Your SlideShare is downloading. ×
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit

7,350

Published on

Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit

Tradicijski Hrvatski BožIćni Nakit

Published in: Technology, Business
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
7,350
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
37
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Autor rada: Ladislav Gladović Mentor rada: Ankica Džalto TRADICIJSKI HRVATSKI BOŽIĆNI NAKIT Osnovna škola grofa Janka Draškovića, Klenovnik, 2009.
  • 2. SADRŽAJ UVOD……………………………………………………………………………3 1. OBRAZLOŽENJE TEME……………………………………………………6 2. PODACI O ŠKOLI I UČENIČKOJ ZADRUZI………………………………7 3. POVIJEST MEDIČARSTVA I LICITARA SRCA U HRVATSKOJ…………………………………………………………………10 3.1. ŠTO JE LICITAR?.............................................................................12 4. TRADICIJSKI HRVATSKI BOŽIĆNI NAKIT……………………….……..14 4.1. HRVATSKI BOŽIĆ U VATIKANU ………………………………………16 4.2. PROCES IZRADE BOŽIĆNOG NAKITA – LICITARA …………………18 5. UČENIČKA ZADRUGA „LICITARSKO SRCE“ ………………………….38 6. ZAKLJUČAK………………………………………………………………..40 7. LITERATURA……………………………………………………………….41 8. ŽIVOTOPIS …………………………………………………………………………42 9. ZAHVALA …………………………………………………………………………43 10. PRIJEDLOG ZA IZARADU KATALOGA: „Tradicijski hrvatski božićni nakit“ ……………………………………………44 2
  • 3. UVOD Božić je više nego li i jedan blagdan tijekom godine, dan nezaboravnog ugođaja, najsvečaniji i najradosniji blagdan hrvatskoga puka. Popraćen je mnogim običajima, a najrasprostranjeniji božićni običaj je kićenje bora. U ovom radu želimo istaknuti stari narodni običaj ukrašavanja božićnog drvca kolačićima – licitarima. Tu riznicu narodnog blaga nastojimo sačuvati iako su mnogi narodni običaji već gotovo zaboravljeni. Autor „Rječnika stranih riječi A-Ž“ Bratoljub Klaić riječ „licitar“ opisao je kao…“Kolačar medičar, obrtnik koji se bavi pripravljanjem medenih kolača i igračaka od tijesta“.1 Autor „Rječnika hrvatskog jezika“ Vladimir Anić riječ „licitarsko srce“ opisao je kao:“…Najčešći licitarski proizvod s ogledalcima i napisima“, a riječ „licitar“ kao “…Onaj koji proizvodi i prodaje na sajmovima ukrašene prigodne kolačiće (u obliku srca s ogledalom); kolačar, medičar“.2 Licitari, kao i drugi narodni običaji potječu iz praslavenskog i prakršćanskog doba. Taj običaj je u sjeverozapadnu Hrvatsku donijet početkom 17. stoljeća, po svoj prilici iz sjevernih krajeva u vezi s religioznim prikazivanjem kulta «Srca Isusova» koji je povezan s dolaskom Isusovaca. Licitarsko srce kao glavni simbol medičara danas nam ostaje kao osebujan element folklora u Klenovniku. U vrijeme božićnih blagdana najviše se traže manji licitari, kojima se ukrašavaju božićna drvca. To su najčešće srca, trešnje, bebe, cipele, gljive, zvijezde, konjići i torbice. Mogu biti crvene ili neke druge boje sa šarenim aplikacijama. Višestoljetna tradicija medičarskog obrta rasprostranjena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj jedna je od značajnih 1 Klaić Bratoljub, 1981, Rječnik stranih riječi A-Ž, Nakladni zavod MH, Zagreb, str. 804 2 Anić Vladimir, 1998, Rječnik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb, str. 486 3
  • 4. komponenti čuvanja baštine. Iako to tradicijsko umijeće podliježe promjenama, a postupno se gubi interes za medičarske proizvode, još uvijek ima obrtnika koji su sačuvali ljepotu i umijeće zanata svojih predaka, a njihovi proizvodi prerastaju u jedan od hrvatskih suvenira.3 Ne postoji točno pisani trag kad se prvi put stavljaju licitari na božićno drvce, ali mr. sc. Iris Biškupić – Bašić piše „…Višestoljetna tradicija medičarskog obrta rasprostranjena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj jedna je od značajnih komponenti čuvanja baštine. Iako to tradicijsko umijeće podliježe promjenama, a postupno se gubi interes za medičarske proizvode, još uvijek ima obrtnika koji su sačuvali ljepotu i umijeće zanata svojih predaka, a njihovi proizvodi prerastaju u jedan od hrvatskih suvenira. U vrijeme božićnih blagdana najviše se traže manji licitari kojima se ukrašavaju božićna drvca. To su najčešće: srca, trešnje, bebe, cipele, gljive, zvijezde, konjići, torbice, borići. Najčešće su crvene boje, a mogu biti i druge sa šarenim aplikacijama“.4 Ljerka Albus viša