Berlinski zid - Marino Sertić
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Berlinski zid - Marino Sertić

on

  • 828 views

 

Statistics

Views

Total Views
828
Slideshare-icon Views on SlideShare
828
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
4
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Berlinski zid - Marino Sertić Berlinski zid - Marino Sertić Presentation Transcript

    • Berlinski zid 1961-1989 Nakon 2. svjetskog rata ratno savezništvo između zapadnih Saveznika i Sovjetskog Saveza nije više bilo čvrsto. U Potsdamu je dogovoreno da će Njemačka biti podijeljena na 4 okupacijske zone: američku, britansku, francusku i sovjetsku. Berlin, koji je pripao sovjetima, svejedno je kao glavni grad Njemačke i sjedište Saveznog Kontrolnog Vijeća, također razdijeljen na 4 zone. Na Londonskoj konferenciji 1948. godine, 3 zapadne sile odlučile su spojiti svoje okupacijske zone u jednu državu, a na Konferenciji na Jalti 1949. godine, osnovane su dvije njemačke države: Zapadna Njemačka – Savezna Republika Njemačka i Istočna Njemačka – Njemačka Demokratska Republika. Izradio: Marino Sertić, 4. raz.
    • Berlinski zid 1988.
    • Berlinski zid
      • Sukob je rastao jer su Sovjeti i SAD različito gledali na buduću ulogu Njemačke; SAD su težile obnovi, dok su Sovjeti željeli gospodarski oslabiti Njemačku kako ne bi bila sposobna za nove ratove. Zbog nezadovoljstva, počeli su prebjezi iz Istočnog u Zapadni dio Njemačke.
      • Smatra se da je u razdoblju između 1949.-1961. godine iz Istočne u Zapadnu Njemačku prebjeglo više od 2,5 milijuna ljudi. To je rezultiralo gubljenjem radne snage, čime je istočnonjemačko gospodarstvo bilo pred kolapsom.
      • U namjeri da spriječi daljnje prebjege, SSSR je odlučio zatvoriti granicu. U noći sa subote na nedjelju, 13. kolovoza 1961. godine, postavljena je žičana ograda, tzv. prva faza.
    • Berlinski zid
    • Berlinski zid
      • Sljedeće godine započela je gradnja poboljšane verzije žičane ograde (1962.-1965.godine). Treća faza bio je betonski zid koji je postojao od 1965.-1975. godine. Posljednja, četvrta faza, zid je kakav je ostao do kraja, nazvan službeno Granični zid 75. To je najsofisticiranija verzija Zida. Sagrađen je od 45 000 odvojenih sekcija pojačanog betona. Svaka je visoka 3,6 metara, a široka 1,2 metara. Na vrhu zida nalazila se glatka cijev kako bi ga bilo što teže prijeći. Pojačan je mrežastom ogradom, signalnom ogradom, žičanom ogradom, psima i s više od 116 tornjeva i 20 bunkera, prokopani su kanali te fakir korita. 43 kilometara zida prolazilo je kroz grad, a ostatak oko Zapadnog Berlina. Ukupno je bio dugačak 156 kilometara.
      • Mnoge obitelji ostale su razdvojene, a radnici iz Istočnog Berlina nisu više mogli na posao u zapadni dio.
    • Berlinski zid
    • Berlinski zid
      • Više od 5 000 ljudi uspješno je pobjeglo. Bjegunci su s one strane dočekivani kao junaci. Ne zna se točan broj ubijenih osoba, no, on je svakako veći od 70 ljudi, neki tvrde i 200 ljudi.
      • Postojalo je osam graničnih prijelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina. Prolazi su bili omogućeni objema stranama, s tim da su Istočni Berlinci trebali dozvole koje su rijetko dobivali. No, penzioneri su mogli slobodno prolaziti u Zapadni dio jer nisu bili radno sposobni. Prijelazi su bili raspoređeni ovisno o nacionalnosti. Tako su na najpoznatijem, Checkpoint Charlieu, bili ograničeni na savezničke kadrove i ne-njemačke građane. Između 1961.-1963. godine svi prijelazi za Zapadne Berlince su bili zabranjeni.
    • Berlinski zid
    • Berlinski zid
      • Tako je u noći s 9. na 10. studeni 1989. godine „srušen“ Zid.
      • Zid je čuvan još neko vrijeme nakon toga dana kako bi se smirile tenzije. Istočnonjemački čuvari su čak pokušali popraviti Zid na nekim mjestima, no, brzo su odustali. Uskoro je najavljeno otvaranje 10 novih graničnih prijelaza, a gomila je satima čekala da buldožeri obave posao. 13. lipnja 1990. godine počelo je službeno demontiranje Zida na Bernauer Straße. 3. listopada 1990.godine dvije Njemačke su se ujedinile.
      • Danas su razlike između Istoka i Zapada velike po pitanju standarda. Istok je progutao goleme novce. Zbog toga bi čak petina Nijemaca htjela da se Zid ponovno sagradi.