• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
Eu1
 

Eu1

on

  • 763 views

 

Statistics

Views

Total Views
763
Views on SlideShare
763
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
7
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Eu1 Eu1 Presentation Transcript

    •  
    • EUROPSKA UNIJA … je unija zemalja koju povezuju zajednički gospodarski, politički i društveni interesi.
    • Sadržaj
      • Povijesni pregled
      • Prvo proširenje - 1973.
      • Četvrto proširenje - 1995.
      • Treće proširenje - 1986.
      • Drugo proširenje - 1981.
      • Kriteriji
      • Sporazumi
      • Sljedeće prošitenje
      • EURO - €
      • Institucije
      • Peto proširenje - 1.5.2004.
      • SSP
      • Programi za mlade
      • Programi
      • Obrazovna politika
      • Ciljevi EU
      • Početak približavanja
      • Hrvatska i EU
      • Put ka članstvu
      • Zemlje osnivači
    • POVIJESNI PREGLED
      • 09.05.1950. – Schumanova deklaracija
      • 18.04.1951. – osnovan EZUČ
      • 25.03.1957. – u Rimu osnovani EEZ i Euroatom
      • 09./10.12.1974. – osnovano Europsko vijeće i donešena odluka da se zastupnici u EP biraju općim pravom glasa
      • 06./07.07.1978. – predstavljen program za Europski monetarni sustav (EMS)
      • 13.03.1979. – EMS počinje djelovati
      • 07. i 10.06.1979. – održani prvi opći izbori za 410 mjesta u EP
      • 17. i 28.02.1986 – potpisan Jedinstveni europski akt
      • 09.11.1989. – pad Berlinskog zida
      • 29.05.1990. – osnivanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
    • POVIJESNI PREGLED
      • 19.06.1990. – potpisan ugovor u Schengenu o ukidanju graničnih kontrola
      • 03.10.1990. – ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke
      • 07.02.1992. – u Maastrichtu potpisan ugovor o EU
      • 01.01.1993. – uvođenje jedinstvenog tržišta
      • studeni 1993. – ugovor iz Maastrichta stupa na snagu
      • 26.03.1995. – ugovor iz Schengena stupa na snagu
      • 01.01.1999. – 11 zemalja usvaja EURO
      • 26.02.2001. – potpisan sporazum u Nici
      • 01.01.2002. – EURO ulazi u optjecaj
      Natrag na sadržaj
    • ZEMLJE OSNIVAČI
    • Francuska
      • Glavni grad: Pariz
      • Površina: 549.000 km 2
      • Broj stanovnika: 59.551.227
      • Gustoća: 108 sta./km 2
      • GDP: 1540 mlrd $
      • GDP per capita: 25.700 $
    • Njemačka
      • Glavni grad: Berlin
      • Površina: 357.000 km 2
      • Broj stanovnika: 83.029.536
      • Gustoća: 233 sta./km 2
      • GDP: 2184 mlrd $
      • GDP per capita: 26.233 $
    • Italija
      • Glavni grad: Rim (Roma)
      • Površina: 301.230 km 2
      • Broj stanovnika: 57.679.825
      • Gustoća: 191 sta./km 2
      • GDP: 1438 mlrd $
      • GDP per capita: 24.915 $
    • Belgija
      • Glavni grad: Bruxelles
      • Površina: 30.230 km 2
      • Broj stanovnika: 10.258.762
      • Gustoća: 339 sta./km 2
      • GDP: 297,5 mlrd $
      • GDP per capita: 29.000 $
    • Nizozemska
      • Glavni grad: Hag (The Hague)
      • Površina: 41.532 km 2
      • Broj stanovnika: 15.981.472
      • Gustoća: 385 sta./km 2
      • GDP: 434 mlrd $
      • GDP per capita: 27.010 $
    • Luksemburg
      • Glavni grad: Luxemburg
      • Površina: 2.586 km 2
      • Broj stanovnika: 442.972
      • Gustoća: 171 sta./km 2
      • GDP: 19,8 mlrd $
      • GDP per capita: 44.586 $
      Natrag na sadržaj
    • Prvo proširenje - 1973.
      • Nakon dugotrajnih pregovora u članstvo tadašnje Europske ekonomske zajednice stupaju Irska, Velika Britanija i Danska.
    • Irska
      • Glavni grad: Dublin
      • Površina: 69.000 km 2
      • Broj stanovnika: 3.840.838
      • Gustoća: 56 sta./km 2
      • GDP: 111,3 mlrd $
      • GDP per capita: 28.662 $
    • Ujedinjeno Kraljevstvo
      • Glavni grad: London
      • Površina: 242.000 km 2
      • Broj stanovnika: 59.647.790
      • Gustoća: 246 sta./km 2
      • GDP: 1520 mlrd $
      • GDP per capita: 25.427 $
    • Danska
      • Glavni grad: Kopenhagen
      • Površina: 43.000 km 2
      • Broj stanovnika: 5.352.815
      • Gustoća: 124 sta./km 2
      • GDP: 155,5 mlrd $
      • GDP per capita: 28.963 $
      Natrag na sadržaj
    • Drugo proširenje - 1981.
