Depopulacija U Republici Hrvatskoj Uzroci, Razmjeri I Perspektive

Depopulacija u Republici Hrvatskoj Uzroci, razmjeri i perspektive

Na što se želi ukazati ovim prikazom?
Prikazati uzroke i razmjere depopulacije, kao temeljnog demografskog procesa u Hrvatskoj;
Ukazati na razlike kad je u pitanju ukupna i prirodna depopulacija – na razini regija, županija, urbanih i ruralnih krajeva Hrvatske;
Označiti depopulaciju kao jedan od ključnih problema hrvatske države i društva;
Ukazati na važnost smanjivanja i zaustavljanja depopulacije u Hrvatskoj.

Depopulacija u Hrvatskoj: uzroci
Glavni uzrok prirodne depopulacije (pada broja stanovnika prirodnim putem) u Hrvatskoj je pad stope živorođenih (nataliteta) ispod stope umrlih (mortaliteta);
Prirodna depopulacija je tolika da uzrokuje i ukupnu depopulaciju, koju posljednjih godina djelomično kompenzira pozitivan migracijski saldo Hrvatske;
Osnovni uzrok pada nataliteta je pad stope totalnog fertiliteta na samo 1,38;
U Hrvatskoj jedna žena rodi u prosjeku 1,38 djece, a za prirodnu reprodukciju stanovništva je potrebno da svaka žena rodi najmanje 2,1 djece u prosjeku .

Natalitet, mortalitet i prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 1990.-2007. g. Izvori podataka: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2006. g. Priopćenje Državnog zavoda za statistiku: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2007., 17. 07. 2008. - 2.4 - 10 457 11.8 52 367 9.4 41 910 2007. - 2.0 - 8 932 11.3 50 378 9.3 41 446 2006. - 2.1 - 9 298 11.7 51 790 9.6 42 492 2005. - 2.1 - 9 449 11.2 49 756 9.1 40 307 2004. - 2.9 - 12 907 11.8 52 575 8.9 39 668 2003. - 2.4 - 10 475 11.4 50 560 9.0 40 094 2002. - 1.9 - 8 559 11.2 49 552 9.2 40 993 2001. - 1.5 - 6 500 11.5 50 246 10.0 43 746 2000. - 1.5 - 6 774 11.4 51 953 9.9 45 179 1999. - 1.2 - 5 243 11.6 52 311 10.5 47 068 1998. 0.8 3 537 11.4 51 964 12.1 55 501 1997. 0.7 3 175 11.3 50 636 12.0 53 811 1996. - 0.1 - 354 11.3 50 536 11.2 50 182 1995. - 0.2 - 898 11.1 49 482 10.9 48 584 1994. - 0.5 - 2 311 11.4 50 846 10.8 48 535 1993. - 1.1 - 4 830 11.6 51 800 10.5 46 970 1992. - 0.6 - 3 003 11.4 54 832 10.8 51 829 1991. 0.7 3 217 10.9 52 192 11.6 55 409 1990. Stopa prirodnog kretanja broja stan. Prirodno kretanje broja stan. Stopa mortaliteta Broj umrlih Stopa nataliteta Broj živorođenih Godina

Prirodna depopulacija u Hrvatskoj od 1991. do danas: uzroci
S izuzetkom 1996. i 1997. g. (posljedica nečeg što je trebalo biti « baby-boom » nakon Domovinskog rata, ali se nije nastavilo), je kontinuitet;
Stope nataliteta su 1996. i 1997. g. jedini put od 1990. g. bile veće od stopa mortaliteta;
1998. g. zabilježen najveći pad nataliteta u jednoj godini;
Stopa nataliteta se nije vratila ni blizu razine iz 1997. g., te je već cijelo desetljeće značajno manja i nego 1998. g.
Gospodarska kriza u Hrvatskoj neprestano generira sve jaču demografsku krizu, a dolazak svjetske recesije u Hrvatsku će još pojačati demografsku krizu.

Razmjeri prirodne depopulacije u Hrvatskoj: početak 2001. – kraj 2007. g.
Prirodni pad od početka 2001. do kraja 2007. g.:
70 077 stanovnika;
Prirodni pad od početka 2003. do kraja 2007. g. :
51 043 stanovnika;
Stagnacijom nataliteta i povećanjem mortaliteta (zbog povećanja udjela starog stanovništva), prirodna depopulacija će se ubrzati.

Prirodna depopulacija u Hrvatskoj: pokazatelji 2007. g.
Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) 9.4;
Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) 11.8;
Stopa prirodnog kretanja (razlika nataliteta i mortaliteta) -2.4; Vitalni indeks (broj živorođene djece na 100 umrlih) 80.
436 jedinica lokalne samouprave – prirodni pad broja stanovnika, 107 – prirodni prirast, 12 – nulti prirast;
18 županija i Grad Zagreb – prirodni pad broja stanovnika;
Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija – prirodni prirast.

