gubitku potencijala za skladištenje i fiksiranje ugljika.• Značajan je i gubitak čvrstog i rastvorenog ugljika u tlu prilikom oticanja voda.• Procjenjuje se da se i do 2,9 tona ugljika može izgubiti sa površine od 100 ha u toku jedne sezone. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 53
  • 54. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA TRESETIŠTA• Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9708,47 ha.• Tlo:9708.47 ha x 642.90 t/ha C = 6 241 575,36 t• Vegetacija:9708.47 ha x 42.90 t/ha C = 416 493,36 tUKUPNO: 6.658.069 t/ha C SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 54
  • 55. DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMAZAKLJUČAK Mjere i projekti ublažavanja posljedica klimatskih promjena u BiH treba posmatrati u kontekstu ekonomskog razvoja BiH. S tim u vezi, prioritetni su oni mitigacijski projekti i mjere koje doprinose zapošljavanju u BiH i razvoju prioritetnih sektora kao što su energetika, poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo i sl. Nakon toga, prednost treba dati projektima koji najmanje koštaju prema jedinici izbjegnute emisije. Koristi od implementacije projekata smanjenja emisija stakleničkih gasova u BiH po značaju su: povedanje zaposlenosti, dovođenje stranih investicija, transfer najboljih raspoloživih tehnologija (Best Available Technique - BAT), povedanje energijske efikasnosti (EE). Na ovaj način de se ostvariti povedanje konkurentnosti, dodatni prihodi od smanjenja emisije stakleničkih gasova i dodatno sticanje iskustva o dostupnim opcijama za smanjenje emisije stakleničkih gasova u svrhu razvoja regulative o klimatskim promjenama. SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA 55