      • 1981. godine u članstvo Europske ekonomske zajednice ulazi samo Grčka i to primarno zbog političkih razloga , tj. Grčka je primljena u ovu organizaciju unatoč protivnom mišljenju Europske komisije.
    • Grčka
      • Glavni grad: Atena
      • Površina: 131.990 km 2
      • Broj stanovnika: 10.623.835
      • Gustoća: 80 sta./km 2
      • GDP: 201,1 mlrd $
      • GDP per capita: 18.890 $
      Natrag na sadržaj
    • Treće proširenje - 1986.
      • U trećem proširenju 0 1. siječnja 1986. Europskoj ekonomskoj zajednici pridružile su se Portugal i Španjolska .
    • Portugal
      • Glavni grad: Lisabon (Lisbon)
      • Površina: 92.906 km 2
      • Broj stanovnika: 10.066.253
      • Gustoća: 108 sta./km 2
      • GDP: 181,8 mlrd $
      • GDP per capita: 18.048 $
    • Španjolska
      • Glavni grad: Madrid
      • Površina: 505.000 km 2
      • Broj stanovnika: 40.037.995
      • Gustoća: 79 sta./km 2
      • GDP: 828 mlrd $
      • GDP per capita: 20.660 $
      Natrag na sadržaj
    • Četvrto proširenje - 1995.
      • 1. siječnja 1995. su se Europskoj uniji (ugovorom iz Maastrihta EZUČ, EEZ i Euroatom spajaju se u EU) pridružili Austrija, Finska i Švedska .
    • Austrija
      • Glavni grad: Beč (Wien)
      • Površina: 83.858 km 2
      • Broj stanovnika: 8.150.835
      • Gustoća: 97 sta./km 2
      • GDP: 225,8 mlrd $
      • GDP per capita: 27.662 $
    • Švedska
      • Glavni grad: Stockholm
      • Površina: 449.964 km 2
      • Broj stanovnika: 8.875.053
      • Gustoća: 20 sta./km 2
      • GDP: 227,4 mlrd $
      • GDP per capita: 25.617 $
    • Finska
      • Glavni grad: Helsinki
      • Površina: 338 000 km 2
      • Broj stanovnika: 6.175.783
      • Gustoća: 19 sta./km 2
      • GDP: 136,2 mlrd $
      • GDP per capita: 26.275 $
      Natrag na sadržaj
    • Peto proširenje - 0 1. 0 5.2004.
    • Peto proširenje - 0 1. 0 5.2004.
      • U petom , najvećem do sada proširenju , Europskoj uniji pridružuje se 10 zemalja: Malta, Cipar, Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Litva, Latvija i Estonija
      • Dio zemalja pripada Luksemburškoj skupini iz 1997. To su: Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Cipar
      • Drugi dio zemalja pripada Helsinškoj skupini iz 1999. To su: Bugarska*, Litva, Latvija, Rumunjska*, Slovačka i Malta
      • * Bugarska i Rumunjska pripadaju ovoj skupini jer su tada počeli pregovori i postali su kandidati, ali one ne ulaze u EU u ovom proširenju
    • Malta
      • Glavni grad: Valleta
      • Površina: 315,6 km 2
      • Broj stanovnika: 394.583
      • Gustoća: 1250 sta./km 2
      • GDP: 7 mlrd $
      • GDP per capita: 17.610 $
      • Predala zahtjev: 16.07.1990.
      • Postaje kandidat: 1993.
    • Cipar
      • Glavni grad: Nikozija
      • Površina: 9250 km 2
      • Broj stanovnika: 766.000
      • Gustoća: 83 sta./km 2
      • GDP: 11,23 mlrd $
      • GDP per capita: 14.670 $
      • Predala zahtjev: 03.07.1990.
      • Postaje kandidat: 1993.
    • Slovenija
      • Glavni grad: Ljubljana
      • Površina: 20.253 km 2
      • Broj stanovnika: 1.930.132
      • Gustoća: 95 sta./km 2
      • GDP: 35,7 mlrd $
      • GDP per capita: 18.624 $
      • Predala zahtjev: 10.06.1996.
      • Postaje kandidat: 1997.
    • Mađarska
      • Glavni grad: Budimpešta
      • Površina: 93.030 km 2
      • Broj stanovnika: 10.106.017
      • Gustoća: 109 sta./km 2
      • GDP: 134,7 mlrd $
      • GDP per capita: 13.369 $
      • Predala zahtjev: 31.03.1994.
      • Postaje kandidat: 1997.
    • Češka
      • Glavni grad: Prag
      • Površina: 78.866 km 2
      • Broj stanovnika: 10.264.211
      • Gustoća: 130 sta./km 2
      • GDP: 155,9 mlrd $
      • GDP per capita: 15.199 $
      • Predala zahtjev: 17.01.1996.
      • Postaje kandidat: 1997.
    • Slovačka
      • Glavni grad: Bratislava
      • Površina: 49.034 km 2
      • Broj stanovnika: 5.414.937
      • Gustoća: 110 sta./km 2
      • GDP: 66 mlrd $
      • GDP per capita: 12.171 $
      • Predala zahtjev: 27.06.1995.