Teritorijalna rasprostranjenost depopulacije u Republici Hrvatskoj
Oko 3/4 teritorija Hrvatske DEPOPULIRA;
Domovinski rat je ubrzao proces demografskog pražnjenja dijelova Hrvatske koji su već i ranije depopulirali;
Najviše depopuliraju najslabije razvijeni dijelovi Hrvatske, iz kojih je i iseljavanje najveće;
Uglavnom se poklapaju s ruralnim prostorom udaljenijim od većih gradova i važnijih prometnica, te brdsko-planinskim područjima;
Depopuliraju i otoci, ali na većim otocima proces depopulacije slabiji je nego na manjim otocima.

Ukupna depopulacija u Hrvatskoj i na razini županija početak 2001. – kraj 2007. g.
Utjecaj useljavanja u Hrvatsku smanjuje razinu depopulacije, pa stanovništvo Hrvatske od početka 2001. do kraja 2007. g. bilježi pad od 1 478 stanovnika;
Županije koje bilježe porast broja stanovnika su: Zagrebačka, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, te Grad Zagreb.
Primarni razlog porasta stanovništva ovih županija je doseljavanje;
14 županija – PAD broja stanovnika 2007. g. u odnosu na 2001. g. i u odnosu na 2003. g.;
U postotnom udjelu pada broja stanovnika u 2007. g., u odnosu na broj stanovnika 2001. g. prednjače: Karlovačka (-5.15%), Sisačko-moslavačka (-4.97%), Bjelovarsko-bilogorska (-4.83%), Virovitičko-podravska (-4.72%) i Ličko-senjska (-4.68%) županija.

Broj i kretanje broja stanovnika Republike Hrvatske po županijama 2001. i procjena broja stanovnika 2003. – 2007. (sredinom godine) Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. g. i Priopćenje Državnog zavoda za statistiku Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2007. g., 17. rujna 2008. 0.76 5 921 0.86 6 721 785 866 784 211 783 455 781 632 779 945 779 145 Grad Zagreb -0.36 - 430 - 0.36 - 432 117 994 118 231 118 419 118 371 118 424 118 426 Međimurska županija 1.70 2 089 2.52 3 096 125 966 125 328 124 789 124 165 123 877 122 870 Dubrovačko-neretvanska županija 2.10 4 343 3.18 6 571 212 915 211 812 210 741 209 648 208 572 206 344 Istarska županija 2.08 9 647 3.67 17 020 480 696 479 474 477 382 473 993 471 049 463 676 Splitsko-dalmatinska županija - 1.87 - 3 838 - 2.93 - 6 007 198 761 199 572 200 515 201 435 202 599 204 768 Vukovarsko-srijemska županija 0.66 740 1.32 1 495 114 386 114 200 113 960 113 705 113 646 112 891 Šibensko-kninska županija - 1.98 - 6530 - 2.47 - 8 179 322 327 324 466 326 275 327 631 328 857 330 506 Osječko-baranjska županija 4.45 7 208 6.75 10 937 172 982 171 201 169 151 167 045 165 774 162 045 Zadarska županija - 1.25 - 2 203 - 1.50 - 2 654 174 111 174 792 175 181 175 621 176 314 176 765 Brodsko-posavska županija - 2.45 - 2 104 - 3.17 - 2 721 83 110 83 714 84 286 84 670 85 214 85 831 Požeško-slavonska županija - 3.50 - 3 268 - 4.72 - 4 406 88 983 89 856 90 671 91 194 92 251 93 389 Virovitičko-podravska županija - 3.39 - 1 820 - 4.68 - 2 510 51 167 51 830 52 320 52 639 52 987 53 677 Ličko-senjska županija - 0.11 - 351 - 0.25 - 767 304 738 305 083 305 109 305 125 305 089 305 505 Primorsko-goranska županija - 3.19 - 4 241 - 4.83 - 6 433 126 651 127 811 128 878 129 914 130 892 133 084 Bjelovarsko-bilogorska županija - 2.04 - 2 533 - 3.07 - 3 822 120 645 121 260 121 896 122 435 123 178 124 467 Koprivničko-križevačka županija - 1.08 - 1997 - 1.91 - 3 525 181 244 181 724 181 993 182 475 183 241 184 769 Varaždinska županija - 3.27 - 4 632 - 5.15 - 7 308 134 479 135 714 136 985 138 039 139 111 141 787 Karlovačka županija - 3.58 - 6 646 - 4.97 - 9 198 176 189 178 355 180 016 181 439 182 835 185 387 Sisačko-moslavačka županija - 1.95 - 2 783 - 3.30 - 4 697 137 735 138 514 139 116 139 748 140 518 142 432 Krapinsko-zagorska županija 2.94 9 120 4.95 15 341 325 037 322 874 320 851 318 429 315 917 309 696 Zagrebačka županija - 0.097 - 4 308 - 0.033 - 1 478 4 435 982 4 440 022 4 441 989 4 439 353 4 440 290 4 437 460 Republika Hrvatska Kretanje broja stan. u %, 2003. – 2007. Kretanje 2003. – 2007. Kretanje broja stan. u %, 2001. – 2007. Kretanje broja stan. 2001.- 2007. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. Popis stan. 2001.

