South Park i filozofija

i filozofija Deblji, tvrđi i ide još dublje izdavač: Naklada Jesenski i Turk za izdavača: Mišo Nejašmić urednik izdanja: Ognjen Strpić skrpao: Richard Hanley prevela: Karmela Cindrić grafički urednik: Boris Kuk tisak: Zrinski d.d., Čakovec studeni 2008. Naklada Jesenski i Turk www.jesenski-turk.hr Zagreb, studeni 2008.

Sve ideje i svi filozofi o kojima se raspravlja u ovoj knjizi plod su mašte. Ari Sadržaj stotel, Heidegger i Derrida su nepostojeća bića i ni na koji način nisu pove- zani sa stvarnim ljudima, živima ili mrtvima. Svi citati su izmišljeni. Knjiga sadrži prostačke riječi, sodomizam, te površno subverzivne a zapravo posve bezopasne misli. Prema nalogu Vijeća za nacionalnu sigurnost, stranice ove knjige impregnirane su posebnim kemijskim sredstvom. Ako ih taknete, ot- Detektori sranja 7 past će vam muda. I Religija i drugi hendikepi 13 1. Dabogda Bog satro ovu knjigu! / Richard Hanley 15 2. Tim Amerika: svjetske pičkice, ili: ovo nije slika Muhameda / Richard Hanley 25 3. Emancipacija nevjernika / Richard Hanley 37 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu / Richard Dalton 49 II Politika i druge svete krave 71 5. Umri, hipiče, umri! Liberali South Parka / Richard Hanley 73 6. Logor smrti za učenje tolerancije / Richard Hanley 89 7. Presveta naknadna pamet: hibridni žar South Parka / Michael F. Patton, ml. 103 8. Droge su m’kay! / Richard Hanley 117 9. E, pa svaka čast, debeloguzi! / Richard Hanley 127 III Moralnosti ostale nužnosti 133 10. Židovi loše igraju / Richard Hanley 135 South Park and Philosophy: Bigger, Longer and More Penetrating; edited by Rich- 11. U obranu pedera / Richard Hanley 155 ard Hanley was originally published in the English language by Open Court Publishing Company, a division of Carus Publishing, copyright © 2007 by 12. O ljudima i biljkama, ili što da se radi Carus Publishing Company kad je život koma? / Richard Hanley 175

South Park i filozofija 13. Životinjski protein, ili što je ubilo Detektori sranja gospođu Choksondik? / Richard Hanley 191 14. Svi smo mi Cartman? / Richard Hanley 203 IV Znanost, logika i ostale jako, jako pametne stvari 215 15. Vremensko putovanje u vlastitu guzicu / Bio jednom cool frajer, Sokrat se zvao, svakom licemjerju Sophia Bishop 217 lako je na kraj stao, otkrivao je istinu, atensku mladež kvario, 16. Započnite evoluciju bez mene! / pola Grčke taj je razrovario. Richard Hanley 237 17. Zašto Timmy ne zna čitati: Filozofija progresivnog Sokratu su sudili, proglasili ga krivim što kvari atensku mladež i obrazovanja gospodina Hata / Randall E. Auxier 247 osudili ga na smrt. Srećom za South Park, kazna za kvarenje mladeži 11. Matične stanice i mutavost / Richard Hanley 265 danas je puno blaža – recimo, premjeste vas u drugu biskupiju. No Sokratov je pravi prijestup bio taj što je bio gnjavator. Kad je čuo da V Humori ostala higijenska sredstva 279 ga je Delfsko proročište proglasilo najmudrijim od svih ljudi, prionuo 19. Ubijanje Kennyja: naša svakodnevna je dokazivanju netočnosti te tvrdnje, podvrgavajući dobri narod Ate- doza smrti / Randall E. Auxier 281 ne satima strogog filozofskog propitivanja. 20. Kuhar, Sokrat i salvija, mudrosna trava ljubavi / Tada, baš kao ni sada, nije manjkalo građana sklonih prosvjećiva- Randall E. Auxier 295 nju drugih, a Sokrat je znao izvrsno namamiti svoje protivnike da se o nečemu izjasne da bi potom pokazao nedostatke u njihovim staja- 21. Danas sam nešto naučio: South Park i zlatna sredina lištima i argumentima. I zato ne čudi što moderni filozofi vole meto- u dvadeset prvom stoljeću / Aaron Fortune 313 du koju zovemo sokratskom. Uzimamo uobičajene odgovore na važna 22. Navodnjavanje istinosnog kanala i drugi oblici pitanja i podvrgavamo ih strogom propitivanju. Često se ti odgovori umne higijene / Tom Way 325 pokažu manjkavima. A rijetkima koji taj postupak prežive u prilog Tko su ti seratori? 349 ide nešto važno: moguće ih je racionalno braniti. Običnijim rječnikom, Sokrat je imao precizno baždaren detektor Nimalo bogohulno kazalo 353 sranja. A ima ga i South Park, ili barem ja tako tvrdim. Detektor ima dvije funkcije: uočavanje i uzbunjivanje, a Sokrat i South Park dobro rade i jedno i drugo. Filozofi pokušavaju oponašati Sokrata i taj dar prenijeti na sve koji su ih spremni slušati. (U praksi to znači na svoje studente.) A to se samo po sebi prilično rijetko susreće i zato ja mislim da je South Park istinski važna serija. Običan narod ne provodi

