Your SlideShare is downloading. ×
Informacijski sustavi - Maja Petras i Antonia Oršolić
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Saving this for later?

Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime - even offline.

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Informacijski sustavi - Maja Petras i Antonia Oršolić

1,380
views

Published on

Published in: Education

0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
1,380
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
16
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Informacijski sustavi Maja Petras Antonia Oršolić
  • 2.
    • Informacijski sustav u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja ,
    • pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje potrebne informacije na način da
    • su dostupne svim članovima organizacije koj a se njima žele koristiti
    • te imaju odgovarajuću autorizaciju. No , kraća, ali daleko složenija ,
    • definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku
    • procesa iz realnog sustava. To vrši modelom podataka, modelom
    • procesa i modelom izvršitelja.
    • Model podataka definira podatke koji se koriste u poslovnom sustavu.
    • Model procesa definira procese iz poslovnog sustava te opisuje funkcije po kojima se ti procesi m i jenjaju.
    • Model izvršitelja definira sve koji su uključeni u izvršavanje procesa poslovnog sustava.
    • U novije doba IS ne daje samo podatkovni preslik realnog sustava već i
    • temeljem tehnika koje se koriste u grani umjetne inteligencije nastoje iz
    • podataka izlučiti informacije koje poslovodstvo koristi za donošenje
    • odluka, odnosno moderni IS služi za potporu odlučivanju.
  • 3. Vrste informacijskih sustava
  • 4. Struktura informacijskih sustava
  • 5.
    • Pod pojmom informacijskog sustava razumijevamo niz elemenata informacijske
    • djelatnosti koji tvore organiziranu cjelinu, sustav. Pod pojmom strukture
    • informacijskog sustava mislimo na unutrašnji raspored tih elemenata, njihov
    • sastav, poredak i odnose u informacijskom sustavu.
    • Struktura informacijskog sustava nastaje, povezivanjem informacijskih
    • institucija, organizacija i službi u konkretne informacijske i društvene odnose sa
    • specifičnim ulogama i zadacima u svakom konkretnom informacijskom sustavu.
    • Postavlja se pitanje koje su društvene odrednice, činitelji informacijskog
    • sustava, odnosno strukture informacijskog sustava? Premda je dosta
    • nezahvalno klasificirati te činitelje, mogli bismo predložiti podjelu po kojoj
    • informacijski sustav (IS) tvore (ne inzistirajući na doslovnim razgraničenjima):
    • . informacijski subjekti
    • . informacijska kultura
    • . oprema - tehnička i tehnološka osnovica IS-a, te
    • . okolina IS-a.
    • Najvažniji podsustavi društva relevantni za svaki informacijski sustav su:
    • . politički
    • . ekonomski
    • . komunikacijski
    • . kulturni sustav neke zajednice.
    • Dakle, svaki informacijski sustav mora biti sukladan općim ciljevima društvenog razvoja, ali i posebnim interesima socijalnih zajednica kojima služi. Njegova cijena mora biti primjerena njegovoj djelotvornosti i ekonomskim mogućnostima društva.
  • 6. Hardware
  • 7.
    •           Materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije, npr. računala, radne stanice, modemi, fizičke linije za komunikaciju, itd.
    •  
    •          Hardver je najniža razina računarskog sustava. Čine je svi dijelovi od koje je načinjen računarski sustav:
    •  
    • o       svi mehanički dijelovi
    • o       magnetski, električni i elektronički sastavni dijelovi
    • o       naprave i uređaji (kučište, pogonski motor diska, magnetska vrpca, disk, poluvodička memorija, izvori električnog napajanja, integrirani sklopovi)
