EUROPSKA UNIJA …  je unija zemalja koju povezuju zajednički gospodarski, politički i društveni interesi.
Sadržaj <ul><li>Povijesni   pregled </li></ul><ul><li>Prvo   proširenje  - 1973. </li></ul><ul><li>Četvrto   proširenje  -...
POVIJESNI PREGLED <ul><li>09.05.1950. – Schumanova deklaracija </li></ul><ul><li>18.04.1951. – osnovan EZUČ </li></ul><ul>...
POVIJESNI PREGLED <ul><li>19.06.1990. – potpisan ugovor u Schengenu o ukidanju graničnih kontrola </li></ul><ul><li>03.10....
ZEMLJE OSNIVAČI
Francuska <ul><li>Glavni grad: Pariz </li></ul><ul><li>Površina: 549.000 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  59.551...
Njemačka <ul><li>Glavni grad: Berlin   </li></ul><ul><li>Površina: 357.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  83.029...
Italija <ul><li>Glavni grad: Rim (Roma) </li></ul><ul><li>Površina: 301.230 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  57....
Belgija <ul><li>Glavni grad: Bruxelles  </li></ul><ul><li>Površina: 30.230 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  10.2...
Nizozemska <ul><li>Glavni grad: Hag (The Hague) </li></ul><ul><li>Površina: 41.532 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnik...
Luksemburg <ul><li>Glavni grad: Luxemburg  </li></ul><ul><li>Površina: 2.586 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  44...
Prvo proširenje - 1973. <ul><li>Nakon dugotrajnih pregovora u članstvo tadašnje Europske ekonomske zajednice stupaju Irska...
Irska <ul><li>Glavni grad: Dublin  </li></ul><ul><li>Površina: 69.000 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  3.840.838...
Ujedinjeno Kraljevstvo <ul><li>Glavni grad: London </li></ul><ul><li>Površina: 242.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovn...
Danska <ul><li>Glavni grad: Kopenhagen  </li></ul><ul><li>Površina: 43.000 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  5.35...
Drugo proširenje - 1981. <ul><li>1981. godine u članstvo Europske ekonomske zajednice ulazi samo Grčka i to primarno zbog ...
Grčka <ul><li>Glavni grad: Atena  </li></ul><ul><li>Površina: 131.990 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  10.623.83...
Treće proširenje - 1986. <ul><li>U trećem proširenju  0 1. siječnja 1986. Europskoj ekonomskoj zajednici pridružile su se ...
Portugal <ul><li>Glavni grad: Lisabon (Lisbon) </li></ul><ul><li>Površina: 92.906 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika...
Španjolska <ul><li>Glavni grad: Madrid  </li></ul><ul><li>Površina: 505.000 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  40....
Četvrto proširenje - 1995. <ul><li>1. siječnja 1995. su se Europskoj uniji (ugovorom iz Maastrihta EZUČ, EEZ i Euroatom sp...
Austrija <ul><li>Glavni grad: Beč (Wien) </li></ul><ul><li>Površina: 83.858 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  8.1...
Švedska <ul><li>Glavni grad: Stockholm  </li></ul><ul><li>Površina: 449.964 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  8.8...
Finska <ul><li>Glavni grad: Helsinki  </li></ul><ul><li>Površina: 338 000 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  6.175...
Peto proširenje -  0 1. 0 5.2004.
Peto proširenje -  0 1. 0 5.2004. <ul><li>U petom ,  najvećem do sada proširenju ,  Europskoj uniji pridružuje se 10 zemal...
Malta <ul><li>Glavni grad:  Valleta </li></ul><ul><li>Površina:  315,6 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  394.583 ...
Cipar <ul><li>Glavni grad: Nikozija </li></ul><ul><li>Površina: 9250 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  766.000 </li...
Slovenija <ul><li>Glavni grad:  Ljubljana </li></ul><ul><li>Površina:  20.253  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  ...
Mađarska <ul><li>Glavni grad:  Budimpešta </li></ul><ul><li>Površina:  93.030  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  ...
Češka <ul><li>Glavni grad:  Prag </li></ul><ul><li>Površina:  78.866  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  10.264.21...
Slovačka <ul><li>Glavni grad:  Bratislava </li></ul><ul><li>Površina:  49.034  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  ...
Poljska <ul><li>Glavni grad:  Varšava </li></ul><ul><li>Površina:  312.685  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  38....
Latvija <ul><li>Glavni grad:  Riga </li></ul><ul><li>Površina:  64.589  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  2.385.2...
Litva <ul><li>Glavni grad:  Vilnius </li></ul><ul><li>Površina:  65.301  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  3.610....
Estonija <ul><li>Glavni grad:  Tallin </li></ul><ul><li>Površina:  45.227  km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  1.42...
EU u brojkama  prije petog proširenja 01.05.2004. <ul><li>Površina: 3.237.296 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  379...
EU u brojkama nakon proširenja 2004. <ul><li>Površina:  3.975.847  km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  454.643.865 </...
INSTITUCIJE <ul><li>V i jeće EU (Vijeće ministara) </li></ul><ul><li>Europska komisija </li></ul><ul><li>Europski parlamen...
Vijeće Europske unij e  /  Vijeće ministara <ul><li>N ajvažnije je tijelo Europske unije koje donosi odluke - predstavlja ...
Europska komisija <ul><li>J edna je od pet temeljnih institucija EU, a ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i ko...
Europski parlament <ul><li>P redstavničko je tijelo svih stanovnika Europske unije . </li></ul><ul><li>B roji 626 zastupni...
Europsko  v ijeće <ul><li>Osnovano Jedinstvenim aktom, kao dio Vijeća EU. </li></ul><ul><li>Sastav: </li></ul><ul><ul><ul>...
Sud pravde Europske zajednice <ul><li>Sastavljen je od 15 sudaca i 9 nezavisnih odvjetnika .   </li></ul><ul><li>Sjedište ...
Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija <ul><li>Oba odbora sastoje se od 222 člana (od 01.05 bit će ih 350) koji se b...
EURO - € <ul><li>01.01.2002. – 12 europskih država, članica EMU-a, prihvaća zajedničku valutu EURO kao vlastitu, nacionaln...
Novčanice
Kovanice
Novčanice i kovanice € <ul><li>O njima se brine Europska centralna banka (ECB). </li></ul><ul><li>Novčanice:  </li></ul><u...
Sporazumi <ul><li>Tokom duge povijesti nastanka EU između zemalja članica potpisani su brojni sporazumi koji sada predstav...
PARIŠKI SPORAZUM i RIMSKI UGOVORI <ul><li>PARIŠKI SPORAZUM </li></ul><ul><li>1951. u Parizu je potpisan sporazum o udruživ...
JEDINSTVENI EUROPSKI AKTI <ul><li>1987. potpisani su Jedinstveni europski akti. </li></ul><ul><li>Tu pripada politika zašt...
SPORAZUM IZ MAASTRICHTA <ul><li>Ovim sporazumom EZUČ, EEZ i Euroatom se vežu u EU (Europsku uniju) kao novonastalu uniju k...
Amsterdamski ugovor <ul><li>Potpisan  02.10. 1997. a na snagu je stupio 1. svibnja 1999.   </li></ul><ul><li>Predviđa jača...
Ugovor iz Nice <ul><li>2001. </li></ul><ul><li>promjene unutar institucija zbog proširenja </li></ul><ul><li>početak primj...
Sljedeće proširenje <ul><li>Predviđa se za 2007., a trenutni kandidati za ulazak u članstvo su Bugarska, Rumunjska i Tursk...