South Park i filozofija Detektori sranja vrijeme po kafićima i ulicama u filozofskim razgovorima onako kako Kalifornijski prizivni sud presudio je 2002. godine da je upo- su, sudeći po Platonovim dijalozima, činili stari Atenjani. Naši detek- treba izraza „pod Bogom“ u Prisezi vjernosti1 neustavna. tori sranja uglavnom ne rade kako treba, djelomično i zato što nema Slažete li se s tom odlukom? dovoljno serija poput South Parka. Potom čekam dok ne dobijem stotinjak odgovora, a onda im Ali ne, mi živimo u informacijskom dobu. Kažu da jurimo infor- kažem: macijskom supercestom. Možda je bolje reći da jurimo megahiper Na trenutak zaboravite što ste odgovorili i usredotočite se superduperautocestom, uglavnom zahvaljujući Internetu. Danas na jedno drugo pitanje: Što bi trebala poduzeti obična, ra- jedva više i idem u sveučilišnu knjižnicu jer većinu onoga što mi tre- zumna osoba želi li odgovoriti na pitanje o ustavnosti upo- ba mogu saznati u privatnosti svoga doma u četiri sata ujutro, ako to trebe spomenutog izraza u Prisezi vjernosti? želim. No ma koliko nam informacija bilo dostupno na pritisak prsta, Odgovor na to pitanje je zbunjenost. „Kako to mislite?“ pitaju me. I načiniti odabir među njima iziskuje pravo umijeće, a mnogi među s punim pravom su zbunjeni, jer upravo takvu vrst reakcije na slična nama često ne znamo ni odakle bismo počeli. pitanja mi potičemo u običnog naroda: reakciju patelarnorefleksnom Osim u informacijskom, živimo i u doba imanja mišljenja. Internet frazom! Siguran sam da razumijete riječ fraza. Što se patelarno-reflek- je moćno sredstvo uvjeravanja na kojemu tko god to želi može izra- snog tiče, to znači da u odgovoru jedva i uključujemo mozak. Čini se ziti svoj stav, uz manje ili više odjeka. A koliko li je samo modernim da samo ispalimo ma kakvu glupost koju smo navikli ispaljivati u ta- medijima stalo do mišljenja običnog čovjeka! Troše golemu količi- kvim prilikama, kao što je, primjerice ovaj, posve tipičan, odgovor: nu vremena pitajući nas što mi mislimo, i to nimalo u Sokratovom Vjerujem da riječ „Bog“ NE bi trebalo odstraniti iz prisege duhu. Oni ne podvrgavaju naše odgovore propitivanju – sačuvaj zastavi. Nju su ondje stavili očevi osnivači Sjedinjenih Dr- Bože! Uzmite Fox News. Poput drugih kritičara i ja njihov slogan žava. Ona je ondje stavljena s razlogom i nema potrebe da „pošteno i ujednačeno!“ smatram nekako i smiješnim i uvredljivim, je oni koji ne vjeruju u Boga, ili bilo kojeg drugog boga, no njihov drugi slogan: „Mi izvještavamo, vi odlučujete“ mrzim još uklone. Ako je želite izbaciti iz prisege, trebali biste se od- više. seliti iz zemlje. Problem je u tome što smo mi (barem u SADu) skloni tome da se Konačno, uz dovoljno dodatnog poticaja s moje strane, neki će pa- prema svakome odnosimo kao da je stručnjak za sve koga uvijek vrije- metan student predložiti da bismo mogli započeti istraživanje provje- di pitati za mišljenje. Katkada ima smisla tražiti mišljenje od naroda. ravajući što piše u Ustavu ili u nekoj pouzdanoj povijesti prisege. Ve- Uzmimo primjer profesionalnog sporta. Zato što je narodu uistinu ćina studenata se zapanji kad sazna da naši očevi osnivači nacije ne- stalo do sporta, moguće je da će imati utemeljeno mišljenje o tome maju nikakve veze s prisegom i da je izraz „pod Bogom“ u nju dodan tko je najbolji igrač, ili tko će pobijediti u subotnjem derbiju. za vrijeme hladnog rata. Potom im ja predložim da pročitaju i samu No pogrešno je misliti da će netko, samo zato što mu je stalo do odluku Kalifornijskog prizivnog suda, koja je svima dostupna na Inter- neke teme, o njoj imati utemeljeno mišljenje. Pokušavam to dokazati netu, i u kojoj suci objašnjavaju svoj način razmišljanja, a potom možda svojim studentima sljedećim primjerom. Kažem im da na fakultetskom webforumu iskažu svoja mišljenja i zadam im ovakvu temu: 1 Prisegu zastavi izgovaraju školarci u SADu prije početka nastave.

South Park i filozofija Detektori sranja pročitaju i što pravni stručnjaci kažu o tome. To je jednostavan, a ipak Uobičajeno je stajalište da bi ateisti, Jehovini svjedoci i ostali jedno- potpuno nezamisliv prijedlog u našoj kulturi u kojoj vi odlučujete. stavno trebali začepiti i pustiti kršćanskoj većini da bude po njihovom. Evo kakav savjet ja dajem svojim studentima: nemojte odlučivati. „Nitko vas ni na što ne tjera“, kažu zagovornici takvog stajališta, bla- Budite spremni reći ne znam kad odgovarate na neko pitanje. To nije ženo nesvjesni presedana Vrhovnog suda upravo o tom pitanju, „a znak slabosti, dokaz da vam nedostaje snage uvjerenja. Kao što nije ako vam se ne sviđa živjeti u kršćanskoj naciji, slobodno idite.“ Ako znak slabosti ni usuditi se izreći mišljenje, a potom ga promijeniti. se uopće i pozivaju na Ustav, izvrću tumačenje Vrhovnog suda – tvrde (Kad je predsjednik Bush najavio Harriet Miers kao svoju kandidat- da Ustav postoji samo zbog zaštite prava većine. kinju za Vrhovni sud, proglasio je njenom vrlinom to što ona nikad Doduše, oni možda i jesu u pravu – prisega bi možda mogla biti ne mijenja mišljenje...) ustavna i takva kakva jest. No ako su u pravu, samo je vražja sreća Da ponovim, ja ne krivim svoje studente. Oni čine ono što je uči- što je tako. Jer oni blage veze nemaju. Nemati blage veze nije nešto čime nilo 99,99999 posto nacije, uključujući članove Bushove vlade, u roku bi se trebalo ponositi. To je sramotno, a naši se očevi osnivači zbog od nekoliko sati nakon što je odluka Prizivnog suda objavljena: od- toga sigurno okreću u grobu. Krajnje je zastrašujuće da ti ljudi s jed- lučno su je osudili. Ne čini li vam se iznimno smionim što običan narod nako nonšalantnim stavom možda provode i svoje ustavno pravo na pretpostavlja kako razumije Ustav bolje od sudaca čiji je to posao, a sve glasanje. to bez ulaganja i najmanjeg intelektualnog napora? I ne čini li vam se Zašto bismo mi ostali začepili gubicu? Iz poštovanja? Možda se neobičnim što su naši politički čelnici učinili potpuno istu stvar? više poštovanja prema nekom stavu iskazuje time što ga se dovodi u Ta situacija opisuje se u epizodi South Parka „Malo sam za co- pitanje nego tako da ga se potiho podnosi. No većina ljudi se prema untry, a malo za rock...“, kad učenici četvrtog razreda odlaze na „pro- onima drugih nazora odnosi uz stav: ne pitaj i ne govori; većina se služi svjed“ protiv rata u Iraku samo da bi se izvukli sa sata matematike. svim mogućim oblicima društvenih prisila kako bi sranja i dalje bilo u Stana, Kylea, Kennyja i Cartmana pitaju za televiziju što bi o ratu u izobilju. I kako je onda osvježavajuće imati South Park i njihov stav ma Iraku mislili oci utemeljitelji. „Kakvi meljitelji?“ pita Cartman. Taj boli me neka stvar, njihovu drskost, žestinu i silovitost i to što nas tjeraju odgovor krajnje razbjesni njihovog nastavnika, gospodin Garrisona. da se suočimo s onim što nam je neugodno. Uključujući i mene... „Pa, nadam se da ste vi, male komunjare, sada zadovoljne sobom – Upravo je zato South Park jedna od filozofski najvažnijih televi- otići onamo, prosvjedovati protiv Amerike i onda na državnoj televi- zijskih emisija. Ta serija ne predstavlja nikakav uzvišen svjetonazor. ziji reći da ne znate ni tko su oci utemeljitelji! Vi djeco nemate blage (Čitao sam na onom groznom Internetu da je South Park brutalno de- veze o Americi, jel’ da?“ sničarski, zbog čega se pitam gledamo li mi istu stvar.) Parker i Stone Takve situacije pokazuju da naši detektori sranja, čini se, loše rade. uočavaju sranje gdje god na njega naiđu, oni ukazuju na njega. To je Ponekad zakaže funkcija uočavanja. Poput četvorice dječaka, mi jed- ono što čini dobra filozofija, a ako je vama zbog ove filozofske knjige nostavno ne znamo ono što bismo trebali znati – a možda nas nije ni neugodno, e pa drago mi je. briga – da bismo mogli probrati među informacijama kojima smo izlo- ženi. Drugi put zakaže funkcija uzbunjivanja, a meni je tu posebno zanimljivo kako se sami cenzuriramo. Uzmite slučaj prisege zastavi. 10 11

