Your SlideShare is downloading. ×
0
STRES<br />Mr.sc. Tomislav Peša<br />Predavanje: 09.12.2010.<br />Organizacija rekreacijskih aktivnosti<br />
Povijest naziva<br />Riječ stres potječe is srednjovjekovnog engleskog jezika “stress”, “to stress” i označavala je napor,...
Stres  kao opći  pojam<br />Uobičajeno shvaćanje stresa:<br />Nešto što nas živcira ili zabrinjava kao što je<br />bolest,...
Stres kao stanje organizma<br />Stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma te je potrebno ulaganje doda...
Reakcija organizma u stanju                           stresa<br />“ALARMNA REAKCIJA” – izraz opće mobilizacije obrambenih ...
Opći sindrom adaptacije<br />sposobnost organizma na neutraliziranje<br />negativnog djelovanjam stresa te<br />vlastitim ...
Uzroci pojave stresa<br />Svi uzročnici koji izazivaju reakciju organizma nazivaju se STRESORIMA:<br />-  ŠTETNI AGENSI<br...
Priroda životinjskog nagona<br />Borba ili bijeg– instiktivna reakcija životinje na opasnost u okruženju<br /><ul><li>Krv ...
Nadbubrežna žlijezda izlučuje veće količine hormona adrenalina i noradrenalina koji izazivaju reakciju
Mobilizira se veća količina ugljikohidrata, odnosno pospješuje se opskrba šećerom, izvorom energije
Mobilizira se rezervna masnoća  - povećana aktivnost mišića</li></li></ul><li>Nagonkaostresor<br />Čovjek reagira kao i ži...
Najčešće bolesti uzrokovane stresom<br />Stres djeluje u i pri  svakoj bolesti !!!<br />Čir na želucu ( poremećaj opskrbe ...
Pozitivni stres<br />- Stres je svakodnevna pojava – potiče nas na<br />akciju, djelovanje, razmišljanje, kreativnost,<br ...
Održavanje ravnoteže<br />Kako bi se spriječilo štetno djelovanje stresa na<br />organizam potrebno je održavati ravnotežu...
Tjelesna aktivnost<br />Stres mobilizira snage organizma “Borba-bijeg” efekt, odnosno ALARMNU REAKCIJU, budući čovjek ne r...
Čovjekosuđennakretanje<br />Mišić – najveći organ<br /><ul><li>“Homo movens”, da bi mišić normalno funkcionirao potrebno j...
 “Homo sedens”, moderno vrijeme tjera čovjeka da većinu svog vremena provodi u statičnom položaju, sjedenje ili ležanje, š...
Tjelesna, fizička aktivnost omogućava mišiću da ostane elastičan i fleksibilan i samim tim otporan na  djelovanje stresora...
Razumna prehrana<br />- Prehrana preventivno djeluje na utjecaje stresa<br />- pravilnim unosom namirnica pospješuje se<br...
Psihička higijena<br />Stres započinje već s mislima ili emocijama. Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda bi...
PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI<br />Pod pojmom “Psihosomatski poremećaji“,<br />podrazumijevaju se poremećaji funkcije nekog od<...
    Doživljen psihički stres ili duže doživljavanje psihičke napetosti dovodi do pojave nesanice, glavobolje, turobnog ras...
Psihohigijena, savjeti<br />Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode...
Obnova psihičke energije<br />Psihička energija se obnavlja u stanjima opuštenosti, u stanjima kad organizmu treba malo en...
Održivost higijene psihe<br />Smijeh, plač, vika<br />Razgovor, povjeravanje<br />Obitelj<br />Odmaranje<br />Hobi<br />Du...
