Your SlideShare is downloading. ×
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
608
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
9
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1.  
  • 2. EUROPSKA UNIJA … je unija zemalja koju povezuju zajednički gospodarski, politički i društveni interesi.
  • 3. Sadržaj
    • Povijesni pregled
    • Prvo proširenje - 1973.
    • Četvrto proširenje - 1995.
    • Treće proširenje - 1986.
    • Drugo proširenje - 1981.
    • Kriteriji
    • Sporazumi
    • Sljedeće prošitenje
    • EURO - €
    • Institucije
    • Peto proširenje - 1.5.2004.
    • SSP
    • Programi za mlade
    • Programi
    • Obrazovna politika
    • Ciljevi EU
    • Početak približavanja
    • Hrvatska i EU
    • Put ka članstvu
    • Zemlje osnivači
  • 4. POVIJESNI PREGLED
    • 09.05.1950. – Schumanova deklaracija
    • 18.04.1951. – osnovan EZUČ
    • 25.03.1957. – u Rimu osnovani EEZ i Euroatom
    • 09./10.12.1974. – osnovano Europsko vijeće i donešena odluka da se zastupnici u EP biraju općim pravom glasa
    • 06./07.07.1978. – predstavljen program za Europski monetarni sustav (EMS)
    • 13.03.1979. – EMS počinje djelovati
    • 07. i 10.06.1979. – održani prvi opći izbori za 410 mjesta u EP
    • 17. i 28.02.1986 – potpisan Jedinstveni europski akt
    • 09.11.1989. – pad Berlinskog zida
    • 29.05.1990. – osnivanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
  • 5. POVIJESNI PREGLED
    • 19.06.1990. – potpisan ugovor u Schengenu o ukidanju graničnih kontrola
    • 03.10.1990. – ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke
    • 07.02.1992. – u Maastrichtu potpisan ugovor o EU
    • 01.01.1993. – uvođenje jedinstvenog tržišta
    • studeni 1993. – ugovor iz Maastrichta stupa na snagu
    • 26.03.1995. – ugovor iz Schengena stupa na snagu
    • 01.01.1999. – 11 zemalja usvaja EURO
    • 26.02.2001. – potpisan sporazum u Nici
    • 01.01.2002. – EURO ulazi u optjecaj
    Natrag na sadržaj
  • 6. ZEMLJE OSNIVAČI
  • 7. Francuska
    • Glavni grad: Pariz
    • Površina: 549.000 km 2
    • Broj stanovnika: 59.551.227
    • Gustoća: 108 sta./km 2
    • GDP: 1540 mlrd $
    • GDP per capita: 25.700 $
  • 8. Njemačka
    • Glavni grad: Berlin
    • Površina: 357.000 km 2
    • Broj stanovnika: 83.029.536
    • Gustoća: 233 sta./km 2
    • GDP: 2184 mlrd $
    • GDP per capita: 26.233 $
  • 9. Italija
    • Glavni grad: Rim (Roma)
    • Površina: 301.230 km 2
    • Broj stanovnika: 57.679.825
    • Gustoća: 191 sta./km 2
    • GDP: 1438 mlrd $
    • GDP per capita: 24.915 $
  • 10. Belgija
    • Glavni grad: Bruxelles
    • Površina: 30.230 km 2
    • Broj stanovnika: 10.258.762
    • Gustoća: 339 sta./km 2
    • GDP: 297,5 mlrd $
    • GDP per capita: 29.000 $
  • 11. Nizozemska
    • Glavni grad: Hag (The Hague)
    • Površina: 41.532 km 2
    • Broj stanovnika: 15.981.472
    • Gustoća: 385 sta./km 2
    • GDP: 434 mlrd $
    • GDP per capita: 27.010 $
  • 12. Luksemburg
    • Glavni grad: Luxemburg
    • Površina: 2.586 km 2
    • Broj stanovnika: 442.972
    • Gustoća: 171 sta./km 2
    • GDP: 19,8 mlrd $
    • GDP per capita: 44.586 $
    Natrag na sadržaj
  • 13. Prvo proširenje - 1973.
    • Nakon dugotrajnih pregovora u članstvo tadašnje Europske ekonomske zajednice stupaju Irska, Velika Britanija i Danska.
  • 14. Irska
    • Glavni grad: Dublin
    • Površina: 69.000 km 2
    • Broj stanovnika: 3.840.838
    • Gustoća: 56 sta./km 2
    • GDP: 111,3 mlrd $
    • GDP per capita: 28.662 $
  • 15. Ujedinjeno Kraljevstvo
    • Glavni grad: London
    • Površina: 242.000 km 2
    • Broj stanovnika: 59.647.790
    • Gustoća: 246 sta./km 2
    • GDP: 1520 mlrd $
    • GDP per capita: 25.427 $
  • 16. Danska
    • Glavni grad: Kopenhagen
    • Površina: 43.000 km 2
    • Broj stanovnika: 5.352.815
    • Gustoća: 124 sta./km 2
    • GDP: 155,5 mlrd $
    • GDP per capita: 28.963 $
    Natrag na sadržaj
  • 17. Drugo proširenje - 1981.