kustosica Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin piše “… Ukrašavanje božićnog drvca i uopće božićnog zelenila ovom vrstom ukrasa od tijesta na varaždinskom i općenito sjeverozapadnom dijelu Hrvatske ima dugu tradiciju. Kao božićni dekorativni detalj od davnina je prisutan u tradicijskoj kulturi varaždinskog područja“.5 Ovim radom želimo doznati hoće li se održati tradicija božićnog nakita danas u modernom i suvremenom životu. Trenutno smo u školi završili s opremanjem licitarske radionice. U radionicu smo uz pomoć donatora uložili velika financijska sredstva. U ovom radu prikazat ćemo i fotografirati cjelokupan proces izrade licitarskog božićnog nakita i na kraju napraviti prijedlog gotovog nakita za katalog proizvoda. 3 Biškupić-Bašić Iris, 1999, Medičarstvo i svjećarstvo, Licitari sjeverozapadne Hrvatske, Pučko Otvoreno Učilište, Zagreb 4 Biškupić-Bašić Iris, 1999, Medičarstvo i svjećarstvo, Licitari sjeverozapadne Hrvatske, Pučko Otvoreno Učilište, Zagreb, str 74 5 Ljerka Albus, 1992, Umijeća medičarsko – svjećarskog obrta, str 40 4
  • 5. Cjelokupan proces tj. faze izrade napravit ćemo u školskoj radionici i u radionici kod naše vanjske stručne suradnice gospođe Valentine Gladović – Nedić. Na kraju u planu nam napraviti i katalog proizvoda i s njime se pojaviti na izložbama i manifestacijama. 5
  • 6. 1. OBRAZLOŽENJE TEME TEMA: «Tradicijski hrvatski božićni nakit“ Najrasprostranjeniji božićni običaj je kićenje bora. Bor okićen tradicijskim hrvatskim nakitom pruža poseban ugođaj. Licitarski proizvodi, tipičan hrvatski suvenir izgledaju lijepo kao ukras na božićnom drvcu. U našoj školi obnovili smo rad Učeničke zadruge i osnovali sekciju «Licitari». Licitare proizvodimo za sve prigode, a posebno za Božić kada ukrašavamo školski bor proizvodima iz naše zadruge. Za Božić oblikujemo boriće, čizmice, zvončiće i drugi sitni nakit. Ovim radom želimo istaknuti važnost njegovanja starih narodnih običaja. Nastojat ćemo potaknuti domaćinstava da kupe licitarski nakit i time unaprijediti poslovanje Učeničke zadruge «Licitarsko srce». CILJ: oživjeti upotrebu licitarskih proizvoda kao starog božićnog hrvatskog nakita. ZADACI 1. Snimiti – fotografirati proces izrade licitarskog božićnog nakita 2. Napraviti katalog proizvoda UČENIK: Ladislav Gladović, učenik je VI. razreda član Učeničke zadruge i sekcije Licitari MENTOR: Ankica Džalto, pedagoginja, voditeljica Učeničke zadruge SURADNICI: Božica Bunić, učiteljica; Štefica Oštarjaš, učiteljica i Valentina Gladović- Nedić, vanjska stručna suradnica
  • 7. 2. PODACI O ŠKOLSKOM PODRUČJU I UČENIČKOJ ZADRUZI Klenovnik je malo mjesto smješteno između veličanstvene Ravne gore i prekrasne Ivančice u Varaždinskoj županiji. Općina Klenovnik broji 2300 stanovnika i obuhvaća naselja: Klenovnik, Lipovnik, Dubravec, Plemenšćina, Vukovoj i Goranec. Osnovna škola u Klenoviku osnovana je 26. siječnja 1862. godine. Tada je zbog povećanja broja djece radila na tri lokacije. Godine 1961. otvorena je nova školska zgrada u kojoj se i danas održava nastava. U povijesti škole najviše polaznika je bilo u školskoj godini 1941./1942. kada je školu pohađalo 617 učenika. Danas Osnovna škola grofa Janka Draškovića, Klenovnik broji 183 učenika s 10 razrednih odjela koji vrlo aktivno sudjeluju u mnogim aktivnostima te postižu zapažene rezultate na mnogim međuopćinskim, županijskim i državnim natjecanjima. Učenička zadruga djelovala je u ovoj školi prema zapisnicima učiteljskog vijeća od 25.4.1956. do 29.8.1976. (punih 20 godina). Zadruga je imala za vrijeme poslovanja osiguran rad u sekcijama: poljoprivredna prerada: proizvodio se kukuruz, pšenica i feferoni. Odluku o obnovi rada učeničke zadruge temeljem članka 29 stavka 1. Zakona o osnovnom školstvu narodne novine br. 59/1990. i članka 30 Statuta Osnovne škole grofa Janka Draškovića, Klenovnik, Školski odbor donio je na svojoj sjednici 1.9.2005. godine. Sekcije u učeničkoj zadruzi „Licitarsko srce“ su: licitari, ručni rad i likovna / keramika. Voditeljica Učeničke zadruge je pedagoginja škole Ankica Džalto. Voditeljice sekcije licitari: Štefica Oštarjaš i Božica Bunić, učiteljice razredne nastave. Voditeljica sekcije ručni rad: Vesnica Kišiček, učiteljica razredne nastave.
  • 8. Voditelj sekcije likovna/keramika: Ivan Kosmačin, nastavnik likovne kulture. Ukupan broj mladih zadrugara 56.
