Govor Zorana MilanovićA O ArbitražNom Sporazumu Sa Slovenijom U Hrvatskom Saboru

Govor predsjednika SDP-a Milanovića u Hrvatskom saboru: Poštovani predsjedniče Sabora, poštovana predsjednice Vlade, ministri, uvažene kolegice i kolege saborske zastupnice i saborski zastupnici. Da shvatite što znači aktivna suzdržanost i što u europskom pravnom i političkom žargonu znači pojam aktivna suzdržanost jer to su stvari koje nas čekaju, otvorite knjige, čitajte, i konstruktivna suzdržanost. Dakle, nakon što je sporazum potpisan, nakon što je preuzeta obveza, ja sam sa svoje strane u razgovorima sa predsjednikom Europske Vlade i prije toga s nekoliko povjerenika probao razjasniti neke stvari koje se obično rade kada su u pitanju dobri poslovni običaji prije nego što se sporazum potpiše. Prvo, dogovorite predmet, cijenu, karakteristike robe, a tek onda potpišete i date novac. E to ovoga puta nije napravljeno. Za vas kolegice i kolege, a prvenstveno vas iz vladajuće stranke, smatram da bi bilo i još uvijek imate priliku pogledati gostovanje slovenskog premijera Boruta Pahora na slovenskoj televiziji, prekjučer ako se ne varam, ili dan prije prekjučer, gdje je vrlo detaljno i plastično objašnjavao voditeljici kako je nastajao ovaj sporazum, kako su se dogovarali sa Europskom komisijom, u kojim etapama su se dogovarali i volio bih i o tome čuti očitovanje predsjednice hrvatske Vlade. To je bila kronologija nastajanja i rađanja ovoga sporazuma i dogovora koje je Slovenija imala s maloprije opjevanom Europskom komisijom, Hrvatskoj iza leđa. To i dalje ne znači da je ovo poguban sporazum za Hrvatsku nego je naprosto jedno necjelovito rješenje koje nakon 7, 8 godina emocionalnog zlostavljanja hrvatskog građanstva i naroda Hrvatsku dovodi pred rješenje koje će vjerojatno biti upravo onakvo ili barem slično onome na kojem su mnogi u ovom Saboru gradili svoje političke karijere. I sad imamo to što imamo, nije bog zna šta. Bio sam u Bruxellesu, tražio sastanak sa Barrosom, razgovarao, što sam napravio? Ne Bog zna što. Što je Vlada napravila? Što je premijerka napravila u tom smislu prije nego što je potpisala Sporazum? To bi bilo isto interesantno čuti. Recimo, zanima me koji je datum pisma koji je premijerka uputila predsjedniku Europske komisije Barrosu i u kojem trenutku je uputila to pismo s obzirom da je riječ o ključnoj osobi za odabir arbitara? Jeste li to pismo uputili prije nego što ste potpisali sporazum ili nakon? Jer tu postoji ogromna razlika, bitna, fundamentalna. Ja sam se vratio iz Bruxellesa s nekakvim informacijama. Predsjednik Europske komisije je rekao da će on sa svoje strane, kao osoba koja nominira arbitre, a to će za njega očito raditi netko iz Komisije, jer on se tim stvarima ne bavi, i ovdje mi diplomatska i politička diskrecija priječi da o nekim stvarima koje sam tamo čuo i koje znam otvoreno govorim, ali to će raditi netko treći za njega. Naravno da čovjek ima važnog posla u ovom trenutku. Pa vidite što se događa u EU i da sporazum Hrvatske i Slovenije prethodno baš i nije čitao, a za nas je to jako važna stvar. Dakle tamo se predsjednik Europske komisije spominje kao osoba koja sastavlja, odnosno nominira listu arbitara. Jako važno. Što radi hrvatska Vlada u tom smislu prije nego što potpiše Sporazum? Ništa. Što radi nakon što potpiše sporazum? Šalje pismo. Što je Europska komisija? Europska komisija je čuvar europskih sporazuma. Sporazuma, odnosno nakon Lisabona, čuvar Lisabonskog sporazuma i u tom smislu ima jedan vrlo odrješit gard i stav prema svim članicama. I ovdje kolorirati Europsku komisiju kao prijatelja naroda, u odnosu na Hrvatsku je naprosto neobično. S Komisijom ćemo imati kao i sve države članice sporova, razumijevanja, sukoba itd. Međutim, što se dogodilo u ovom konkretnom slučaju? To hrvatska javnost mora znati, jer iz te kronologije događaja slijedi i konačna odluka. Slijedi ovaj arbitražni sporazum koji postavlja pravila igre. Dakle, još jednom za, ne za povijest nego za aktualnost, Rehn 1 je u ovom Saboru usvojen na našu inicijativu uz suglasnost sviju. I onda taj Rehn 1 nije odgovarao Sloveniji jer joj nije odgovarao, jer su neke odredbe bile nedovoljno obećavajuće za Sloveniju. I onda je Slovenija, Hrvatskoj iza leđa, u pregovorima s Komisijom, o čemu vam Pahor prije tri dana otvoreno govori na slovenskoj televiziji. Ja čuvam diskreciju svojih