I dio Religija i drugi hendikepi

1. Dabogda Bog satro ovu knjigu! Richard Hanley Cartman iskušava Boga, i posve sigurno ga izaziva, u epizodi „Krš ćanin tvrd ko kamen“. On kaže direktorima izdavačke kuće Vjera Re- cords: „Nikad u životu nisam ništa učinio samo zbog novca. Ako lažem, dabogda me Bog satro!“ (Uznemireni Butters pokušava se malo od- maknuti od Cartmana.) Ovu rečenicu pišem na nadmorskoj visini od oko 11 300 metra, dok letim s jednog kraja države na drugi. Mojim suputnicima vjerojatno ne bi bilo drago to znati, no i ova situacija nudi zanimljivu priliku za iskušavanje (ili izazivanje) Boga. Izazivam Boga da satre ovu knjigu, odmah. Da ne bude zabune, ja ovdje izgovaram ime Božje uzalud, koji mu god vrag to značilo! I pri tome ponavljam za Cartmanom – kad on otkrije da albumi s kršćanskom glazbom ne mogu postati platinasti, nego samo smirnasti, i tako izgubi okladu s Kyleom – Jebeš Isusa! I kažem ponovno u slučaju da niste registrirali: Jebeš Isusa! I dabogda Bog satro ovu knjigu. A ako sada krvari neko kršćansko uho, jebeš i njega, i dabogda Bog satro ovu knjigu. A ako sam neiskren, dabogda Bog satro ovu knjigu. OK, izazov je upućen. Što bi njegov ishod, kakav god on bio, pokazao? E, pa tu postaje zanimljivo. Zato što ja mislim da će eventu- alno Božje nesatiranje ove knjige biti dokaz protiv njegovog postojanja. Pa bude li ova knjiga objavljena, pojavi li se u tisku itd., sma- trat ću to dokazom da ne postoji nikakav Bog. Raščistimo s pojmom Boga. Ja ne mislim na neku pičkicu ograni- čena znanja ili ograničenih sposobnosti. Poput onoga o kojem govori Butters u „Toaletnom papiru“. 1

Richard Hanley 1. Dabogda Bog satro ovu knjigu! Ja sam samo mali seronja, eto što sam. Kad me Bog pravio, vjero- vorio, tvoj Bog možda neće obasuti blagoslovom upaljenih jatno se nije jako potrudio. Jer ja sam ispao loš, jednostavno loš. hemoroida?... Ja konačno istinski razumijem – nema pravde, Ne, ja mislim na Boga, onoga od kojega je veći nezamisliv, savr- nema Boga. Čuješ li? Ja se odričem svoje vjere! šenu osobu, svemoćnu, sveznajuću i predobru, koja ne čini i ne može Dok Cartman niže uspjeh za uspjehom, Kyle gubi volju za ži- griješiti. votom, a hemoroidi mu se „šire na pluća“. U međuvremenu mu rodi- No treba li nam uopće još dokaza protiv takvog Boga? Ne postoji telji pokušavaju povratiti vjeru čitanjem Knjige o Jobu. No ako ijedna li već obilje dokaza koje teisti moraju pobijati? Kyle, čuvši da je Car- biblijska knjiga pokazuje da je Bog serator, to je Knjiga o Jobu. Job je tman upravo dobio golemo nasljeđe, u epizodi „Cartmanzemska“ ko- dobar i bogobojazan čovjek, a ipak ga je Bog potpuno zaribao, prak- mentira taj opći problem: tički samo zato da bi dobio okladu sa Sotonom. To je nemoguće... Cartman je serator kakvog nema. Kako No sve je dobro što se dobro svrši. U antiklimaksu epizode, Car- to da Bog njemu daje milijun dolara?... A u Alabami neki tman gubi sve i želi umrijeti. To u Kyleu obnavlja zdravlje i vjeru. No ljudi gladuju... Kuhar izvlači drukčiju pouku iz sličnih razmatranja... Poslije, pošto sazna da Cartman kupuje vlastiti lunapark, dok on sam ima hemoroide, Kyle jadikuje: Kuharova teodiceja Imam devet godina i imam hemoroide, Stane – ja imam he- U epizodi „Kenny umire“, Kenny oboli od degenerativne mišićne bo- moroide a Cartman vlastiti lunapark... Čitavog života su me lesti i sprema se bogu na ispovijed. Stan je tužan i povlači se u osamu, odgajali da vjerujem u Jahvu, da vjerujem kako bismo se svi no pridružuje mu se Kuhar koji nudi ovo objašnjenje: trebali ponašati na određeni način, pa će nam se vratiti dobrim. Ja griješim, ali svaki tjedan se pokušavam popraviti. Uvijek Stane, ponekad Bog uzima one koji su nam najbliži jer ga to kažem Bogu: „Znaš, naučio sam nešto danas“, i kako mi taj čini zadovoljnijim samim sobom. On je veoma osvetoljubiv takozvani Bog vraća? Hemoroidima! To nema smisla! [Obraća Bog, Stane. Potpuno ga je ispizdilo nešto što smo učinili prije se Bogu] Koja je tvoja logika? Auu! [Boli ga stražnjica] mnogo tisuća godina. Jednostavno ne može prijeći preko toga. Zato ga nije briga koga uzima – djecu, štenad, koga Potom Kyleu prsne hemoroid kad se nabode stražnjicom na žičanu god, bitno je samo da nas to rastuži. Razumiješ li? ogradu, pa se duže od godinu dana ne smije voziti u lunaparku, bilo u „Pa zašto nam Bog uopće bilo što najprije da?“ želi znati Stan. Kartmanzemskoj ili ikojem drugom. Ali nema veze, kaže on Stanu: Kuhar nastavlja: Jer sam konačno skužio. Vidiš, ako netko poput Cartmana može dobiti milijune dolara i vlastiti lunapark, onda nema Pa, gledaj na to ovako. Ako želiš rasplakati bebu, najprije Boga. Nema Boga, stari. joj daš lizalicu, a onda joj je oduzmeš. Da joj uopće ne daš lizalicu, ne bi imala zbog čega plakati. Tako je i s Bogom Kad mu mama kaže da ne govori takve stvari, Kyle odgovara: koji nam daje život i ljubav i zdravlje samo zato da bi nam sve to mogao poslije oteti i rasplakati nas. Samo zato da bi Zašto? Zašto, mama? Zato što će mi se nešto loše dogoditi mogao piti slatko mlijeko naših suza. Znaš, Stane, upravo ako budem tako govorio? Zato što me, budem li tako go- naše suze Bogu daju njegovu veliku moć. 1 1