    • 1981. godine u članstvo Europske ekonomske zajednice ulazi samo Grčka i to primarno zbog političkih razloga , tj. Grčka je primljena u ovu organizaciju unatoč protivnom mišljenju Europske komisije.
  • 18. Grčka
    • Glavni grad: Atena
    • Površina: 131.990 km 2
    • Broj stanovnika: 10.623.835
    • Gustoća: 80 sta./km 2
    • GDP: 201,1 mlrd $
    • GDP per capita: 18.890 $
    Natrag na sadržaj
  • 19. Treće proširenje - 1986.
    • U trećem proširenju 0 1. siječnja 1986. Europskoj ekonomskoj zajednici pridružile su se Portugal i Španjolska .
  • 20. Portugal
    • Glavni grad: Lisabon (Lisbon)
    • Površina: 92.906 km 2
    • Broj stanovnika: 10.066.253
    • Gustoća: 108 sta./km 2
    • GDP: 181,8 mlrd $
    • GDP per capita: 18.048 $
  • 21. Španjolska
    • Glavni grad: Madrid
    • Površina: 505.000 km 2
    • Broj stanovnika: 40.037.995
    • Gustoća: 79 sta./km 2
    • GDP: 828 mlrd $
    • GDP per capita: 20.660 $
    Natrag na sadržaj
  • 22. Četvrto proširenje - 1995.
    • 1. siječnja 1995. su se Europskoj uniji (ugovorom iz Maastrihta EZUČ, EEZ i Euroatom spajaju se u EU) pridružili Austrija, Finska i Švedska .
  • 23. Austrija
    • Glavni grad: Beč (Wien)
    • Površina: 83.858 km 2
    • Broj stanovnika: 8.150.835
    • Gustoća: 97 sta./km 2
    • GDP: 225,8 mlrd $
    • GDP per capita: 27.662 $
  • 24. Švedska
    • Glavni grad: Stockholm
    • Površina: 449.964 km 2
    • Broj stanovnika: 8.875.053
    • Gustoća: 20 sta./km 2
    • GDP: 227,4 mlrd $
    • GDP per capita: 25.617 $
  • 25. Finska
    • Glavni grad: Helsinki
    • Površina: 338 000 km 2
    • Broj stanovnika: 6.175.783
    • Gustoća: 19 sta./km 2
    • GDP: 136,2 mlrd $
    • GDP per capita: 26.275 $
    Natrag na sadržaj
  • 26. Peto proširenje - 0 1. 0 5.2004.
  • 27. Peto proširenje - 0 1. 0 5.2004.
    • U petom , najvećem do sada proširenju , Europskoj uniji pridružuje se 10 zemalja: Malta, Cipar, Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Litva, Latvija i Estonija
    • Dio zemalja pripada Luksemburškoj skupini iz 1997. To su: Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Cipar
    • Drugi dio zemalja pripada Helsinškoj skupini iz 1999. To su: Bugarska*, Litva, Latvija, Rumunjska*, Slovačka i Malta
    • * Bugarska i Rumunjska pripadaju ovoj skupini jer su tada počeli pregovori i postali su kandidati, ali one ne ulaze u EU u ovom proširenju
  • 28. Malta
    • Glavni grad: Valleta
    • Površina: 315,6 km 2
    • Broj stanovnika: 394.583
    • Gustoća: 1250 sta./km 2
    • GDP: 7 mlrd $
    • GDP per capita: 17.610 $
    • Predala zahtjev: 16.07.1990.
    • Postaje kandidat: 1993.
  • 29. Cipar
    • Glavni grad: Nikozija
    • Površina: 9250 km 2
    • Broj stanovnika: 766.000
    • Gustoća: 83 sta./km 2
    • GDP: 11,23 mlrd $
    • GDP per capita: 14.670 $
    • Predala zahtjev: 03.07.1990.
    • Postaje kandidat: 1993.
  • 30. Slovenija
    • Glavni grad: Ljubljana
    • Površina: 20.253 km 2
    • Broj stanovnika: 1.930.132
    • Gustoća: 95 sta./km 2
    • GDP: 35,7 mlrd $
    • GDP per capita: 18.624 $
    • Predala zahtjev: 10.06.1996.
    • Postaje kandidat: 1997.
  • 31. Mađarska
    • Glavni grad: Budimpešta
    • Površina: 93.030 km 2
    • Broj stanovnika: 10.106.017
    • Gustoća: 109 sta./km 2
    • GDP: 134,7 mlrd $
    • GDP per capita: 13.369 $
    • Predala zahtjev: 31.03.1994.
    • Postaje kandidat: 1997.
  • 32. Češka
    • Glavni grad: Prag
    • Površina: 78.866 km 2
    • Broj stanovnika: 10.264.211
    • Gustoća: 130 sta./km 2
    • GDP: 155,9 mlrd $
    • GDP per capita: 15.199 $
    • Predala zahtjev: 17.01.1996.
    • Postaje kandidat: 1997.
  • 33. Slovačka
    • Glavni grad: Bratislava
    • Površina: 49.034 km 2
    • Broj stanovnika: 5.414.937
    • Gustoća: 110 sta./km 2
    • GDP: 66 mlrd $
    • GDP per capita: 12.171 $
    • Predala zahtjev: 27.06.1995.
