Regionalna politika SDP-a

2,854 views
2,748 views

Published on

Branko Grčić predstavio je regionalnu politiku SDP-a

Published in: Technology, News & Politics
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
2,854
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
568
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Regionalna politika SDP-a

  1. 1. REGIONALNA POLITIKA
  2. 2. Regionalna politika i razvojni dispariteti <ul><li>“ Regionalna politika postoji zbog postojanja dispariteta između regija na različitim poljima koji imaju značajan utjecaj na blagostanje regija.” (Armstrong i Taylor, 2000.) </li></ul><ul><li>Regionalni razvojni dispariteti u RH su vrlo izraženi, kako između regija (županija) tako i između JLS unutar samih regija – osobito problem odnosa CENTAR-PERIFERIJA! </li></ul>
  3. 3. BDP PO STANOVNIKU U 2004. GODINI U EUR-ima Omjer najrazvijenije i najmanje razvijene regije: 3,2
  4. 4. Značajne socio-ekonomske razlike među jedinicama regionalne i lokalne samouprave: * Ne uključuje podatke za grad Zagreb Izvor: IMO, različita državna tijela (podaci za 2004.g., osim podataka o obrazovanosti i broju stanovnika koji se odnose na 2001.g.) 9,5 77,2 % 8,1 % 1,6 69,3% 41,5% Udio obrazovanog stanovništva (srednjoškolsko obrazovanje i više) 18,9 177,6 9,4 1,7 109,4 63 Promjena broja stanovnika (1991-2001) 1991.=100 93,9 9.293 99 4,0 4.478 1.108 Proračunski prihodi po stanovniku(u kn) 96,7 87,1 % 0,9% 4,3 28,4% 6,6% Stopa nezaposlenosti 7,4 26.865 3.627 1,8 22.452 12.163 Dohodak po stanovniku (u kn) Raspon Maksimum Minimum Raspon Maksimum Minimum Jedinice lokalne samouprave Županije * Pokazatelji
  5. 5. Visoki stupanj koncentracije resursa u Gradu Zagrebu Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001., FINA, izvješća o poslovanju poduzetnika 2003., 2005.
  6. 6. U usporedbi s europskim zemljama: NUTS 3 razina (Zagreb i V-S županija NUTS 2 razina (S-Z i Istočna Hrvatska) Podaci za 2004. godinu pokazuju da je hrvatski GDP pc (PPP) približno na razini od 50% ostvarenog u EU25!
  7. 7. Posljedice razvojnih dispariteta i zaostajanja u razvoju <ul><li>osjećaj nezadovoljstva i besperspektivnosti u perifernim regijama; </li></ul><ul><li>povećanje financijskih transfera u obliku raznih potpora i socijalnih naknada, što razvija ovisnički mentalitet i povećava pritisak na proračun; </li></ul><ul><li>Raste migracijski pritisak na relaciji periferija – centar; </li></ul><ul><li>Depopulacijom se smanjuje mogućnost aktiviranja razvojnih potencijala u manje razvijenim područjima; </li></ul><ul><li>Kongestija u nacionalnim i regionalnim centrima stvara značajne financijske i druge troškove zbog povećanog pritiska na infrastrukturu i okoliš; </li></ul>
  8. 8. Uzroci ovakvog stanja: <ul><li>niska konkurentnost, spora tehnološka obnova te nepovoljna obrazovna struktura radne snage u gospodarstvu regija koje zaostaju u razvoju! </li></ul><ul><li>preveliki broj mjera što utječe na raspršenost i usitnjenost financijskih poticaja, te prevladavajući udjel subvencija i socijalnih transfera čime se stvara &quot;ovisnički mentalitet&quot; u regijama koje zaostaju u razvoju! </li></ul><ul><li>deformacije u sustavu horizontalnih i vertikalnih potpora, te veliki utjecaj politike na distribuciju potpora bez jasnih kriterija! </li></ul><ul><li>neusklađenost razvojnih prioriteta: prevelika orijentiranost na izgradnju lokalne infrastrukture i mala briga o tzv. „soft“ faktorima značajnim za jačanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva; </li></ul><ul><li>nedostatak snažnijih programa bespovratnih potpora za razvoj gospodarstva koji se temelje na EU pristupu i načelima; </li></ul><ul><li>nizak stupanj decentralizacije (tek 15-tak % u RH u odnosu na prosječnih 30% u EU) i slab fiskalni kapacitet velikog broja usitnjenih jedinica - direktna posljedica je i duplo niži udjel lokalnih investicija u ukupnim javnim investicijama u odnosu na u EU (25:50%); </li></ul>