      • Postaje kandidat: 1999.
    • Poljska
      • Glavni grad: Varšava
      • Površina: 312.685 km 2
      • Broj stanovnika: 38.633.912
      • Gustoća: 124 sta./km 2
      • GDP: 368,1 mlrd $
      • GDP per capita: 9529 $
      • Predala zahtjev: 05.04.1994.
      • Postaje kandidat: 1997.
    • Latvija
      • Glavni grad: Riga
      • Površina: 64.589 km 2
      • Broj stanovnika: 2.385.231
      • Gustoća: 37 sta./km 2
      • GDP: 19,9 mlrd $
      • GDP per capita: 8.451 $
      • Predala zahtjev: 13.10.1995.
      • Postaje kandidat: 1999.
    • Litva
      • Glavni grad: Vilnius
      • Površina: 65.301 km 2
      • Broj stanovnika: 3.610.535
      • Gustoća: 55 sta./km 2
      • GDP: 29,2 mlrd $
      • GDP per capita: 8.108 $
      • Predala zahtjev: 08.12.1995.
      • Postaje kandidat: 1999.
    • Estonija
      • Glavni grad: Tallin
      • Površina: 45.227 km 2
      • Broj stanovnika: 1.423.316
      • Gustoća: 31 sta./km 2
      • GDP: 15,2 mlrd $
      • GDP per capita: 10.736 $
      • Predala zahtjev: 24.11.1995.
      • Postaje kandidat: 1997.
      Natrag na sadržaj
    • EU u brojkama prije petog proširenja 01.05.2004.
      • Površina: 3.237.296 km 2
      • Broj stanovnika: 379.714.991
      • Gustoća stanovništva: oko 117 sta. /km 2
      • GDP: 9.500.400.000.000 $ (9,5 bilijuna $)
      • GDP per capita: 25.020 $
    • EU u brojkama nakon proširenja 2004.
      • Površina: 3.975.847 km 2
      • Broj stanovnika: 454.643.865
      • Gustoća stanovništva: oko 114 sta. /km 2
      • GDP: 10.343.330.000.000 $ (10,3 bilijuna $)
      • GDP per capita: 22.750 $
      Natrag na sadržaj
    • INSTITUCIJE
      • V i jeće EU (Vijeće ministara)
      • Europska komisija
      • Europski parlament
      • Europsko vijeće
      • Sud pravde
      • Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija
      • Europski pravobranitelj
      • Europski revizijski sud
      • Europska središnja banka - ECB
      • Europska investicijska banka
      • Europski razvojni fond
      • Europski fond za regionalni razvoj
    • Vijeće Europske unij e / Vijeće ministara
      • N ajvažnije je tijelo Europske unije koje donosi odluke - predstavlja zakonodavnu vlast .
      • Sastanci ministara održavaju se u Bruxellesu, gdje je i sjedište Vijeća, dok se iznimno tijekom travnja, lipnja i listopada održavaju u Luxembourgu .
      • T renutno ima 15 članova (1 država = 1 član), a predviđeni maksimalni broj je 27 bez obzira na broj država članica .
    • Europska komisija
      • J edna je od pet temeljnih institucija EU, a ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole - predstavlja izvršnu vlast .
      • S astavljena od 20 članova .
      • Sjedište Komisije je u Bruxellesu .
    • Europski parlament
      • P redstavničko je tijelo svih stanovnika Europske unije .
      • B roji 626 zastupnika, a nakon proširenja 0 1. 0 5. imati će maksimalno 732 zastupnika, razmjerno broj u stanovnika država članica .
      • Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu .
      • Glavno tajništvo Parlamenta smješteno je u Luxembourgu .
    • Europsko v ijeće
      • Osnovano Jedinstvenim aktom, kao dio Vijeća EU.
      • Sastav:
          • šefovi država i vlada,
          • njihovi ministri vanjskih poslova,
          • zajedno s predsjednikom i dopredsjednikom Europske komisije.
      • Predsjedništvo: predsjeda šef države ili vlade zemlje koja predsjeda Vijećem ministara.
      • Sjedište u Bruxellesu.
      • Zadaće:
          • potaknuti izgradnju Europe na najvišoj razini,
          • uklinuti zapreke i kočnice,
          • utvrditi opće smjernice za gospodarsku i političku suradnju u Europi.
    • Sud pravde Europske zajednice
      • Sastavljen je od 15 sudaca i 9 nezavisnih odvjetnika .
      • Sjedište Suda je u Luxembourgu .
      • Ovlasti:
          • Sud pravde je vrhovna sudbena vlast,
          • Sud jamči usklađenost sa zakonom.
      • Njegova je funkcija odgovornost za izravnu primjenu prava Zajednice u određenim slučajevima i opća odgovornost za tumačenje odrednica prava EU.
    • Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija
      • Oba odbora sastoje se od 222 člana (od 01.05 bit će ih 350) koji se biraju na 4 godine i imaju savjetodavnu funkciju.