Richard Hanley 1. Dabogda Bog satro ovu knjigu! Ovo je izvrstan govor, jer okreće standardne teodiceje naglavce. Te- onako kako Cartman doslovno pije suze Scotta Tenormana u epizodi odiceja je pokušaj da se shvati kako je moguće, ako postoji savršeni „Scott Tenorman mora umrijeti“. Moram, doduše, reći da u takvoj te- Bog, da ima zla i patnje u ovoj količini i raznolikosti. Standardne teo- odiceji sam Bog ispada prilično traljav. diceje slijede veoma poznat pravac: bez određene količine i raznoli- Čak i ako se hemoroidi isplate, s obzirom na Kyleov užitak nakon kosti zla i patnje ne bismo mogli uživati u količini i raznolikosti do- Cartmanovog pada, a to se čini očito neprimjerenim, što ćemo reći broga koju nam naš svijet može ponuditi. Čini se da upravo do takvog o Kennyju koji tek tako umire, kao i tolika djeca u stvarnom svijetu? odgovora dolazi Kyle u epizodi „Cartmanzemska“, jer zašto bi mu se Služi li njihova patnja našem dobru, naime kao svojevrsna lekcija? inače vratila vjera u Njega? U tom se slučaju vraćamo istom uvrnutom poimanju pravde kao i Kyleovo razmišljanje možda uključuje i jedan drugi pristup teo- prije. Dakle, patnja mora služiti Kennyjevom dobru. Nema sumnje diceji koji pretpostavlja da je svo zlo ili grijeh ili kazna za grijeh, jer da će kršćani reći kako se sve isplati zbog vječnog života u raju. No kada Cartman sve izgubi, njegova se patnja čini zasluženom. No ta tada se očito nameće pitanje zašto odmah ne poslati Kennyja u raj, je teodiceja u najboljem slučaju traljava. Kako kaže Jimmyjev tata u bez te silne patnje? epizodi „Ludi bogalji“: Jedan izlaz iz te situacije bio bi taj da se samo čini kako Kenny pati, „Jimmy, već smo ti rekli, Bog te učinio takvim kakvim jesi dakle da nam može poslužiti kao lekcija, ali da pri tome ipak ne trpi s razlogom...“ nepravdu, tako da svi budemo na dobitku! Ne. Jer standardna krš ćanska teologija misli da je važnije da Bog bude pošten nego dobar. „Da. Zato što ste se ti i mama rugali hendikepiranoj djeci Bog nije prevarant! Ali jest serator. u srednjoj školi.“ Dugogodišnja (prijateljska, vjerovali ili ne) debata s kršćanima osta- „Tako je. Tebe je poslala ruka nepopustljivog i ljutog Boga vila me u uvjerenju da nemam pojma o njima. Kad kažu, primjerice: da tvoju majku i mene nauči pameti.“ „Bog je dobar“, oni ili uopće ne misle dobro u moralnom smislu, ili je njihovo poimanje moralne dobrote potpuno drukčije od moga (i zato Da bi vam ovo zvučalo makar napola uvjerljivo, morate imati veoma jednostavno pogrešno jer se i oni i ja slažemo da moralnost nije stvar neobičnu predodžbu kazne, a pretpostavljam da je i imate, ako pu- pukog subjektivnog mišljenja). šite ono sranje o istočnom grijehu na koje, čini se, Kuhar aludira. Za- Ja mislim da je barem ponekad u redu prevariti nekoga da bi se spri- mislite da vlada pokuša ozbiljno kazniti potomke ubojica kao i samog ječila velika patnja. No ja sasvim sigurno ne govorim da je sva patnja ubojicu? Kršćani bi poludjeli! A radilo bi se o ozbiljnom zločinu, a ne možda tek iluzija. Rekli su mi da neke istočnjačke religije to tvrde, o jedenju voća s drveta znanja dobra i zla, što je u najgorem slučaju znak no kako ja nemam pojma o istočnjačkim religijama, moguće je da je lošeg odgoja. Isuse moj Bože! to obična laž. Ono što znam jest da čak ni Bog ne može uvijek postići Ne, standardna teodiceja ima bolji odgovor – možda je za Kylea i da se samo čini kako duševno patimo. Kad se Stanu slomi srce zbog bolje što ima hemoroide, osobito s obzirom na opreku prema Cartma- raskida s Wendy u „Grožđicama“, njegova je bol tjelesna i stvarna i novoj navodnoj dobroj sreći. Kyleova početna nesreća čini njegovu po- on se nipošto ne vara u tom pogledu. Svaka religija koja kaže druk- bjedu još većom jer na kraju on pije slatko mlijeko Cartmanovih suza, čije najgora je dukha. 1 1