Turska <ul><li>Glavni grad:  Ankara </li></ul><ul><li>Površina:  779.452 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  66.493...
Bugarska <ul><li>Glavni grad:  Sofija </li></ul><ul><li>Površina:  110.912 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  7.70...
Rumunjska <ul><li>Glavni grad:  Bukurešt </li></ul><ul><li>Površina:  237.500 km 2   </li></ul><ul><li>Broj stanovnika:  2...
Ugovor o Europskoj uniji Članak 49. (bivši Članak O) Svaka europska država koja poštuje načela navedena u Članku 6. Stavku...
Kopenhaški kriterij   –  lipanj 1993. KRITERIJ  IZ KOPENHAGENA <ul><li>POLITIČKI : </li></ul><ul><li>demokracija i vladavi...
Kriterij konvergencije <ul><li>Sve nove članice moraju prihvatiti euro kao svoju valutu, a za to treb a ju zadovoljiti kri...
Madridski kriterij <ul><li>Madridski kriterij odnosi se na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih ...
Programi EU <ul><li>EU pruža razne programe pomoći u razvoju i potic a nje razvoja industrije, poljoprivrede, poduzetništv...
PHARE <ul><li>Ustanovljen je 1989. nakon pada komunizma s ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji. </li></ul><ul><li>Ko...
CARDS <ul><li>CARDS je program tehničko-financijske pomoći državama jugoistočne Europe u procesu stabilizacije i pridruživ...
Programi za visokoškolsko obrazovanje <ul><li>TEMPUS – program suradnje između EU-a i zemalja srednje i istočne Europe u p...
Programi  i organizacije za mlade u RH <ul><li>Euroyouth club – organizacija mladih kojoj je cilj suradnja hrvatske mladež...
Programi za mlade na europskoj razini <ul><li>Opća uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu – nudi informacije o ...
<ul><li>European Schoolnet – promiče uporabu novih informatičkih tehnologija u školama. </li></ul><ul><li>Pro Youth Intern...
Ciljevi EU <ul><li>Cilj 1: Promiče dostizanje gospodarstva regija čiji razvoj zaostaje. Samo oni čiji je BDP po stanovniku...
<ul><li>Cilj 2: Pridonosi gospodarskoj i socijalnoj pretvorbi regija koje su u strukturalnim poteškoćama. Definirane su 4 ...
<ul><li>Cilj 3: Podržava prilagođavanje i modernizaciju politika i sustava obrazovanja, izobrazbe i zapošljavanja. On služ...
OBRAZOVNA POLIT I KA <ul><li>“ Vrjednije je ulagati u ljude, nego li u sredstva za rad.” </li></ul>Ključna uloga znanja: O...
Obrazovna politika EU 1. Cjeloživotno učenje, kulturne i jezične osobitosti,  otvorena metoda koordinacije 2. Utvrđivanje:...
Europski obrazovni prostor <ul><li>pristup  kvalitetnom  obrazovanju za sve ljude </li></ul><ul><li>obrazovanje po zahtjev...
Putevi do znanja Natrag na sadržaj
Hrvatska i EU
Uspostavljanje odnosa <ul><li>od 1992. do 2001. Vijeće ministara EU-a početkom svake godine određuje Hrvatskoj trgovinske ...
Europska pomoć RH <ul><li>Hrvatska je uključena u brojne programe Europske unije preko kojih dobiva znatnu financijsku pom...
CARDS <ul><li>Hrvatskoj je najvažniji program tehničko-financijske pomoći CARDS u koji su uključene, osim Hrvatske, i Make...
Početak približavanja <ul><li>26.05.1999. Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije. </li></ul><ul><li>10...
Hrva t ska u Vijeću Europe <ul><li>Hrvatska je 06.11.1996. primljena u Vijeće Europe koje  nije  dio Europske unije, ali j...
Vijeće Europe <ul><li>05.05.1949. u Londonu deset zemalja (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, I...
Ciljevi Vijeća Europe <ul><li>Zalaže se za političku, socijalnu, pravnu i  kulturnu suradnju u Europi.  </li></ul><ul><li>...
Povijest Vijeća Europe <ul><li>04.05.1950. u Rimu je potpisana Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vij...
SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju <ul><li>Privremeni Sporazum između RH i EU primjenjuje se od 01.01.2002. do...
Ratifikacija SSP-a <ul><li>5. prosinca 2001. Hrvatski sabor ratificirao SSP </li></ul><ul><li>12. prosinca 2001. Europski ...
SSP <ul><li>SSP je početak sveobuhvatne pripreme za članstvo RH u EU. </li></ul><ul><li>SSP uređuje odnose između RH i EU ...
Sastavnice  SSP-a <ul><li>Opća načela </li></ul><ul><li>Politički dijalog </li></ul><ul><li>Slobodno kretanje robe, usluga...
Opća načela  SSP-a <ul><li>Uspostava stabilnog europskog poretka </li></ul><ul><li>Razvoj civilnog društva i demokracije <...
Hrvatska na putu ka članstvu
Predaja zahtjeva <ul><li>RH je 21. veljače 2003. predala zahtjev  za punopravno članstvo u Europskoj uniji. </li></ul><ul>...
Kriteriji za RH <ul><li>Osim političkog, gospodarskog i pravnog kriterija, ubrzo se pokazalo da je kao preduvjet za članst...
Pitanja EU  i odgovori RH <ul><li>Europska unija je hrvatskoj poslala pitanja s područja gospodarstva, politike, zakonodav...
Pogodnosti, nedostaci i zanimljivosti ulaska RH u EU <ul><li>NEDOSTACI: </li></ul><ul><li>kratkoročno visoki troškovi, </l...
Postupak kandidature za članstvo
Mišljenje Europske komisije <ul><li>20.04.2004. – Europska komisija preporučila je Vijeću EU da s Hrvatskom otvori pregovo...
Iz r adili:  3. c, ekonomisti <ul><li>Literatura: </li></ul><ul><li>100 pitanja o europskim integracijama – MEI, 2002. </l...
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Eu1

617

Published on

Published in: News & Politics
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
617
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
9
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Eu1

  1. 2. EUROPSKA UNIJA … je unija zemalja koju povezuju zajednički gospodarski, politički i društveni interesi.