      • Gospodarski i socijalni odbor sačinjavaju predstavnici poslodavaca, radnika i skupina specifičnih područja.
      • Odbor regija zadužen je za područja: obrazovanja, mladih, kulture, zdravstva, ekonomske i socijalne suradnje, politike zaštite okoliša, socijalnih fondova, kvalificiranja radnika, prekogranične suradnje i prometa. Ima savjetodavnu funkciju.
      Natrag na sadržaj
    • EURO - €
      • 01.01.2002. – 12 europskih država, članica EMU-a, prihvaća zajedničku valutu EURO kao vlastitu, nacionalnu valutu.
      • Razlozi uvođenja EUR-a:
            • Jedinstvena valuta potiče zajedničko tržište
            • Izbjegavaju se provizije za razmjenu
            • Smanjeni su rizici od promjene tečajeva valuta zamalja
      • Dotadašnje članice imale su pravo izbora da li će uvesti € ili će zadržati svoju dotadašnju valutu, a nove članice nemaju tu mogučnost. To su iskoristile V.B., Danska i Švedska. Švedska je na referendumu 14.09.2003. odbila uvesti € bojeći se rasta cijena koji se dogodio u zemljama koje su uvele €.
    • Novčanice
    • Kovanice
    • Novčanice i kovanice €
      • O njima se brine Europska centralna banka (ECB).
      • Novčanice:
            • 01.01.2002. uvodi se 14,5 milijardi tiskanih novčanica u vrijednosti od 648.465 milijardi €.
          • Zaštita od krivotvorenja:
            • Papir od pamučnih niti, fluorescentne niti, vodeni znak, sigurnosna nit, metalizirana folija.
      • Kovanice:
            • 01.01.2002. uvodi se 50 milijardi komada kovanica u vrijednosti od 15.709 milijardi €. Sve su kovanice s prednje strane iste, a sa stražnje strane se razlikuju od države do države.
          • Zaštita od krivotvorenja:
            • Obrubi valoviti, nazupčani ili glatki.
      Natrag na sadržaj
    • Sporazumi
      • Tokom duge povijesti nastanka EU između zemalja članica potpisani su brojni sporazumi koji sada predstavljaju P ravnu stečevinu (Community acquis) i obvezni su za sve buduće č lanice, a trenutno imaju snagu ustava.
      • To su Pariški ugovor iz 1951., Rimski ugovor iz 1957., Jedinstveni europski akti iz 1987., Ugovor iz Masstrichta 1992., i druge brojne odluke s raznih sastanaka u Madridu, Luksemburgu,……
    • PARIŠKI SPORAZUM i RIMSKI UGOVORI
      • PARIŠKI SPORAZUM
      • 1951. u Parizu je potpisan sporazum o udruživanju Francuske i Njemačke industrije ugljena i čelika i time je nastala EZUČ (Europska zajednica za ugljen i čelik). Želja nije bila isključivo ekonomska korist već učiniti ideju ponovnog rata između Francuske i Njemačke nezamislivom.
      • RIMSKI UGOVOR
      • 1957. u Rimu je potpisa n ugovor između 6 zemalja (Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i Luksemburga) kojim su osnovana EEZ (Europska ekonomska zajednica), koja će kasnije biti osnova za EU i Euroatom ( E uropsko udruženje za atomsku energiju) .
    • JEDINSTVENI EUROPSKI AKTI
      • 1987. potpisani su Jedinstveni europski akti.
      • Tu pripada politika zaštite okoliša, istraživačka i tehnološka politika, kao i regionalna politika.
      • Preuzimanje ostvarenja slobodnog, povezanog tržišta kao cilja i njegovo definiranje u govorom, i
      • prvi put, ugovorna pravila za vanjskopolitičku suradnju država članica.
    • SPORAZUM IZ MAASTRICHTA
      • Ovim sporazumom EZUČ, EEZ i Euroatom se vežu u EU (Europsku uniju) kao novonastalu uniju kojom prethodne ne prestaju postojati. Potpisan 1992., a stupa na snagu 1993.
    • Amsterdamski ugovor
      • Potpisan 02.10. 1997. a na snagu je stupio 1. svibnja 1999.
      • Predviđa jačanje uloge EP , uvođenje fleksibilnosti, mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka...
      • Potpisalo ga je 15 ministara vanjskih poslova zemalja članica
    • Ugovor iz Nice
      • 2001.
      • promjene unutar institucija zbog proširenja
      • početak primjene 2005.
      • Europski parlament:
          • nova r a spodjela mjesta, maksimalno 700-732 zastupnika
      • Vijeće ministara:
          • novi prag kvalificirane većine
      • Europska komisija
          • novi sastav
      Natrag na sadržaj
    • Sljedeće proširenje
      • Predviđa se za 2007., a trenutni kandidati za ulazak u članstvo su Bugarska, Rumunjska i Turska.
      • Hrvatska se nada ulasku 2007. zajedno s ove tri države.
    • Turska
      • Glavni grad: Ankara
      • Površina: 779.452 km 2
      • Broj stanovnika: 66.493.970
      • Gustoća: 85 sta./km 2
      • GDP: 468 mlrd $
      • GDP per capita: 6.953 $
      • Predala zahtjev: 14.04.1987.
