Migration and integration, Opatija, 8.-10. studenog 2013.
Dan 2. – 9.11.2013.

„Izazovi pristupanja EU: novi Berlinski zid...
MIGRACIJE
-

Dojam „zatvaranja granica“ odrazio se i na poimanje migracijskih kretanja,
posebno u smislu imigracije državl...
sustava (Dublin Uredba - određivanje države članice odgovorne za odlučivanje o
zahtjevu za azil). Druga najčešće korištena...
-

Ovakav stav prepoznat je i u zaključcima Europskog vijeća (24.-24.10.2013.)
koje je također naglasilo važnost rješavanj...
-

Uspješno upravljanje migracijama znači korištenje njihovih prednosti,
razvijanjem odgovarajuće migracijske politike, ko...
- Pažnju i resurse je potrebno usmjeriti s posljedica na uzroke. Kroz promicanje
vrijednosti i standarda na kojima se izgr...
- Pažnju i resurse je potrebno usmjeriti s posljedica na uzroke. Kroz promicanje
vrijednosti i standarda na kojima se izgr...
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Izazovi pristupanja eu novi berlinski zid na hrvatskim (EU) granicama

182

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
182
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
1
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "Izazovi pristupanja eu novi berlinski zid na hrvatskim (EU) granicama "

  1. 1. Migration and integration, Opatija, 8.-10. studenog 2013. Dan 2. – 9.11.2013. „Izazovi pristupanja EU: novi Berlinski zid na hrvatskim (EU) granicama ili otvaranje vrata krijumčarenju i organiziranom kriminalu?“ - Odmah uvodno treba reći da pristupanje Hrvatske EU neće prouzročiti stvaranje novog „berlinskog zida“, niti će ono značiti olakšan protok ilegalne trgovine – odmjerenim i racionalnim sustavom upravljanja granicama (što Hrvatska i čini) biti će umanjeni rizici ilegalnih aktivnosti, bez značajnijeg negativnog utjecaja na legalni protok ljudi i roba. - Rješenje neće biti savršeno niti u jednom niti u drugom pogledu, ma koliko mi to željeli i trudili se. Stoga je neosporna činjenica je da će prekogranični protok ljudi i roba iz zemalja koje nisu članice EU biti u određenoj mjeri teži nego što je to bio prije 1.7.2013., kada su se pravne okolnosti promijenile stupanjem RH u punopravno članstvo EU. - Pristupanje Europskoj uniji stavilo je Hrvatsku u novi kontekst u odnosu na njeno „ne-Europsko“ okruženje pomicanjem vanjskih granica EU na granice Republike Hrvatske što nosi i veliku odgovornost. - Promjena konteksta zahtijevala je prilagodbu graničnih režima (uključujući vizni režim), izgradnju infrastrukture i uređivanje trgovinskih odnosa (CEFTA). To se prvenstveno reflektiralo na susjedne zemlje, ali i u odnosu na udaljenije zemlje s kojima Hrvatska ima intenzivnu komunikaciju tijekom turističke sezone ili trgovinske odnose. - Rečene prilagodbe stvorile su u dijelu javnosti tih zemalja percepciju barijera, snažniju nego što su realno postojeće teškoće, što je izazvalo određene izraze nezadovoljstva u zainteresiranim zemljama. Nažalost, politika je često sklona „uzjahati“ val javnog raspoloženja, što ne olakšava situaciju i nikome nije od koristi. - Utoliko je izrazito važno pružiti kvalitetnu i pravovremenu informaciju svim zainteresiranim stranama kako bi se svi na vrijeme mogli pripremiti i kako bi se smanjio prostor za negativne reakcije javnosti i političkih elita koje nisu utemeljene na činjenicama. - Važno je napomenuti da i u ovom kontekstu Hrvatska aktivno podupire napore svih susjednih zemalja na putu ka članstvu EU, jer se kroz proces postupnog usvajanja EU standarda postupno uklanjaju i postojeće prepreke za nesmetani prekogranični promet ljudi i roba.
