Stres i REKREACIJA   prezentacija
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Stres i REKREACIJA prezentacija

on

  • 5,252 views

 

Statistics

Views

Total Views
5,252
Views on SlideShare
5,252
Embed Views
0

Actions

Likes
2
Downloads
71
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

CC Attribution-NonCommercial-ShareAlike LicenseCC Attribution-NonCommercial-ShareAlike LicenseCC Attribution-NonCommercial-ShareAlike License

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Stres i REKREACIJA   prezentacija Stres i REKREACIJA prezentacija Presentation Transcript

  • STRES
    Mr.sc. Tomislav Peša
    Predavanje: 09.12.2010.
    Organizacija rekreacijskih aktivnosti
  • Povijest naziva
    Riječ stres potječe is srednjovjekovnog engleskog jezika “stress”, “to stress” i označavala je napor, nevolju, ograničenje ili udarac
    Povijest istraživanja stresa veže se uz Hansa Selyja koji je u svojim istraživanjima uočio stanje organizma koje se pojavljivalo kod bolesnika u ranim fazama oboljenja tzv.“nespecifični simptomi”
    Mučnina, vrtoglavica, groznica, slabost, pomanjkanje teka, bolovi u mišičima i sl.
    - 1936. objavljuje prva razmatranja na temu te ih naziva “Biološki Stres”
  • Stres kao opći pojam
    Uobičajeno shvaćanje stresa:
    Nešto što nas živcira ili zabrinjava kao što je
    bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu,
    promjene u životnim okolnostima bile pozitivne ili
    negativne i sve ostale situacije koje zahtjevaju
    prilagodbu na novonastale okolnosti
  • Stres kao stanje organizma
    Stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma te je potrebno ulaganje dodatnih napora i energije kako bi se povratila ravnoteža
    Reakcija duha i tijela na nastale promjene
  • Reakcija organizma u stanju stresa
    “ALARMNA REAKCIJA” – izraz opće mobilizacije obrambenih snaga organizma
    “STADIJ OTPORA” – tijelo jača te se odupire štetnom djelovanju do granice izdržljivosti
    “STADIJ ISCRPLJENOSTI” – slabljenje organizma prelaženjem granice izdržljivosti gdje dolazi do trošenja rezervi snage i energije organizma
  • Opći sindrom adaptacije
    sposobnost organizma na neutraliziranje
    negativnog djelovanjam stresa te
    vlastitim snagama održati psihofizičku
    ravnotežu i normalno funkcioniranje
    organizma
  • Uzroci pojave stresa
    Svi uzročnici koji izazivaju reakciju organizma nazivaju se STRESORIMA:
    - ŠTETNI AGENSI
    štetne tvari koje biokemijski izazivaju stres
    - FIZIOLOŠKI DOŽIVLJAJI
    hladnoća, rad mišića, prijelomi, povrede, bolest, i sl.
    - PSIHIČKI DOŽIVLJAJI
    emocije, ushićenje, strah, trema, nesigurnost,
    neodlučnost i sl.
  • Priroda životinjskog nagona
    Borba ili bijeg– instiktivna reakcija životinje na opasnost u okruženju
    • Krv otječe iz kože i unutrašnjih organa u mišiće (porkrvljenost mišića)
    • Nadbubrežna žlijezda izlučuje veće količine hormona adrenalina i noradrenalina koji izazivaju reakciju
    • Mobilizira se veća količina ugljikohidrata, odnosno pospješuje se opskrba šećerom, izvorom energije
    • Mobilizira se rezervna masnoća - povećana aktivnost mišića
  • Nagonkaostresor
    Čovjek reagira kao i životinja – tijelesne funkcije
    reagiraju kao kod životinje
    Misaone forme sprečavaju životinjsko djelovanje
    “borba ili bijeg”
    Misaona forma u sukobu sa tjelesnim reakcijama
    - nakupljena, nerealizirana energija
    PSIHOFIZIČKI DEBALANS – čovjek je sam sebi
    stresor, misaone forme, odgoj, navike, moralni i
    etički stavovi i sl.
  • Najčešće bolesti uzrokovane stresom
    Stres djeluje u i pri svakoj bolesti !!!
    Čir na želucu ( poremećaj opskrbe želućanih stijenki krvlju uz pojačano lučenje želučane kiseline, želučana sluznica probavlja samu sebe)