  • 9. 3. POVIJEST MEDIČARSTVA I LICITARA U HRVATSKOJ Pretpostavlja se da su medičari djelovali u gradovima blizu kraljevskoga dvora, na prošteništima ili na križanjima važnih trgovačkih putova, kako bi što lakše nabavili sirovine, poglavito tropske mirodije koje su trgovci prevozili iz dalekih zemalja. U srednjemu vijeku su sjeverni hrvatski gradovi Zagreb, Varaždin i Osijek, bili mjesta križanja važnih trgovačkih putova s većim brojem stanovnika, crkvama, sajmovima, mjesta u kojima su živjela vlastela i djelovale bratovštine, veliki potrošači licitarskih proizvoda Licitarsko srce, kao i drugi narodni običaji, potječe iz praslavenskog i prakršćanskog doba. Licitarsko srce kao glavni simbol medičara, danas nam ostaje kao osebujan element folklora u Međimurju, Podravini i Hrvatskom zagorju. Kada su se u Varaždinu pojavili prvi licitari ili medičari ne zna se točno. Prvi spomen o licitarima tj. o njihovom vjerojatnom postojanju nalazimo pri Varaždinskom mesarskom cehu. Godine 1592. na sastanku u kući mesarskog ceha meštra Vlakoića, između ostalog se u njegovu domu rade i svijeće voštanice što ukazuju da u to vrijeme u Varaždinu nisu postojali LICITARI, jer inače mesarski majstori ne bi trebali sami izrađivati svijeće. U drugoj polovici 17. st. nalazimo podatke o postojanju Varaždinskih licitara unutar «Štajerskog licitarskog ceha». U taj ceh uključuju se i medičari iz Zagreba, Koprivnice, Ljubljane i Kranja. Cehovi se osnivaju radi povlastice i zaštite interesa obrtnika u borbi za napredak. Bez dopuštenja cehova nije se moglo postati obrtnikom, pa tako ni majstorom. Naukovanje je kod medičara trajalo četiri godine, a za to vrijeme šegrt nije smio napustiti svojeg gazdu. Nakon završenog naukovanja šegrti su postali «djetlići» ili «kalfe», a potom su odlazili na trogodišnje stručno usavršavanje tj. praksu kod raznih majstora zanata. Nakon čega isti su mogli polagati majstorski ispit.6 6 Biškupić-Bašić Iris, 2000, Licitarska umijeća, Etnografski muzej Zagreba, Zagreb
  • 10. U početku su se medičarstvom bavili isključivo muškarci pa je i nasljeđivanje obrta bilo po muškoj liniji tj. sinovi su nasljeđivali očeve. Nakon drugog svjetskog rata medičarskim poslovima su se počele baviti i žene. Prodaja licitara uvijek je vezana za proštenja, a ona su vezana za crkvu pa tako i motive na proizvodima prikazuju mnogo kršćanskih tema npr. Isusa na križu, Svetu obitelj i razne svece. Uz sakralne, zastupljene su i druge teme, ovisno o prigodi za koju ih ljudi kupuju. Kako su medičari ovisili o kupcima, tako su morali svoju ponudu prilagoditi potražnji. Danas najčešće susrećemo srca u raznim veličinama i natpisima, konjiće, bebe te božićne i uskrsne ukrase. Najpoznatiji proizvodi medičara svakako su licitari. To su kolači čija je osnovna sirovina bio med, a u novije doba i sirup i šećer uz obvezatne začine. Tijesto za njihovu izradu mora mirovati preko noći. Oblikuje se šteherima, potom peče, suši i oslikava jestivim bojama od kojih prevladava crvena. Motivi su raznovrsni, a najkarakterističnije je licitarsko srce. Budući da je ono znak ljubavi, pažnje, poštovanja, njime se najčešće daruju zaljubljeni, ali i ostali stariji i mlađi. Često je u sredini ogledalce, ali i ljubavni stih koji zovu „verzl“. Ostali su licitari najčešće bebe, konjići, konjanici, biciklisti i sitni ukrasi za božićna drvca koji su sve traženiji. Od medičarskih proizvoda česte su i tjestene krunice, medenjaci, bomboni, te alkoholno piće fina okusa koje nazivaju „gvirc“. Njegovi su osnovni sastojci med i voda. Pije se samo u ljetnim mjesecima rashlađen ledom, pod velikim bijelim šatorima na proštenjima. Postoje razlike između nekadašnje i današnje izrade licitara: nekada su kalupi bili drveni, a danas su metalni, nekada se u kalupe urezivao željeni motiv prema predlošku s papira, a danas se radi samo okvir kojim se dobije željeni lik, nakon čega se ukrašava. Razlika je i u izradi tijesta nekad i danas, nekada se tijesto polagalo u kalup, pažljivo vadilo, a dobiveni oblik se stavljao peći. Tako se dobio već gotovi licitar sa željenom slikom. Danas se kalupom-predloškom dobije samo forma i nakon pečenja se ukrašava. Obzirom da su drveni