      • Postaje kandidat: 1999.
    • Bugarska
      • Glavni grad: Sofija
      • Površina: 110.912 km 2
      • Broj stanovnika: 7.707.495
      • Gustoća: 70 sta./km 2
      • GDP: 50,6 mlrd $
      • GDP per capita: 6.639 $
      • Predala zahtjev: 14.12.1995.
      • Postaje kandidat: 1999.
    • Rumunjska
      • Glavni grad: Bukurešt
      • Površina: 237.500 km 2
      • Broj stanovnika: 22.364.022
      • Gustoća: 94 sta./km 2
      • GDP: 152,70 mlrd $
      • GDP per capita: 6.842 $
      • Predala zahtjev: 22.06.1995.
      • Postaje kandidat: 1999.
      Natrag na sadržaj
    • Ugovor o Europskoj uniji Članak 49. (bivši Članak O) Svaka europska država koja poštuje načela navedena u Članku 6. Stavku 1. može zatražiti članstvo u Uniji. Svoj zahtjev treba uputiti Vijeću, koje odlučuje jednoglasno nakon konzultacija s Komisijom i nakon što dobije suglasnost Europskog parlamenta, koji odlučuje apsolutnom većinom svojih članova. Uvjeti primanja i prilagođavanja Ugovorima na temelju kojih je Unija osnovana i koje to primanje nužno zahtijeva, predmet su ugovora između država-članica i države-podnositeljice zahtjeva. Taj ugovor se podnosi na ratifikaciju svim državama potpisnicama u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima.
    • Kopenhaški kriterij – lipanj 1993. KRITERIJ IZ KOPENHAGENA
      • POLITIČKI :
      • demokracija i vladavina prava,
      • ljudska prava,
      • manjine.
      • EKONOMSKI:
      • tržišna ekonomija,
      • mogućnost odupiranja natjecateljskim prisilama i tržišnim silama unutar Unije.
      • OSTALI:
      • Usvajanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije (mogućnost usvajanja Acquisa) (administrativni kapacitet)
    • Kriterij konvergencije
      • Sve nove članice moraju prihvatiti euro kao svoju valutu, a za to treb a ju zadovoljiti kriterije konvergencije , a to su:
      • stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5% u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama,
      • smanjenje prekomjernog javnog duga,
      • smanjenje proračunskog deficita,
      • postizanje stabilnog tečaja,
      • prosječne nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije.
    • Madridski kriterij
      • Madridski kriterij odnosi se na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracija u EU. To predstavlja veliki zadatak reformiranja i moderniziranja državne uprave, smanjivanja javnih troškova i jačanja upravljana javnim sektorom.
      Natrag na sadržaj
    • Programi EU
      • EU pruža razne programe pomoći u razvoju i potic a nje razvoja industrije, poljoprivrede, poduzetništva, administracije i dr.
      • To su:
        • PHARE
        • CARDS
        • TEMPUS
        • SOCRATES
        • COMENIUS
        • ERASMUS
        • GRUNDTVIG
        • LINGUA
        • MINERVA
        • NARIC
        • ORTELIUS
        • GABRIEL
        • CORDIS
        • EURISTOTE
        • EUROINTERNET
        • EUI
        • EUROHISTAR
        • ...
    • PHARE
      • Ustanovljen je 1989. nakon pada komunizma s ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji.
      • Korisnici programa su 13 zemalja srednje i istočne Europe.
      • Ciljevi programa PHARE od 2000. do 2006. prvenstveno su usmjereni na izgradnju institucija neophodnih u procesu približavanja europskim integracijama te financiranje investicija u zemljama kandidatima za članstvo.
    • CARDS
      • CARDS je program tehničko-financijske pomoći državama jugoistočne Europe u procesu stabilizacije i pridruživanja.
      • Izravni korisnici su državna tijela, javne ili polujavne institucije, institucije koje pružaju pomoć poslovnim subjektima, zadrugama, udrugama, zakladama, i nevladinim organizacijama.
      • Politički preduvjeti za korištenje CARDS-a su poštivanje načela demokracije i vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.
    • Programi za visokoškolsko obrazovanje
      • TEMPUS – program suradnje između EU-a i zemalja srednje i istočne Europe u području visokoškolskog obrazovanja.
      • SOCRATES – krovni program EU-a za obrazovanje.
      • GRUNDTVIG – za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje.
      • LINGUA – za promicanje poučavanja i učenja stranih jezika.
      • MINERVA – za promicanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i učenju na daljinu.
      • ERASMUS – namijenjen području visokog školstva i potiče mobilnost studenata i profesora na području 30 europskih zemalja.
      Natrag na sadržaj
    • Programi i organizacije za mlade u RH
      • Euroyouth club – organizacija mladih kojoj je cilj suradnja hrvatske mladeži s mladima u Europi.
      • Europski parlament mladih – potiče aktivnosti mladih u kreiranju nove ujedinjene Europe.
      • ELSA – udruga studenata prava i mladih pravnika
      • AIESEC – najveća međunarodna studentska udruga, obuhvaća 800 sveučilišta u 83 zemlje.