    • Postaje kandidat: 1999.
  • 34. Poljska
    • Glavni grad: Varšava
    • Površina: 312.685 km 2
    • Broj stanovnika: 38.633.912
    • Gustoća: 124 sta./km 2
    • GDP: 368,1 mlrd $
    • GDP per capita: 9529 $
    • Predala zahtjev: 05.04.1994.
    • Postaje kandidat: 1997.
  • 35. Latvija
    • Glavni grad: Riga
    • Površina: 64.589 km 2
    • Broj stanovnika: 2.385.231
    • Gustoća: 37 sta./km 2
    • GDP: 19,9 mlrd $
    • GDP per capita: 8.451 $
    • Predala zahtjev: 13.10.1995.
    • Postaje kandidat: 1999.
  • 36. Litva
    • Glavni grad: Vilnius
    • Površina: 65.301 km 2
    • Broj stanovnika: 3.610.535
    • Gustoća: 55 sta./km 2
    • GDP: 29,2 mlrd $
    • GDP per capita: 8.108 $
    • Predala zahtjev: 08.12.1995.
    • Postaje kandidat: 1999.
  • 37. Estonija
    • Glavni grad: Tallin
    • Površina: 45.227 km 2
    • Broj stanovnika: 1.423.316
    • Gustoća: 31 sta./km 2
    • GDP: 15,2 mlrd $
    • GDP per capita: 10.736 $
    • Predala zahtjev: 24.11.1995.
    • Postaje kandidat: 1997.
    Natrag na sadržaj
  • 38. EU u brojkama prije petog proširenja 01.05.2004.
    • Površina: 3.237.296 km 2
    • Broj stanovnika: 379.714.991
    • Gustoća stanovništva: oko 117 sta. /km 2
    • GDP: 9.500.400.000.000 $ (9,5 bilijuna $)
    • GDP per capita: 25.020 $
  • 39. EU u brojkama nakon proširenja 2004.
    • Površina: 3.975.847 km 2
    • Broj stanovnika: 454.643.865
    • Gustoća stanovništva: oko 114 sta. /km 2
    • GDP: 10.343.330.000.000 $ (10,3 bilijuna $)
    • GDP per capita: 22.750 $
    Natrag na sadržaj
  • 40. INSTITUCIJE
    • V i jeće EU (Vijeće ministara)
    • Europska komisija
    • Europski parlament
    • Europsko vijeće
    • Sud pravde
    • Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija
    • Europski pravobranitelj
    • Europski revizijski sud
    • Europska središnja banka - ECB
    • Europska investicijska banka
    • Europski razvojni fond
    • Europski fond za regionalni razvoj
  • 41. Vijeće Europske unij e / Vijeće ministara
    • N ajvažnije je tijelo Europske unije koje donosi odluke - predstavlja zakonodavnu vlast .
    • Sastanci ministara održavaju se u Bruxellesu, gdje je i sjedište Vijeća, dok se iznimno tijekom travnja, lipnja i listopada održavaju u Luxembourgu .
    • T renutno ima 15 članova (1 država = 1 član), a predviđeni maksimalni broj je 27 bez obzira na broj država članica .
  • 42. Europska komisija
    • J edna je od pet temeljnih institucija EU, a ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole - predstavlja izvršnu vlast .
    • S astavljena od 20 članova .
    • Sjedište Komisije je u Bruxellesu .
  • 43. Europski parlament
    • P redstavničko je tijelo svih stanovnika Europske unije .
    • B roji 626 zastupnika, a nakon proširenja 0 1. 0 5. imati će maksimalno 732 zastupnika, razmjerno broj u stanovnika država članica .
    • Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu .
    • Glavno tajništvo Parlamenta smješteno je u Luxembourgu .
  • 44. Europsko v ijeće
    • Osnovano Jedinstvenim aktom, kao dio Vijeća EU.
    • Sastav:
        • šefovi država i vlada,
        • njihovi ministri vanjskih poslova,
        • zajedno s predsjednikom i dopredsjednikom Europske komisije.
    • Predsjedništvo: predsjeda šef države ili vlade zemlje koja predsjeda Vijećem ministara.
    • Sjedište u Bruxellesu.
    • Zadaće:
        • potaknuti izgradnju Europe na najvišoj razini,
        • uklinuti zapreke i kočnice,
        • utvrditi opće smjernice za gospodarsku i političku suradnju u Europi.
  • 45. Sud pravde Europske zajednice
    • Sastavljen je od 15 sudaca i 9 nezavisnih odvjetnika .
    • Sjedište Suda je u Luxembourgu .
    • Ovlasti:
        • Sud pravde je vrhovna sudbena vlast,
        • Sud jamči usklađenost sa zakonom.
    • Njegova je funkcija odgovornost za izravnu primjenu prava Zajednice u određenim slučajevima i opća odgovornost za tumačenje odrednica prava EU.
  • 46. Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija
    • Oba odbora sastoje se od 222 člana (od 01.05 bit će ih 350) koji se biraju na 4 godine i imaju savjetodavnu funkciju.
    • Gospodarski i socijalni odbor sačinjavaju predstavnici poslodavaca, radnika i skupina specifičnih područja.