  2. 3. Sadržaj <ul><li>Povijesni pregled </li></ul><ul><li>Prvo proširenje - 1973. </li></ul><ul><li>Četvrto proširenje - 1995. </li></ul><ul><li>Treće proširenje - 1986. </li></ul><ul><li>Drugo proširenje - 1981. </li></ul><ul><li>Kriteriji </li></ul><ul><li>Sporazumi </li></ul><ul><li>Sljedeće prošitenje </li></ul><ul><li>EURO - € </li></ul><ul><li>Institucije </li></ul><ul><li>Peto proširenje - 1.5.2004. </li></ul><ul><li>SSP </li></ul><ul><li>Programi za mlade </li></ul><ul><li>Programi </li></ul><ul><li>Obrazovna politika </li></ul><ul><li>Ciljevi EU </li></ul><ul><li>Početak približavanja </li></ul><ul><li>Hrvatska i EU </li></ul><ul><li>Put ka članstvu </li></ul><ul><li>Zemlje osnivači </li></ul>
  3. 4. POVIJESNI PREGLED <ul><li>09.05.1950. – Schumanova deklaracija </li></ul><ul><li>18.04.1951. – osnovan EZUČ </li></ul><ul><li>25.03.1957. – u Rimu osnovani EEZ i Euroatom </li></ul><ul><li>09./10.12.1974. – osnovano Europsko vijeće i donešena odluka da se zastupnici u EP biraju općim pravom glasa </li></ul><ul><li>06./07.07.1978. – predstavljen program za Europski monetarni sustav (EMS) </li></ul><ul><li>13.03.1979. – EMS počinje djelovati </li></ul><ul><li>07. i 10.06.1979. – održani prvi opći izbori za 410 mjesta u EP </li></ul><ul><li>17. i 28.02.1986 – potpisan Jedinstveni europski akt </li></ul><ul><li>09.11.1989. – pad Berlinskog zida </li></ul><ul><li>29.05.1990. – osnivanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) </li></ul>
  4. 5. POVIJESNI PREGLED <ul><li>19.06.1990. – potpisan ugovor u Schengenu o ukidanju graničnih kontrola </li></ul><ul><li>03.10.1990. – ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke </li></ul><ul><li>07.02.1992. – u Maastrichtu potpisan ugovor o EU </li></ul><ul><li>01.01.1993. – uvođenje jedinstvenog tržišta </li></ul><ul><li>studeni 1993. – ugovor iz Maastrichta stupa na snagu </li></ul><ul><li>26.03.1995. – ugovor iz Schengena stupa na snagu </li></ul><ul><li>01.01.1999. – 11 zemalja usvaja EURO </li></ul><ul><li>26.02.2001. – potpisan sporazum u Nici </li></ul><ul><li>01.01.2002. – EURO ulazi u optjecaj </li></ul>Natrag na sadržaj
  5. 6. ZEMLJE OSNIVAČI
  6. 7. Francuska <ul><li>Glavni grad: Pariz </li></ul><ul><li>Površina: 549.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 59.551.227 </li></ul><ul><li>Gustoća: 108 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 1540 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 25.700 $ </li></ul>
  7. 8. Njemačka <ul><li>Glavni grad: Berlin </li></ul><ul><li>Površina: 357.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 83.029.536 </li></ul><ul><li>Gustoća: 233 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 2184 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 26.233 $ </li></ul>
  8. 9. Italija <ul><li>Glavni grad: Rim (Roma) </li></ul><ul><li>Površina: 301.230 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 57.679.825 </li></ul><ul><li>Gustoća: 191 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 1438 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 24.915 $ </li></ul>
  9. 10. Belgija <ul><li>Glavni grad: Bruxelles </li></ul><ul><li>Površina: 30.230 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 10.258.762 </li></ul><ul><li>Gustoća: 339 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 297,5 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 29.000 $ </li></ul>
  10. 11. Nizozemska <ul><li>Glavni grad: Hag (The Hague) </li></ul><ul><li>Površina: 41.532 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 15.981.472 </li></ul><ul><li>Gustoća: 385 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 434 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 27.010 $ </li></ul>
  11. 12. Luksemburg <ul><li>Glavni grad: Luxemburg </li></ul><ul><li>Površina: 2.586 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 442.972 </li></ul><ul><li>Gustoća: 171 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 19,8 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 44.586 $ </li></ul>Natrag na sadržaj
  12. 13. Prvo proširenje - 1973. <ul><li>Nakon dugotrajnih pregovora u članstvo tadašnje Europske ekonomske zajednice stupaju Irska, Velika Britanija i Danska. </li></ul>
  13. 14. Irska <ul><li>Glavni grad: Dublin </li></ul><ul><li>Površina: 69.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 3.840.838 </li></ul><ul><li>Gustoća: 56 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 111,3 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 28.662 $ </li></ul>
  14. 15. Ujedinjeno Kraljevstvo <ul><li>Glavni grad: London </li></ul><ul><li>Površina: 242.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 59.647.790 </li></ul><ul><li>Gustoća: 246 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 1520 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 25.427 $ </li></ul>
  15. 16. Danska <ul><li>Glavni grad: Kopenhagen </li></ul><ul><li>Površina: 43.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 5.352.815 </li></ul><ul><li>Gustoća: 124 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 155,5 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 28.963 $ </li></ul>Natrag na sadržaj
  16. 17. Drugo proširenje - 1981. <ul><li>1981. godine u članstvo Europske ekonomske zajednice ulazi samo Grčka i to primarno zbog političkih razloga , tj. Grčka je primljena u ovu organizaciju unatoč protivnom mišljenju Europske komisije. </li></ul>
  17. 18. Grčka <ul><li>Glavni grad: Atena </li></ul><ul><li>Površina: 131.990 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 10.623.835 </li></ul><ul><li>Gustoća: 80 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 201,1 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 18.890 $ </li></ul>Natrag na sadržaj
  18. 19. Treće proširenje - 1986. <ul><li>U trećem proširenju 0 1. siječnja 1986. Europskoj ekonomskoj zajednici pridružile su se Portugal i Španjolska . </li></ul>
  19. 20. Portugal <ul><li>Glavni grad: Lisabon (Lisbon) </li></ul><ul><li>Površina: 92.906 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 10.066.253 </li></ul><ul><li>Gustoća: 108 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 181,8 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 18.048 $ </li></ul>
  20. 21. Španjolska <ul><li>Glavni grad: Madrid </li></ul><ul><li>Površina: 505.000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 40.037.995 </li></ul><ul><li>Gustoća: 79 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 828 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 20.660 $ </li></ul>Natrag na sadržaj
  21. 22. Četvrto proširenje - 1995. <ul><li>1. siječnja 1995. su se Europskoj uniji (ugovorom iz Maastrihta EZUČ, EEZ i Euroatom spajaju se u EU) pridružili Austrija, Finska i Švedska . </li></ul>
  22. 23. Austrija <ul><li>Glavni grad: Beč (Wien) </li></ul><ul><li>Površina: 83.858 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 8.150.835 </li></ul><ul><li>Gustoća: 97 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 225,8 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 27.662 $ </li></ul>
  23. 24. Švedska <ul><li>Glavni grad: Stockholm </li></ul><ul><li>Površina: 449.964 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 8.875.053 </li></ul><ul><li>Gustoća: 20 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 227,4 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 25.617 $ </li></ul>
  24. 25. Finska <ul><li>Glavni grad: Helsinki </li></ul><ul><li>Površina: 338 000 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 6.175.783 </li></ul><ul><li>Gustoća: 19 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 136,2 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 26.275 $ </li></ul>Natrag na sadržaj
  25. 26. Peto proširenje - 0 1. 0 5.2004.