Richard Hanley 1. Dabogda Bog satro ovu knjigu! Sve u svemu, znači, ja mislim da je Kuharova teodiceja barem ono- koreći – već prekasno. („Takoreći“ je tu zato što se time, prema stan- liko uvjerljiva koliko su i sve druge. Prema njoj je „Bog“, dakako, ne- dardnoj teologiji, Božjem znanju ne postulira nikakva manjkavost. Ja savršen, jer svoje moći za dobro upotrebljava samo kao instrument za ni to baš najbolje ne razumijem, no to su sitnice.) zlo. I da ja vjerujem u to božanstvo, ne bih ga iskušavao – On je takav Pod pretpostavkom da cijela ova struktura drži vodu, ona određuje šupak da vas bi satro! Šupak Bog bi! uvjete rasprave koja se može razriješiti samo utvrđivanjem toga iziskuje Kuharov govor, isto tako, sadrži jednu implicitnu tvrdnju koju često li sloboda volje indeterminizam ili ne. Kršćani misle da iziskuje, a ja iznose ateistički filozofi. Mislite o bolu i užitku kao o najosnovnijim mislim da ne. No vjerujte mi, u tu vam se raspravu bolje ne upuštati, dobrima i zlima. Nema sumnje da trpljenje boli čini mogućim dobra pa je ostavite sa strane. Ustvrdimo samo da sloboda volje iziskuje zlo, „drugog reda“, poput hrabrosti i suosjećanja, no čini mogućim i zla i prebacimo se na drukčije pitanje; iziskuje li ga toliko mnogo? „drugog reda“, kao što su kukavičluk i zloba. Dakako, ta zla drugog reda nužna su zbog dobara trećeg reda kakvo je tolerancija, no ona Bjelodani argumenti isto tako omogućavaju zla trećeg reda kao što je netolerancija. Kao U jednom očitom smislu Kennyjeva patnja nije dokaz protiv Božjeg i zlo kojeg god već reda koje predstavlja biti jadnikom poput Cart postojanja. Ona nije stvarna. Zato se moramo pozabaviti stvarnim mana. Čim uopće ima zala, čini se da ste uvučeni u borbu za nadmoć događajima, kakav je jedan omiljeni primjer mojih studenata – holo- između dobra i zla. Pa zašto onda ne bi, primjerice, postojao samo kaust. Bez obzira na one koji poriču da se holokaust dogodio (misle užitak, bez boli? li ti ljudi, dovraga, i da je Kyle stvarno kriv za Jedanaesti rujna?), bilo je to mračno doba ljudskog roda i podrazumijevalo je gotovo neza- Sloboda volje (zijev, zijev) mislivu patnju. Na ovom raskrižju u trku ulazi standardna teodiceja u verziji slo- Ako postoji savršeni Bog, je li On znao za holokaust, prije nego što bode volje. Sloboda volje je, kažu, tako izvanredno kewl da osigurava se on dogodio, i poslije njega? Da, On je sveznajući. Je li mogao učiniti pobjedu dobra nad zlim u borbi za premoć. A ako je zlo nužno za slo- nešto da ga spriječi? Da, on je svemoćan. Jedino je još preostalo pitanje bodu volje, tada uviđamo nužnost zla. je li On trebao učiniti nešto da ga spriječi ili ne. (Sjetite se, mi tvrdimo Ali zlo nije logički nužno za slobodu volje, kao što je istaknuo John da se Bog odlučio stvoriti svijet sa slobodom volje, dakle ne pitamo Mackie. Nema nedosljednosti u zamisli da slobodni protagonist uvijek je li ga trebao stvoriti drukčijim ili ne.) Ja vjerujem u načelo Božanske bira ispravno. Zato su, umjesto toga, kršćanski filozofi tvrdili da, s ob- dobrotvornosti koje sam uzeo iz djela Petera Singera: zirom na to da sloboda volje pretpostavlja indeterminizam (vladavina Ako Bog zna da može spriječiti da se dogodi nešto loše, a istinske slučajnosti u svijetu), Bog nije mogao svjesno stvoriti svijet u da pri tome ne žrtvuje ništa što je usporedivog moralnog kojemu slobodni protagonisti uvijek odabiru ispravno. Njegov je izbor značaja, ima moralnu dužnost to i učiniti. onaj između svijeta bez slobode volje, u kojemu On zna sve što će se Ne vidim kako bi itko mogao to poreći. (Ako itko može, vraćamo dogoditi, ili svijeta u kojemu će biti slobodnih protagonista gdje On se temeljnom problemu loše komunikacije gdje kršćani govore stvari – takoreći – ne zna što će se dogoditi dok ga ne stvori, a tada je – ta- koje ja uistinu ne razumijem.) Čak i ako vjerujete da je zlo potrebno 20 21

Richard Hanley 1. Dabogda Bog satro ovu knjigu! kako bi nam održalo lekciju, to se slaže sa spomenutim Načelom, jer Nažalost, čini se da vam je, trebate li očajnički neku pomoć, bolje očito mislite da je imati priliku za učenje nešto što je od najveće mo- – vjerojatnije ćete je dobiti – ako ste okruženi sa što manje običnih ralne važnosti. Isto vrijedi za razne luckaste zamisli o pravdi, po ko- građana. Što više ljudi vidi da ste u nevolji, manje je vjerojatno da će jima je zlo potrebno za kaznu i tako dalje. vam itko priskočiti u pomoć, valjda dijelom zato što svi očekuju da Jedna napomena o tome što znači „potrebno“. To ne znači nužno netko drugi priskoči. jer neka zla mogu biti zamjenjiva – što znači da neko drugo zlo može Jedan slučaj ravnodušnosti promatrača o kojemu se mnogo pisalo biti jednako uspješno. Svako zlo koje nije potrebno u tom smislu je onaj je Kitty Genovese, no ovdje ne trebamo ponavljati njegove po- uzaludno – ono je doslovno nedovoljno dobro da bi bilo opravdano. jedinosti.1 Radije samo obratite pozornost na dvije stvari: prvo, da je S obzirom na Načelo, dakle, naše je pitanje je li ijedno zlo uzaludno riječ o stvarnom slučaju; i, drugo, da držimo kako su promatrači tu ili nije. Sjetite se kako Cartman postupa sa Scottom Tenormanom. Car- propustili izvršiti svoje moralne obaveze. Slažete li se sa mnom u to tman mu se osvećuje natjeravši ga da pojede vlastite roditelje. I tako dvoje, onda mislite da je skeptički teizam pogrešan. što ga ponize dečki iz Radioheada. Opa! Evo dileme za svakoga tko Da biste to uvidjeli, razmislite o onome što ću nazvati Negativnim tvrdi da je takvo zlo uzaludno; zlo je ili javno ili nije. Ako je javno kao načelom: što Cartmanova osveta jest, i kao što je to bio holokaust, onda može Ako se događa nešto loše a vi, sve u svemu, nemate razloga poduprijeti kršćansku tvrdnju da koliko mi znamo nije uzaludno. Sama misliti da to možete spriječiti a da pritom ne žrtvujete ništa njegova javnost osigurava maksimalnu priliku da posluži kao moralna drugo usporedivog moralnog značaja, onda nemate oba- lekcija. S druge strane, ako zlo nije javno, manje je vjerojatno da će po- vezu to spriječiti. služiti kao moralna lekcija, ali onda kršćani stvarno imaju priliku ra- Ako je skeptički teizam ispravan, onda je svaki slučaj zla takav da, spravljati je li se ono uistinu dogodilo ili nije. u krajnjoj liniji, nemate razloga misliti kako ga možete spriječiti a da U svakom slučaju, kršćanin može zagovarati agnosticizam: da ne pri tome ne žrtvujete išta drugo usporedivog moralnog značaja, pa znamo zapravo ima li ili nema ikakvog uzaludnog zla. Stoga se, mogu nikada nemate nikakvu obavezu ništa ni sprečavati. Da se poslužimo oni tvrditi, ne može reći da je ikoje zlo dokaz protiv Božjeg postojanja. šminkerskim filozofskim jezikom, nema dužnosti dobrotvorstva, a To je stajalište postalo poznato kao skeptički teizam. sloboda volje nema nikakve proklete veze s tim. To posve sigurno nije standardno kršćansko stajalište. Zato, evo Skeptički teizam i ravnodušnost promatrača trileme: porecite dužnost dobrotvorstva ili porecite načelo božanskog Ne samo što vam je bolje ne razbjesniti Cartmana, nego vam je i bolje dobrotvorstva ili porecite postojanje Boga. Igrajte se malo time. ne biti u situaciji u kojoj vam treba njegova pomoć. On ili uopće ne bi pomogao, ili bi pomoć podrazumijevala neki quid pro quo, gdje bi Cartman iskoristio svoju prednost da se strašno dobro nagodi, kao s onih deset milijuna dolara koje traži od Kylea u zamjenu za bubreg 1 Poznati slučaj „ravnodušnosti promatrača“ iz 1964. kada je u New Yorku opljač- u epizodi „Tamponi od kose Cherokee Indijanaca“. kana, nasmrt izbodena nožem i seksualno napastovana djevojka Catherine Geno- vese, na očigled ili djelomično na očigled desetak promatrača, prim. prev. 22 23