  9. 9. Uzroci ovakvog stanja: <ul><li>najveći broj JLS nisu u stanju razvijati institucionalnu strukturu i jačati administrativne kapacitete za uspješno upravljanje razvojnim programima, niti imaju financijsku snagu i mogućnosti sufinanciranja razvojnih programa i projekata podržanih od aktera na višoj razini ili pak iz EU-fondova! </li></ul><ul><li>trenutno ne postoji sustavno vrednovanje učinaka mjera , a neka istraživanja pokazala su da nema jasne potvrde njihove učinkovitosti. </li></ul><ul><li>Uz sve navedeno, </li></ul><ul><li>regionalna politika nema adekvatno - dovoljno naglašeno institucionalno mjesto što je umanjilo mogućnost kvalitetne koordinacije brojnih institucija koje sudjeluju u regionalnom razvitku, a što smatramo jednim od ključnih uzroka njene neučinkovitosti u prethodnom razdoblju! </li></ul>
  10. 10. Naši ciljevi u okviru nove regionalne politike: <ul><li>1) Uravnoteženi regionalni razvoj: </li></ul><ul><li>Smanjiti krupne socijalne i ekonomske nejednakosti </li></ul><ul><li>Povećati konkurentnost regionalnog gospodarstva </li></ul><ul><li>2) Priprema Hrvatske za učinkovitu integraciju u EU i korištenje Strukturnih fondova: </li></ul><ul><li>Ustrojiti jedinstveni pravni okvir (novi zakon) te ugraditi suvremena načela regionalnog razvoja: </li></ul><ul><li>Ustrojiti institucije i ojačati administrativne kapacitete za provedbu regionalne politike; </li></ul><ul><li>Ojačati apsorpcijsku moć za korištenje predpristupnih, a kasnije i Strukturnih fondova EU; </li></ul>
  11. 11. Kako ćemo to postići?! <ul><li>Ojačat ćemo institucionalnu poziciju regionalne politike u javnim politikama RH </li></ul><ul><li>Promijenit ćemo prioritete regionalne politike u Hrvatskoj </li></ul><ul><li>Pokrenut ćemo projekte za konkurentnost i rast dodane vrijednosti regionalnog gospodarstva! </li></ul><ul><li>Zaustavit ćemo iseljavanje mladih i kvalificiranih ljudi iz najslabije razvijenih krajeva podizanjem kvalitete javnih usluga i životnih uvjeta </li></ul><ul><li>Provest ćemo novu fazu decentralizacije </li></ul><ul><li>Učinit ćemo pravednijim sustav distribucije državnih potpora i smanjiti utjecaj politike u tom segmentu </li></ul><ul><li>Intenzivirat ćemo pripremu hrvatskih institucija, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini, za korištenje pred-pristupnih (IPA) i kasnije Kohezijskih fondova EU </li></ul>
  12. 12. Kako ćemo to postići?! <ul><li>Suvremena regionalna politika posvećuje pažnju područjima koja zaostaju u razvoju, ali i potiče konkurentnost i kvalitetu življenja u svim regijama (rast slabije razvijenih ne smije ograničavati rast vodećih regija). </li></ul><ul><li>Regionalna politika postaje “regionalni pristup” ukupnoj nacionalnoj razvojnoj politici: zato je „regionalizacija“ sektorskih programa te snažna koordinacija i suradnja s nositeljima tih politika od vitalne važnosti! </li></ul><ul><li>Institucionalnim jačanjem položaja ove politike SDP pokazuje da mu je, uz gospodarski rast i novo zapošljavanje, smanjenje regionalnih razvojnih razlika ključni prioritet! </li></ul>1. Ojačat ćemo institucionalnu poziciju regionalne politike u javnim politikama RH te usvojiti suvremena načela regionalne politike!