  • 11. kalupi bili vrlo teški i zauzimali su dosta prostora, potkraj 19. st. zamjenjuju ih metalni koji se upotrebljavaju i danas.7 U Klenovniku medičarskim poslom bavi se obitelj Gladović od 1939. godine. U obitelji se prvi tim poslom počeo baviti Martin Gladović (r.1913) koji je učio u Hrvatskoj Kostajnici kod majstora Dumbovića. Majstorski ispit polaže 1939. godine, a 1940. godine u Klenovniku otvara radionicu i radi do 1970. godine. Danas se tim poslom bavi gospođa Slavica Gladović (r.1948). Preuzela je posao od svog supruga pokojnog Ladislava Gladovića (r.1943) koji je medičarski i svjećarski zanat izučio kod oca Martina, a ispit položio 1960. g. kod Martina Lončara u Varaždinu. Posao je zbog bolesti prepustio supruzi Slavici 1980. godine. Slavici Gladović pomaže u poslovima kći Valentina Gladović - Nedić koja je ujedno i vanjska stručna suradnica Učeničke zadruge «Licitarsko srce». Potaknuti bogatom prošlošću medičarstva i licitara, želja nam je kroz Učeničku zadrugu nastaviti ovu tradiciju. Mladi zadrugari s velikim zanimanjem i motivacijom proizvode licitare te organiziraju prodajne izložbe u školi te sudjeluju na županijskim i državnim smotrama i drugim manifestacijama. 7 Biškupić-Bašić Iris, 2000, Licitarska umijeća, Etnografski muzej Zagreba, Zagreb
  • 12. 3.1. ŠTO JE LICITAR? Licitar je šareno ukrašeni kolač od tijesta. Služi za ukras (suvenir), a namijenjen je i jelu jer se izrađuje od jestivih namirnica. Njegova se tajna izrade čuva u krugu obiteljskog obrta medičara. Iako je u cijelosti spravljen od jestivih sastojaka, ponajprije donosi radost očima i duši. Tradicionalno je žarko crvene boje, a može biti i u drugi bojama kao što su plava, žuta, roza. Proizvodnja se prilagođava potrebama tržišta. Proizvodi se u različitim oblicima i veličinama. Sitni su «licitari» (srca, trešnje, bebe, ptičice, gljive, konjići omiljen ukras božićnih jelki hrvatskih domova, a oni veći namijenjeni su darivanju bližnjih povodom posebnih prigoda. Običaj darivanja licitarskog srca, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Naročita prigoda za takav znak pažnje najveći je blagdan zaljubljenih, Valentinovo. Taj je običaj ovjekovječen i u glasovitom baletu Krešimira Baranovića «Licitarsko srce» izvođenom na pozornicama diljem svijeta. Tradicija izrade licitara započinje još u srednjem vijeku, napose u 16 i 17 st., kada su se u brojnim europskim samostanima spremali kolači uz pomoć bogato ukrašenih drvenih kalupa. U istočno-alpskom području takav je način izrade kolača ubrzo prerastao u obrt koji se postupno proširio i u druga područja središnje Europe, kada dolazi i u panonske krajeve Hrvatske. Tu se majstori medičarskog obrta bave izradom proizvoda od tijesta (licitara, medenjaka), voska (svijeća, voštanih zavjetnih darova) te pripravom pića gvirca i medice. Ti se proizvodi od samih početaka obrta prodaju na sajmovima i proštenjima vezanim uz crkvene svetkovine, a zahvaljujući licitarima, medičarski štandovi tim mjestima daju slikovitost i naročit ugođaj. Osobito bogatu ponudu licitara pružaju proštenja diljem Varaždinske županije. Najvažnije je mjesto prodaje za svakog medičara proštenje. Kako su ona oduvijek vezana za crkvu i crkvene blagdane, mogu se definirati kao okupljanje puka uz crkvenu proslavu. Bio
  • 13. je to, a u selima je i danas ostao, jedan od najvažnijih događaja u godini. Okupljeni vjernici zadržavaju se nakon mise ispred crkve u razgovoru i zabavi okupljeni ispod velikih bijelih medičarskih šatora. Karakteristika ovoga obrta je do danas očuvana ručna izrada većine proizvoda, a napose licitara. Zadržavajući se u krugu obitelji, prelazeći iz naraštaja u naraštaj, njihova je izrada značajna ne samo kao kulturna već i kao gospodarska vrijednost. Licitar je i istoimena tvrtka osnovana u duhu obiteljskog obrta hrvatskih medičara, s ciljem očuvanja njihove tradicije. U nastojanju da se licitar spasi od zaborava i postane istinski hrvatski dar za ukras i uspomenu prilagođen suvremenom vremenu, potaknuta je izrada licitara, kakva se dugo vremena njeguje i u Klenovničkom kraju. Afirmirajući tradicionalne načine izrade, stvoren je prepoznatljiv proizvod koji može licitare približiti mladima, a posjetitelje upoznati s hrvatskim narodnim vrednotama.
  • 14. 4. TRADICIJSKI HRVATSKI BOŽIĆNI NAKIT Etnografski muzej u Zagrebu 2000. godine izložbom Licitarskih umijeća predstavio se javnosti s jednim od starih i vrijednih obrta koji polako nestaje. Prvi majstori tog obrta u nas javljaju se vrlo rano, pa Hrvatska nimalo ne zaostaje za ostalim europskim zemljama. Prema arhivskim dokumentima začeci licitara sežu u 17. stoljeće, a zlatno doba obuhvaća 18. i 19. stoljeće. Stoga se u mnogim hrvatskim muzejima čuvaju predmeti i proizvodi spomenutog obrta, a Etnografski muzej u Zagrebu, najveći ove vrste u Hrvatskoj posjeduje dragocjenu zbirku drvenih kalupa koji su služili kao osnovni alat licitara. Od pamtivijeka su medičari nazočni na prošteništima i sajmovima, a za ljubitelje licitara njihovi su proizvodi prava radost. Budući da su se izrađivali ručno, a najvećim dijelom se i danas izrađuju, zadržavajući se u krugu obitelji, prelazeći iz generacije u generaciju, njihova je izrada važna ne samo kao kulturna baština već i kao gospodarska vrijednost. Afirmacija gospodarskog značenja ovog obrta također može pridonijeti njegovu očuvanju i obnovi. Na svima je nama da pokušamo taj tako specifičan, vrijedan i stari obrt spasiti od izumiranja i sačuvati za buduće naraštaje. 