  2. 2. MIGRACIJE - Dojam „zatvaranja granica“ odrazio se i na poimanje migracijskih kretanja, posebno u smislu imigracije državljana trećih država, ne-članica EU, preko vanjskih granica, u Hrvatsku i preko Hrvatske u druge države EU. - Nezakonite migracije svakako su problem kojem se treba posvetiti - u Hrvatskoj statistike vezane za nezakonitu migraciju kontinuirano rastu od 2010. u usporedbi s padom nezakonitih migracija od 2006. do 2009. godine. U 2011. broj je porastao gotovo dvostruko u odnosu na prethodno razdoblje (3 461 nezakoniti prelazak granice), a trendovi ne idu u smjeru smanjenja… - Uz povećanje, promijenjen je i karakter nezakonitih migracija - do 2010. godine Hrvatsku je obilježavao pojam tranzitne zemlje uz najveći broj nezakonitih migranata iz država jugoistočne Europe. Međutim, u 2013. godini, u nezakonitom prelasku hrvatske državne granice zatečeno je najviše državljana s područja Azije (npr.Afganistan - 557) i srednjeg/bliskog Istoka i sjevera Afrike. Akutni je problem državljana Sirije, čiji je broj u usporedbi s 2012. godinom narastao sa 64 na 341. Povezano s time je i povećanje broja zahtjeva za azil - podnijeti zahtjevi za azil u RH u 2013. godini također reflektiraju novonastale okolnosti - RH nije iznimka u odnosu na ostale DČ EU. U cijeloj EU, u samo tri mjeseca do lipnja 2013., broj zahtjeva za azil porastao je za 100.000, što je povećanje od 50% u odnosu na 2012. (Eurostat). Većina zahtjeva je iz Rusije, Sirije i Kosova. Ruski zahtjevi su većinom odbijeni (80%), dok su sirijskim izbjeglicama zahtjevi za azil prihvaćeni u 90% slučajeva. Po broju podnesenih zahtjeva najbrojniji su bili su tražitelji azila iz država zapadnog Balkana (16% svih zahtjeva, najviše iz Albanije). - Hrvatska je u proteklim godinama, u kontekstu pridruživanja EU, uložila znatne napore i sredstva u kapacitete za zbrinjavanje ilegalnih imigranata i tražitelja azila, pa tako u Hrvatskoj danas postoje smještajni kapaciteti od približno 800 mjesta. - Nakon liberalizacije viznog režima za neke zemlje zapadnog Balkana, nekoliko država članica EU osjetilo je značajan priljev osoba koje putuju bez viza u EU, kao i pojačanu zlouporabu azilnog postupka, tj. povećani broj neutemeljenih zahtjeva za odobrenja azila. Kao odgovor, EU uvodi mehanizam privremene suspenzije od izuzeća od viza za državljane trećih zemalja, u iznimnim situacijama, kada su za to zadovoljeni određeni uvjeti. - Rješavanje brojnih neopravdanih zahtjeva opterećuje nadležne službe država članica. Slijedom toga, ali i zbog ostalih koji koriste, tzv. Balkansku rutu, Hrvatska će imati značajne obveze prihvata tražitelja iz drugih država temeljem Dublinskog
  3. 3. sustava (Dublin Uredba - određivanje države članice odgovorne za odlučivanje o zahtjevu za azil). Druga najčešće korištena je Istočnoeuropska ruta. - Pojačani migracijski pritisci na koje ukazuje statistika odraz su nestabilnosti na Sredozemlju, gdje su izravno i u najvećoj mjeri pogođene zemlje na južnim vanjskim granicama EU – Cipar, Malta, Italija, Bugarska - koje su suočene s velikim priljevom izbjeglica iz ratom pogođenih područja, prvenstveno Sirije. - Nažalost, poteškoće s kojima se suočavaju EU zemlje, nisu najgora dimenzija fenomena - nažalost svjedoci smo tragičnih događaja poput onih u blizini talijanskog otoka Lampeduse ili Malte gdje je poginulo više stotina osoba. Prema zastrašujućim podacima Međunarodne organizacije za migracije, više od 25.000 ljudi utopilo se u Mediteranu u posljednjih 20 god. pokušavajući doći do Europe. Od njih, gotovo 4.000 umrlo je u protekle 2 godine, uglavnom uz obalu Lampeduse. - Ovi tragični događaji potaknuli su dodatnu raspravu između država članica u nastojanju pronalaska odgovarajućeg odgovora na kritičnu situaciju. Tako je JHA Vijeće (7.