    • Odbor regija zadužen je za područja: obrazovanja, mladih, kulture, zdravstva, ekonomske i socijalne suradnje, politike zaštite okoliša, socijalnih fondova, kvalificiranja radnika, prekogranične suradnje i prometa. Ima savjetodavnu funkciju.
    Natrag na sadržaj
  • 47. EURO - €
    • 01.01.2002. – 12 europskih država, članica EMU-a, prihvaća zajedničku valutu EURO kao vlastitu, nacionalnu valutu.
    • Razlozi uvođenja EUR-a:
          • Jedinstvena valuta potiče zajedničko tržište
          • Izbjegavaju se provizije za razmjenu
          • Smanjeni su rizici od promjene tečajeva valuta zamalja
    • Dotadašnje članice imale su pravo izbora da li će uvesti € ili će zadržati svoju dotadašnju valutu, a nove članice nemaju tu mogučnost. To su iskoristile V.B., Danska i Švedska. Švedska je na referendumu 14.09.2003. odbila uvesti € bojeći se rasta cijena koji se dogodio u zemljama koje su uvele €.
  • 48. Novčanice
  • 49. Kovanice
  • 50. Novčanice i kovanice €
    • O njima se brine Europska centralna banka (ECB).
    • Novčanice:
          • 01.01.2002. uvodi se 14,5 milijardi tiskanih novčanica u vrijednosti od 648.465 milijardi €.
        • Zaštita od krivotvorenja:
          • Papir od pamučnih niti, fluorescentne niti, vodeni znak, sigurnosna nit, metalizirana folija.
    • Kovanice:
          • 01.01.2002. uvodi se 50 milijardi komada kovanica u vrijednosti od 15.709 milijardi €. Sve su kovanice s prednje strane iste, a sa stražnje strane se razlikuju od države do države.
        • Zaštita od krivotvorenja:
          • Obrubi valoviti, nazupčani ili glatki.
    Natrag na sadržaj
  • 51. Sporazumi
    • Tokom duge povijesti nastanka EU između zemalja članica potpisani su brojni sporazumi koji sada predstavljaju P ravnu stečevinu (Community acquis) i obvezni su za sve buduće č lanice, a trenutno imaju snagu ustava.
    • To su Pariški ugovor iz 1951., Rimski ugovor iz 1957., Jedinstveni europski akti iz 1987., Ugovor iz Masstrichta 1992., i druge brojne odluke s raznih sastanaka u Madridu, Luksemburgu,……
  • 52. PARIŠKI SPORAZUM i RIMSKI UGOVORI
    • PARIŠKI SPORAZUM
    • 1951. u Parizu je potpisan sporazum o udruživanju Francuske i Njemačke industrije ugljena i čelika i time je nastala EZUČ (Europska zajednica za ugljen i čelik). Želja nije bila isključivo ekonomska korist već učiniti ideju ponovnog rata između Francuske i Njemačke nezamislivom.
    • RIMSKI UGOVOR
    • 1957. u Rimu je potpisa n ugovor između 6 zemalja (Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i Luksemburga) kojim su osnovana EEZ (Europska ekonomska zajednica), koja će kasnije biti osnova za EU i Euroatom ( E uropsko udruženje za atomsku energiju) .
  • 53. JEDINSTVENI EUROPSKI AKTI
    • 1987. potpisani su Jedinstveni europski akti.
    • Tu pripada politika zaštite okoliša, istraživačka i tehnološka politika, kao i regionalna politika.
    • Preuzimanje ostvarenja slobodnog, povezanog tržišta kao cilja i njegovo definiranje u govorom, i
    • prvi put, ugovorna pravila za vanjskopolitičku suradnju država članica.
  • 54. SPORAZUM IZ MAASTRICHTA
    • Ovim sporazumom EZUČ, EEZ i Euroatom se vežu u EU (Europsku uniju) kao novonastalu uniju kojom prethodne ne prestaju postojati. Potpisan 1992., a stupa na snagu 1993.
  • 55. Amsterdamski ugovor
    • Potpisan 02.10. 1997. a na snagu je stupio 1. svibnja 1999.
    • Predviđa jačanje uloge EP , uvođenje fleksibilnosti, mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka...
    • Potpisalo ga je 15 ministara vanjskih poslova zemalja članica
  • 56. Ugovor iz Nice
    • 2001.
    • promjene unutar institucija zbog proširenja
    • početak primjene 2005.
    • Europski parlament:
        • nova r a spodjela mjesta, maksimalno 700-732 zastupnika
    • Vijeće ministara:
        • novi prag kvalificirane većine
    • Europska komisija
        • novi sastav
    Natrag na sadržaj
  • 57. Sljedeće proširenje
    • Predviđa se za 2007., a trenutni kandidati za ulazak u članstvo su Bugarska, Rumunjska i Turska.
    • Hrvatska se nada ulasku 2007. zajedno s ove tri države.
  • 58. Turska
    • Glavni grad: Ankara
    • Površina: 779.452 km 2
    • Broj stanovnika: 66.493.970
    • Gustoća: 85 sta./km 2
    • GDP: 468 mlrd $
    • GDP per capita: 6.953 $
    • Predala zahtjev: 14.04.1987.