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Stres i REKREACIJA prezentacija

5,118

Published on

0 Comments
3 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
5,118
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
91
Comments
0
Likes
3
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "Stres i REKREACIJA prezentacija"

  1. 1. STRES<br />Mr.sc. Tomislav Peša<br />Predavanje: 09.12.2010.<br />Organizacija rekreacijskih aktivnosti<br />
  2. 2. Povijest naziva<br />Riječ stres potječe is srednjovjekovnog engleskog jezika “stress”, “to stress” i označavala je napor, nevolju, ograničenje ili udarac<br />Povijest istraživanja stresa veže se uz Hansa Selyja koji je u svojim istraživanjima uočio stanje organizma koje se pojavljivalo kod bolesnika u ranim fazama oboljenja tzv.“nespecifični simptomi”<br /> Mučnina, vrtoglavica, groznica, slabost, pomanjkanje teka, bolovi u mišičima i sl.<br />- 1936. objavljuje prva razmatranja na temu te ih naziva “Biološki Stres”<br />
  3. 3. Stres kao opći pojam<br />Uobičajeno shvaćanje stresa:<br />Nešto što nas živcira ili zabrinjava kao što je<br />bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu,<br />promjene u životnim okolnostima bile pozitivne ili<br />negativne i sve ostale situacije koje zahtjevaju<br />prilagodbu na novonastale okolnosti<br />
  4. 4. Stres kao stanje organizma<br />Stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma te je potrebno ulaganje dodatnih napora i energije kako bi se povratila ravnoteža <br />Reakcija duha i tijela na nastale promjene<br />
  5. 5. Reakcija organizma u stanju stresa<br />“ALARMNA REAKCIJA” – izraz opće mobilizacije obrambenih snaga organizma<br />“STADIJ OTPORA” – tijelo jača te se odupire štetnom djelovanju do granice izdržljivosti<br />“STADIJ ISCRPLJENOSTI” – slabljenje organizma prelaženjem granice izdržljivosti gdje dolazi do trošenja rezervi snage i energije organizma<br />
  6. 6. Opći sindrom adaptacije<br />sposobnost organizma na neutraliziranje<br />negativnog djelovanjam stresa te<br />vlastitim snagama održati psihofizičku<br />ravnotežu i normalno funkcioniranje <br />organizma<br />
  7. 7. Uzroci pojave stresa<br />Svi uzročnici koji izazivaju reakciju organizma nazivaju se STRESORIMA:<br />- ŠTETNI AGENSI<br />štetne tvari koje biokemijski izazivaju stres<br />- FIZIOLOŠKI DOŽIVLJAJI<br />hladnoća, rad mišića, prijelomi, povrede, bolest, i sl.<br />- PSIHIČKI DOŽIVLJAJI<br />emocije, ushićenje, strah, trema, nesigurnost,<br />neodlučnost i sl.<br />
  8. 8. Priroda životinjskog nagona<br />Borba ili bijeg– instiktivna reakcija životinje na opasnost u okruženju<br /><ul><li>Krv otječe iz kože i unutrašnjih organa u mišiće (porkrvljenost mišića)
  9. 9. Nadbubrežna žlijezda izlučuje veće količine hormona adrenalina i noradrenalina koji izazivaju reakciju
  10. 10. Mobilizira se veća količina ugljikohidrata, odnosno pospješuje se opskrba šećerom, izvorom energije
  11. 11. Mobilizira se rezervna masnoća - povećana aktivnost mišića</li></li></ul><li>Nagonkaostresor<br />Čovjek reagira kao i životinja – tijelesne funkcije<br />reagiraju kao kod životinje<br />Misaone forme sprečavaju životinjsko djelovanje<br />“borba ili bijeg”<br />Misaona forma u sukobu sa tjelesnim reakcijama<br />- nakupljena, nerealizirana energija<br />PSIHOFIZIČKI DEBALANS – čovjek je sam sebi<br />stresor, misaone forme, odgoj, navike, moralni i<br />etički stavovi i sl. <br />
  12. 12. Najčešće bolesti uzrokovane stresom<br />Stres djeluje u i pri svakoj bolesti !!!<br />Čir na želucu ( poremećaj opskrbe želućanih stijenki krvlju uz pojačano lučenje želučane kiseline, želučana sluznica probavlja samu sebe)<br />Dijareja (probavne smetnje; uzrok loša hrana, strah)<br />Visok krvni tlak – niski krvni tlak (nesvjestica, trnci)<br />Poremećaj metabolizma <br />Ateroskleroza, najčešće oboljenje uzrokovano stresom<br />Pad imunološkog sustava<br />Depresija<br />