- 8.10.) istaknulo mjere koje se moraju koristiti: borba protiv trgovine ljudima, pomoć i ojačani dijalog sa zemljama podrijetla i tranzita, jačanje upravljanja vanjskim granicama EU, povećanje uključenosti Frontexa i suradnje s Europolom i Europskim uredom za potporu azilu, implementacija EUROSUR Uredbe (Europskog sustava nadzora granica). Osnovana je zajednička radna skupina za Mediteran (Task Force Mediteranean) kako bi se utvrdilo praktične mjere i alate koje bi se trebale koristiti u ovoj situaciji, a čiji je prvi sastanak održan 24. listopada. - Kao i većina drugih članica EU, Hrvatska podržava načelo solidarnosti i podjelu odgovornosti između država članica u sprječavanju novonastalih trendova nezakonitih migracija. Solidarnost se mora očitovati ne samo u vidu aktivnog sudjelovanja u raspravama, već i u ravnomjernom uključivanju u provedbu i financiranje mjera za kvalitetniju kontrolu vanjskih granica EU te smještaj i zbrinjavanje pristiglih izbjeglica i azilanata. Pojačanu podršku trebaju dobiti one članice EU koje su najizloženije prilivu izbjeglica u datom trenutku. - Mora se naglasiti da se Hrvatska, uočivši prevelik fokus na „kurativnim“ mjerama i „mehaničkoj“ prevenciji ulaska izbjeglica na teritorij EU, posebno zauzela za poduzimanje preventivnih mjera usmjerenih na izvore i uzroke koji generiraju izbjegličke i migracijsketokove. - Hrvatska se stoga snažno založila za uporabu financijskih sredstava EU, namijenjenih razvoju i humanitarnim projektima, za prihvatne centre u zemljama Sjeverne Afrike. Od početka krize u Siriji do danas Hrvatska je s 450.000 EUR pomogla stanovništvu Sirije. Humanitarnu pomoć pruža i Bugarskoj koja se bori s prihvatom velikog broja izbjeglica.
  4. 4. - Ovakav stav prepoznat je i u zaključcima Europskog vijeća (24.-24.10.2013.) koje je također naglasilo važnost rješavanja uzroka migracijskih tokova uključujući EU podršku razvoju i učinkovitu politiku povratka. - Primjer adresiranja problema na izvoru je, tzv. dijalog za migracije, mobilnost i sigurnost između EU i zemalja južnog Mediterana, inicijativa koju je EU pokrenula u cilju poboljšanja suradnje između EU i zemalja sjeverne Afrike, poticanjem njihove demokratske i gospodarske tranzicije te istovremenim doprinosom učinkovitijem sprječavanju ilegalnih migracija, u skladu i s Globalnim pristupom EU-a migracijama. Pored već ranijih aktivnosti s afričkim zemljama, ovime je dan poticaj za otvaranje dijaloga i sa zemljama kao što su Egipat, Tunis i Maroko. Smatra se kako su Mobility Partnerstva posljednjih godina postala jedna od glavnih politika vanjske dimenzije EU na području upravljanja međunarodnim migracijama. (Ukupan broj međunarodnih migranata porastao je sa 150 milijuna u 2000. na 214 milijuna u 2010. godini, a EU je najveći donator pomoći za razvoj u svijetu - između 2004. i 2012. godine, EK je financirala s gotovo 1 milijardu € preko 400 projekata vezanih uz migracije.) POZITIVNI POTENCIJAL MIGRACIJA - Generalno gledajući tendencija je migracije promatrati kroz negativnu prizmu, a taj trend je posebno naglašen u posljednje vrijeme, a slijedom aktualnih događaja koje smo ranije opisali. - U velikoj mjeri zanemaruje se aspekt zakonitih migracija odnosno pozitivni potencijal migracija kao faktora inovacija i razvoja, te kao elementa mogućeg odgovora na demografske izazove i manjak radne snage u pojedinim područjima EU - Ovakav pozitivan pristup se u određenoj mjeri reflektira u Komunikaciji EK "Maksimiziranje razvojnog utjecaja migracija" koju su u svibnju ove godine zajednički predstavili povjerenici Malmström (unutarnji poslovi) i Piebalgs (razvoj), a gdje EK iznosi ideje o međunarodnim migracijama i razvoju te globalnom upravljanju migracijama. Posebno se upozorava na poštivanje temeljnih prava migranata bez obzira na njihov pravni status, posvećivanje veće pozornosti povezanosti klimatskih promjena, pogoršanja okoliša i migracija i priznavanje "izazova koje rastuća urbanizacija i migracije donose gradovima i urbanim regijama". Predlaže se jačanje upravljanja migracijama kroz bilateralnu i regionalnu suradnju, uključivanje civilnog društva u proces i promicanje regionalne i globalne mobilnosti radne snage.