8 Ljerka Albus, viša kustosica Gradskog muzeja Varaždin u svom istraživanju „Prikaz božićnih običaja na području županije Varaždinske“, navela je da su božićne ukrase izrađivale djevojke i žene same, od najrazličitijih vrsta materijala. Između ostalog spominje i licitarske proizvode.9 Navodimo zapis Iris Biškupić – Bašić “…U blagdanske dane oko Božića ljudi najviše kupuju božićni nakit. To su mali šareni ukrasi od tijesta, raznih motiva i njima se kiti bor“.10 8 Biškupić-Bašić Iris, 2000, Licitarska umijeća, Etnografski muzej Zagreba, Zagreb 9 Ljerka Albus, 1998, Prikaz božićnih običaja na području županije Varaždinske, Radovi HDF-a, Vol. 5-6 str. 90 10 Biškupić – Bašić Iris, 1998, Medičarski i svjećarski obrt s posebnim osvrtom na Varaždinski kraj, Radovi HDF-a Vol 4 str.44
  • 15. Kakvi su to mali šareni ukrasi vidjet ćemo u ovome poglavlju na slijedećim stranicama, ali ćemo još jednom citirati Biškupić-Baši “…Na području Varaždinske županije danas radi još malo izučenih medičara, pa bi stoga bilo vrlo važno poticati njihov rad, a poticati i njih da svoje znanje i tradiciju prenesu novim generacijama, i da njihovi proizvodi postanu važan dio turističke ponude varaždinskoga kraja“.11 Naša škola i učenička zadruga „Licitarsko srce“ zahvalna je obitelji Gladović jedinoj medičarki u ovome kraju na doprinosu i pomoći. 11 Biškupić – Bašić Iris, 1998, Medičarski i svjećarski obrt s posebnim osvrtom na Varaždinski kraj, Radovi HDF-a Vol 4 str.44
  • 16. 4.1. HRVATSKI BOŽIĆ U VATIKANU Potaknuti člankom kojeg je objavio dnevni list Vjesnik (24; 25 i 26 prosinca 2002. godine) željeli bismo istaknuti značenje licitara kao božićnog nakita. Zainteresirao nas je naslov „2000 licitara u Vatikanu“, ono što nas se najviše dojmilo je „Božićni blagdani u Vatikanu u hrvatskom su ozračju“. Ne samo da su božićna drvca što rese Vatikanske odaje i dvadeset i osam metara visoka smreka na Trgu svetog Petra dopremljeni iz Gorskoga Kotara nego su i okićeni hrvatskim tradicionalnim nakitom – licitarima“. „Svake godine u prosincu na Trgu svetog Petra u Vatikanu kiti se veliki bor ispod kojeg stoje jaslice. Već osam godina izmjenjuju se zemlje koje daruju bor i ukrase. Ta je čast ove godine pripala Hrvatskoj. Tako sada na trgu pred Bazilikom svetog Petra stoji dvadeset osam metara visoka smreka iz Gorskoga Kotara okićena licitarima, autohtonim hrvatskim božićnim nakitom s tradicijom dugom više od šest stoljeća. Još jedna velika smreka resi Papinu dvoranu za audijencije, a tridesetak manjih, također iz Hrvatske ostale Vatikanske prostore. Djelić toga ugođaja može se do blagdana Sveta tri kralja doživjeti i u Etnografskom muzeju u Zagrebu gdje je postavljena izložba „Hrvatski božićni nakit u Vatikanu“ autorice Iris Biškupić – Bašić. Veliko božićno stablo ukrašeno tradicionalnim crvenim umjetnički oblikovanima šarenim licitarima Miroslava Šuteja te niz majstorovih pripremnih skica i fotografija omogućuje svima koji ne mogu otići u Vatikan da uživo vide božićni nakit kojim se Hrvatska za božićne blagdane predstavlja pred svijetom. Čast da za samo ovu priliku izrade licitare pripala je majstorima iz osječke medičarske radionice „Blažeković“ Antonije Ranogajec, samoborske „Oslaković“ i dvjema radionicama iz Marije Bistrice, toga središta hrvatskoga licitarstva „Zozlly“ Vere Hubički i „Mahmet“ Gordane Mahmet. U suradnji s djelatnicima Etnografskoga muzeja iz njihovih