razgovora s europskim povjerenicima i državnicima, ali vam govorim što je vaš sugovornik rekao na slovenskoj televiziji i to u nekoliko navrata. Kako je dakle došlo do odredaba koje su konačno završile u Sporazumu? Došlo je tako da je nakon što je Hrvatska usvojila Rehn 1, Slovenija u dogovoru s Komisijom isposlovala izmjene u članku 2. i članku 3. sporazuma. Konkretno, izmjenu koja spominje riječ junction, dakle to je slovenska inicijativa i njihova formulacija, pa ako se na kraju pokaže lošom za Sloveniju njihov problem. Ali čini mi se da o svojim interesima brinuti znaju. I ovaj način odabira arbitara koji je krajnje neobičan, to je također Slovenija u dogovoru s Komisijom napravila. Je li to krivično djelo? Nije. Jel to politika i način na koji se posao radio? Pa je, recimo to. Kako će to na kraju rezultirati? Čime će to na kraju rezultirati? Pa jednim rješenjem koje odgovara više Sloveniji nego Hrvatskoj, ali čemu sedam godina traumatiziranja ove zemlje? Što ste nam to donijeli? Ništa posebno. Što sam ja uspio promijeniti? Ništa. Na kraju, čujemo od predsjednika Europske komisije, koji naravno obuzet važnijim poslovima, nema previše vremena da se bavi ovim stvarima i da ih proučava, da će arbitri koje će on predlagati ili će to raditi netko umjesto njega ili će tu malo pitati nešto i Hrvatsku i Sloveniju, a to sve nije ni na koji način regulirano Sporazumom, da će onda ti suci biti nepristrani i neovisni. Dakle, impartial i independent. Ali znate što je problem? Toga nema u sporazumu. A zašto to niste pregovarali da i to uđe u Sporazum? Nego i to moramo naknadno u maniri lošeg gospodara dogovarati nekakvim pismima koje šaljete nakon što ste potpisali sporazum. Ovo nije način na kakav se treba voditi država, ovako se država ne vodi. Ovo je naprosto pristajanje na uvjete koji više odgovaraju drugoj strani. I ako smatrate da sam isključiv i nepristupačan onda vas moram ohrabriti u takvom razmišljanju, ja jesam isključiv kad su hrvatski interesi u pitanju, ali nisam militantan. Razumijem okolnosti, razumijemo kakav je povijesni trenutak i razumijemo da je to u ovom trenutku ne najbolje što Hrvatska može dobiti, nego najbolje što je ovakva Vlada s ovakvom predsjednicom može dati. To je realnost u kojoj živimo. Itekako sam isključiv kada su u pitanju racionalni hrvatski interesi. I bit ću u ovakvim situacijama uvijek prije svega aktivan, a onda suzdržan i razgovarati sa svima s kim se može razgovarati. Nažalost, postoji red kako se stvari rade. Kao što neki predsjednički kandidati kažu, Bog se moli po redu. Ovaj red je ovoga puta bio poremećen. I to nije dobro, to nije dobro napravljeno. Konkretno, izjava, koju ste ovdje prodavali kao nekakav veliki uspjeh hrvatske diplomacije. Na sastanku u Vladi, u Banskim dvorima, na kojem je bilo nas 40- ak, moja prva reakcija je bila gospođo predsjednice Vlade, čemu ta izjava. Pa ta izjava ne znači ništa. Pa Slovenija će vam istog trenutka dati kontra izjavu kojom će tu našu izjavu anulirati. I što se događa? Događa se to da je na kraju švedsko predsjedništvo nije potpisalo, jer se Slovenija tome, što, usprotivila. Što je rekao slovenski predsjednik Vlade kojem ja naravno ne vjerujem i ne mogu vjerovati više nego vama. To su potpuno pogrešno postavljene stvari. Ja bih volio da sam o tome, ne samo ja, nego svi mi mogao ranije razgovarati. On kaže da je Slovenija na to dalasvoju izjavu, kojom se upravo to radi anulira, i da je što se njih tiče tu izjavu mogla potpisati Kitajska tj. Kina, Nigerija, ali nije Švedska. To je bilo ono što smo uspjeli ispregovarati. Kao što vidimo, niti to nismo uspjeli ispregovarati i to na kraju krajeva uopće nije bitno i niste nas time trebali niti zamarati. Zašto na kraju glasati ili glasovati za ovaj Arbitražni sporazum? Zato da Hrvatska nastavi pregovore. Vjerojatno. Zato da se ministar Šuker, kao što je jučer ovdje rekao u ovom Saboru, može kada uđemo u Europsku uniju nastaviti zaduživati ali ovoga puta jeftinije. Da ćemo za to glasati. To je rekao vaš član Vlade. Evo i za to ćemo glasati, mada ne vjerujem u to. Zato jer nam je dosta traumatiziranja hrvatskih građana, naroda, Hrvata, Srba, Mađara, Talijana, Židova, Bošnjaka, sviju i zato ćemo glasati za taj sporazum. Ali ne zato jer ste napravili dobar posao. Jer ovako se posao ne radi i on se može, može ga svatko na ovakav način raditi.