Depopulacija i migracije među županijama: trendovi početak 2001. – kraj 2007. g.
Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija – doseljavanje stanovništva ;
Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska – iseljavanje stanovništva ;
Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Međimurska županija – nema značajnijeg utjecaja migracija na broj stanovnika .

Depopulacija i migracije između i unutar regija Hrvatske
Zagrebačka aglomeracija i njena okolica, Istra, Hrvatsko primorje i Dalmacija – regije doseljavanja. Privlače stanovništvo iz drugih dijelova Hrvatske.
Slavonija i veći dio Središnje Hrvatske, Kordun i Banija – regije iseljavanja.
Ovdje su demografski gubici najveći.
Veliki dijelovi Like, Gorskog kotara i Dalmacije također su prostori iseljavanja. Migracijski saldo na razini županija u ovim regijama je pozitivan, iako najveći dio teritorija ovih regija depopulira.

Depopulacija urbanih i izumiranje ruralnih prostora
Urbani prostori uglavnom prirodno depopuliraju, a ruralni prostori izumiru prirodnim putem ;
U većini urbanih prostora migracije pozitivno utječu na broj stanovnika;
U ruralnim prostorima utjecaj migracija je negativan;
Ruralni prostori su zahvaćeni trendom izumiranja;
Uzrok tome je ponajviše višedesetljetno iseljavanje mladog, reproduktivno sposobnog stanovništva u gradove;
U ruralnim prostorima Hrvatske naprosto “nema tko rađati” (nema dovoljnog fertilnog kontingenta, koji čini žensko stanovništvo u dobi od 15 do 49 godina).

Depopulacija i migracije iz ruralnog u urbani prostor
Migracije iz ruralnog u urbani prostor – posljedice:
prevelika koncentracija stanovništva u urbanim sredinama , zagušenje i
prevelik pritisak na infrastrukturu .
Daljnje demografsko pražnjenje ruralnih prostora (kumulativnim učinkom prirodne depopulacije i iseljavanja) – posljedice:
povećanje površine izrazito slabo naseljenog dijela teritorija Hrvatske i
potpun gubitak mogućnosti oporavka njegove demografske baze.

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Republike Hrvatske Metodologija i izvori podataka
Na osnovi podataka o natalitetu, mortalitetu i prirodnom kretanju stanovništva, za sve županije, gradove i općine u Hrvatskoj, za razdoblje početak 2003. – kraj 2007. g., izračunat je ukupan natalitet, mortalitet i prirodno kretanje stanovništva.
Izvori podataka su priopćenja Državnog zavoda za statistiku “Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske”, kao službeni izvori podataka o stanovništvu:
za 2007. g. (publicirano 17. 07. 2008.);
za 2006. g. (publicirano 24. 07. 2007.);
za 2005. g. (publicirano 24. 07. 2006.);
za 2004. g. (publicirano 22. 07. 2005.);
za 2003. g. (publicirano 10. 08. 2004.).
Čak i u ovako kratkom, petogodišnjem razdoblju, moguće je, s obzirom na razmjere prirodne depopulacije, iščitati trendove prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske, na razini županija, i posebice gradova i općina.

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Republike Hrvatske Kriteriji za određivanje trendova
Na osnovi razlika u broju živorođenih i umrlih, postavljeni su TRENDOVI, kroz kriterije za određivanje trendova prirodnog kretanja stanovništva, za razdoblje početak 2003. – kraj 2007. g.:
Broj živorođenih veći od broja umrlih 40 i više posto: ekspanzija;
Broj živorođenih veći od broja umrlih od 30 do 40 posto: izrazit rast;
Broj živorođenih veći od broja umrlih od 10 do 30 posto: rast;
Broj živorođenih veći ili manji od broja umrlih do 10 posto: stagnacija;
Broj umrlih veći od broja živorođenih od 10 do 30 posto: depopulacija;
Broj umrlih veći od broja živorođenih od 30 do 50 posto: izrazita depopulacija;
Broj umrlih veći od broja živorođenih više od 50 posto: izumiranje.

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Republike Hrvatske za županije, početak 2003. – kraj 2007. g.
Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska – stagnacija ;
Zagrebačka, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Istarska i Grad Zagreb – depopulacija ;
Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska – izrazita depopulacija ;
Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska – izumiranje .