  26. 27. Peto proširenje - 0 1. 0 5.2004. <ul><li>U petom , najvećem do sada proširenju , Europskoj uniji pridružuje se 10 zemalja: Malta, Cipar, Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Litva, Latvija i Estonija </li></ul><ul><li>Dio zemalja pripada Luksemburškoj skupini iz 1997. To su: Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Cipar </li></ul><ul><li>Drugi dio zemalja pripada Helsinškoj skupini iz 1999. To su: Bugarska*, Litva, Latvija, Rumunjska*, Slovačka i Malta </li></ul><ul><li>* Bugarska i Rumunjska pripadaju ovoj skupini jer su tada počeli pregovori i postali su kandidati, ali one ne ulaze u EU u ovom proširenju </li></ul>
  27. 28. Malta <ul><li>Glavni grad: Valleta </li></ul><ul><li>Površina: 315,6 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 394.583 </li></ul><ul><li>Gustoća: 1250 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 7 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 17.610 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 16.07.1990. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1993. </li></ul>
  28. 29. Cipar <ul><li>Glavni grad: Nikozija </li></ul><ul><li>Površina: 9250 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 766.000 </li></ul><ul><li>Gustoća: 83 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 11,23 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 14.670 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 03.07.1990. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1993. </li></ul>
  29. 30. Slovenija <ul><li>Glavni grad: Ljubljana </li></ul><ul><li>Površina: 20.253 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 1.930.132 </li></ul><ul><li>Gustoća: 95 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 35,7 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 18.624 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 10.06.1996. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1997. </li></ul>
  30. 31. Mađarska <ul><li>Glavni grad: Budimpešta </li></ul><ul><li>Površina: 93.030 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 10.106.017 </li></ul><ul><li>Gustoća: 109 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 134,7 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 13.369 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 31.03.1994. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1997. </li></ul>
  31. 32. Češka <ul><li>Glavni grad: Prag </li></ul><ul><li>Površina: 78.866 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 10.264.211 </li></ul><ul><li>Gustoća: 130 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 155,9 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 15.199 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 17.01.1996. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1997. </li></ul>
  32. 33. Slovačka <ul><li>Glavni grad: Bratislava </li></ul><ul><li>Površina: 49.034 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 5.414.937 </li></ul><ul><li>Gustoća: 110 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 66 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 12.171 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 27.06.1995. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1999. </li></ul>
  33. 34. Poljska <ul><li>Glavni grad: Varšava </li></ul><ul><li>Površina: 312.685 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 38.633.912 </li></ul><ul><li>Gustoća: 124 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 368,1 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 9529 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 05.04.1994. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1997. </li></ul>
  34. 35. Latvija <ul><li>Glavni grad: Riga </li></ul><ul><li>Površina: 64.589 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 2.385.231 </li></ul><ul><li>Gustoća: 37 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 19,9 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 8.451 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 13.10.1995. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1999. </li></ul>
  35. 36. Litva <ul><li>Glavni grad: Vilnius </li></ul><ul><li>Površina: 65.301 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 3.610.535 </li></ul><ul><li>Gustoća: 55 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 29,2 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 8.108 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 08.12.1995. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1999. </li></ul>
  36. 37. Estonija <ul><li>Glavni grad: Tallin </li></ul><ul><li>Površina: 45.227 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 1.423.316 </li></ul><ul><li>Gustoća: 31 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 15,2 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 10.736 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 24.11.1995. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1997. </li></ul>Natrag na sadržaj
  37. 38. EU u brojkama prije petog proširenja 01.05.2004. <ul><li>Površina: 3.237.296 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 379.714.991 </li></ul><ul><li>Gustoća stanovništva: oko 117 sta. /km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 9.500.400.000.000 $ (9,5 bilijuna $) </li></ul><ul><li>GDP per capita: 25.020 $ </li></ul>
  38. 39. EU u brojkama nakon proširenja 2004. <ul><li>Površina: 3.975.847 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 454.643.865 </li></ul><ul><li>Gustoća stanovništva: oko 114 sta. /km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 10.343.330.000.000 $ (10,3 bilijuna $) </li></ul><ul><li>GDP per capita: 22.750 $ </li></ul>Natrag na sadržaj
  39. 40. INSTITUCIJE <ul><li>V i jeće EU (Vijeće ministara) </li></ul><ul><li>Europska komisija </li></ul><ul><li>Europski parlament </li></ul><ul><li>Europsko vijeće </li></ul><ul><li>Sud pravde </li></ul><ul><li>Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija </li></ul><ul><li>Europski pravobranitelj </li></ul><ul><li>Europski revizijski sud </li></ul><ul><li>Europska središnja banka - ECB </li></ul><ul><li>Europska investicijska banka </li></ul><ul><li>Europski razvojni fond </li></ul><ul><li>Europski fond za regionalni razvoj </li></ul>
  40. 41. Vijeće Europske unij e / Vijeće ministara <ul><li>N ajvažnije je tijelo Europske unije koje donosi odluke - predstavlja zakonodavnu vlast . </li></ul><ul><li>Sastanci ministara održavaju se u Bruxellesu, gdje je i sjedište Vijeća, dok se iznimno tijekom travnja, lipnja i listopada održavaju u Luxembourgu . </li></ul><ul><li>T renutno ima 15 članova (1 država = 1 član), a predviđeni maksimalni broj je 27 bez obzira na broj država članica . </li></ul>
  41. 42. Europska komisija <ul><li>J edna je od pet temeljnih institucija EU, a ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole - predstavlja izvršnu vlast . </li></ul><ul><li>S astavljena od 20 članova . </li></ul><ul><li>Sjedište Komisije je u Bruxellesu . </li></ul>
  42. 43. Europski parlament <ul><li>P redstavničko je tijelo svih stanovnika Europske unije . </li></ul><ul><li>B roji 626 zastupnika, a nakon proširenja 0 1. 0 5. imati će maksimalno 732 zastupnika, razmjerno broj u stanovnika država članica . </li></ul><ul><li>Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu . </li></ul><ul><li>Glavno tajništvo Parlamenta smješteno je u Luxembourgu . </li></ul>
  43. 44. Europsko v ijeće <ul><li>Osnovano Jedinstvenim aktom, kao dio Vijeća EU. </li></ul><ul><li>Sastav: </li></ul><ul><ul><ul><li>šefovi država i vlada, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>njihovi ministri vanjskih poslova, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>zajedno s predsjednikom i dopredsjednikom Europske komisije. </li></ul></ul></ul><ul><li>Predsjedništvo: predsjeda šef države ili vlade zemlje koja predsjeda Vijećem ministara. </li></ul><ul><li>Sjedište u Bruxellesu. </li></ul><ul><li>Zadaće: </li></ul><ul><ul><ul><li>potaknuti izgradnju Europe na najvišoj razini, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>uklinuti zapreke i kočnice, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>utvrditi opće smjernice za gospodarsku i političku suradnju u Europi. </li></ul></ul></ul>