Richard Hanley Jednostavan plan 2. Tim Amerika: svjetske pičkice, Ne očekujem da će moj argument ikoga uistinu preobratiti, dijelom i ili: ovo nije slika Muhameda zato što je kršćanstvo vraški tvrdokorno, a vjerojatno postoji i neki Richard Hanley način za izbjegavanje te trileme koji bi kršćani smatrali dovoljno uvjer- ljivim. Bjelodani argumenti, kao što je općepoznato, počivaju na po- moćnim hipotezama, a ako ste spremni odustati od dovoljnog broja pomoćnih hipoteza, onda se možete prikloniti bilo kojem stajalištu, pa kako god bilo. Ma, kako to? South Park je prikazao kako netko sere po Isusu, kako Stoga radije predlažem jedan veoma osoban ispit, za sebe samog. kipu Djevice Marije krvari iz stražnjice, a ne smije prikazati kako Mu- Jer ja imam mnogo bolji uvid u to koje pomoćne hipoteze ja prihvaćam. hamed dodaje nekome sportsku kacigu? E, pa... Za početak, ne pušim to sranje o tome da ne treba iskušavati Boga. Postoje tri vrste ljudi: kurvini sinovi, pičkice i šupci. Pičkice Kako god okreneš, Bogu nema ništa lakše nego spriječiti da se ova misle da svi mogu biti prijatelji. knjiga objavi. Pa, zato, učini to Bože, ili ću tvoj propust da to učiniš smatrati presudnim dokazom da te jednostavno nema. Ali ne mogu. To smo naučili iz filma Tim Amerika: svjetska policija u Usput budi rečeno: Bože, budući da je, kako god okreneš, mo- kojemu Alec Baldwin kaže: guće da ova knjiga neće biti objavljena, njen nestanak bez traga neću Istina je ovo: Tim Amerika bori se za korporacije vrijedne smatrati pozitivnim dokazom tvoga postojanja. Možda drugi bi, ali ja milijarde dolara. Oni su isti kao i naši neprijatelji. Oni se... nisam odgovoran za ono što drugi misle, kad si im se Ti već odvažio bore. dati slobodu volje. I, isto tako, nisam odgovoran ako se drugih toliko No, Gary Johnston može to i bolje: dojmi objavljivanje ove knjige – unatoč ovdje upućenom izazovu – da A, ne, nismo! Mi smo kurvini sinovi! Mi smo bezobzirni, aro- prestanu u Tebe vjerovati. I rado ću na taj način pokvariti onoliko ljudi gantni, glupi kurvini sinovi. A Udruženje filmskih glumaca su koliko je moguće. Ako ste vi, dragi čitatelju, takva osoba, pokušajte na pičkice. A Kim Jong II je šupak. Pičkice ne vole kurvine sinove stvar gledati onako kako to čini Butters u „Grožđicama“: drago mu je zato što ih kurvini sinovi zajebavaju. Ali, kurvini sinovi za- što mu je srce slomljeno jer mu to dokazuje da je živ. jebavaju i šupke, šupke koji bi samo srali po svemu. Pičkice možda misle da sa šupcima mogu izići na kraj na svoj način. Ali, šupka može sjebati jedino kurvin sin, kurvin sin s mudima. Problem s kurvinim sinovima je taj što ponekad pre- više zajebavaju ili zajebavaju kad to nije zgodno, pa im pič- kica mora na to skrenuti pažnju. Ali, nekad su pičkice takvi seratori da i same postanu šupci. Jer su pičkice samo na cen- timetar od šupaka. Koješta ne znam u ovom ludom, ludom svijetu, ali znam ovo: ako nam ne budete dali da sjebemo ove šupke, svi smo, i kurvin sinovi i pičkice, u govnima! 24 2