    Dijareja (probavne smetnje; uzrok loša hrana, strah)
    Visok krvni tlak – niski krvni tlak (nesvjestica, trnci)
    Poremećaj metabolizma
    Ateroskleroza, najčešće oboljenje uzrokovano stresom
    Pad imunološkog sustava
    Depresija
  • Pozitivni stres
    - Stres je svakodnevna pojava – potiče nas na
    akciju, djelovanje, razmišljanje, kreativnost,
    produktivnost, sam rad, sve funkcije i djelovanja u
    toku dana su potaknuta stresom
    - Negativni aspekti stresa rezultiraju u slučaju
    nekontroliranog raspolaganja svojom energijom
    odnosno elementima održavanja ravnoteže
    psihofizičkog stanja organizma
  • Održavanje ravnoteže
    Kako bi se spriječilo štetno djelovanje stresa na
    organizam potrebno je održavati ravnotežu funkcija,
    odnosno organizam mora biti u mogućnosti refleksno
    suzbiti negativnu reakciju, a to se najbolje postiže
    djelovanjem (preventivnim) na zdravlje i to
    održavanjem:
    Tijelesne aktivnosti
    Razumne prehrane
    Psihičke higijene
  • Tjelesna aktivnost
    Stres mobilizira snage organizma “Borba-bijeg” efekt, odnosno ALARMNU REAKCIJU, budući čovjek ne reagira nagonski kao životinja, potrebno je akumuliranu energiju potrošiti kako bi se tjelesne funkcije normalizirale
    Usporedba
    “koncentracija skakača u dalj, mobilizacija
    sveukupne snage na skok i u trenutku najveće
    koncentracije oduzima mu se pravo skoka”
  • Čovjekosuđennakretanje
    Mišić – najveći organ
    • “Homo movens”, da bi mišić normalno funkcionirao potrebno je kretanje, odnosno mišićna aktivnost
    • “Homo sedens”, moderno vrijeme tjera čovjeka da većinu svog vremena provodi u statičnom položaju, sjedenje ili ležanje, što dovodi do atrofije, zakržljalosti mišićnog organa, samim tim dolazi do slabije potencijalne obrane organizma od napada stresora, te izaziva grčenje i ukrućivanje mišića
    • Tjelesna, fizička aktivnost omogućava mišiću da ostane elastičan i fleksibilan i samim tim otporan na djelovanje stresora
  • Pomanjkanje kretanja
    - teško se održava tjelesna i psihička ravnoteža
    - podložnost i najmanjem stresu je velika
    - pojavljuju se vegetativne smetnje; nesanica, mlitavost, umor, bol u kostima, nervoze i sl.
    - ateroskleroza i povećane masnoće u krvi
    - povećana mogućnost srčanog infarkta
    - dolazi do pomanjkanja kisika u svim stanicama organizma
    - loša koncentracija i pamćenje
    Kretanjem i fizičkom aktivnošću prevenira se negativan
    utjecaj djelovanja stresora te se jača cijela konstitucija
    tijela a samim tim i psihičke sposobnosti čovjeka
  • Razumna prehrana
    - Prehrana preventivno djeluje na utjecaje stresa
    - pravilnim unosom namirnica pospješuje se
    funkcionalnost cijelog organizma kao i otpornost na
    stresne podražaje
    Opći naćin prehrane kao preventiva stresu
    1. Jesti dovoljno da se zadovolji osjećaj gladi
    2. Konzumirati manje obroke više puta dnevno
    (manji stres na metabolizam i probavne funkcije organizma)
    3. Nikad ne jesti u žurbi
  • Psihička higijena
    Stres započinje već s mislima ili emocijama. Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označenim kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano lučenje adrenalina. Samo nekoliko sekundi kasnije srčani, kao i ritam disanja se snažno ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice, te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, kao i produkcije inzulina i glukagona, kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.
  • PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI
    Pod pojmom “Psihosomatski poremećaji“,
    podrazumijevaju se poremećaji funkcije nekog od
    tjelesnih organa ili sistema, izazvani psihičkom