  44. 45. Sud pravde Europske zajednice <ul><li>Sastavljen je od 15 sudaca i 9 nezavisnih odvjetnika . </li></ul><ul><li>Sjedište Suda je u Luxembourgu . </li></ul><ul><li>Ovlasti: </li></ul><ul><ul><ul><li>Sud pravde je vrhovna sudbena vlast, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>Sud jamči usklađenost sa zakonom. </li></ul></ul></ul><ul><li>Njegova je funkcija odgovornost za izravnu primjenu prava Zajednice u određenim slučajevima i opća odgovornost za tumačenje odrednica prava EU. </li></ul>
  45. 46. Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija <ul><li>Oba odbora sastoje se od 222 člana (od 01.05 bit će ih 350) koji se biraju na 4 godine i imaju savjetodavnu funkciju. </li></ul><ul><li>Gospodarski i socijalni odbor sačinjavaju predstavnici poslodavaca, radnika i skupina specifičnih područja. </li></ul><ul><li>Odbor regija zadužen je za područja: obrazovanja, mladih, kulture, zdravstva, ekonomske i socijalne suradnje, politike zaštite okoliša, socijalnih fondova, kvalificiranja radnika, prekogranične suradnje i prometa. Ima savjetodavnu funkciju. </li></ul>Natrag na sadržaj
  46. 47. EURO - € <ul><li>01.01.2002. – 12 europskih država, članica EMU-a, prihvaća zajedničku valutu EURO kao vlastitu, nacionalnu valutu. </li></ul><ul><li>Razlozi uvođenja EUR-a: </li></ul><ul><ul><ul><ul><li>Jedinstvena valuta potiče zajedničko tržište </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>Izbjegavaju se provizije za razmjenu </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>Smanjeni su rizici od promjene tečajeva valuta zamalja </li></ul></ul></ul></ul><ul><li>Dotadašnje članice imale su pravo izbora da li će uvesti € ili će zadržati svoju dotadašnju valutu, a nove članice nemaju tu mogučnost. To su iskoristile V.B., Danska i Švedska. Švedska je na referendumu 14.09.2003. odbila uvesti € bojeći se rasta cijena koji se dogodio u zemljama koje su uvele €. </li></ul>
  47. 48. Novčanice
  48. 49. Kovanice
  49. 50. Novčanice i kovanice € <ul><li>O njima se brine Europska centralna banka (ECB). </li></ul><ul><li>Novčanice: </li></ul><ul><ul><ul><ul><li>01.01.2002. uvodi se 14,5 milijardi tiskanih novčanica u vrijednosti od 648.465 milijardi €. </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>Zaštita od krivotvorenja: </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>Papir od pamučnih niti, fluorescentne niti, vodeni znak, sigurnosna nit, metalizirana folija. </li></ul></ul></ul></ul><ul><li>Kovanice: </li></ul><ul><ul><ul><ul><li>01.01.2002. uvodi se 50 milijardi komada kovanica u vrijednosti od 15.709 milijardi €. Sve su kovanice s prednje strane iste, a sa stražnje strane se razlikuju od države do države. </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>Zaštita od krivotvorenja: </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>Obrubi valoviti, nazupčani ili glatki. </li></ul></ul></ul></ul>Natrag na sadržaj
  50. 51. Sporazumi <ul><li>Tokom duge povijesti nastanka EU između zemalja članica potpisani su brojni sporazumi koji sada predstavljaju P ravnu stečevinu (Community acquis) i obvezni su za sve buduće č lanice, a trenutno imaju snagu ustava. </li></ul><ul><li>To su Pariški ugovor iz 1951., Rimski ugovor iz 1957., Jedinstveni europski akti iz 1987., Ugovor iz Masstrichta 1992., i druge brojne odluke s raznih sastanaka u Madridu, Luksemburgu,…… </li></ul>
  51. 52. PARIŠKI SPORAZUM i RIMSKI UGOVORI <ul><li>PARIŠKI SPORAZUM </li></ul><ul><li>1951. u Parizu je potpisan sporazum o udruživanju Francuske i Njemačke industrije ugljena i čelika i time je nastala EZUČ (Europska zajednica za ugljen i čelik). Želja nije bila isključivo ekonomska korist već učiniti ideju ponovnog rata između Francuske i Njemačke nezamislivom. </li></ul><ul><li>RIMSKI UGOVOR </li></ul><ul><li>1957. u Rimu je potpisa n ugovor između 6 zemalja (Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i Luksemburga) kojim su osnovana EEZ (Europska ekonomska zajednica), koja će kasnije biti osnova za EU i Euroatom ( E uropsko udruženje za atomsku energiju) . </li></ul>
  52. 53. JEDINSTVENI EUROPSKI AKTI <ul><li>1987. potpisani su Jedinstveni europski akti. </li></ul><ul><li>Tu pripada politika zaštite okoliša, istraživačka i tehnološka politika, kao i regionalna politika. </li></ul><ul><li>Preuzimanje ostvarenja slobodnog, povezanog tržišta kao cilja i njegovo definiranje u govorom, i </li></ul><ul><li>prvi put, ugovorna pravila za vanjskopolitičku suradnju država članica. </li></ul>
  53. 54. SPORAZUM IZ MAASTRICHTA <ul><li>Ovim sporazumom EZUČ, EEZ i Euroatom se vežu u EU (Europsku uniju) kao novonastalu uniju kojom prethodne ne prestaju postojati. Potpisan 1992., a stupa na snagu 1993. </li></ul>
  54. 55. Amsterdamski ugovor <ul><li>Potpisan 02.10. 1997. a na snagu je stupio 1. svibnja 1999. </li></ul><ul><li>Predviđa jačanje uloge EP , uvođenje fleksibilnosti, mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka... </li></ul><ul><li>Potpisalo ga je 15 ministara vanjskih poslova zemalja članica </li></ul>
  55. 56. Ugovor iz Nice <ul><li>2001. </li></ul><ul><li>promjene unutar institucija zbog proširenja </li></ul><ul><li>početak primjene 2005. </li></ul><ul><li>Europski parlament: </li></ul><ul><ul><ul><li>nova r a spodjela mjesta, maksimalno 700-732 zastupnika </li></ul></ul></ul><ul><li>Vijeće ministara: </li></ul><ul><ul><ul><li>novi prag kvalificirane većine </li></ul></ul></ul><ul><li>Europska komisija </li></ul><ul><ul><ul><li>novi sastav </li></ul></ul></ul>Natrag na sadržaj
  56. 57. Sljedeće proširenje <ul><li>Predviđa se za 2007., a trenutni kandidati za ulazak u članstvo su Bugarska, Rumunjska i Turska. </li></ul><ul><li>Hrvatska se nada ulasku 2007. zajedno s ove tri države. </li></ul>
  57. 58. Turska <ul><li>Glavni grad: Ankara </li></ul><ul><li>Površina: 779.452 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 66.493.970 </li></ul><ul><li>Gustoća: 85 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 468 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 6.953 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 14.04.1987. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1999. </li></ul>
  58. 59. Bugarska <ul><li>Glavni grad: Sofija </li></ul><ul><li>Površina: 110.912 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 7.707.495 </li></ul><ul><li>Gustoća: 70 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 50,6 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 6.639 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 14.12.1995. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1999. </li></ul>
  59. 60. Rumunjska <ul><li>Glavni grad: Bukurešt </li></ul><ul><li>Površina: 237.500 km 2 </li></ul><ul><li>Broj stanovnika: 22.364.022 </li></ul><ul><li>Gustoća: 94 sta./km 2 </li></ul><ul><li>GDP: 152,70 mlrd $ </li></ul><ul><li>GDP per capita: 6.842 $ </li></ul><ul><li>Predala zahtjev: 22.06.1995. </li></ul><ul><li>Postaje kandidat: 1999. </li></ul>Natrag na sadržaj
  60. 61. Ugovor o Europskoj uniji Članak 49. (bivši Članak O) Svaka europska država koja poštuje načela navedena u Članku 6. Stavku 1. može zatražiti članstvo u Uniji. Svoj zahtjev treba uputiti Vijeću, koje odlučuje jednoglasno nakon konzultacija s Komisijom i nakon što dobije suglasnost Europskog parlamenta, koji odlučuje apsolutnom većinom svojih članova. Uvjeti primanja i prilagođavanja Ugovorima na temelju kojih je Unija osnovana i koje to primanje nužno zahtijeva, predmet su ugovora između država-članica i države-podnositeljice zahtjeva. Taj ugovor se podnosi na ratifikaciju svim državama potpisnicama u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima.