    • Postaje kandidat: 1999.
  • 59. Bugarska
    • Glavni grad: Sofija
    • Površina: 110.912 km 2
    • Broj stanovnika: 7.707.495
    • Gustoća: 70 sta./km 2
    • GDP: 50,6 mlrd $
    • GDP per capita: 6.639 $
    • Predala zahtjev: 14.12.1995.
    • Postaje kandidat: 1999.
  • 60. Rumunjska
    • Glavni grad: Bukurešt
    • Površina: 237.500 km 2
    • Broj stanovnika: 22.364.022
    • Gustoća: 94 sta./km 2
    • GDP: 152,70 mlrd $
    • GDP per capita: 6.842 $
    • Predala zahtjev: 22.06.1995.
    • Postaje kandidat: 1999.
    Natrag na sadržaj
  • 61. Ugovor o Europskoj uniji Članak 49. (bivši Članak O) Svaka europska država koja poštuje načela navedena u Članku 6. Stavku 1. može zatražiti članstvo u Uniji. Svoj zahtjev treba uputiti Vijeću, koje odlučuje jednoglasno nakon konzultacija s Komisijom i nakon što dobije suglasnost Europskog parlamenta, koji odlučuje apsolutnom većinom svojih članova. Uvjeti primanja i prilagođavanja Ugovorima na temelju kojih je Unija osnovana i koje to primanje nužno zahtijeva, predmet su ugovora između država-članica i države-podnositeljice zahtjeva. Taj ugovor se podnosi na ratifikaciju svim državama potpisnicama u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima.
  • 62. Kopenhaški kriterij – lipanj 1993. KRITERIJ IZ KOPENHAGENA
    • POLITIČKI :
    • demokracija i vladavina prava,
    • ljudska prava,
    • manjine.
    • EKONOMSKI:
    • tržišna ekonomija,
    • mogućnost odupiranja natjecateljskim prisilama i tržišnim silama unutar Unije.
    • OSTALI:
    • Usvajanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije (mogućnost usvajanja Acquisa) (administrativni kapacitet)
  • 63. Kriterij konvergencije
    • Sve nove članice moraju prihvatiti euro kao svoju valutu, a za to treb a ju zadovoljiti kriterije konvergencije , a to su:
    • stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5% u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama,
    • smanjenje prekomjernog javnog duga,
    • smanjenje proračunskog deficita,
    • postizanje stabilnog tečaja,
    • prosječne nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije.
  • 64. Madridski kriterij
    • Madridski kriterij odnosi se na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracija u EU. To predstavlja veliki zadatak reformiranja i moderniziranja državne uprave, smanjivanja javnih troškova i jačanja upravljana javnim sektorom.
    Natrag na sadržaj
  • 65. Programi EU
    • EU pruža razne programe pomoći u razvoju i potic a nje razvoja industrije, poljoprivrede, poduzetništva, administracije i dr.
    • To su:
      • PHARE
      • CARDS
      • TEMPUS
      • SOCRATES
      • COMENIUS
      • ERASMUS
      • GRUNDTVIG
      • LINGUA
      • MINERVA
      • NARIC
      • ORTELIUS
      • GABRIEL
      • CORDIS
      • EURISTOTE
      • EUROINTERNET
      • EUI
      • EUROHISTAR
      • ...
  • 66. PHARE
    • Ustanovljen je 1989. nakon pada komunizma s ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji.
    • Korisnici programa su 13 zemalja srednje i istočne Europe.
    • Ciljevi programa PHARE od 2000. do 2006. prvenstveno su usmjereni na izgradnju institucija neophodnih u procesu približavanja europskim integracijama te financiranje investicija u zemljama kandidatima za članstvo.
  • 67. CARDS
    • CARDS je program tehničko-financijske pomoći državama jugoistočne Europe u procesu stabilizacije i pridruživanja.
    • Izravni korisnici su državna tijela, javne ili polujavne institucije, institucije koje pružaju pomoć poslovnim subjektima, zadrugama, udrugama, zakladama, i nevladinim organizacijama.
    • Politički preduvjeti za korištenje CARDS-a su poštivanje načela demokracije i vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.
  • 68. Programi za visokoškolsko obrazovanje
    • TEMPUS – program suradnje između EU-a i zemalja srednje i istočne Europe u području visokoškolskog obrazovanja.
    • SOCRATES – krovni program EU-a za obrazovanje.
    • GRUNDTVIG – za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje.
    • LINGUA – za promicanje poučavanja i učenja stranih jezika.
    • MINERVA – za promicanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i učenju na daljinu.
    • ERASMUS – namijenjen području visokog školstva i potiče mobilnost studenata i profesora na području 30 europskih zemalja.
    Natrag na sadržaj
  • 69. Programi i organizacije za mlade u RH
    • Euroyouth club – organizacija mladih kojoj je cilj suradnja hrvatske mladeži s mladima u Europi.
    • Europski parlament mladih – potiče aktivnosti mladih u kreiranju nove ujedinjene Europe.
    • ELSA – udruga studenata prava i mladih pravnika
    • AIESEC – najveća međunarodna studentska udruga, obuhvaća 800 sveučilišta u 83 zemlje.
