Domaća zadaća4b

  • 1,312 views
Uploaded on

Predavanje za roditeljski sastanak 4.b …

Predavanje za roditeljski sastanak 4.b
Studeni 2013.

More in: Education
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
No Downloads

Views

Total Views
1,312
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1

Actions

Shares
Downloads
53
Comments
3
Likes
1

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. Domaća zadaća Cilj? zašto? kada? koliko? tko?
  • 2. CILJ Domaća zadaća - važna informacija kako učenici rade bez pomoći učitelja. - različite vrste zadataka koji su učenicima zanimljivi potiču učenika za ponavljanje sadržaja. - učitelj vodi računa o vremenu (za pisanje zadaće) i zadaće nastojati pregledati različitim postupcima. Jedna od paradigmi nove škole (koju želimo) je da učenik sam istražuje, provjerava i izrađuje zadaće u okvirima zadane teme koju formira učitelj.
  • 3. ZAŠTO? • Redovito pisanje domaćih zadataka uvjet je uspješnog školovanja. • Osmišljeni zadaci učvršćuju znanje koje je dijete steklo u školi ili ga usmjeravaju na ponavljanje i vježbanje. • Ustrajavanje na redovitosti pisanja domaćih zadaća uči dijete vrijednosti samodiscipline, radnim navikama, samostalnosti i nagradi (ne isključivo novčanoj/brojčanoj) nakon dobro obavljenog posla.
  • 4. Primjer DZ vezan uz lektiru
  • 5. KADA? • Razvijanje odgovornosti pisanja domaćih radova počinje puno prije nego što dijete krene u školu. Ako se djeca nauče ispunjavati svoje obaveze kao što su pranje zubi, namještanje kreveta, bacanje smeća, pospremanje svojih igračaka, hranjenje kućnog ljubimca..., dijete će već biti opskrbljeno samodisciplinom koja će ga kasnije navesti i na redovito pisanje domaćih radova. • Problem pisanja domaćih zadaća kreće osamostaljivanjem učenika nakon produženog boravka. • Učenik teško organizira svoje vrijeme, teško usklađuje školske obaveze i izvannastavne aktivnosti, nema vremensku orijentaciju koliko vremena koristi za igru, a koliko za pisanje zadaće. • Tu pomažu roditelji!
  • 6. Organizacija vremena • pluto ploče pored radnog mjesta i post it papirići • interaktivne ploče na webu • interaktivne ploče na pametnim telefonima (u razredu 87% učenika ima pametne telefone za igrice) • i informativke Bilježe zadaće, obaveze, zaduženja, te dolaskom kući procjenjuju koliko im vremenski je potrebno za rješavanje zadaće s obzirom na ostale obaveze. Obavještavaju roditelje o vremenskoj procjeni, roditelj im može sugerirati više/manje vremena za zadaću, ali roditelj NE donosi odluku u ime učenika niti rješava zadaću kao”pomoć” učeniku.
  • 7. Roditelj • Organizira sigurno mjesto za pisanje zadaće ( prostoriju /stol/ kutak) • Osigurava nesmetano pisanje zadaće (nema TV, nema jela, nema mp3, nema PS, nema telefona u blizini) • Verbalno provjerava napisanu zadaću kroz nekoliko potpitanja o temi zadaće • U slučaju istraživanja teme na Internetu zajedno s učenikom istražuje temu pazeći da učenik se drži teme, a ne igra igrice u vrijeme istraživanja.
  • 8. KOLIKO? • Opseg zadaća se povećava proporcionalno starosti učenika, višem razredu kojeg učenik pohađa. • Količina zadaće se povećava ovisno o broju predmeta koje učenik pohađa (ne zaboravite da i izborni predmeti imaju zadaću) • Zadaće postaju zahtjevnije (istraživanje, učenje napamet, slikovni prikaz, uradi sam, izvedi pokus) pa je potrebna i bolja organizacija vremena učenika i roditelja. • Zadaće su materijal putem kojeg učitelj može provjeriti usvojenost nastavnog gradiva i trebaju biti potpune, cjelovite, uredne i napisane.
  • 9. TKO? • Zadaću piše, istražuje i izrađuje UČENIK. • Roditeljska dužnost nije da to radi umjesto učenika, niti na taj način olakšava učeniku savladavanje zadaće. • Učenik na taj način od roditelja dobiva pogrešnu informaciju o sebi: da to ne zna, da nije sposoban to napraviti, da roditelj nije zadovoljan njegovim napredovanjem i roditelj ruši „sliku o sebi” učeniku i šalje mu povratnu informaciju da ga je razočarao što to ne zna. • Učenik mora sam proći sve negativne faze u pisanju zadaće tijekom odrastanja: prepisati zadaću/dobiti negativnu ocjenu/ osjetiti povrijeđenost/napisati netočnu zadaću tek tada će se kod učenika osvijestiti pojam i želja (motivirajuća) za kvalitetnom vlastitom zadaćom.
  • 10. I na kraju? Učenici sami prolaze svoje faze odrastanja. Domaća zadaća je sredstvo koje će ih pratiti tijekom cijelog školovanja. Njoj pristupaju različito, ali domaća zadaća utječe na opći uspjeh učenika i na njegovu socijalnu sliku unutar društva i zato ju treba shvatiti ozbiljno. Domaća zadaća je spona koja povezuje učitelja, učenika i roditelja. Domaća zadaća je slika odgovornosti koju učenik uči za cijeli život i uči svoj odnos prema radu koji ga očekuje kroz život. PPT sastavila Sandra Vuk, OŠAŠ, studeni 2013.,ZGB Dio slika preuzet s Inetrneta. SV
  • 11. Literatura: • Wood, D. (1995.). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa. • Delač, Hrupelj, Miljković i sur. (2000.) Lijepo je biti roditelj. Zagreb: Creativa. • Brdar, Rijavac (1998.). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP. • Faber, A., Mazlish, E. (2000.). Kako razgovarati s djecom...da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga. • Čudina-Obradović, M. (1997.). Igrom do čitanja. Zagreb: FotoMarketing.