Your SlideShare is downloading. ×
  • Like
Kosinj
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Now you can save presentations on your phone or tablet

Available for both IPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Kosinj

  • 1,105 views
Published

Kosinj

Kosinj

Published in Education , Business
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
1,105
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
7
Comments
0
Likes
1

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. KOSINJ Kolijevka štamparstva kod Hrvata
  • 2.
    • UVOD
    • Ovu temu izabrali smo iz više razloga:
    • Čitajući istraživalačke radove mnogih povjesničara o pojavi prvih hrvatskih štamparija, zainteresirali smo se za to područje, kako bi došli do nekih spoznaja i rješenja na pitanja:
      • da li je najstariji Misal i Brevijar štampan na našem jeziku i pismu, u našem ličkom kraju - u Kosinju?
    • Također željeli smo saznati da li je istina da su talijanski povjesničari došli prvi do važnih podataka o Misalu i Brevijaru i to obznanili u akademijskim publikacijama na području Italije.
  • 3.
    • Cilj našeg istraživačkog rada bio je:
    • Proučavanje povijesnih dokumenata koji su vezani uz razvoj štamparstva, kao i uz povijesna zbivanja našeg ličkog kraja
    • Da se naša grupa poveže s arheolozima „Muzeja Like“ u Gospiću u daljnjem istraživanju u iskopavanju terena, gdje je nekad prema ostatcima bila ta štamparija.
    • Da posjetimo najstarije stanovnike Kosinjskog Bakovca i u razgovoru s njima saznamo što oni žele reći o svojoj nezaboravljenoj tradiciji - svojoj štampariji.
    • Da sklopimo suradnju s djelatnicima „Gradskog Muzeja“ Senj - jer mnogi podatci upućuju da u povijesti senjske štamparije treba tražiti podatke i o kosinjskoj štampariji.
  • 4.
    • U našem istraživalačkom radu koristili smo se nizom metoda i
    • dostupnom literaturom:
    • metodom rada na pismenim povijesnim podatcima:
      • isprave, povelje, knjige
    • metodom demonstracije:
      • stare skice, fotografije i slike
    • metodom razgovora – usmena predaja starijih stanovnika Kosinja
    • terenskim radom - na području Kosinjskog Bakovca
    • Odabir izvora i literature prilikom izrade rada:
    • „ Muzej Like“ Gospić
    • „ Gradski Muzej“ Senj
    • razgovor sa starijim stanovnicima Kosinja: Ante Špoljarić i Josip Stojević.
  • 5.
    • RAZRADA TEME
    • Prošlo je više od petsto godina, točnije 22. veljače
    • 1483. g. dovršeno je tiskanje prve hrvatske knjige
    • – „ Misal po zakonu rimskog dvora“, na
    • Crkvenoslavenskom jeziku, glagoljicom.
    • Predložak tom hrvatskom prvotisku bio je misal
    • „ Krbavskog kneza Novaka“ iz 1368. g., ali bez
    • oznake mjesta štampanja i drugih podataka.
    • Iako je u početku prihvaćena ali ne i potvrđena
    • tvrdnja da je Misal štampan u Veneciji, ali to bi
    • u kolofonu bilo zapisano ali kako toga nema u
    • tumačenju su se zato javile tri slutnje.
    • Jedna od njih ipak, da je Misal štampan na
    • domaćem tlu. Prvi takvu slutnju istaknuo je
    • 1867.g. Ivan Kukuljević Sakcinski u svojoj
    • biografiji hrvatskih knjiga na francuskom jeziku -
    • spomenuo Senj kao mjesto štampanja Misala.
    • Na temelju sačuvanih primjera prve hrvatske
    • tiskane knjige, zaključak je mnogih povjesničara
    • da bi bilo od osobite važnosti ustanoviti:
    • - „mjesto gdje je štampan Misal iz 1483g, tko ga je štampao i na čiju inicijativu?“.
  • 6.
    • Pokušavajući unijeti svjetlo u povijesno istraživanje prve štampane hrvatske knjige, isticana su i mjesta gdje su bile otvorene prve štamparije-Senj,Roča, Modruš.