Richard Hanley 2. Tim Amerika: svjetske pičkice, ili: ovo nije slika Muhameda Ovo podsjeća na raspravu „jastrebova“ i „golubova“ koja se vodi U „Grožđicama“ Stan zamoli Jimmyja da poruči Wendy kako je između otaca utemeljitelja u epizodi „Malo sam za country, a malo za ona za njega piće koje opija. No nije trebao odabrati Jimmyja za tu rock...“ No priče o američkoj neustrašivosti samo su pusti snovi, jer u zadaću. „Ti si pič... pič...“, kaže joj on, na što ona pobjegne prije nego pitanjima cenzure mi neprestano dokazujemo da smo pičkice koje po- uspije završiti misao. A riječju „crnčuga“ u South Parku se podjednako puštaju pod raznim prijetnjama, stvarnim ili zamišljenim. A ipak, za- služe i crnci i bijelci, primjerice u „Ludim bogaljima“. čudo, većina prijepornih stvari u South Parku na kraju se ipak emitira, Na svoj vlastiti, neponovljivi način South Park se bavi problemom na kanalu Comedy Central. Recimo, u špici jedne epizode vidimo Mu- sportskih timova kad voljenom timu South Parka – Kravama – treba hameda kako gleda svoja posla. Ili ga u epizodi „Supernajbolji prija- pronaći novo, politički korektnije ime. To je, dakako, blesavo, no Ame- telji“ vidimo kako leti zrakom boreći se s golemim kipom Abrahama rikanci su istinski podijeljeni oko imena poput Vašingtonski crveno- Lincolna. Odrežite glave tim tipovima u Comedy Centralu! košci ili Poglavice iz Kansasa. Pretpostavljam da se svi slažemo kako su neka imena nedopustiva, Islam, janjetina: ime nije ništa bar u nekim kontekstima. Neka isključivo bjelačka škola, duboko na jugu, ne bi smjela nositi ime „Linčeri“, primjerice. No bi li se tradici- Dok sam nedavno bio u Australiji, vodila se blaga rasprava oko jedne onalno crnačka škola mogla preimenovati u „Crnčuge“, ako to njeni reklame za meso u kojoj se netko poigrao riječju „Islam“, pretvorivši polaznici žele? Čini se da mislimo kako nije tako loše ako članovi tra- je u „Is lamb“.1 Ma, odrežite i njima glave! S radošću javljam da re- dicionalno potlačivanih skupina sami sebe nazivaju imenima koja su klama nije povučena, za razliku od reklame za „Bloody Mary“ koju inače pogrdna. (Zašto bi to željeli učiniti, dobro je pitanje, dakako. su australski katolici uspjeli cenzurirati.2 Možda zato da bi ime učinili svojim i time mu oduzeli snagu?) Znači, nismo samo mi Amerikanci pičkice. A South Park mrzi pičkice. U svakom slučaju, nisu američki starosjedioci izmislili ime Crve- Ta serija neprestano prelazi granice dozvoljenog, primjerice u prikazima nokošci kao ime vašingtonskog nogometnog tima. Što bismo trebali ili opisivanjima ljudskog izmeta. Kakica. Govno. Drek. Drekčina. Kenjčić. učiniti u takvim slučajevima? Crvenokošci bez sumnje zvuči gore od, Sraćka. Veliki, tusti kapitalac. Smeđa krpenjača. Čokoladni hotdog. Mrki primjerice, Poglavica iz Kansasa, jer je teško zamisliti da se izraz „cr- zmaj. Svi ti izrazi dolaze iz epizode „Misterija pisoarskog kriminalca“ – venokošci“ upotrebljava u bilo kakvom pohvalnom ili neutralnom oni su dio „kakaeskapade“. I, manje ili više, stvarno su smiješni. kontekstu u običnom govoru. No protuargument zabrani te riječi Osim toga, mi i vidimo dosta kakice. Ona se baca na Richarda Dawkinsa, leži u tradiciji njene upotrebe kao službenog imena popularnog no- razmazuje se po zidovima Buttersove kuće i po Melu Gibsonu! A vidimo gometnog tima. dosta i samog kakanja. To uključuje Kuharovu smrt u „Kuharovom po- Ono što me najviše živcira u vezi s tom raspravom, takvom kakva vratku“, gospođu Garrison koji ismijava evoluciju u epizodi „Hajde, Bože, je, uobičajeno je zanemarivanje interesa druge strane. Navijači često hajde, II dio“, članove PETE u „Vaginalnom irigatoru i sendviču s govnom“ izvale ovakvu glupost: „Ma, kakvo je ime mene ne zanima, ali mislim i Cartmana u „Svijetu ratništva“, da nabrojimo samo četiri epizode. da ga ne bismo trebali mijenjati.“ Drugim riječima, njih zanima kakvo je ime. Tvrde samo to da oni trenutno to ime ne smatraju uvredljivim. 1 „Islamb“ – od is i lamb, odnosno jest janje, prim. prev. 2 Ime koktela, doslovce „Krvava Marija“, prim. prev. U tome su nalik većini stanovnika South Parka u epizodi „Kuhar je po- 2 2

Richard Hanley 2. Tim Amerika: svjetske pičkice, ili: ovo nije slika Muhameda ludio“ koje ne zanima zastava South Parka (prikazuje linčovanje). Pi- Zadržati odmak, ili: upotreba nije isto što i spominjanje tanje je kako ozbiljno odvagnuti interese onih koji je s razlogom sma- A što je s riječima koja nisu imena sportskih timova? Malo prije sam traju uvredljivom. naglasio jednu važnu distinkciju kad sam rekao da bi u mojim ustima Zašto „s razlogom“? Jer uvredljivost nije samo u oku (ili uhu) pro- riječ „crnčuga“ možda bila uvredljiva. Ne snosim li onda odgovor- matrača, a samo pičkice misle drukčije. Nailazio sam na fakultetske ko- nost za upotrebu uvredljivog imena? Ne, jer tehnički ja ga nisam upo- dekse izražavanja koji se s tim ne slažu, jasno tvrdeći da je, u slučaju trijebio. kad se netko osjeća uvrijeđenim nečim što ja kažem, onda to i utuživo Spomenuo sam ga. Kad neku riječ spomenete, umjesto da je upo- uvredljivo. To ne može biti ispravno, a evo kako jednostavnog možemo trijebite, govorite o riječi, a ne o onome na što se onda odnosi. Kad s vidjeti i zašto. Pretpostavimo da ja kažem nekom depresivcu da je „cr- pravom kažem: „‘Crnčuga’ je riječ od sedam slova“, ja tu riječ samo njak“, a njega to vrijeđa i to mi i kaže. Pa, sad pretpostavimo da mene spominjem, a kad je pišem, upotrebljavam navodnike da bih to i na- vrijeđa što on kaže da ga to vrijeđa. Prema gore spomenutoj defini- glasio (u govoru uglavnom nema navodnika, osim povremenih zračnih ciji i ja i on se služimo izrazima koji su utuživo uvredljivi. Sad zami- navodnika koje izvodimo s pomoću dva srednjaka i kažiprsta iznad jenite riječ „crnjak“ s „crnčuga“, ne mijenjajući ostalo. Ponavljam, je- glave). Da kažem, bilo s pravom ili ne: „Crnčuge su dobri sportaši“, dino što je navodno važno u pitanju je li neki govor utuživo uvred- tad bih upotrebljavao riječ „crnčuge“, za razliku od toga da je samo ljiv učinak je koji on proizvodi u slušatelja, a to ne može biti ispravno. spominjem. Imajte na umu da sam ja zapravo još uvijek samo spomi- Barem u mojim ustima, „crnjak“ nije uvredljivo, a „crnčuga“ možda njao tu riječ, jer sam rekao: „Da kažem...“ jest; no nijedan slučaj u kojem slušatelj kaže da je uvrijeđen ne znači Čemu ta zamorna filozofska distinkcija? Zato što je važna. Uzmite da je ono što je rečeno samo po sebi uvredljivo. za primjer ozloglašenu epizodu „Kad govno naleti na ventilator“. U Nažalost, prosječna osoba često nema dobar osjećaj za to što je s njoj se riječ „sranje“ pojavljuje zapanjujućih 126 puta, ali nisu sva po- razlogom uvredljivo za bilo koga osim za ljude vlastitog soja. Zato javljivanja jednakog reda. Primjerice, kad Cartman kaže: „Upotrijebit bismo trebali pitati navijače koliko im znači ime njihovog tima, ali ne će riječ ʹsranjeʹ u Policijskoj drami večeras“, on riječ „sranje“ ne upotre- i je li ono uvredljivo. Sve u svemu, ime „Crvenokošci“ vjerojatno bi bljava – samo je spominje. Po mom su izračunu samo oko 40 od 162 trebalo ukinuti. slučaja riječi „sranje“ i njenih izvedenica u epizodi „Kad govno na- Šala u South Parku u tome je što su alternativna imena koja su oni letio na ventilator“ prave upotrebe. smislili – „Divovski vaginalni irigator“ i „Sendvič s govnom“ zapravo Čudno je kako često nalazimo eufemizme za riječi kad ih samo mnogo uvredljivija no što je ime „Krave“ ikada bilo. Nadajmo se da spominjemo. Imamo „Riječ na S“, „Riječ na J“, „Riječ na P“. I imamo ćemo mi pronaći bolju zamjenu za „Crvenkošce“. (Zašto ne bismo smi- „Riječ na B“. Zafrkavam se što se posljednjeg tiče, no neki se ljudi slili neko ime koje po zvučnosti podsjeća na američke starosjedioce, iznimno trude izbjeći čak i samo spominjanje riječi „Bog“, o njenoj primjerice „Onaj Koji Vječno Puši“.) upotrebi da i ne govorim. Najčešće na to izbjegavanje u profesio- nalnom životu nailazim kod svojih studenata koji u velikom broju u svojim esejima pišu „Bg“. 2 2