I ako želite razgovarati o stvarnim, akutnim i kroničnim problemima ove zemlje, onda razgovarajte na način na koji partneri u nevolji trebaju razgovarati. A ne na način da dovodite one koje trebate za partnere pred zid, pred svršen čin. Dakle, još jednom, nije ovo stvar povjerenja ili vjerovanje vama ili Borutu Pahoru. Bilo bi logično da smo u ovom Saboru, kao što je slovenskom Državnom zboru raspravljeno više puta, barem jednom ili dva puta raspravljali otvoreno o tom sporazumu, koji je dogovoren Hrvatskoj iza leđa u kojem je Slovenija aktivno sudjelovala u kojem je Slovenija dogovarala sa Europskom komisijom kako će izgledati članak 2. i članak 3. i red je da to našim građanima kažemo. I kao prije mjesec dana, reći ću sljedeće. Taj "junction" je nešto što je Slovenija tražila i dobila u nadi da je to bolje za njih. Bumo vidli. Postoje profesori, dosta njih, koji misle da je to dosta lošije za Hrvatsku, a postoje i oni koji misle da je to svejedno. Što se tiče izbora arbitara i uloge koju je Komisija, zajedno sa Slovenijom, odigrala u sastavljanju ovakve ugovorne odredbe tu sam bio i tu smo bili rezervirani i rezerviran sam i dalje. Jer je jasno kako je ta odredba nastajala i jasno je tko ju je i s kakvim namjerama začinjao i zašto je tako pisana. I jasno je da tu uloga Komisije, to ću još jednom reći, nije bila u odnosu na Hrvatsku najkorektnija. Ali, dobar dan! To je ono što nas čeka. Ulaskom u Europsku uniju neće doći med i mlijeko. Imat ćemo borbe za svoje interese i u njima moramo biti odlučni i sa drugim članicama i sa grupama članica i često ćemo tumačiti stvari drugačije nego Europska komisija. To nije med i mlijeko. To je samo nova faza hrvatske povijesti. I zato oni koji kažu da je dobro da je nužno da uđemo u Europsku uniju, da bi Europska unija i njezina pravila korigirali naše loše navike, rade medvjeđu uslugu Hrvatskoj. Nije to razlog za ulazak u Europsku uniju. Jer ako tako kažemo, onda sami priznajemo da nismo u stanju bez Europske unije na pravi način urediti svoju zemlju. A ja mislim da jesmo. A mislim da će u Europskoj uniji vjerojatno biti nešto bolje za nas. Ulazimo unutra radi sebe, ne radi Europske unije. I zato klub SDP-a nakon dosta razmišljanja, bez imalo entuzijazma, sa puno rezervi, ali relativno svjesno o čemu se ovdje radi, na kraju prihvaća ovaj Arbitražni sporazum i glasat će za njega. Ali moram ovdje reći na kraju nakon svega što sam rekao, ljudi su prema tome rezervirani. Vjerujem da će velika većina glasati za. Ja nikoga na to nisam niti ću siliti. Jer smo svjesni da nakon osam godina traume vraćate Hrvatsku na mjesto na kojem je mogla biti prije osam godina, bez Ljubljanske banke, bez Krškoga, s kompletnom kopnenom granicom i s manje-više izvjesnim ishodom granica na moru. Još jednom, hvala vam na tome. Mi ćemo bolje – zaključio je Milanović.

Govor Zorana MilanovićA O ArbitražNom Sporazumu Sa Slovenijom U Hrvatskom Saboru

by sdphrvatske on Nov 20, 2009

Accessibility

Categories

Upload Details

Usage Rights

1 Embed 9

Statistics

Govor Zorana MilanovićA O ArbitražNom Sporazumu Sa Slovenijom U Hrvatskom Saboru Document Transcript