    •  
    •          Hardver je osnovica računarskog sustava u koju spadaju
    • o       CPU - sastavljena od elektroničkih komponenti i nema mehaničkih dijelova
    • o       glavne memorije kao osnovog uređaja za pohranu podataka koja se također sastoji od el. komponenti i ne sadrži mehaničke dijelove
    • o       ulazno-izlaznih uređaja (tipkovnica, zaslon, pisači, veze, sabirnice ...) i obično se sastoje od el. komponenti i različitih mehaničkih dijelova
    • o       vanjska memorija koja se također sastoji od el. dijelova i različitih mehaničkih komponenti
    • o       komunikacijski uređaji
  • 8. Software
  • 9. SOFTWARE
    • U software spada sva programska podrška koja se koristi pri radu tog sustava, to je skup svih programa koji se koriste u IS-u. Možemo ga definirati i kao onaj dio sustava koji postoji ali ne u fizičkom obliku nego u obliku informacija pohranjenih na računalu. Sistemski software čine programi koji promatrano zajedno predstavljaju skup programa koji služe za kontrolu i rad strojne podrške pri računalnoj obradi podataka.
    •  
    •          Software dijelimo na
    •          Aplikativni (korisnički programi) - skup korisničkih programa potrebnih za rješavanje raznih problemskih situacija koji proizlaze iz domene zadataka inf. sustava
    •          Sistemski (sustavski programi) – skup strojno orijentiranih programa s funkcijom upravljanja i kontrole strojnog sustava u cilju sinhronizacije rada s aplikativnom podrškom
  • 10.
    •              
    Life wa re
  • 11. LIFEWARE
    • U liveware ubrajamo "živu" komponentu IS-a
    •                Odnosi se na zaposlenike individualce, timove, njihovo znanje i sve osobe uključen u djelovanje IS-a
    •                Čovjek je osnovna komponenta IS-a jer kao njegov dio čovjek/pojedinac formalizira poslovno okružje u podatke, procedure, algoritme, informacije i znanja te usklađujući primjenu IT-a i programsku podršku, ispunjava poslovne funkcije i zadatke (dostavljanje i čuvanje podatka neophodnih za odlučivanje, održanje procesa te razvoj i neprekidnost poslovanja). 
  • 12. Netware
  • 13. NETWARE
    •          Netware je mrežna komponenta IS-a, tj. komunikacijska infrastruktura bazirana na informacijskim tehnologijama. Jedan od primjera su računalne mreže
    •          Računalne mreže su sustavi povezanih računala
    •          U mrežnom okruženju računala razmjenjuju podatke, dijele vlastite izvore, omogućavaju komunikaciju, paralelni rad, kreiranje virtualne organizacije itd.
    •          Za ostvarenje računalne mreže potrebna je odgovarajuća softverska i hardverska podrška, a nazivamo je netware ili podrška za mrežu
  • 14. Dataware
  • 15. DATAWARE
    •          Dataware su svi sadržaji u informacijskom sustavu kojima se opisuju činjenice iz realnog svijeta i poslovnog sustava na koji se odnose a organizirani i oblikovani tako da budu razumljivi i da se mogu koristiti u poslovanju za donošenje odluka i ostvarivanje ciljeva i zadataka
  • 16. Orgware
  • 17. ORGWARE
    • Orgware su organizacijski postupci, metode i načini povezivanja i usklađivanja prethodnih komponenti u cjelinu.
    • Informacijski sustav poduzeća treba zadovoljiti 2 funkcije: funkcija informiranja i dokumentiranja.
    • Prema složenosti postoje:
      • jednostavni –za ispunjavanje jednog zadatka
      • složeni – različito područje primjene, veći broj datoteka, zajednički sustav kodiranja,dobivanje složenih izvještaja
      • inteligentni – kod kojih uz ustaljene procese postoji i veći broj inteligentnih procedura i procesa koje automatski izvodi.
    • Prema opsegu postoje: informacijski sustavi društva, republike, županije, regije itd.