  5. 5. - Uspješno upravljanje migracijama znači korištenje njihovih prednosti, razvijanjem odgovarajuće migracijske politike, koja će ujedno doprinjeti poboljšanju javne percepcije imigranata koja je trenutno u europskim državama, posebno zahvaljujući ekonomskoj krizi, pogoršana. Nove studije pokazuju da imigranti imaju općenito pozitivan utjecaj na gospodarstvo. Migracije u DČ u pravilu rezultiraju povećanim doprinosom u proračun (npr. u UK od 2000. više od 25 milijardi funti), a pokazalo se da su migranti u pravilu čak i socijalnu pomoć koristili manje od lokalnog stanovništva, iako je upravo dodatno opterećenje sustava socijalnih davanja jedna od glasnih zamjerki u migracijskim kretanjima. - Intenziviranje migracija stanovništva odrazilo se i u Hrvatskoj, a ulaskom u EU, pitanje je zahtijevalo novi pristup, pa je članstvu u EU Hrvatska prilagodila i svoju Migracijsku politiku. Nova je usvojena za razdoblje 2013. do 2015., početkom ove godine, postavivši kao osnovni cilj „osigurati da migracijska kretanja u Republici Hrvatskoj budu u korist gospodarskog i socijalnog razvitka države i društva“, pri čemu „sva državna tijela, kao i ostali dionici, pravovremeno i usklađeno djeluju na pronalaženju djelotvornih odgovora na pozitivne i negativne učinke migracijskih kretanja“. A kako bi se ostvario zadani cilj, implementacija mjera u sklopu migracijske politike mora stvoriti preduvjete za poticanje onih migracijskih kretanja koja će doprinijeti poticanju gospodarskog rasta i napretka Republike Hrvatske, a koje će ujedno biti doprinos politici Europske unije u području migracija. - Od značajnijih područja koje obuhvaća Migracijska politika, posebno je za izdvojiti područje integracije stranaca u hrvatsko društvo, što zahtijeva međuresorni pristup državnih tijela, lokalne samouprave i civilnog društva. Operativnom provedbom planiranih zadaća bavi se i odgovarajuća radna skupina. U dosadašnjim aktivnostima, Radna skupina skupina je kroz identificiranje problema u području integracije migranata, te mogućih zakonskih zapreka, predložila Akcijski plan za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca, za razdoblje 2014.-2015. godine, koji je VRH donijela u srpnju o.g. - Ovime se Hrvatska pridružuje sveobuhvatnom pristupu pitanju migracija koji postupno postaje prevladavajući u EU. LIBERALNI POGLED - ZAKLJUČCI - Migracije su vrlo kompleksan fenomen, koji stalno poprima nove dimenzije i strukturu, te je stoga neizbježno da i rješenja budu kompleksna. To zahtijeva maksimalnu ozbiljnost i objektivnost, kako bi se izbjegla ideološki uvjetovana rješenja – čak ni liberalni idealizam nije primjeren u odnosu na fenomen migracija! - Migracije su multidimenzionalno pitanje. Pored kratkoročnih (i hitnih) mjera, usmjerenih na saniranje akutnih stanja, potrebno je pažljivo razraditi i implementirati mjere koje će dugoročno osigurati održivo upravljanje migracijama.