    napetosti ili doživljenim psihičkim stresom.
    Razlike između PSP i poremećaja funkcije izazvane
    bolešću nekog organa očituju se u slijedećem:
    - Kod “PSP” javlja se prvo poremećaj funkcije nekog organa, a kasnije može doći i do pojave oštećenja i bolesti tog organa, u kom slučaju govorimo o “psihosomatskoj bolesti”.
    - Kod organski uvjetovane bolesti, prvo se javlja obolenje nekog dijela tijela , a tek potom i poremećaj funkcije .
  • Doživljen psihički stres ili duže doživljavanje psihičke napetosti dovodi do pojave nesanice, glavobolje, turobnog raspoloženja, osjećanja težine i pritiska u grudima, muke u želucu, preznojavanja, trnjenja u pojedinim dijelovima tijela, lupanja srca, oscilacija tlaka, brzog zamaranja i nesvjestica.
    • Navedeni simptomi se često izmjenjuju ili se više njih javlja u isto vrijeme, a uvijek je prisutan i strah.
  • Prevencija razvoja psihosomatskih poremećaja
    - Za prevenciju PSP najvažnije je da se što manje psihičke energije
    izgubi u toku odrastanja i da se u svakodnevnom životu postigne
    ravnoteža između potrošnje psihičke energije i obnavljanja.
    Psihička energija se ne obnavlja spavanjem već budnim
    smirivanjem, “autogenom” sugestijom na misaone forme.
    - Za postizanje ravnoteže između obnavljanja i potrošnje psihičke
    energije potrebno je utjecati na stil življenja svakog pojedinca, a
    što se može postići populariziranjem sportskih aktivnosti i svih
    drugih oblika rekreacije, te populariziranjem zdravog stila
    življenja, bez korištenja adiktivnih psihoaktivnih suspstanci, kao
    što su:
    pušenje, alkohol, tablete i droga.
  • Psihohigijena, savjeti
    Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka.
    Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovna tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.
  • Obnova psihičke energije
    Psihička energija se obnavlja u stanjima opuštenosti, u stanjima kad organizmu treba malo energije u “misaonom” sistemu, te se višak energije nakuplja kao buduća rezerva.
    treba upozoriti na činjenicu da se u toku sna “rezerva“
    psihičke energije ne obnavlja. U toku sna iz preostale
    hrane u želucu oslobađa se i psihička energija , koja u snu nije potrebna “misaonom” sistemu, te se odmah veže na “autonomni” nervni sistem.
    Radi toga se često u jutro lošije osjećamo:
    nikad ne leći punog želuca
  • Održivost higijene psihe
    Smijeh, plač, vika
    Razgovor, povjeravanje
    Obitelj
    Odmaranje
    Hobi
    Duboka i smirena disanja
    Ledeno / toplo tuširanje
    Meditativne tehnike
  • Zaključna razmatranja
    Borba protiv stresa
    neminovno uključuje tri osnovna segmenta
    zdravlja:
    1. Tjelesna/fizička aktivnost
    2. Razumna/zdrava prehrana
    3. Psihička higijena
    Jedino brižljivim i svijesnim odnosom spram svih
    navedenih segmenata moguća je održivost
    psihofizičke ravnoteže organizma a samim tim i
    otpornost na stresore kao potencijalih uzročnika
    stresa i njegovih negativnih učinaka po organizam
  • Literatura
    Selye,H. Antistres program, kako prevladati stres, Prosvjeta Zagreb, 1996.
    E.Aronson, T.D. Wilson, R.M. Akert, Socijalna psihologija, Mate d.o.o. Zagreb 2005.
    Charles Spielberger, Stres i tjeskoba, izdavačka djelatnost Globus, Zagreb 1986.
    Peter Tyrer, Kako živjeti sa stresom, Mladinska knjiga,
    Ljubljana – Zagreb 1991
    Internet:
    • www.plivazdravlje.hr
    • www.poliklinika-harni.hr
    • www.bzaim.ba (neuropsihjijatrijska ordinacija, stručni rad – psihosomatski poremećaji)
    • www.hrana.com
    • www.zzjzpgz.hr (narodni zdravstveni list)
    • www.zdravljeizivot.com
    • www.vasezdravlje.com
    • www.pregled.com