  • 17. je medičarskih radionica izašlo više od dvije tisuće različitih licitarskih ukrasa sa šarenim aplikacijama. Najčešće su u obliku srca, potom konjića, beba, potkova, borića, čizmice, gljiva, jabuka, zvijezda, kućica, tamburica i križića. Na srcima su upisana imena hrvatskih gradova, tako da je ovih dana u Vatikanu na svakom koraku prisutna Hrvatska u malom. Veliku smreku na Trgu svetog Petra krasi osamsto licitara koje su majstori za samo ovu prigodu izradili deset puta većim od uobičajnih. Budući da se to božićno drvo nalazi na otvorenome, licitari su morali biti zaštićeni od kiše i snijega, pa su umetnuti u prozirne kugle. Medičarima se za ovu priliku pridružio i Miroslav Šutej osmislivši ukrase za šest metara visoki bor u dvorani za audijencije. Šutej je načinio specifične licitare u raznim bojama- crvenoj, bijeloj, plavoj, ružičastoj i žutoj u oblicima Hrvatske, leptira, zvijezde, križa, kaleža, anđela, ribe, golubice, jabuke i krune. Uz njih vise i male trobojnice na kojima je ispisana čestitka Buon Natale dalla Croazia. Vrh bora krasi veliki križ oblikovan malim crvenim licitarskim srcima. Stablo bora pri dnu je ovijeno domaćim tkanim platnom darom Tomislava Miličevića. Nezaobilazni dio božićnog ugođaja su jaslice, koje je za ovu prigodu od prirodnih materijala (trsja zagorske loze, slame, slavonske perušine, dalmatinskih maslinovih grana, podložaka od breze i mahovine) prikupljenim iz cijele Hrvatske načinila časna sestra Samuela Premužić iz Zagrebačke družbe sestara „Naše gospe“. Velike se nalaze u Vatikanu, a njihova umanjena kopija u Zagrebu. Vatikanski Božić u znaku licitara prilika je da cijelom svijetu pokažemo mali dio bogate hrvatske baštine i osebujnu stoljetnu tradiciju medičarskog obrta, koja i dan danas potiče umjetnike na suvremeno oblikovanje toga tradicijskog božićnog nakita “.12 12 www. Vjesnik.hr
  • 18. 4.2. PROSEC IZRADE BOĆIĆNOG NAKITA – LICITARA Tajna izrade licitara bila je poznata specijaliziranim obrtnicima – medičarima i najčešće je ostajala u krugu obitelji. Mogli su je još upoznati njihovi pomoćnici. Postupak izrade licitara i osnovni sastojci kod svih su medičara isti ali svaki medičar ima svoje predloške, a i ukrašavanje je kod svakog drukčije. Faze izrade podijeli smo u pet praktičnih radova: Praktični rad broj 1: Izrada tijesta za licitare Praktični rad broj 2: Dorada, valjanje i rezanje tijesta Praktični rad broj 3: Pečenje i hlađenje licitara i lijepljenje malih licitara Praktičan rad broj 4: bojanje Praktični rad broj 5: Ukrašavanje licitara «cifranje» Na sljedećim stranicama vidjet ćemo cjelokupan proces izrade licitarskog božićnog nakita uz detaljan opis i fotografije koje su nastale u našoj školskoj radionici i u radionici kod naše vanjske stručne suradnice Valentine Gladović – Nedić. POTREBNE SIROVINE I PRIBOR ZA IZRADU TIJESTA ZA LICITARE
  • 19. Sirovine potrebne za izradu tijesta: - brašno T- 850, koje je potrebno prethodno prosijati - licitarski kvasac, po kemijskom sastavu je amonijev bikarbonat (NH4HCO3) - šećer- bijeli šećer kristal - voda- higijenski i tehnološki ispravna voda, srednje tvrdoće (voda za piće) - boje- koriste se prehrambene boje - želatina - krumpirov škrob Pribor: - za praktičan rad broj 1 - vaga, posuda, daska za zamjes tijesta - za praktičan rad broj 2 - valjak za valjanje tijesta, stol, posuda, kalupi, limeni podlošci, kist za premazivanje - za praktičan rad broj 3 - peć, police za hlađenje, četka - za praktičan rad broj 4 - posuda za pripremu boje, kist za bojanje, ogledalca, tekstovi, sličice - za praktičan rad broj 5 - posude, pergament papir, limene tilne raznih boja PRAKTIČNI RAD BROJ 1:
  • 20. IZRADA TIJESTA ZA LICITARE Zadatak: izraditi tijesto za licitare Pribor: vaga, posuda, daska za zamjes tijesta Sirovine: -1 kg šećera - 6 dl vode - 1,5 dag licitarskog kvasca - brašno T-850 po potrebi Tehnika izrade: Šećer i voda prokuhaju se nekoliko minuta, te se smjesa ostavi hladiti. U ohlađenu smjesu dodaje se 1,5 dag licitarskog kvasca te se dobro promiješa. Doda se prosijano brašno u tolikoj količini da tijesto bude kao za palačinke i ostavi se da odstoji preko noći. Za ovu fazu važno je prosijati licitarski kvasac, kako bi se ravnomjerno rasporedio u tijestu. Grudice licitarskog kvasca prilikom pečenja ostavljaju šupljine (jer taj kvasac ishlapljuje) što proizvod čini nekvalitetnim.
  • 21. Slika 1. Brašno – osnovna sirovina Slika 2. Tijesto u miješalici
  • 22. PRAKTIČNI RAD BROJ 2: DORADA, VALJANJE I REZANJE TIJESTA Zadatak: doraditi tijesto dodavanjem brašna, razvaljati ga i izrezati ga pomoću odgovarajućeg kalupa Pribor: valjak za valjanje tijesta, stol, posuda, kalupi, limeni podlošci, kist za premazivanje Tehnika izrade: Tijestu, odstajalom preko noći, dodaje se prosijano brašno i to toliko da se izradi čvrsta kugla. Tijesto se zatim mijesi, te se na stolu razvalja najprije debljim, a zatim tanjim valjkom za tijesto, pravim licitarskim kojim se postiže jednaka debljina tijesta (oko 1 cm). Nakon toga kalupom se reže odgovarajući oblik iz tijesta i slaže se na limene podloške, koji su prethodno nauljeni i posuti brašnom. Izrezani oblici blago se navlaže kako bi im nakon pečenja površina bila glatka i sjajna.