      • HSA – Hrvatska studentska organizacija – bavi se zaštitom studentskih standarda i prava te promiče društveni, kulturni, i duhovni život studenata.
      • HAZ – okuplja studente i akademski obrazovane građane s ciljem unapređivanja sveučilišnog života, razvoja znanosti i međunarodne studentske suradnje.
    • Programi za mlade na europskoj razini
      • Opća uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu – nudi informacije o obrazovanju, stručnom usavršavanju i sportu.
      • Programi EU za mlade – informacije o politici EU-a usmjerene mladima u dobi od 15 do 25 godina.
      • Leonardo da Vinci – akcijski program EU-a za stručno usavršavanje.
      • EYCA – namijenjen osobama mlađim od 26 godina koja potiče razvoj turističke, kulturne i obrazovne pokretljivosti.
      • Uprava Vijeća Europe za mlade – sufinancira i pruža potporu obrazovnim i drugim aktivnostima koje su usmjerene prema mladima.
      • Europski forum mladih – promiče interese mladih na europskoj razini.
      • INFOmobil – pruža praktične informacije za mlade o putovanjima, studiranju te o životu i radu u europskim državama.
      • EUROCITIES GUIDE – vodič za putovanja po velikim europskom gradovima.
      • European Schoolnet – promiče uporabu novih informatičkih tehnologija u školama.
      • Pro Youth International – baza podataka o udrugama i institucijama koje se bave mladima.
      • AEGEE – organizira skupove posvećene obrazovanju, miru, kulturnoj razmjeni, europskoj ideji, itd.
      • EUSC – zastupa prava studenata i obrane njihovih interesa u području visokog školstva
      • EURODESK – projekt Europske komisije koji povezuje 23 države i oko 150 udruga mladih
      • Mladi za Europu – nastoji pridonijeti obrazovanju mladih, ponajprije razmjenama unutar EU-a i s trećim zemljama.
      • YONET – popis informacija o programima razmjene mladih, seminarima, inicijativama mladih te o mrežama i ustanovama koje traže partnere u radu s mladima.
      • Europski volonterski sustav – program za razmjenu mladih volontera u dobrotvornim programima lokalne uprave u drugoj europskoj državi.
      Natrag na sadržaj
    • Ciljevi EU
      • Cilj 1: Promiče dostizanje gospodarstva regija čiji razvoj zaostaje. Samo oni čiji je BDP po stanovniku manji od 75% od prosjeka Zajednice mogu biti uzeti u obzir. On prikriva 60-ak regija u 13 država članica. Cilj 1 prima 70% proračuna strukturalnih fondova, koji se dijeli između 4 fonda. 4 glavna prioritetna područja su osnovne infrastrukture, razvoj ljudskih resursa, ulaganje u istraživanje i inovacije i informatičko društvo.
      • Cilj 2: Pridonosi gospodarskoj i socijalnoj pretvorbi regija koje su u strukturalnim poteškoćama. Definirane su 4 kategorije područja koja se kvalificiraju:
          • područja koja prolaze kroz gospodarske promjene u industriji ili uslužnom sektoru,
          • ruralna područja u smanjenju,
          • urbana područja u teškoćama,
          • područja niske zaposlenosti koja ovise o ribarstvu.
      • Proračun za cilj 2 iznosi 22,5 milijarde € tijekom 7 godina.
      • Cilj 3: Podržava prilagođavanje i modernizaciju politika i sustava obrazovanja, izobrazbe i zapošljavanja. On služi kao referentni okvir za sve mjere poduzete na osnovu nove glave u zapošljavanju u Ugovoru iz Amsterdama i za rezultirajuću europsku strategiju. On ima proračun od 24,05 milijardi € tijekom 7 godina.
      Natrag na sadržaj
    • OBRAZOVNA POLIT I KA
      • “ Vrjednije je ulagati u ljude, nego li u sredstva za rad.”
      Ključna uloga znanja: Osobni i profesionalni razvitak Gospodarski i društveni razvitak
    • Obrazovna politika EU 1. Cjeloživotno učenje, kulturne i jezične osobitosti, otvorena metoda koordinacije 2. Utvrđivanje: -zajednički ciljevi -ključna kompetencija -proradba zajedničkih programa E-learning 3. UGOVORI EU: ZEMLJE SAME MOGU ODREDITI ŠTO ĆE IZABRATI (AUTONOMIJA ZEMLJE)
    • Europski obrazovni prostor
      • pristup kvalitetnom obrazovanju za sve ljude
      • obrazovanje po zahtjevima pojedinaca
      • prilagoditi načine obrazovanja s obzirom na primjenu za zaposlenje (dinamično okruženje)
      • primjenjivo obrazovanje unatoč promjenama
      • partnerski pristup
      • osposobiti ljude za sudjelovanje u društvu
      • uvid u potrebe onoga koji uči
      • učenje zajednica , lokalno i regionalno
      • uskladiti učenje s osobinama i potrebama osoba koje uče
    • Putevi do znanja Natrag na sadržaj
    • Hrvatska i EU
    • Uspostavljanje odnosa
      • od 1992. do 2001. Vijeće ministara EU-a početkom svake godine određuje Hrvatskoj trgovinske povlastice.