  61. 62. Kopenhaški kriterij – lipanj 1993. KRITERIJ IZ KOPENHAGENA <ul><li>POLITIČKI : </li></ul><ul><li>demokracija i vladavina prava, </li></ul><ul><li>ljudska prava, </li></ul><ul><li>manjine. </li></ul><ul><li>EKONOMSKI: </li></ul><ul><li>tržišna ekonomija, </li></ul><ul><li>mogućnost odupiranja natjecateljskim prisilama i tržišnim silama unutar Unije. </li></ul><ul><li>OSTALI: </li></ul><ul><li>Usvajanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije (mogućnost usvajanja Acquisa) (administrativni kapacitet) </li></ul>
  62. 63. Kriterij konvergencije <ul><li>Sve nove članice moraju prihvatiti euro kao svoju valutu, a za to treb a ju zadovoljiti kriterije konvergencije , a to su: </li></ul><ul><li>stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5% u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama, </li></ul><ul><li>smanjenje prekomjernog javnog duga, </li></ul><ul><li>smanjenje proračunskog deficita, </li></ul><ul><li>postizanje stabilnog tečaja, </li></ul><ul><li>prosječne nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije. </li></ul>
  63. 64. Madridski kriterij <ul><li>Madridski kriterij odnosi se na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracija u EU. To predstavlja veliki zadatak reformiranja i moderniziranja državne uprave, smanjivanja javnih troškova i jačanja upravljana javnim sektorom. </li></ul>Natrag na sadržaj
  64. 65. Programi EU <ul><li>EU pruža razne programe pomoći u razvoju i potic a nje razvoja industrije, poljoprivrede, poduzetništva, administracije i dr. </li></ul><ul><li>To su: </li></ul><ul><ul><li>PHARE </li></ul></ul><ul><ul><li>CARDS </li></ul></ul><ul><ul><li>TEMPUS </li></ul></ul><ul><ul><li>SOCRATES </li></ul></ul><ul><ul><li>COMENIUS </li></ul></ul><ul><ul><li>ERASMUS </li></ul></ul><ul><ul><li>GRUNDTVIG </li></ul></ul><ul><ul><li>LINGUA </li></ul></ul><ul><ul><li>MINERVA </li></ul></ul><ul><ul><li>NARIC </li></ul></ul><ul><ul><li>ORTELIUS </li></ul></ul><ul><ul><li>GABRIEL </li></ul></ul><ul><ul><li>CORDIS </li></ul></ul><ul><ul><li>EURISTOTE </li></ul></ul><ul><ul><li>EUROINTERNET </li></ul></ul><ul><ul><li>EUI </li></ul></ul><ul><ul><li>EUROHISTAR </li></ul></ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul>
  65. 66. PHARE <ul><li>Ustanovljen je 1989. nakon pada komunizma s ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji. </li></ul><ul><li>Korisnici programa su 13 zemalja srednje i istočne Europe. </li></ul><ul><li>Ciljevi programa PHARE od 2000. do 2006. prvenstveno su usmjereni na izgradnju institucija neophodnih u procesu približavanja europskim integracijama te financiranje investicija u zemljama kandidatima za članstvo. </li></ul>
  66. 67. CARDS <ul><li>CARDS je program tehničko-financijske pomoći državama jugoistočne Europe u procesu stabilizacije i pridruživanja. </li></ul><ul><li>Izravni korisnici su državna tijela, javne ili polujavne institucije, institucije koje pružaju pomoć poslovnim subjektima, zadrugama, udrugama, zakladama, i nevladinim organizacijama. </li></ul><ul><li>Politički preduvjeti za korištenje CARDS-a su poštivanje načela demokracije i vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava. </li></ul>
  67. 68. Programi za visokoškolsko obrazovanje <ul><li>TEMPUS – program suradnje između EU-a i zemalja srednje i istočne Europe u području visokoškolskog obrazovanja. </li></ul><ul><li>SOCRATES – krovni program EU-a za obrazovanje. </li></ul><ul><li>GRUNDTVIG – za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje. </li></ul><ul><li>LINGUA – za promicanje poučavanja i učenja stranih jezika. </li></ul><ul><li>MINERVA – za promicanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i učenju na daljinu. </li></ul><ul><li>ERASMUS – namijenjen području visokog školstva i potiče mobilnost studenata i profesora na području 30 europskih zemalja. </li></ul>Natrag na sadržaj
  68. 69. Programi i organizacije za mlade u RH <ul><li>Euroyouth club – organizacija mladih kojoj je cilj suradnja hrvatske mladeži s mladima u Europi. </li></ul><ul><li>Europski parlament mladih – potiče aktivnosti mladih u kreiranju nove ujedinjene Europe. </li></ul><ul><li>ELSA – udruga studenata prava i mladih pravnika </li></ul><ul><li>AIESEC – najveća međunarodna studentska udruga, obuhvaća 800 sveučilišta u 83 zemlje. </li></ul><ul><li>HSA – Hrvatska studentska organizacija – bavi se zaštitom studentskih standarda i prava te promiče društveni, kulturni, i duhovni život studenata. </li></ul><ul><li>HAZ – okuplja studente i akademski obrazovane građane s ciljem unapređivanja sveučilišnog života, razvoja znanosti i međunarodne studentske suradnje. </li></ul>
  69. 70. Programi za mlade na europskoj razini <ul><li>Opća uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu – nudi informacije o obrazovanju, stručnom usavršavanju i sportu. </li></ul><ul><li>Programi EU za mlade – informacije o politici EU-a usmjerene mladima u dobi od 15 do 25 godina. </li></ul><ul><li>Leonardo da Vinci – akcijski program EU-a za stručno usavršavanje. </li></ul><ul><li>EYCA – namijenjen osobama mlađim od 26 godina koja potiče razvoj turističke, kulturne i obrazovne pokretljivosti. </li></ul><ul><li>Uprava Vijeća Europe za mlade – sufinancira i pruža potporu obrazovnim i drugim aktivnostima koje su usmjerene prema mladima. </li></ul><ul><li>Europski forum mladih – promiče interese mladih na europskoj razini. </li></ul><ul><li>INFOmobil – pruža praktične informacije za mlade o putovanjima, studiranju te o životu i radu u europskim državama. </li></ul><ul><li>EUROCITIES GUIDE – vodič za putovanja po velikim europskom gradovima. </li></ul>
  70. 71. <ul><li>European Schoolnet – promiče uporabu novih informatičkih tehnologija u školama. </li></ul><ul><li>Pro Youth International – baza podataka o udrugama i institucijama koje se bave mladima. </li></ul><ul><li>AEGEE – organizira skupove posvećene obrazovanju, miru, kulturnoj razmjeni, europskoj ideji, itd. </li></ul><ul><li>EUSC – zastupa prava studenata i obrane njihovih interesa u području visokog školstva </li></ul><ul><li>EURODESK – projekt Europske komisije koji povezuje 23 države i oko 150 udruga mladih </li></ul><ul><li>Mladi za Europu – nastoji pridonijeti obrazovanju mladih, ponajprije razmjenama unutar EU-a i s trećim zemljama. </li></ul><ul><li>YONET – popis informacija o programima razmjene mladih, seminarima, inicijativama mladih te o mrežama i ustanovama koje traže partnere u radu s mladima. </li></ul><ul><li>Europski volonterski sustav – program za razmjenu mladih volontera u dobrotvornim programima lokalne uprave u drugoj europskoj državi. </li></ul>Natrag na sadržaj