  13. 13. Pozitivni stres<br />- Stres je svakodnevna pojava – potiče nas na<br />akciju, djelovanje, razmišljanje, kreativnost,<br />produktivnost, sam rad, sve funkcije i djelovanja u<br />toku dana su potaknuta stresom<br />- Negativni aspekti stresa rezultiraju u slučaju<br />nekontroliranog raspolaganja svojom energijom<br />odnosno elementima održavanja ravnoteže<br />psihofizičkog stanja organizma<br />
  14. 14. Održavanje ravnoteže<br />Kako bi se spriječilo štetno djelovanje stresa na<br />organizam potrebno je održavati ravnotežu funkcija,<br />odnosno organizam mora biti u mogućnosti refleksno<br />suzbiti negativnu reakciju, a to se najbolje postiže<br />djelovanjem (preventivnim) na zdravlje i to<br />održavanjem:<br />Tijelesne aktivnosti<br />Razumne prehrane<br />Psihičke higijene<br />
  15. 15. Tjelesna aktivnost<br />Stres mobilizira snage organizma “Borba-bijeg” efekt, odnosno ALARMNU REAKCIJU, budući čovjek ne reagira nagonski kao životinja, potrebno je akumuliranu energiju potrošiti kako bi se tjelesne funkcije normalizirale<br />Usporedba<br />“koncentracija skakača u dalj, mobilizacija<br />sveukupne snage na skok i u trenutku najveće<br />koncentracije oduzima mu se pravo skoka”<br />
  16. 16. Čovjekosuđennakretanje<br />Mišić – najveći organ<br /><ul><li>“Homo movens”, da bi mišić normalno funkcionirao potrebno je kretanje, odnosno mišićna aktivnost
  17. 17. “Homo sedens”, moderno vrijeme tjera čovjeka da većinu svog vremena provodi u statičnom položaju, sjedenje ili ležanje, što dovodi do atrofije, zakržljalosti mišićnog organa, samim tim dolazi do slabije potencijalne obrane organizma od napada stresora, te izaziva grčenje i ukrućivanje mišića
  18. 18. Tjelesna, fizička aktivnost omogućava mišiću da ostane elastičan i fleksibilan i samim tim otporan na djelovanje stresora</li></li></ul><li>Pomanjkanje kretanja<br />- teško se održava tjelesna i psihička ravnoteža<br />- podložnost i najmanjem stresu je velika<br />- pojavljuju se vegetativne smetnje; nesanica, mlitavost, umor, bol u kostima, nervoze i sl.<br />- ateroskleroza i povećane masnoće u krvi<br />- povećana mogućnost srčanog infarkta<br />- dolazi do pomanjkanja kisika u svim stanicama organizma<br />- loša koncentracija i pamćenje<br />Kretanjem i fizičkom aktivnošću prevenira se negativan<br />utjecaj djelovanja stresora te se jača cijela konstitucija<br />tijela a samim tim i psihičke sposobnosti čovjeka<br />
  19. 19. Razumna prehrana<br />- Prehrana preventivno djeluje na utjecaje stresa<br />- pravilnim unosom namirnica pospješuje se<br /> funkcionalnost cijelog organizma kao i otpornost na<br /> stresne podražaje<br />Opći naćin prehrane kao preventiva stresu<br />1. Jesti dovoljno da se zadovolji osjećaj gladi<br />2. Konzumirati manje obroke više puta dnevno<br /> (manji stres na metabolizam i probavne funkcije organizma)<br />3. Nikad ne jesti u žurbi<br />
  20. 20. Psihička higijena<br />Stres započinje već s mislima ili emocijama. Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označenim kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano lučenje adrenalina. Samo nekoliko sekundi kasnije srčani, kao i ritam disanja se snažno ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice, te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, kao i produkcije inzulina i glukagona, kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom. <br />
  21. 21. PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI<br />Pod pojmom “Psihosomatski poremećaji“,<br />podrazumijevaju se poremećaji funkcije nekog od<br />tjelesnih organa ili sistema, izazvani psihičkom<br />napetosti ili doživljenim psihičkim stresom.<br />Razlike između PSP i poremećaja funkcije izazvane<br />bolešću nekog organa očituju se u slijedećem:<br />- Kod “PSP” javlja se prvo poremećaj funkcije nekog organa, a kasnije može doći i do pojave oštećenja i bolesti tog organa, u kom slučaju govorimo o “psihosomatskoj bolesti”.<br />- Kod organski uvjetovane bolesti, prvo se javlja obolenje nekog dijela tijela , a tek potom i poremećaj funkcije .<br />