    • Ipak ne smije se zanemariti, iako neuvaženo svjedočanstvo senjskog biskupa Sebastiana Glavinića koje je nastalo 1691g. a koji izričito tvrdi da je u Lici u Kosinju prije Krbavske bitke postojala glagoljska štamparija po kojoj je Kosinj bio slavan kod nas i u stranom svijetu.Također u Misalu iz 1483g. nalazi se nezapažena sigla od deset glagoljskih slova u slijepom tisku u kojem se krije potpis poznatog hrvatskog pisca tog vremena Leonarda Kolunića Broza. Još jedna je važna činjenica da i danas kod naroda u Kosinju živi snažna tradicija po kojoj je u njihovu mjestu u nekadašnjoj frankopanskoj kuli Ribnik,u Kosinjskom Bakovcu bila štamparija.
  • 7.
    • Uz štampariju bila je i crkva sv. Vida koja je prenesena u središte sela, gdje se i danas nalazi. Na pročelju crkve uzidana je kamena ploča s glagoljskim natpisima iz doba Anža Frankopana. Rukopisna Spomenica Kosinjske župe u kojoj bi se našli neki podatci o štampariji uništena je 1945.g.
    • Kad se malo dublje uđe u bit problema manje značajnih elemenata, kulturno- povijesnih podataka, i zapažanja S. Glavinića sa njegova putovanja po Lici, moglo bi se pretpostaviti da je postojala glagoljska štamparija u Kosinju.
  • 8.
    • To je Glavinić napisao u svom dnevniku te istakao da je svojim očima vidio glagoljske brevijare.
    • Da bi se moglo doći do potpune istine, gdje je štampan Misal u 1483.g., odgovor bi se trebao tražiti u geopolitičkim prilikama i neprilikama Hrvatske onog vremena.
    • U to vrijeme Hrvatskoj prijetila je opasnost od Turaka, sukob hrvatsko-mađarskog kralja M. Korvina i obitelji Frankopana, opasnost od Venecije, kao i sukobi unutar same obitelji Frankopan.
    • Zbog sukoba s kraljem Korvinom, Anž Frankopan gubi Senj i brinjski grad, te je prisiljen od svog sluge Jurja Kosinjskog posuditi grad Kosinj na sedam godina. Tako je Ivan Anž Frankopan stolovao u Kosinju oko godine 1483., kad je izdan Misal. Inače obitelji Frankopan bili su najizrazitiji nositelji kulturnog djelovanja u Hrvatskoj, a pritom su naročito njegovali hrvatski jezik i glagoljsku pismenost. Kako je Anž Frankopan bio poklonik venecijanske kulture ali pretežno je upotrebljavao glagoljske knjige iz toga se može pretpostaviti da je u Veneciji naručio određenu količinu glagoljskih izlivenih slova. Tako je Anž Frankopan Brinjski mogao doći u obzir kao osnivač, organizator i financijer štamparije u Kosinju.
  • 9.
    • Budući da je Anž Frankopan volio knjigu,
    • shvatio je da e proći jeftinije ako naruči
    • slova i zaposli štampara, nego da plaća
    • skupe pisare. Pretpostavka je da ga to
    • navelo da otvori u Kosinju štampariju.
    • Štamparske prese i slova nisu teška niti
    • velika pa su se lako mogle nositi iz
    • područja u područje.
    Tako je Anž Frankopan u tvrdom gradu Ribnik-u Kosinjskom Bakovcu otvorio svoju štampariju gdje se štampao Misal, donedavno nepoznati glagoljski brevijar iz godine 1491.g. koji se čuva nacionalnoj biblioteci u Veneciji. Sa Kosinjskom štamparijom i navedenim glagoljskim knjigama rukovodio je žakan Leonardo Broz.
  • 10.
    • Ako tipografski analiziramo glagoljski Misal iz 1483.g., vidjeti ćemo da je to knjiga od 219 listova, veličine 26,3x20,2 cm.Ovom Misalu nedostaje još jedan list, gdje bi se unesli opširni kolofoni, ali toga nije bilo što se može tumačiti na više načina. Ipak i na zadnjoj štamparskoj stranici Misala bilo je mjesta za oznaku štamparije, glavnog organizatora,f inancijera - ali nije unesena tko zna iz kojih razloga. Ako je štampani Misal našao kralj M.Korvin, branio mu je viteški moral da knjige uništi ali i da svoje ime upiše u kolofon, ali isto tako nije dozvolio da se upiše ime Anža Frankopana kao osnivača štamparije i mjesto njegova stolovanja, jer je bio njegov neprijatelj.