  71. 72. Ciljevi EU <ul><li>Cilj 1: Promiče dostizanje gospodarstva regija čiji razvoj zaostaje. Samo oni čiji je BDP po stanovniku manji od 75% od prosjeka Zajednice mogu biti uzeti u obzir. On prikriva 60-ak regija u 13 država članica. Cilj 1 prima 70% proračuna strukturalnih fondova, koji se dijeli između 4 fonda. 4 glavna prioritetna područja su osnovne infrastrukture, razvoj ljudskih resursa, ulaganje u istraživanje i inovacije i informatičko društvo. </li></ul>
  72. 73. <ul><li>Cilj 2: Pridonosi gospodarskoj i socijalnoj pretvorbi regija koje su u strukturalnim poteškoćama. Definirane su 4 kategorije područja koja se kvalificiraju: </li></ul><ul><ul><ul><li>područja koja prolaze kroz gospodarske promjene u industriji ili uslužnom sektoru, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>ruralna područja u smanjenju, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>urbana područja u teškoćama, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>područja niske zaposlenosti koja ovise o ribarstvu. </li></ul></ul></ul><ul><li>Proračun za cilj 2 iznosi 22,5 milijarde € tijekom 7 godina. </li></ul>
  73. 74. <ul><li>Cilj 3: Podržava prilagođavanje i modernizaciju politika i sustava obrazovanja, izobrazbe i zapošljavanja. On služi kao referentni okvir za sve mjere poduzete na osnovu nove glave u zapošljavanju u Ugovoru iz Amsterdama i za rezultirajuću europsku strategiju. On ima proračun od 24,05 milijardi € tijekom 7 godina. </li></ul>Natrag na sadržaj
  74. 75. OBRAZOVNA POLIT I KA <ul><li>“ Vrjednije je ulagati u ljude, nego li u sredstva za rad.” </li></ul>Ključna uloga znanja: Osobni i profesionalni razvitak Gospodarski i društveni razvitak
  75. 76. Obrazovna politika EU 1. Cjeloživotno učenje, kulturne i jezične osobitosti, otvorena metoda koordinacije 2. Utvrđivanje: -zajednički ciljevi -ključna kompetencija -proradba zajedničkih programa E-learning 3. UGOVORI EU: ZEMLJE SAME MOGU ODREDITI ŠTO ĆE IZABRATI (AUTONOMIJA ZEMLJE)
  76. 77. Europski obrazovni prostor <ul><li>pristup kvalitetnom obrazovanju za sve ljude </li></ul><ul><li>obrazovanje po zahtjevima pojedinaca </li></ul><ul><li>prilagoditi načine obrazovanja s obzirom na primjenu za zaposlenje (dinamično okruženje) </li></ul><ul><li>primjenjivo obrazovanje unatoč promjenama </li></ul><ul><li>partnerski pristup </li></ul><ul><li>osposobiti ljude za sudjelovanje u društvu </li></ul><ul><li>uvid u potrebe onoga koji uči </li></ul><ul><li>učenje zajednica , lokalno i regionalno </li></ul><ul><li>uskladiti učenje s osobinama i potrebama osoba koje uče </li></ul>
  77. 78. Putevi do znanja Natrag na sadržaj
  78. 79. Hrvatska i EU
  79. 80. Uspostavljanje odnosa <ul><li>od 1992. do 2001. Vijeće ministara EU-a početkom svake godine određuje Hrvatskoj trgovinske povlastice. </li></ul><ul><li>1995. Hrvatska neko vrijeme bila uključena u Phare program pomoći. </li></ul><ul><li>... </li></ul>
  80. 81. Europska pomoć RH <ul><li>Hrvatska je uključena u brojne programe Europske unije preko kojih dobiva znatnu financijsku pomoć u razvoju slobodnog tržišnog gospodarstva i dr. </li></ul>
  81. 82. CARDS <ul><li>Hrvatskoj je najvažniji program tehničko-financijske pomoći CARDS u koji su uključene, osim Hrvatske, i Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. </li></ul><ul><li>Prethodnica ovog programa je program Phare u koji je RH bila neko vrijeme 1995. uključena, ali je program zaustavljen zbog akcija Bljesak i Oluja. </li></ul>Natrag na sadržaj
  82. 83. Početak približavanja <ul><li>26.05.1999. Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije. </li></ul><ul><li>10.06.1999. osvojen Pakt o stabilnosti. </li></ul><ul><li>15.02.2000. održan prvi sastanak Zajedničke konzulativne skupine EU-RH </li></ul>
  83. 84. Hrva t ska u Vijeću Europe <ul><li>Hrvatska je 06.11.1996. primljena u Vijeće Europe koje nije dio Europske unije, ali je svejedno to važan korak na putu RH u EU. </li></ul>
  84. 85. Vijeće Europe <ul><li>05.05.1949. u Londonu deset zemalja (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska) potpisuju ugovor kojim se osniva Vijeće Europe. </li></ul>
  85. 86. Ciljevi Vijeća Europe <ul><li>Zalaže se za političku, socijalnu, pravnu i kulturnu suradnju u Europi. </li></ul><ul><li>Pomaže državama srednje i istočne Europe u društvenim reformama. </li></ul>
  86. 87. Povijest Vijeća Europe <ul><li>04.05.1950. u Rimu je potpisana Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe </li></ul><ul><li>19.12.1954. potpisana je Europska kulturna konvencija. </li></ul><ul><li>18.09.1959. Vijeće Europe osnovalo je Europski sud za ljudska prava. </li></ul><ul><li>01.06.1972. u Starsbourgu je otvoren Europski centar za mladež Vijeća Europe. </li></ul><ul><li>10.05.1990. Vijeće Europe osnovalo je Europsku komisiju za demokraciju putem prava. </li></ul><ul><li>08./09.10.1993. u Beču usvojena Deklaracija kojom su određeni politički prioriteti u zaštiti nacionalnih manjina i u borbi protiv svih oblika rasizma, ksenofobije i netolerancije. </li></ul><ul><li>04.04.1997. potpisana je Europska konvencija o ljudskim pravima i biomedicini. </li></ul><ul><li>01.11.1998. u Stasbourgu je osnovan jedinstveni stalni Sud za ljudska prava. </li></ul>Natrag na sadržaj
  87. 88. SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju <ul><li>Privremeni Sporazum između RH i EU primjenjuje se od 01.01.2002. do stupanja na snagu SSP-a tj. dok SSP ne ratificiraju EP, Sabor RH i parlamenti država članica EU-a, a on uređuje trgovinska i s njima povezana pitanja. </li></ul>
  88. 89. Ratifikacija SSP-a <ul><li>5. prosinca 2001. Hrvatski sabor ratificirao SSP </li></ul><ul><li>12. prosinca 2001. Europski parlament ratificirao SSP   </li></ul><ul><li>28. siječnja 2002. Vijeće ministara EU potvrdilo Privremeni sporazum    </li></ul><ul><li>21. veljače 2002. Austrija ratificirala SSP   </li></ul><ul><li>17. travnja 2002. Irska ratificirala SSP    </li></ul><ul><li>30. travnja 2002. Danska ratificirala SSP    </li></ul><ul><li>12. srpnja 2002. Njemačka ratificirala SSP </li></ul><ul><li>10. rujna 2002. Nizozemska ratificirala SSP </li></ul><ul><li>19. rujna 2002. Španjolska ratificirala SSP    </li></ul><ul><li>14. veljače 2003. Švedska ratificirala SSP    </li></ul><ul><li>4. ožujka 2003. Francuska ratificirala SSP    </li></ul><ul><li>3. lipnja 2003. Luxembourg ratificirao SSP    </li></ul><ul><li>5. lipnja 2003. Grčka ratificirala SSP    </li></ul><ul><li>1. srpnja 2003.   Portugal ratificirao SSP </li></ul><ul><li>11. prosinca 2003.   Belgija ratificirala SSP </li></ul><ul><li>19. prosinca 2003. Finska ratificirala SSP </li></ul>