  6. 6. - Pažnju i resurse je potrebno usmjeriti s posljedica na uzroke. Kroz promicanje vrijednosti i standarda na kojima se izgradila EU, utječe se na razvoj demokratskih procesa, društvenog standarda, čime se postižu pozitivni učinci u „emitivnim“ zajednicama. One postaju bogatije, politički stabilnije i društveno odgovornije, čime se smanjuje potreba da se iste napuštaju. Dodatno, postepenim usklađivanjem sa standardima EU, kako na razini zajednice tako i na razini pojedinaca, olakšava se integracija migranata u primateljsku zajednicu. - Dodatni napori moraju se usmjeriti i za primateljsku zajednicu, kako bi se razbile neke postojeće predrasude, te prezentirali pozitivni učinci migracija. - Nikako se ne smije popustiti izolacionističkim porivima, koji su naročito naglašeni u kriznim vremenima poput ovih. Osobita je odgovornost liberala upravo o ovakvim vremenima da i u pogledu migracija očuva liberalni pristup. Hvala na pažnji! Primjeri: 1. Mjere u okviru Dijaloga uključuju jačanje kapaciteta za sprječavanje ilegalnih migracija, poboljšanje upravljanja granicama, readmisije ilegalnih migranata i borbu protiv krijumčarenja, a uspješan Dijalog rezultira iniciranjem, tzv. Partnerstva za mobilnost (Mobility Partnerships), koja se sastoje od zajedničkih političkih deklaracija EU i DČ, te trećih zemalja, te liste inicijativa koje će stranke deklaracije poduzeti jedna u odnosu na drugu. Svako Mobility Partnerstvo prilagođava se specifičnoj situaciji, te potrebama i interesima pojedine zemlje (npr. olakšavanje korištenje kanala za legalne migracije, utvrđivanje kvota za radna mjesta, kreiranje specifičnih programa, programa reintegracije i readmisije migranata u zemlju podrijetla, priznavanje stručnih i akademskih vještina i kvalifikacija, izdavanje višekratnih viza za određene skupine, kao što su studenti, znanstvenici i poslovni ljudi u skladu s EU viznim režimom, itd.). Zemlje-partnere potiče se da povećaju svoje kapacitete za upravljanje granicama i upravljanje sigurnosti podataka, da jačaju suradnju s FRONTEX-om, te se potiče razvoj suradnje u okviru EUROSUR-a, u borbi protiv trgovine i krijumčarenja ljudima, kao i sklapanje sporazuma o readmisiji s EU 2. Međudržavni ili EU pristup – primjer FRONTEX-a i prebacivanja odgovornosti 3. UK – disperziranje „socijalnih“ stambenih prostora, uspješan primjer izbjegavanja getoizacije – primjenjiv na imigrante?
  7. 7. - Pažnju i resurse je potrebno usmjeriti s posljedica na uzroke. Kroz promicanje vrijednosti i standarda na kojima se izgradila EU, utječe se na razvoj demokratskih procesa, društvenog standarda, čime se postižu pozitivni učinci u „emitivnim“ zajednicama. One postaju bogatije, politički stabilnije i društveno odgovornije, čime se smanjuje potreba da se iste napuštaju. Dodatno, postepenim usklađivanjem sa standardima EU, kako na razini zajednice tako i na razini pojedinaca, olakšava se integracija migranata u primateljsku zajednicu. - Dodatni napori moraju se usmjeriti i za primateljsku zajednicu, kako bi se razbile neke postojeće predrasude, te prezentirali pozitivni učinci migracija. - Nikako se ne smije popustiti izolacionističkim porivima, koji su naročito naglašeni u kriznim vremenima poput ovih. Osobita je odgovornost liberala upravo o ovakvim vremenima da i u pogledu migracija očuva liberalni pristup. Hvala na pažnji! Primjeri: 1. Mjere u okviru Dijaloga uključuju jačanje kapaciteta za sprječavanje ilegalnih migracija, poboljšanje upravljanja granicama, readmisije ilegalnih migranata i borbu protiv krijumčarenja, a uspješan Dijalog rezultira iniciranjem, tzv. Partnerstva za mobilnost (Mobility Partnerships), koja se sastoje od zajedničkih političkih deklaracija EU i DČ, te trećih zemalja, te liste inicijativa koje će stranke deklaracije poduzeti jedna u odnosu na drugu. Svako Mobility Partnerstvo prilagođava se specifičnoj situaciji, te potrebama i interesima pojedine zemlje (npr. olakšavanje korištenje kanala za legalne migracije, utvrđivanje kvota za radna mjesta, kreiranje specifičnih programa, programa reintegracije i readmisije migranata u zemlju podrijetla, priznavanje stručnih i akademskih vještina i kvalifikacija, izdavanje višekratnih viza za određene skupine, kao što su studenti, znanstvenici i poslovni ljudi u skladu s EU viznim režimom, itd.). Zemlje-partnere potiče se da povećaju svoje kapacitete za upravljanje granicama i upravljanje sigurnosti podataka, da jačaju suradnju s FRONTEX-om, te se potiče razvoj suradnje u okviru EUROSUR-a, u borbi protiv trgovine i krijumčarenja ljudima, kao i sklapanje sporazuma o readmisiji s EU 2. Međudržavni ili EU pristup – primjer FRONTEX-a i prebacivanja odgovornosti 3. UK – disperziranje „socijalnih“ stambenih prostora, uspješan primjer izbjegavanja getoizacije – primjenjiv na imigrante?

×