      • 1995. Hrvatska neko vrijeme bila uključena u Phare program pomoći.
      • ...
    • Europska pomoć RH
      • Hrvatska je uključena u brojne programe Europske unije preko kojih dobiva znatnu financijsku pomoć u razvoju slobodnog tržišnog gospodarstva i dr.
    • CARDS
      • Hrvatskoj je najvažniji program tehničko-financijske pomoći CARDS u koji su uključene, osim Hrvatske, i Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.
      • Prethodnica ovog programa je program Phare u koji je RH bila neko vrijeme 1995. uključena, ali je program zaustavljen zbog akcija Bljesak i Oluja.
      Natrag na sadržaj
    • Početak približavanja
      • 26.05.1999. Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije.
      • 10.06.1999. osvojen Pakt o stabilnosti.
      • 15.02.2000. održan prvi sastanak Zajedničke konzulativne skupine EU-RH
    • Hrva t ska u Vijeću Europe
      • Hrvatska je 06.11.1996. primljena u Vijeće Europe koje nije dio Europske unije, ali je svejedno to važan korak na putu RH u EU.
    • Vijeće Europe
      • 05.05.1949. u Londonu deset zemalja (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska) potpisuju ugovor kojim se osniva Vijeće Europe.
    • Ciljevi Vijeća Europe
      • Zalaže se za političku, socijalnu, pravnu i kulturnu suradnju u Europi.
      • Pomaže državama srednje i istočne Europe u društvenim reformama.
    • Povijest Vijeća Europe
      • 04.05.1950. u Rimu je potpisana Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe
      • 19.12.1954. potpisana je Europska kulturna konvencija.
      • 18.09.1959. Vijeće Europe osnovalo je Europski sud za ljudska prava.
      • 01.06.1972. u Starsbourgu je otvoren Europski centar za mladež Vijeća Europe.
      • 10.05.1990. Vijeće Europe osnovalo je Europsku komisiju za demokraciju putem prava.
      • 08./09.10.1993. u Beču usvojena Deklaracija kojom su određeni politički prioriteti u zaštiti nacionalnih manjina i u borbi protiv svih oblika rasizma, ksenofobije i netolerancije.
      • 04.04.1997. potpisana je Europska konvencija o ljudskim pravima i biomedicini.
      • 01.11.1998. u Stasbourgu je osnovan jedinstveni stalni Sud za ljudska prava.
      Natrag na sadržaj
    • SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
      • Privremeni Sporazum između RH i EU primjenjuje se od 01.01.2002. do stupanja na snagu SSP-a tj. dok SSP ne ratificiraju EP, Sabor RH i parlamenti država članica EU-a, a on uređuje trgovinska i s njima povezana pitanja.
    • Ratifikacija SSP-a
      • 5. prosinca 2001. Hrvatski sabor ratificirao SSP
      • 12. prosinca 2001. Europski parlament ratificirao SSP  
      • 28. siječnja 2002. Vijeće ministara EU potvrdilo Privremeni sporazum   
      • 21. veljače 2002. Austrija ratificirala SSP  
      • 17. travnja 2002. Irska ratificirala SSP   
      • 30. travnja 2002. Danska ratificirala SSP   
      • 12. srpnja 2002. Njemačka ratificirala SSP
      • 10. rujna 2002. Nizozemska ratificirala SSP
      • 19. rujna 2002. Španjolska ratificirala SSP   
      • 14. veljače 2003. Švedska ratificirala SSP   
      • 4. ožujka 2003. Francuska ratificirala SSP   
      • 3. lipnja 2003. Luxembourg ratificirao SSP   
      • 5. lipnja 2003. Grčka ratificirala SSP   
      • 1. srpnja 2003.   Portugal ratificirao SSP
      • 11. prosinca 2003.   Belgija ratificirala SSP
      • 19. prosinca 2003. Finska ratificirala SSP
    • SSP
      • SSP je početak sveobuhvatne pripreme za članstvo RH u EU.
      • SSP uređuje odnose između RH i EU u 3 temeljna područja:
        • Europske zajednice i njezinim gospodarskim aspektima,
        • zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,
        • suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima.
    • Sastavnice SSP-a
      • Opća načela
      • Politički dijalog
      • Slobodno kretanje robe, usluga, radnika i kapitala
      • Usklađivanje zakonodavstva
      • Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova
      • Politika suradnje
      • Financijska suradnja
      • Institucionalne, opće i završne odredbe
    • Opća načela SSP-a
      • Uspostava stabilnog europskog poretka
      • Razvoj civilnog društva i demokracije
      • Veće političke i gospodarske slobode
      • Pravo na povrat izbjeglica i raseljenih osoba
      • Slobodno tržišno gospodarstvo
      • Redoviti politički dijalog
      • Razvitak trgovine i ulaganja
      • Usklađivanje zakonodavstva
      • Provedba reforme i obnove
      Natrag na sadržaj
    • Hrvatska na putu ka članstvu
    • Predaja zahtjeva
      • RH je 21. veljače 2003. predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
      • Postoji mišljenje da je RH trebala pričekati s podnošenjem zahtjeva, a razlozi su:
          • trebalo se vidjeti kakva će biti iskustva nakon petog proširenja,
          • EU je trenutačno zaokupljena proširenjem na 10 novih zemalja,
          • trebalo se podnijeti zahtjev za članstvo tek nakon što RH ispuni obveze iz SSP-a.