  89. 90. SSP <ul><li>SSP je početak sveobuhvatne pripreme za članstvo RH u EU. </li></ul><ul><li>SSP uređuje odnose između RH i EU u 3 temeljna područja: </li></ul><ul><ul><li>Europske zajednice i njezinim gospodarskim aspektima, </li></ul></ul><ul><ul><li>zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, </li></ul></ul><ul><ul><li>suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima. </li></ul></ul>
  90. 91. Sastavnice SSP-a <ul><li>Opća načela </li></ul><ul><li>Politički dijalog </li></ul><ul><li>Slobodno kretanje robe, usluga, radnika i kapitala </li></ul><ul><li>Usklađivanje zakonodavstva </li></ul><ul><li>Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova </li></ul><ul><li>Politika suradnje </li></ul><ul><li>Financijska suradnja </li></ul><ul><li>Institucionalne, opće i završne odredbe </li></ul>
  91. 92. Opća načela SSP-a <ul><li>Uspostava stabilnog europskog poretka </li></ul><ul><li>Razvoj civilnog društva i demokracije </li></ul><ul><li>Veće političke i gospodarske slobode </li></ul><ul><li>Pravo na povrat izbjeglica i raseljenih osoba </li></ul><ul><li>Slobodno tržišno gospodarstvo </li></ul><ul><li>Redoviti politički dijalog </li></ul><ul><li>Razvitak trgovine i ulaganja </li></ul><ul><li>Usklađivanje zakonodavstva </li></ul><ul><li>Provedba reforme i obnove </li></ul>Natrag na sadržaj
  92. 93. Hrvatska na putu ka članstvu
  93. 94. Predaja zahtjeva <ul><li>RH je 21. veljače 2003. predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji. </li></ul><ul><li>Postoji mišljenje da je RH trebala pričekati s podnošenjem zahtjeva, a razlozi su: </li></ul><ul><ul><ul><li>trebalo se vidjeti kakva će biti iskustva nakon petog proširenja, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>EU je trenutačno zaokupljena proširenjem na 10 novih zemalja, </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>trebalo se podnijeti zahtjev za članstvo tek nakon što RH ispuni obveze iz SSP-a. </li></ul></ul></ul><ul><li>ČEKA NAS JOŠ PUNO POSLA! </li></ul>
  94. 95. Kriteriji za RH <ul><li>Osim političkog, gospodarskog i pravnog kriterija, ubrzo se pokazalo da je kao preduvjet za članstvo potrebno definirati i administativni kriterij. </li></ul><ul><li>RH ima loš i nesređen administrativni sustav, i kao preduvjet za ulazak u EU potrebno je to riješiti. </li></ul><ul><li>Hrvatskoj se još stavlja kao dodatni kriterij suradnja s Haaškim sudom. </li></ul>
  95. 96. Pitanja EU i odgovori RH <ul><li>Europska unija je hrvatskoj poslala pitanja s područja gospodarstva, politike, zakonodavstva, administracije i dr. da bi lakše mogla donijeti procjenu sposobnosti RH pristupanju EU. </li></ul><ul><li>Bivši hrvatski premjer Ivica Račan je 10. listopada 2003. odnio u Bruxelles odgovore na pitanja EU. </li></ul>
  96. 97. Pogodnosti, nedostaci i zanimljivosti ulaska RH u EU <ul><li>NEDOSTACI: </li></ul><ul><li>kratkoročno visoki troškovi, </li></ul><ul><li>stvaranje pritiska na domaću prehrambenu industriju, </li></ul><ul><li>gubljenje dijela suvereniteta tj. njegovo prenošenje na zajedničko donošenje odluka, </li></ul><ul><li>mogućnost uvoza genetski modificirane hrane. </li></ul><ul><li>ZANIMLJIVOSTI: </li></ul><ul><li>veći broj mlađih građana RH je zainteresiranije za ulazak u EU nego starije građanstvo, </li></ul><ul><li>proces približavanja RH EU provodi vlada RH kao nositelj izvršne vlasti, </li></ul><ul><li>RH je predala pismo namjere za pridruživanje EU u Ateni, a zahtjev za članstvo u Bruxellesu. </li></ul><ul><li>POGODNOSTI: </li></ul><ul><li>povećanje ugleda RH, </li></ul><ul><li>uključenje u stabilno političko i gospodarsko okruženje, </li></ul><ul><li>mogućnost suodlučivanja u razvoju politike koja se tiče budućnosti Europe, </li></ul><ul><li>pristup unutarnjem tržištu EU, </li></ul><ul><li>povećanje mogućnosti za rast izvoza, </li></ul><ul><li>bolji pristup kapitalu, znanju i tehnologijama u Uniji, </li></ul><ul><li>otvorenje obrazovnih mogućnosti za hrvatske građane, </li></ul><ul><li>pristup fondovima EU, </li></ul><ul><li>rast životnog standarda, </li></ul><ul><li>smanjenje cijena i kamatnih stopa zbog očekivane konkurencije, </li></ul><ul><li>ukidanje carine na neke proizvode, </li></ul><ul><li>povećanje stranog kapitala. </li></ul>
  97. 98. Postupak kandidature za članstvo
  98. 99. Mišljenje Europske komisije <ul><li>20.04.2004. – Europska komisija preporučila je Vijeću EU da s Hrvatskom otvori pregovore o članstvu. </li></ul><ul><li>U avisu se ističe da Hrvatska treba poduzeti dodatne napore na području prava manjina, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa , regionalne suradnje i borbe protiv korupcije. </li></ul><ul><li>Komisija prosljeđuje avis Europskom vijeću, koje treba odlučiti datum početka pregovora i kandidatskom statusu. </li></ul>
  99. 100. Iz r adili: 3. c, ekonomisti <ul><li>Literatura: </li></ul><ul><li>100 pitanja o europskim integracijama – MEI, 2002. </li></ul><ul><li>Hrvatska na putu u Europsku uniju: Od kandidature do članstva – MEI, 2003. </li></ul><ul><li>Dan Europe – MEI, 2002. </li></ul><ul><li>Program CARDS u Republici Hrvatskoj – MEI </li></ul><ul><li>Što Hrvatskoj donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – MEI, 2001. </li></ul><ul><li>Mali leksikon europskih integracija – MEI, 2001. </li></ul><ul><li>Europska unija u 10 lekcija – Pascal Fontaine, 1998. </li></ul><ul><li>Novi poticaji za europsku mladež – Bijela knjiga europske komisije, 2002. </li></ul><ul><li>Pojmovnik – Institucije, politike i proširenje Europske unije – Europska komisija, 2003. </li></ul><ul><li>Europa u Hrvatskoj – MEI </li></ul><ul><li>Praktični vodić kroz labirint EU </li></ul><ul><li>Euroforum – publikacija MEI-a – svi brojevi </li></ul><ul><li>BDP svijeta 2002. – prilog časopisu Meridijani od veljače 2004. – osnovni izvor podataka: CIA FACT BOOK 2003. </li></ul><ul><li>www.mei.hr , www.google.com ... </li></ul><ul><li>i još brojni drugi </li></ul><ul><li>POSEBNA ZAHVALA AUTORIMA SVIH KNJIGA I WEB-STRANICA, I SVIM ZAPOSLENIMA U MINISTARSTVU ZA EUROPSKE INTEGRACIJE. </li></ul><ul><li>Literaturu obradili: </li></ul><ul><li>Buotić Mia </li></ul><ul><li>Čular Marko </li></ul><ul><li>Dajak Vesna </li></ul><ul><li>Karan Ivana </li></ul><ul><li>Malčak Mario </li></ul><ul><li>Matić Ivana </li></ul><ul><li>Perić Maja </li></ul><ul><li>Režić Anita </li></ul><ul><li>Škrabal Marija </li></ul><ul><li>Šolić Antonela </li></ul><ul><li>Vereget Hasema </li></ul><ul><li>Žaja Ana </li></ul><ul><li>Kom p jutorski obradili: </li></ul><ul><li>Čular Marko </li></ul><ul><li>Dajak Vesna </li></ul><ul><li>Malčak Mario </li></ul>
  1. A particular slide catching your eye?

    Clipping is a handy way to collect important slides you want to go back to later.

×