    • Prema području primjene: informacijski sustavi nabave, odlučivanja, prodaje, itd.
    • Načela sustavnog pristupa organizacijskim sustavima su: načelo kompleksnosti, integralnosti, dimaničnost,interdisciplinarnosti…
  • 18. Izgradnja informacijskog sustava poduzeća
  • 19.
    • Izgradnja informacijskog sustava poduzeća je opsežan i zahtjevan zadatak. Praksa pokazuje da
    • izgradnja IS-a može trajati godinama, te da se on dorađuje i nakon što je izgrađen, da je njegova
    • izgradnja skupa i neizvjesna, i da će mnogi projekti izgradnje biti neuspješni. Iskustvo «graditelja»
    • IS-a ukazuje na to da se izgradnji sustava mora pristupiti ozbiljno i studiozno kao što se izgrađuju
    • kompleksni proizvodi inženjerskih struka (građevinarstva, arhitekture, strojarstva i sl.).
    • Najstariji pristup izgradnji IS-a nazvan je vodopadnim ili linearnim razvojem, jer se sustav izgrađuje
    • po fazama, onim redom kojim faze prirodno slijede. U svakoj fazi se izrađuju rezultati (specifikacije
    • sustava, dijagrami sustava, programi, dokumentacija i sl.) koji predstavljaju ulaz u sljedeću fazu.
    • Razvoj je vodopadan, jer rezultati «teku» s jedne stepenice na drugu. Takav slijed daje mogućnost
    • da se nakon svake faze razvoja ocijene rezultati projekta i odluči o njegovoj daljnjoj sudbini.
    • Alterativni razvoj sustava: najprije se načini početni plan koji može obuhvatiti čitav
    • informacijski sustav, zatim se krene u planiranje jedne iteracije, odnosno jednog dijela
    • informacijskog sustava, analizira se i oblikuje, izgradi te uvede u rad. Istovremeno se
    • obavi ocijenjivanje rezultata izrađene iteracije, te temeljem ocijene krene u slijedeću
    • iteraciju kojom se riješava sljedeći dio sustava. Iako se ovakav razvoj može koristiti za
    • svaki problem, u izgradnji sustava za potporu odlučivanja je neophodan jer u tim
    • sustavima nije unaprijed moguće predvidjeti sve korisničke zahtjeve. Ovakav razvoj
    • sustava je brži i manje rizičan. Danas ga je lakše provesti jer informatičari raspolažu
    • modernim alatima za ozgradnju sustava, kojima se brže i jednostavnije može razviti
    • početna verzija informacijskog sustava, korisnicima odmah dati sustav na upotrebu,
    • zatim ga postupno dorađivati dok se ne dobije zadovoljavajući informacijski sustav.
    • Moguća mana evolucijskog pristupa je slabija transparentnost razvoja sustava te lošija
    • strukturiranost sustava.
  • 20. Životni ciklus informacijskih sustava
  • 21.
    • Upravljanje životnim ciklusom informacija predstavlja sveobuhvatni pristup upravljanju
    • toka podataka i odgovarajućih meta podataka kroz informacijske sustave.
    • Kompleksan proces upravljanja životnim ciklusom informacija podrazumijeva niz
    • postupaka, počevši od kreiranja i inicijalne pohrane informacija, pa sve do arhiviranja ili
    • uklanjanja iz sustava.
    • Iako većina tvrtki smatra informacijske sustave i informacije pohranjene u njima svojom
    • najvažnijom imovinom, tj. komponentom koja omogućuje razvoj poslovanja i opstanak
    • na tržištu, način na koji se upravlja životnim ciklusom informacija u praksi je u velikom
    • nesrazmjeru u odnosu na njihovu važnost.
    • Kvalitetno upravljanje životnim ciklusom informacija tvrtkama omogućuje:
    • pravovremeni pristup informacijama pohranjenima na informacijskim sustavima
    • veću fleksibilnost sustava po pitanju porasta količine pohranjenih podataka
    • bolju iskoristivost informacijskih sustava
    • upravljanje troškovima implementacije informacijskih sustava u skladu s vrijednošću informacija koje sustav obrađuje i pohranjuje
    • lakše ostvarivanje sukladnosti sa zakonskim normama po pitanju pohrane podataka