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva za gradove, početak 2003. – kraj 2007. g.
Gradovi (ukupno 127):
6 gradova – ekspanzija;
3 grada – izrazit rast;
10 gradova – rast;
16 gradova – stagnacija;
34 grada – depopulacija;
16 gradova – izrazita depopulacija;
42 grada – izumiranje.
42 od 127 gradova u Hrvatskoj su zabilježila broj umrlih koji je u navedenom razdoblju bio 50 i više posto veći od broja živorođenih.
Jedna trećina gradova u Hrvatskoj, prema ovim trendovima, izumirala je prirodnim putem .

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva za općine, početak 2003. – kraj 2007. g.
Općine (ukupno 429):
9 općina – ekspanzija;
12 općina – izrazit rast;
24 općine – rast;
47 općina – stagnacija;
45 općina – depopulacija;
65 općina – izrazita depopulacija;
227 općina – izumiranje.
Više od polovine općina u Hrvatskoj izumire prirodnim putem.
Samo su 92 općine zabilježile trendove stagnacije, rasta, izrazita rasta i ekspanzije. Stagnacija (u 47 općina) upućuje da se broj živorođenih i umrlih približavaju, te da bi broj umrlih, trebao ili već jest prešao broj živorođenih, te će i u tim općinama nastupiti jača prirodna depopulacija.

Prirodna depopulacija u Hrvatskoj: teritorijalna rasprostranjenost
Prirodnom depopulacijom zahvaćeno je više od tri četvrtine teritorija Hrvatske;
Gradova, zahvaćenih trendovima depopulacije, izrazite depopulacije i izumiranja bilo je 92 od 127 (72.4 posto), a općina čak 337 od 429 (78.6 posto);
Manji dio Dalmacije (obala u okolici Splita, Zadra i Dubrovnika), te neki manji dijelovi Slavonije i okolice Zagreba su gotovo jedine svijetle točke u crnilu koje bi prevladavalo kad bismo na karti Hrvatske crnim označili teritorije općina i gradova koji depopuliraju i izumiru.

Izdvojeni primjeri demografske katastrofe u Hrvatskoj
U Hrvatskoj postoje općine Žumberak u Zagrebačkoj županiji i Ribnik u Karlovačkoj županiji, gdje je broj umrlih osoba od početka 2003. do kraja 2007. g. bio više od šest puta veći od broja živorođene djece.
U općini Ervenik , u Šibensko-kninskoj županiji, od početka 2003. do kraja 2007. g. rođeno je 14 djece, dok je broj umrlih bio 146, dakle bio je više od 10 puta veći. Ovo je slučaj i u općini Civljane u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je u istom razdoblju rođeno samo dvoje djece, a umrlo je 25 osoba.
Tužnih primjera ovakve demografske pustoši u Hrvatskoj ima mnogo. Ovo su prostori potpune demografske katastrofe , čiji se teritorijalni obuhvat neprestano širi.

Perspektiva: DEMOGRAFSKI SLOM HRVATSKE
Republici Hrvatskoj, a posebice njenim slabije razvijenim, u pravilu ruralnim prostorima i prostorima koji su bili zahvaćeni Domovinskim ratom prijeti DEMOGRAFSKI SLOM;
Uzroci demografskog sloma su smanjenje broja stanovnika i ubrzano starenje stanovništva;
Udio radno sposobnog stanovništva će se i dalje smanjivati u odnosu na udio starog stanovništva. Udio starog u ukupnom broju stanovnika postat će tolik da će broj stanovnika početi znatnije opadati;
Demografska obnova prirodnim putem postaje NEMOGUĆA bez useljavanja reproduktivno sposobnog stanovništva.

Što učiniti da se spriječi DEMOGRAFSKI SLOM HRVATSKE?
Ako se želi spriječiti demografski slom, nužan je znatniji što veći porast stope nataliteta, primjenom PRONATALITETNE POPULACIJSKE POLITIKE.
Očito je da takve politike u Hrvatskoj NEMA. NIJEDNA mjera primijenjena u posljednjih desetak godina NIJE DALA REZULTATA. Natalitet stagnira, a stanovništvo stari.
Pronatalitetna populacijska politika mora jače djelovati na najugroženije općine i gradove Hrvatske, za koje se mora naći način dodatnog poticanja nataliteta, posebnim stimulativnim mjerama, prvenstveno kroz otvaranje radnih mjesta i osiguranje stambenog prostora mladim obiteljima.

http://www.sdp.hr	46
http://www.slideshare.net	39
http://webcache.googleusercontent.com	1

Depopulacija U Republici Hrvatskoj Uzroci, Razmjeri I Perspektive

by sdphrvatske

Accessibility

Categories

Upload Details

Usage Rights

3 Embeds 86

Statistics

Depopulacija U Republici Hrvatskoj Uzroci, Razmjeri I Perspektive Presentation Transcript