      • ČEKA NAS JOŠ PUNO POSLA!
    • Kriteriji za RH
      • Osim političkog, gospodarskog i pravnog kriterija, ubrzo se pokazalo da je kao preduvjet za članstvo potrebno definirati i administativni kriterij.
      • RH ima loš i nesređen administrativni sustav, i kao preduvjet za ulazak u EU potrebno je to riješiti.
      • Hrvatskoj se još stavlja kao dodatni kriterij suradnja s Haaškim sudom.
    • Pitanja EU i odgovori RH
      • Europska unija je hrvatskoj poslala pitanja s područja gospodarstva, politike, zakonodavstva, administracije i dr. da bi lakše mogla donijeti procjenu sposobnosti RH pristupanju EU.
      • Bivši hrvatski premjer Ivica Račan je 10. listopada 2003. odnio u Bruxelles odgovore na pitanja EU.
    • Pogodnosti, nedostaci i zanimljivosti ulaska RH u EU
      • NEDOSTACI:
      • kratkoročno visoki troškovi,
      • stvaranje pritiska na domaću prehrambenu industriju,
      • gubljenje dijela suvereniteta tj. njegovo prenošenje na zajedničko donošenje odluka,
      • mogućnost uvoza genetski modificirane hrane.
      • ZANIMLJIVOSTI:
      • veći broj mlađih građana RH je zainteresiranije za ulazak u EU nego starije građanstvo,
      • proces približavanja RH EU provodi vlada RH kao nositelj izvršne vlasti,
      • RH je predala pismo namjere za pridruživanje EU u Ateni, a zahtjev za članstvo u Bruxellesu.
      • POGODNOSTI:
      • povećanje ugleda RH,
      • uključenje u stabilno političko i gospodarsko okruženje,
      • mogućnost suodlučivanja u razvoju politike koja se tiče budućnosti Europe,
      • pristup unutarnjem tržištu EU,
      • povećanje mogućnosti za rast izvoza,
      • bolji pristup kapitalu, znanju i tehnologijama u Uniji,
      • otvorenje obrazovnih mogućnosti za hrvatske građane,
      • pristup fondovima EU,
      • rast životnog standarda,
      • smanjenje cijena i kamatnih stopa zbog očekivane konkurencije,
      • ukidanje carine na neke proizvode,
      • povećanje stranog kapitala.
    • Postupak kandidature za članstvo
    • Mišljenje Europske komisije
      • 20.04.2004. – Europska komisija preporučila je Vijeću EU da s Hrvatskom otvori pregovore o članstvu.
      • U avisu se ističe da Hrvatska treba poduzeti dodatne napore na području prava manjina, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa , regionalne suradnje i borbe protiv korupcije.
      • Komisija prosljeđuje avis Europskom vijeću, koje treba odlučiti datum početka pregovora i kandidatskom statusu.
    • Iz r adili: 3. c, ekonomisti
      • Literatura:
      • 100 pitanja o europskim integracijama – MEI, 2002.
      • Hrvatska na putu u Europsku uniju: Od kandidature do članstva – MEI, 2003.
      • Dan Europe – MEI, 2002.
      • Program CARDS u Republici Hrvatskoj – MEI
      • Što Hrvatskoj donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – MEI, 2001.
      • Mali leksikon europskih integracija – MEI, 2001.
      • Europska unija u 10 lekcija – Pascal Fontaine, 1998.
      • Novi poticaji za europsku mladež – Bijela knjiga europske komisije, 2002.
      • Pojmovnik – Institucije, politike i proširenje Europske unije – Europska komisija, 2003.
      • Europa u Hrvatskoj – MEI
      • Praktični vodić kroz labirint EU
      • Euroforum – publikacija MEI-a – svi brojevi
      • BDP svijeta 2002. – prilog časopisu Meridijani od veljače 2004. – osnovni izvor podataka: CIA FACT BOOK 2003.
      • www.mei.hr , www.google.com ...
      • i još brojni drugi
      • POSEBNA ZAHVALA AUTORIMA SVIH KNJIGA I WEB-STRANICA, I SVIM ZAPOSLENIMA U MINISTARSTVU ZA EUROPSKE INTEGRACIJE.
      • Literaturu obradili:
      • Buotić Mia
      • Čular Marko
      • Dajak Vesna
      • Karan Ivana
      • Malčak Mario
      • Matić Ivana
      • Perić Maja
      • Režić Anita
      • Škrabal Marija
      • Šolić Antonela
      • Vereget Hasema
      • Žaja Ana
      • Kom p jutorski obradili:
      • Čular Marko
      • Dajak Vesna
      • Malčak Mario