    • HSA – Hrvatska studentska organizacija – bavi se zaštitom studentskih standarda i prava te promiče društveni, kulturni, i duhovni život studenata.
    • HAZ – okuplja studente i akademski obrazovane građane s ciljem unapređivanja sveučilišnog života, razvoja znanosti i međunarodne studentske suradnje.
  • 70. Programi za mlade na europskoj razini
    • Opća uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu – nudi informacije o obrazovanju, stručnom usavršavanju i sportu.
    • Programi EU za mlade – informacije o politici EU-a usmjerene mladima u dobi od 15 do 25 godina.
    • Leonardo da Vinci – akcijski program EU-a za stručno usavršavanje.
    • EYCA – namijenjen osobama mlađim od 26 godina koja potiče razvoj turističke, kulturne i obrazovne pokretljivosti.
    • Uprava Vijeća Europe za mlade – sufinancira i pruža potporu obrazovnim i drugim aktivnostima koje su usmjerene prema mladima.
    • Europski forum mladih – promiče interese mladih na europskoj razini.
    • INFOmobil – pruža praktične informacije za mlade o putovanjima, studiranju te o životu i radu u europskim državama.
    • EUROCITIES GUIDE – vodič za putovanja po velikim europskom gradovima.
  • 71.
    • European Schoolnet – promiče uporabu novih informatičkih tehnologija u školama.
    • Pro Youth International – baza podataka o udrugama i institucijama koje se bave mladima.
    • AEGEE – organizira skupove posvećene obrazovanju, miru, kulturnoj razmjeni, europskoj ideji, itd.
    • EUSC – zastupa prava studenata i obrane njihovih interesa u području visokog školstva
    • EURODESK – projekt Europske komisije koji povezuje 23 države i oko 150 udruga mladih
    • Mladi za Europu – nastoji pridonijeti obrazovanju mladih, ponajprije razmjenama unutar EU-a i s trećim zemljama.
    • YONET – popis informacija o programima razmjene mladih, seminarima, inicijativama mladih te o mrežama i ustanovama koje traže partnere u radu s mladima.
    • Europski volonterski sustav – program za razmjenu mladih volontera u dobrotvornim programima lokalne uprave u drugoj europskoj državi.
    Natrag na sadržaj
  • 72. Ciljevi EU
    • Cilj 1: Promiče dostizanje gospodarstva regija čiji razvoj zaostaje. Samo oni čiji je BDP po stanovniku manji od 75% od prosjeka Zajednice mogu biti uzeti u obzir. On prikriva 60-ak regija u 13 država članica. Cilj 1 prima 70% proračuna strukturalnih fondova, koji se dijeli između 4 fonda. 4 glavna prioritetna područja su osnovne infrastrukture, razvoj ljudskih resursa, ulaganje u istraživanje i inovacije i informatičko društvo.
  • 73.
    • Cilj 2: Pridonosi gospodarskoj i socijalnoj pretvorbi regija koje su u strukturalnim poteškoćama. Definirane su 4 kategorije područja koja se kvalificiraju:
        • područja koja prolaze kroz gospodarske promjene u industriji ili uslužnom sektoru,
        • ruralna područja u smanjenju,
        • urbana područja u teškoćama,
        • područja niske zaposlenosti koja ovise o ribarstvu.
    • Proračun za cilj 2 iznosi 22,5 milijarde € tijekom 7 godina.
  • 74.
    • Cilj 3: Podržava prilagođavanje i modernizaciju politika i sustava obrazovanja, izobrazbe i zapošljavanja. On služi kao referentni okvir za sve mjere poduzete na osnovu nove glave u zapošljavanju u Ugovoru iz Amsterdama i za rezultirajuću europsku strategiju. On ima proračun od 24,05 milijardi € tijekom 7 godina.
    Natrag na sadržaj
  • 75. OBRAZOVNA POLIT I KA
    • “ Vrjednije je ulagati u ljude, nego li u sredstva za rad.”
    Ključna uloga znanja: Osobni i profesionalni razvitak Gospodarski i društveni razvitak
  • 76. Obrazovna politika EU 1. Cjeloživotno učenje, kulturne i jezične osobitosti, otvorena metoda koordinacije 2. Utvrđivanje: -zajednički ciljevi -ključna kompetencija -proradba zajedničkih programa E-learning 3. UGOVORI EU: ZEMLJE SAME MOGU ODREDITI ŠTO ĆE IZABRATI (AUTONOMIJA ZEMLJE)
  • 77. Europski obrazovni prostor
    • pristup kvalitetnom obrazovanju za sve ljude
    • obrazovanje po zahtjevima pojedinaca
    • prilagoditi načine obrazovanja s obzirom na primjenu za zaposlenje (dinamično okruženje)
    • primjenjivo obrazovanje unatoč promjenama
    • partnerski pristup
    • osposobiti ljude za sudjelovanje u društvu
    • uvid u potrebe onoga koji uči
    • učenje zajednica , lokalno i regionalno
    • uskladiti učenje s osobinama i potrebama osoba koje uče
  • 78. Putevi do znanja Natrag na sadržaj
  • 79. Hrvatska i EU
  • 80. Uspostavljanje odnosa
    • od 1992. do 2001. Vijeće ministara EU-a početkom svake godine određuje Hrvatskoj trgovinske povlastice.