  • 23. Slika 3. Tijesto spremno za dorađivanje
  • 24. Slika 4. Dorada tijesta
  • 25. Slika 5. Dorađivanje tijesta
  • 26. Slika 6. Razvlačenje tijesta
  • 27. Slika 7. Razvučeno tijesto Slika 8. Priprema kalupa za rezanje tijesta
  • 28. Slika 9. Razni kalupi za rezanje tijesta
  • 29. Slika 10. Učenik Ladislav Gladović reže tijesto kalupima u obliku čizmice
  • 30. PRAKTIČNI RAD BROJ 3: PEČENJE I HLAĐENJE LICITARA I LJEPLJENJE MALIH LICITARA Zadatak: ispeći i ohladiti oblikovana tijesta Pribor: peć, polica za hlađenje, četka i kist za premazivanje Tehnika izrade: Oblikovana tijesta na limenim podlošcima stave se u peć i peku na temperaturi od 150º C oko 5 minuta. Zato vrijeme pećnica se ne otvara jer bi se tijesto spustilo. Limovi s pečenim licitarima vade se iz peći te se očetkaju od brašna da bi ih kasnije bilo lakše obojiti. Nakon toga licitari se slažu na police da se ohlade i suše. Licitari se suše sedam dana jer bi se u protivnom kod bojanja želatina upila u tijesto. Za bojanje je vrlo važno da površina licitara bude suha i tvrda, kako bi boja bila ravnomjerno raspoređena po površini. Manji licitari kao što su licitarska srca, konjići, bebe i drugo, spajaju se po dva komada zajedno- lijepljenjem. Lijepljenje se provodi pomoću želatine tako da se najprije namaže jedna polovica, na koju se zalijepi vrpca, a onda se namaže druga polovica i stisnu se zajedno. Vrpca na malim licitarima služi za vješanje ukrasa.
  • 31. Slika 11. Licitari spremni za pečenje Slika 12. Stavljanje licitara u pećnicu
  • 32. Slika 13. Pečeni licitari, spremni za četkanje i sušenje
  • 33. PRAKTIČAN RAD BROJ 4: BOJANJE Zadatak: obojiti pečene i osušene licitare prehrambenim bojama Pribor: posude za pripremu boje, kist za bojanje, ogledalca, tekstovi, sličice Sirovine: - 10 dag želatine - 5 dl vode - prehrambene boje (Etol Celje) Tehnika izrade: Prostorija u kojoj se vrši bojanje mora biti topla. U posudi se rastopi želatina s vodom, te se u toplu smjesu doda određena boja. Smjesa se dobro promiješa da postane homogena, te se mekanim kistom nanosi boja na velike licitare, dok se mali umoče u boju. Od boja se većinom koriste: crvena, roza, limun žuta, plava i zelena. Nakon bojanja licitari se suše na drvenim policama, a mali licitari vise jer se oni umaču u boju. Na svježe obojene licitare utisnu se ogledalca, sličice i tekstovi.
  • 34. Slika 14. Priprema boje za licitare Slika 15. Obojeni licitari (sušenje)
  • 35. PRAKTIČNI RAD BROJ 5: UKRAŠAVANJE LICITARA «CIFRANJE» Zadatak: obojene i osušene licitare ukrasiti smjesom za ukras Pribor: posude, pergament papir, limene tilne raznih oblika Sirovine: - 10 dag želatina - 7 dl vode - 1 žlica šećera ili bezbojnog voćnog sirupa - boja - krumpirov škrob prema potrebi Tehnika izrade: Na laganoj vatri rastopi se želatina u vodi, te procijedi oko 2 dl ove tekućine u čistu zdjelu, doda se žlica šećera ili voćnog sirupa i umiješa se električnom miješalicom dok ne postane gusto kao snijeg od bjelanjaka. Jedna količina se odvoji u manji lončić, doda se željena boja i promiješa se. Na kraju se doda krumpirov škrob tako da masa ne bude ni pretvrda ni premekana. Na pergament papir stavi se limeni tiln raznih oblika. Kakav je oblik tilne, takvog će oblika biti i ukrasi. Koristeći svoju maštu ukrasi na licitarima su različiti po čemu je i svaki medičar specifičan. Nakon toga licitari se suše i kada je ukras suh slažu se u drvene sanduke. Kako bi se sačuvala tradicija licitari se ukrašavaju određenim ukrasima i redoslijedom. Tako se prvo nanosi čipka oko srca, zatim čipka oko ogledalca, pa puž, zatim zelene crte, te na kraju raznobojni cvjetići i točkice u sredini cvjetića.
  • 36. Slika 16. Pribor za ukrašavanje licitara Slika 17. Ukrašavanje licitara
  • 37. Slika 18. Učenik Ladislav Gladović ukrašava „cifra“ licitare
  • 38. 5. UČENIČKA ZADRUGA „LICITARSKO SRCE“ U Učeničkoj zadruzi «Licitarsko srce», osnovana je sekcija Licitari. Sekcija pridonosi ostvarivanju ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja učenika programom rada u kojem se spajaju znanstvene spoznaje i učenje s jedne strane, te određen proizvodni i koristan rad s druge strane. U Zadruzi, odnosno u sekciji Licitari se posebno razvijaju i njeguju radne navike, radne vrijednosti i stvaralaštvo, stječu znanje i svijest o načinima i potrebi očuvanja prirode kao i njegovanje baštine i pučkog stvaralaštva. Učenici se profesionalno informiraju i usmjeravaju, te se stvaraju preduvjeti za prijenos i praktičnu primjenu znanja u životu i lokalnoj sredini. Učenička zadruga «Licitarsko srce» dragovoljna je interesna učenička organizacija, koja pridonosi postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva i društveno-gospodarskih svrha škole jer kao oblik izvannastavne aktivnosti učenicima omogućuje stjecanje radno-tehničkoga, ekološkoga, gospodarskoga, društvenoga i etno-odgoja i obrazovanja te razvoj sposobnosti i korisno provođenje vremena. Mladi zadrugari s voditeljicama i vanjskom stručnom suradnicom gospođom Gladović –Nedić s velikim zanimanjem uče i proizvode licitare. Tijekom školske godine u školi s licitarskim proizvodima organiziraju se prodajne izložbe: Dan zaljubljenih Valentinovo, manifestacija povodom Dana kruha, Dan škole, Dan Općine Klenovnik, zatim blagdan Božića i Uskrsa. Učenička zadruga sudjelovala je na međužupanijskoj smotri Učeničkih zadruga Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije u Vinici 2. lipnja 2006. godine, na 13. Obrtničkom sajmu u Varaždinu, 7. listopada 2006. godine, XVIII. Državnoj smotri učeničkih zadruga u Šibeniku 8.-11. studenoga 2006, Međužupanijska smotra u Sračincu 21.svibnja 2008.