  13. 13. Kako ćemo to postići?! (2) <ul><li>Prva trećina u inovacije, nove tehnologije i proizvode, te poticanje MSP-a, osobito onih izvozno orijentiranih; </li></ul><ul><li>Druga trećina u novo zapošljavanje, obrazovanje te razvoj ljudskih resursa (LLL). </li></ul><ul><li>Treća trećina u regionalnu i lokalnu fizičku infrastrukturu u prometu, okolišu, komunali i društvenim djelatnostima. </li></ul>2. Promijenit ćemo prioritete regionalne politike u Hrvatskoj i naglasak dati na povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva - „formula 3x33%“: Od toga: Od toga: Od toga:
  14. 14. Kako ćemo to postići?! (3) <ul><li>Temelj ove strategije jeste revitalizacija i jačanje tehnološke platforme postojećih key-sektora , te promicanjem inovacija, razvoja novih proizvoda i tehnologija u novim sektorima, s posebnim naglaskom na SME potičući njihovo umrežavanje i informatizaciju (u kombinaciji s INDUSTRIJSKOM POLITIKOM)! </li></ul>Tradicionalne tehnologije (postojeće) Suvremene tehnologije (nove) Temeljne tehnologije (kompetencije) Industrija Građevinarstvo Prijevozne usluge I slično..... Proizvodnja softwarea IT tehnologije Financijske usluge Telekomunikacije... 3. Pokrenut ćemo projekte za konkurentnost i rast dodane vrijednosti regionalnog gospodarstva!
  15. 15. Kako ćemo to postići?! (3a) –Regionalna specijalizacija <ul><li>Velike industrijske tvrtke: Brodosplit, Brodotrogir, AD Plastik, TLM Šibenik, ... </li></ul><ul><li>4 sveučilišta i 4 veleučilišta (odjela) </li></ul><ul><li>Proizvođači autodijelova (4 poduzeća ), </li></ul><ul><li>Udruga proizvođača aluminija (8 poduzeća ), </li></ul><ul><li>Proizvođači strojeva i uređaja (3 poduzeća ), </li></ul><ul><li>Brodograđevni cluster (2 velika i 50-tak MSP ) </li></ul>Autor: Ivica Veža, FESB, Split, 2007. <ul><li>Pokrenut ćemo projekt osnivanje novih regionalnih tehnoloških parkova (Split i Osijek) uz potporu razvoju postojećih (Zagreb, Rijeka i Varaždin); </li></ul><ul><li>Značajno veća sredstva izdvojit ćemo za potporu razvoju SME sektora i izvoza ! </li></ul><ul><li>Ojačat ćemo apsorpcijski kapacitet SME sektora za korištenje sredstava iz FP7 i CIP programa EU – izravno namijenjenih jačanju njihove konkurentnosti! </li></ul><ul><li>Kroz tehničku i financijsku potporu poduprijet ćemo razvoj tek uspostavljenih i novih regionalnih clustera (u brodogradnji, turizmu, drvnoj i tekstilnoj industriji)! </li></ul>
  16. 16. Kako ćemo to postići?! (4) <ul><li>povećati atraktivnost življenja u manje razvijenim regijama: politika stanovanja , politika standardizacije javnih (zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih i dr.) usluga , infrastrukturna-komunalna politika; </li></ul><ul><li>fiskalne mjere: unaprijedit ćemo sustav fiskalnog izravnanja i smanjiti n eujedna č enost u financiranju , a onda i razini i kvaliteti javnih usluga, najizra ž enijoj na gradskoj i op ć inskoj razini! </li></ul>4. Zaustavit ćemo iseljavanje mladih i kvalificiranih ljudi iz najslabije razvijenih krajeva ulaganjem u kvalitetu javnih usluga i osiguranje novih radnih mjesta u tim krajevima! Bogatije regije i JLS troše više, a siromašnije manje za iste javne usluge! Poželjno stanje
  17. 17. Kako ćemo to postići?! (5) <ul><li>Fiskalna reforma : cilj 20% udjela regionalne i lokalne samouprave u javnim prihodima (sada 10-tak % bez transfera iz državnog proračuna) </li></ul><ul><li>Ispravit ćemo nelogičnosti postojećeg sustava definiranja područja s „posebnim statusom financiranja”! </li></ul><ul><li>- Postojeći sustav poreznih i drugih povlastica ne uvažava dovoljno razlike u dostignutom stupnju razvijenosti i fiskalnom kapacitetu JLS! To želimo promijeniti!!! </li></ul>5. Provest ćemo novu fazu decentralizacije: Povećat ćemo razvojnu (institucionalno, administrativno i financijski) snagu jedinica lokalne samouprave!