    • 1995. Hrvatska neko vrijeme bila uključena u Phare program pomoći.
    • ...
  • 81. Europska pomoć RH
    • Hrvatska je uključena u brojne programe Europske unije preko kojih dobiva znatnu financijsku pomoć u razvoju slobodnog tržišnog gospodarstva i dr.
  • 82. CARDS
    • Hrvatskoj je najvažniji program tehničko-financijske pomoći CARDS u koji su uključene, osim Hrvatske, i Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.
    • Prethodnica ovog programa je program Phare u koji je RH bila neko vrijeme 1995. uključena, ali je program zaustavljen zbog akcija Bljesak i Oluja.
    Natrag na sadržaj
  • 83. Početak približavanja
    • 26.05.1999. Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije.
    • 10.06.1999. osvojen Pakt o stabilnosti.
    • 15.02.2000. održan prvi sastanak Zajedničke konzulativne skupine EU-RH
  • 84. Hrva t ska u Vijeću Europe
    • Hrvatska je 06.11.1996. primljena u Vijeće Europe koje nije dio Europske unije, ali je svejedno to važan korak na putu RH u EU.
  • 85. Vijeće Europe
    • 05.05.1949. u Londonu deset zemalja (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska) potpisuju ugovor kojim se osniva Vijeće Europe.
  • 86. Ciljevi Vijeća Europe
    • Zalaže se za političku, socijalnu, pravnu i kulturnu suradnju u Europi.
    • Pomaže državama srednje i istočne Europe u društvenim reformama.
  • 87. Povijest Vijeća Europe
    • 04.05.1950. u Rimu je potpisana Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe
    • 19.12.1954. potpisana je Europska kulturna konvencija.
    • 18.09.1959. Vijeće Europe osnovalo je Europski sud za ljudska prava.
    • 01.06.1972. u Starsbourgu je otvoren Europski centar za mladež Vijeća Europe.
    • 10.05.1990. Vijeće Europe osnovalo je Europsku komisiju za demokraciju putem prava.
    • 08./09.10.1993. u Beču usvojena Deklaracija kojom su određeni politički prioriteti u zaštiti nacionalnih manjina i u borbi protiv svih oblika rasizma, ksenofobije i netolerancije.
    • 04.04.1997. potpisana je Europska konvencija o ljudskim pravima i biomedicini.
    • 01.11.1998. u Stasbourgu je osnovan jedinstveni stalni Sud za ljudska prava.
    Natrag na sadržaj
  • 88. SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
    • Privremeni Sporazum između RH i EU primjenjuje se od 01.01.2002. do stupanja na snagu SSP-a tj. dok SSP ne ratificiraju EP, Sabor RH i parlamenti država članica EU-a, a on uređuje trgovinska i s njima povezana pitanja.
  • 89. Ratifikacija SSP-a
    • 5. prosinca 2001. Hrvatski sabor ratificirao SSP
    • 12. prosinca 2001. Europski parlament ratificirao SSP  
    • 28. siječnja 2002. Vijeće ministara EU potvrdilo Privremeni sporazum   
    • 21. veljače 2002. Austrija ratificirala SSP  
    • 17. travnja 2002. Irska ratificirala SSP   
    • 30. travnja 2002. Danska ratificirala SSP   
    • 12. srpnja 2002. Njemačka ratificirala SSP
    • 10. rujna 2002. Nizozemska ratificirala SSP
    • 19. rujna 2002. Španjolska ratificirala SSP   
    • 14. veljače 2003. Švedska ratificirala SSP   
    • 4. ožujka 2003. Francuska ratificirala SSP   
    • 3. lipnja 2003. Luxembourg ratificirao SSP   
    • 5. lipnja 2003. Grčka ratificirala SSP   
    • 1. srpnja 2003.   Portugal ratificirao SSP
    • 11. prosinca 2003.   Belgija ratificirala SSP
    • 19. prosinca 2003. Finska ratificirala SSP
  • 90. SSP
    • SSP je početak sveobuhvatne pripreme za članstvo RH u EU.
    • SSP uređuje odnose između RH i EU u 3 temeljna područja:
      • Europske zajednice i njezinim gospodarskim aspektima,
      • zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,
      • suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima.
  • 91. Sastavnice SSP-a
    • Opća načela
    • Politički dijalog
    • Slobodno kretanje robe, usluga, radnika i kapitala
    • Usklađivanje zakonodavstva
    • Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova
    • Politika suradnje
    • Financijska suradnja
    • Institucionalne, opće i završne odredbe
  • 92. Opća načela SSP-a
    • Uspostava stabilnog europskog poretka
    • Razvoj civilnog društva i demokracije
    • Veće političke i gospodarske slobode
    • Pravo na povrat izbjeglica i raseljenih osoba
    • Slobodno tržišno gospodarstvo
    • Redoviti politički dijalog
    • Razvitak trgovine i ulaganja
    • Usklađivanje zakonodavstva
    • Provedba reforme i obnove
    Natrag na sadržaj
  • 93. Hrvatska na putu ka članstvu
  • 94. Predaja zahtjeva
    • RH je 21. veljače 2003. predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
    • Postoji mišljenje da je RH trebala pričekati s podnošenjem zahtjeva, a razlozi su:
        • trebalo se vidjeti kakva će biti iskustva nakon petog proširenja,
        • EU je trenutačno zaokupljena proširenjem na 10 novih zemalja,
        • trebalo se podnijeti zahtjev za članstvo tek nakon što RH ispuni obveze iz SSP-a.