  • 39. Nastojali smo ovim radom još više naglasiti i istaknuti rad sekcije LICITARI, pokazati da njegujemo tradiciju našeg kraja, plasirati proizvode na tržište i time unaprijediti poslovanje učeničke zadruge «Licitarsko srce».
  • 40. 6. ZAKLJUČAK U ovom radu ispričali smo priču o starom hrvatskom narodnom običaju, kićenju bora kolačićima-licitarima. Fotografirali smo proces izrade licitarskog božićnog nakita i na kraju napraviti prijedlog za katalog proizvoda. Glavni zadatak bio je snimiti proces izrade licitarskog božićnog nakita. U školskoj radionici i u radionici kod gospođe Valentine Gladović – Nedić napravili smo cjelokupan proces izrade licitarskog božićnog nakita. Na kraju predlažemo fotografije za Katalog proizvoda. Ovim radom želimo unaprijediti poslovanje učeničke zadruge «Licitarsko srce» i sekcije Licitari. Želimo poticati mlade zadrugare na rad u našoj radionici, proizvoditi licitare, sudjelovati na smotrama i drugim manifestacijama te organizirati prodajne izložbe u školi i izvan škole.
  • 41. 7. LITERATURA: 1. Anić Vladimir, 1998, Rječnik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb 2. Biškupić-Bašić Iris, 1992 Umijeća medičarsko-svječarskog obrta, Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica , str.40. 3. Biškupić-Bašić Iris, 2000, Licitarska umijeća, Etnografski muzej Zagreb, Zagreb 4. Biškupić-Bašić Iris, 1999, Medičarstvo i svjećarstvo, Licitari sjeverozapadne Hrvatske, Pučko otvoreno Učilište Zagreb 5. Bonaventura Duda, 1990, Svijata Razveselitelj, Hrvatski Božić, Kršćanska Sadašnjost, Zagreb 6. Horvat Tihomir, 2002. Legenda o božićnom licitaru, SysPrint, Zagreb 7. Kašpar, Libuše, 1980, Najnovija ispitivanja licitarskog obrta u Varaždinu i bližoj okolici. Muzej vjesnik, Vol. 3, Glasilo muzejskog društva sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin, str 73-82. 8. Klaić Bratoljub, 1981, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb 9. Kozina, Antun, 1971, Licitarsko srce još živi, Kajkavski kalendar, Zagreb, str.147-149. 8. Mužić Vladimir, 1977, Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost 9. Ričković Marijan i Obad, Željko, 1992 Božićnica, Otvoreno Sveučilište, Zagreb Internet: -www.vjesnik.hr
  • 42. 8. ŽIVOTOPIS: Ladislav Gladović, učenik je VII. a. razreda. Od prvog dana član je Učeničke zadruge „Licitarsko srce“. Predstavio je zadrugu i sekciju „Licitari“ na Međužupanijskoj smotri učeničkih zadruga u Vinici, 2. lipnja 2006. godine, na 13. Obrtničkom sajmu u Varaždinu, 7. listopada 2006. Sudjelovao je na XVIII. Državnoj smotri učeničkih zadruga u Šibeniku 8.-11. studenoga 2006. i na Međužupanijskoj smotri u Sračincu 21.svibnja 2008. Posebno se ističe u dramsko-recitatorskoj skupini i školskom pjevačkom zboru Ladislav je iz obitelji Gladović koja se u Klenovniku bavi proizvodnjom licitara i na taj način njegovo znanje pridonosi uspješnom radu sekcije licitara.
  • 43. 9. ZAHVALA Zahvaljujemo se medičarsko – svjećarskom obrtu „Slavica“, medičarki Slavici Gladović i gospođi Valentini Gladović – Nedić na velikoj pomoći u realizaciji našega projekta.
  • 44. 10. Prijedlog za Katalog: „Tradicijski hrvatski božićni nakit“ U ovome poglavlju vidjet ćemo prijedlog fotografija božićnog nakita licitara za katalog „Tradicijski hrvatski božićni nakit“. Slika 19. Božićni nakit „Srce“ Slika 20. Školski bor okićen licitarima
  • 45. Slika 21. Školski bor okićen licitarima
  • 46. Slika 22. Božićni nakit „Zvijezda“ Slika 23. Razni božićni nakit na školskom boru
  • 47. Slika 24. Razni božićni nakit Slika 25. Božićni nakit na školskom boru
  • 48. Slika 26. Božićni nakit „Gljiva“ i „Zvono“ Slika 27. Božićni nakit „Potkovica“
  • 49. Slika 28. Božićni nakit „Potkovica na božićnom drvcu“
  • 50. Slika 29. Božićni nakit na boru u jednom domaćinstvu
  • 51. Slika 30. Božićni nakit „Zvono“ Slika 31. Božićni nakit „Mjesec“

×