  • 11.
    • U jednom povijesnom momentu kad je štamparija već uveliko radila i privodila kraju štampanje Misala, vojska kralja M. Korvina zauzima Kosinj Anž Frankopan mora se povući i ostaviti Misal nedovršen.
    • Iz Glavinićevih zapisa proizlazi da je on vidio i neke Brevijare na kojima je bilo uneseno mjesto štampanja - Kosinj. Jedan primjerak štampanog glagoljskog Brevijara sa kalendariumom iz 1492.g. pronađen je u Veneciji, a pretpostavlja se da je štampan 1491.g.
    • I tom Brevijaru nedostaje završni list s kolofonom gdje se morala nalaziti ona bilješka o Kosinju kao mjestu štampanja. Iz tog Brevijara nestalo je i šest pergamentnih listova kalendariuma koji su kasnije nađeni u Vatikanskoj biblioteci.
    • Prema bibliografskom opisu taj Brevijar predstavlja knjigu od 380 listova veličine 16,1 x 11,5 cm.
    • Na početku knjige dodano je 8 listova za kalendarium
    • a na kraju knjige fali kvaternion od 8 listova na kojem je morao biti kolofon s bilješkom da je knjiga štampana u Kosinju.
  • 12.
    • Tipografska oprema crna i crvena štampa, upisivanje inicijala rukom, način paginiranja itd. govore da su ta dva rada istog čovjeka - Žakana Broza. Na temelju mnogih utisaka povjesničara koji su nabacili hipotezu da su knjige Misal iz 1483.g., Brevijar iz 1491.g. i Kvarezimal iz 1486.g. izrađene istim slovima, potpisane ezoteričnim Brozovim potpisom, djelo istog čovjeka Žakana Broza. Prema tome otpada pretpostavka da su navedene knjige odštampane u odvojenim štamparijama.
    • Deset godina kasnije (1493.) Turci pobijediše hrvatsku vojsku, nakon čega nastaje 198-godišnje klanje i paljenje hrvatske zemlje. U tom periodu sve je u Hrvatskoj propalo, stanovništvo se iselilo pa tako je nestala kosinjska štamparija.
    • Da nema Glavinićevih zapisa i tradicije koja živi u kosinjskom kraju, ne bi smo znali ni za tu štampariju. Mnoge kulturne tiskovine nestale su i zbog naše nebrige i podcjenjivanja svega što je naše vlastito.
    • Iz svih rasprava i neospornih povijesnih dokumenata, izlazi da taj problem gdje je štampan Misal i Brevijar nije riješen - niti skinut sa dnevnog reda nego naprotiv - da se tek postavi na dnevni red sa aspekta našeg nacionalnog teritorija specijalno Like, odnosno Kosinja.
  • 13.
    • ZAKLJUČAK
    • 1. -usprkos svim autoritetima koji su tvrdili da je Misal iz 1483.g. štampan u Veneciji nema nikakvih osnova i to treba napustiti jer u svakom mletačkom izdanju zapisano je da je knjiga tiskana u Veneciji.
    • 2. -zapise biskupa Glavinića kao provjerenog povijesnog svjedoka treba prihvatiti, koji je neosporno svjedočio da je u Kosinju 1483.g. postojala štamparija u kojoj je štampan Brevijar koje je on vidio al su se kasnije izgubili. Kasnije su to postojanje Brevijara potvrdili talijanski učenjaci Cronia i Cini.
    • 3. -uštampano ime, iako prikriveno Žakana Broza na Misalu iz 1483.g. jasno govori da je imao važnu funkciju pri štampanju navedenih glagoljskih knjiga.
    • 4. - Mora da je bio ili štampar-redaktor ili korektor. Također je bio odana osoba Anža Frankopana.
    • 5. - Ne treba zanemariti ni tradiciju stanovnika Kosinja koji i danas prepričavaju o nekadašnjoj štampariji što potkrepljuju pronađenim fragmentima pri obradi zemlje i metalnih dijelova štamparskih preša i štamparskih slova. Ako bi se prihvatili navedeni zaključci, mogla bi se stvoriti uvjerljiva slika o postojanju najstarije naše štamparije u Kosinju - u Lici, koji je tada bio centar jedne veoma bogate i visoke kulturne sredine.