    • ČEKA NAS JOŠ PUNO POSLA!
  • 95. Kriteriji za RH
    • Osim političkog, gospodarskog i pravnog kriterija, ubrzo se pokazalo da je kao preduvjet za članstvo potrebno definirati i administativni kriterij.
    • RH ima loš i nesređen administrativni sustav, i kao preduvjet za ulazak u EU potrebno je to riješiti.
    • Hrvatskoj se još stavlja kao dodatni kriterij suradnja s Haaškim sudom.
  • 96. Pitanja EU i odgovori RH
    • Europska unija je hrvatskoj poslala pitanja s područja gospodarstva, politike, zakonodavstva, administracije i dr. da bi lakše mogla donijeti procjenu sposobnosti RH pristupanju EU.
    • Bivši hrvatski premjer Ivica Račan je 10. listopada 2003. odnio u Bruxelles odgovore na pitanja EU.
  • 97. Pogodnosti, nedostaci i zanimljivosti ulaska RH u EU
    • NEDOSTACI:
    • kratkoročno visoki troškovi,
    • stvaranje pritiska na domaću prehrambenu industriju,
    • gubljenje dijela suvereniteta tj. njegovo prenošenje na zajedničko donošenje odluka,
    • mogućnost uvoza genetski modificirane hrane.
    • ZANIMLJIVOSTI:
    • veći broj mlađih građana RH je zainteresiranije za ulazak u EU nego starije građanstvo,
    • proces približavanja RH EU provodi vlada RH kao nositelj izvršne vlasti,
    • RH je predala pismo namjere za pridruživanje EU u Ateni, a zahtjev za članstvo u Bruxellesu.
    • POGODNOSTI:
    • povećanje ugleda RH,
    • uključenje u stabilno političko i gospodarsko okruženje,
    • mogućnost suodlučivanja u razvoju politike koja se tiče budućnosti Europe,
    • pristup unutarnjem tržištu EU,
    • povećanje mogućnosti za rast izvoza,
    • bolji pristup kapitalu, znanju i tehnologijama u Uniji,
    • otvorenje obrazovnih mogućnosti za hrvatske građane,
    • pristup fondovima EU,
    • rast životnog standarda,
    • smanjenje cijena i kamatnih stopa zbog očekivane konkurencije,
    • ukidanje carine na neke proizvode,
    • povećanje stranog kapitala.
  • 98. Postupak kandidature za članstvo
  • 99. Mišljenje Europske komisije
    • 20.04.2004. – Europska komisija preporučila je Vijeću EU da s Hrvatskom otvori pregovore o članstvu.
    • U avisu se ističe da Hrvatska treba poduzeti dodatne napore na području prava manjina, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa , regionalne suradnje i borbe protiv korupcije.
    • Komisija prosljeđuje avis Europskom vijeću, koje treba odlučiti datum početka pregovora i kandidatskom statusu.
  • 100. Iz r adili: 3. c, ekonomisti
    • Literatura:
    • 100 pitanja o europskim integracijama – MEI, 2002.
    • Hrvatska na putu u Europsku uniju: Od kandidature do članstva – MEI, 2003.
    • Dan Europe – MEI, 2002.
    • Program CARDS u Republici Hrvatskoj – MEI
    • Što Hrvatskoj donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – MEI, 2001.
    • Mali leksikon europskih integracija – MEI, 2001.
    • Europska unija u 10 lekcija – Pascal Fontaine, 1998.
    • Novi poticaji za europsku mladež – Bijela knjiga europske komisije, 2002.
    • Pojmovnik – Institucije, politike i proširenje Europske unije – Europska komisija, 2003.
    • Europa u Hrvatskoj – MEI
    • Praktični vodić kroz labirint EU
    • Euroforum – publikacija MEI-a – svi brojevi
    • BDP svijeta 2002. – prilog časopisu Meridijani od veljače 2004. – osnovni izvor podataka: CIA FACT BOOK 2003.
    • www.mei.hr , www.google.com ...
    • i još brojni drugi
    • POSEBNA ZAHVALA AUTORIMA SVIH KNJIGA I WEB-STRANICA, I SVIM ZAPOSLENIMA U MINISTARSTVU ZA EUROPSKE INTEGRACIJE.
    • Literaturu obradili:
    • Buotić Mia
    • Čular Marko
    • Dajak Vesna
    • Karan Ivana
    • Malčak Mario
    • Matić Ivana
    • Perić Maja
    • Režić Anita
    • Škrabal Marija
    • Šolić Antonela
    • Vereget Hasema
    • Žaja Ana
    • Kom p jutorski obradili:
    • Čular Marko
    • Dajak Vesna
    • Malčak Mario

×