  18. 18. Ova područja obuhvaćaju 60% površine RH i samo 23% stanovništva. 142 JLS ispod prosjeka u 2004. Od toga: 67 JLS ispod 75% prosjeka RH u 2004. Ozbiljni kandidati za ulazak u sustav potpore!!! A. Bajo, M. Bronić, IJF, 2007. PODRUČJA ČIJI SE RAZVOJ POSEBNO POTIČE BPP – 45 JLS PPDS + OTOCI + BPP = 275 JLS OTOCI – 50 JLS PPDS I – 50 JLS PPDS II – 61 JLS PPDS III – 69 JLS PPDS UKUPNO – 180 JLS
  19. 19. Kako ćemo to postići?! (5a) <ul><li>Potpore do sada dijeljene: </li></ul><ul><li>bez jasno uspo-stavljenih kriterija za njihovu dodjelu, te </li></ul><ul><li>uz česti „blagoslov“ politike! </li></ul>6. Unaprijedit ćemo i učiniti pravednijim sustav horizontalnog izravnanja, odnosno distribucije državnih potpora! Poželjna veza A. Bajo, M. Bronić, IJF, 2007. <ul><li>Nudimo: </li></ul><ul><li>Model indikativne alokacije baziran na načelu “koncentracije”!!! </li></ul>
  20. 20. <ul><li>Od 150 mil. Eura prema 600-900 mil. Eura godišnje!!! </li></ul><ul><li>4-6% današnjeg proračuna isklju-čivo namijenjeno investicijama!!! </li></ul><ul><li>Od 100 prema 2.000 projekata!!! </li></ul>7. Intenzivirat ćemo pripremu hrvatskih institucija, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini, za korištenje pred-pristupnih (IPA) i kasnije Kohezijskih fondova EU; Kako ćemo to postići?! (6a)
  21. 21. <ul><li>Razmotrit ćemo osnivanje Nacionalne agencije za regionalni razvoj kao koordinatora i ekspertne potpore djelovanju RRA!!! </li></ul><ul><li>Ubrzat ćemo pripremu projektnog „pipeline”-a na regionalnoj i lokalnoj razini! </li></ul><ul><li>Povećat ćemo financijski kapacitet regionalnih i lokalnih jedinica za (su)financiranje EU projekata (udjel od 20-25%). </li></ul><ul><li>Povećat ćemo stupanj fleksibilnosti zaduživanja lokalnih jedinica kada je zaduživanje uvjetovano financiranjem EU projekata , a cijeli sustav učiniti transparentnijim (problem “nevidljivog” zaduživanja JLS)!!! </li></ul>Ojačat ćemo administrativni i apsorpcijski kapacitet te kapacitet za sufinanciranje EU projekata: Kako ćemo to postići?! (6b)
  22. 22. <ul><li>HVALA NA </li></ul><ul><li>POZORNOSTI!!! </li></ul>

×