  22. 22. Doživljen psihički stres ili duže doživljavanje psihičke napetosti dovodi do pojave nesanice, glavobolje, turobnog raspoloženja, osjećanja težine i pritiska u grudima, muke u želucu, preznojavanja, trnjenja u pojedinim dijelovima tijela, lupanja srca, oscilacija tlaka, brzog zamaranja i nesvjestica.<br /><ul><li> Navedeni simptomi se često izmjenjuju ili se više njih javlja u isto vrijeme, a uvijek je prisutan i strah.</li></li></ul><li>Prevencija razvoja psihosomatskih poremećaja<br />- Za prevenciju PSP najvažnije je da se što manje psihičke energije<br />izgubi u toku odrastanja i da se u svakodnevnom životu postigne<br />ravnoteža između potrošnje psihičke energije i obnavljanja.<br />Psihička energija se ne obnavlja spavanjem već budnim<br />smirivanjem, “autogenom” sugestijom na misaone forme.<br />- Za postizanje ravnoteže između obnavljanja i potrošnje psihičke<br />energije potrebno je utjecati na stil življenja svakog pojedinca, a<br />što se može postići populariziranjem sportskih aktivnosti i svih<br />drugih oblika rekreacije, te populariziranjem zdravog stila<br />življenja, bez korištenja adiktivnih psihoaktivnih suspstanci, kao<br />što su:<br />pušenje, alkohol, tablete i droga.<br />
  23. 23. Psihohigijena, savjeti<br />Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka. <br />Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovna tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.<br />
  24. 24. Obnova psihičke energije<br />Psihička energija se obnavlja u stanjima opuštenosti, u stanjima kad organizmu treba malo energije u “misaonom” sistemu, te se višak energije nakuplja kao buduća rezerva.<br /> treba upozoriti na činjenicu da se u toku sna “rezerva“<br /> psihičke energije ne obnavlja. U toku sna iz preostale<br /> hrane u želucu oslobađa se i psihička energija , koja u snu nije potrebna “misaonom” sistemu, te se odmah veže na “autonomni” nervni sistem.<br /> Radi toga se često u jutro lošije osjećamo: <br /> nikad ne leći punog želuca<br />
  25. 25. Održivost higijene psihe<br />Smijeh, plač, vika<br />Razgovor, povjeravanje<br />Obitelj<br />Odmaranje<br />Hobi<br />Duboka i smirena disanja<br />Ledeno / toplo tuširanje<br />Meditativne tehnike<br />
  26. 26. Zaključna razmatranja<br />Borba protiv stresa <br />neminovno uključuje tri osnovna segmenta<br />zdravlja:<br />1. Tjelesna/fizička aktivnost<br />2. Razumna/zdrava prehrana <br />3. Psihička higijena<br />Jedino brižljivim i svijesnim odnosom spram svih<br />navedenih segmenata moguća je održivost<br />psihofizičke ravnoteže organizma a samim tim i<br />otpornost na stresore kao potencijalih uzročnika<br />stresa i njegovih negativnih učinaka po organizam<br />
  27. 27. Literatura<br />Selye,H. Antistres program, kako prevladati stres, Prosvjeta Zagreb, 1996.<br />E.Aronson, T.D. Wilson, R.M. Akert, Socijalna psihologija, Mate d.o.o. Zagreb 2005.<br />Charles Spielberger, Stres i tjeskoba, izdavačka djelatnost Globus, Zagreb 1986.<br />Peter Tyrer, Kako živjeti sa stresom, Mladinska knjiga,<br /> Ljubljana – Zagreb 1991<br />Internet:<br /><ul><li>www.plivazdravlje.hr
  28. 28. www.poliklinika-harni.hr
  29. 29. www.bzaim.ba (neuropsihjijatrijska ordinacija, stručni rad – psihosomatski poremećaji)
  30. 30. www.hrana.com
  31. 31. www.zzjzpgz.hr (narodni zdravstveni list)
  32. 32. www.zdravljeizivot.com
  33. 33. www.vasezdravlje.com
  34. 34. www.pregled.com</li>
  1. A particular slide catching your eye?

    Clipping is a handy way to collect important slides you want to go back to later.

×