Richard Hanley 2. Tim Amerika: svjetske pičkice, ili: ovo nije slika Muhameda Pokušavam biti milostiv, no moram reći da mi se to čini potpuno koje je optuženi upotrijebio, primjerice „Jahve“ (nije mi podvuklo, usput besmislenim. Moji mi doušnici kažu da se tu radi o mjerama opreza budi rečeno), a da ih i same ne osude na smrt kamenovanjem. – držati se što je dalje moguće od imena zna se koga. Pa, premda se Nije uvijek dobra obrana protiv upotrebe uvredljivog jezika to da vodi rasprava o tome je li „Bog“ uopće ime zna se koga, a ne opis, oni ste neku riječ samo spomenuli. Kad bih rekao: „Da tko kaže ‘Crnčuge igraju na sigurno. su dobri sportaši’ bio bi u pravu“, uistinu bih samo spominjao, a ne Ali, oprostite, ne biste li trebali biti barem približno jednako za- i upotrebljavao riječ „crnčuge“. No to ne bi bilo ništa manje grozno brinuti što je nešto tako uobičajeno kao skraćenica „Bg“ istodobno nego da sam tu riječ izravno upotrijebio. i Božje ime? Jesu li samoglasnici opasniji od suglasnika? (Čini se da Mogu, doduše, postojati razlozi za upotrebu eufemizama, primje- je uobičajeni odgovor: Da – ništa me ne pitajte!) Ne bismo li umjesto rice ako su djeca u blizini (premda bi ta djeca morala biti prilično ble- toga trebali pisati, recimo: „B“, barem dok i to ne postane uobiča- sava da ne znaju što „riječ na S“ obično znači). No moramo li uvijek jeno, a potom se prebaciti na nešto drugo, kao „g“, ili „o“, ili „Bo hodati po jajima, samo zato što bi nas djeca ili neki papa veći od pape “ ili jednostavno „“? A što je s mišljenjem? Je li u redu misliti „Bog“, mogao čuti? Dobro je što tu South Park lomi okove glupe konvencije i ali ne govoriti ili ne pisati tu riječ? što se drži pretpostavke da odrasli u televizijskim terminima namije- A to me vraća natrag k „riječima na S, J i P“. U svim mogućim kon- njenima odraslima mogu čuti riječ „sranje“ a da svijet ne propadne. tekstima, izravno spominjanje riječi kao što su „sranje“, „jebiga“ i „pička“ Međutim, propada! Veliki zaokret u epizodi „Kad govno naleti na moralo bi biti prihvatljivo. Hmm, ima još jedna čudna stvar. Čini se da ventilator“ je to što se na kraju ipak dogodi pravo sranje... Riječ „sranje“ se program za provjeru pravopisa na mom računalu s tim slaže samo je, kako se pokazalo „kletva“ koja priziva Crnu smrt, da i ne spomi- djelomično i dopušta „sranje“ i „jebiga“, ali podcrtava „pička“. Hmm. njem gnjev Vitezova etičkih standarda i propisa. Pa, je li poruka epi- Pitam se je li to kao u šali s riječju „peder“ u epizodi „Kad govno naleti zode ta da su dušobrižnici u pravu i da bismo trebali eter držati či- na ventilator“, u kojoj se ta riječ cenzurira ako je izgovara onaj tko sam stim kao suza? Ne. To je budalaština. Govnarija. nije peder. Otipka li neka žena riječ „pička“, hoće li ona još uvijek biti Dečki iz South Parka uistinu misle da je lijepo, i zanimljivo, što po- podvučena crvenim? Ne, mislim da neće, jer riječ „crnčuga“ prolazi, a stoje neke riječi koje se ne govore u pristojnom društvu. Inače bi izgu- ja nisam crn. Pokušajmo s „kurvin sin“... ne, i to je dobro. „Bjelčuga“ je bile oštricu, a to bi bilo poprilično sranje. Možda je zato riječ „pička“ dobro. „Pizdolizac?“ Ne, to je u redu. Je li netko u Microsoftu zaboravio rijetka – da bi se naglasile one prilike u kojima se upotrebljava. Ko- unijeti riječ „pička“ u rječnik – je li to dokaz nepotpunosti rječnika ili je liko ja razumijem (i to ne samo na osnovu gledanja serije Deadwood3), odraz prosudbe da ta riječ nije potrebna ili dozvoljena? ona nekad i nije bila tako rijetka. Evoluirala je, kao i ostale riječi u en- Potrebna je, kao što sam prije rekao. Barem u nekim kontekstima, i gleskom jeziku. U Chaucerovo doba se pisala „queynte“, što se izgo- barem njeno spominjanje, mora biti OK. Možemo, primjerice, zamisliti varalo kao „quaint“, a to je pružalo priliku za mnogo više komičnih do kakvih bi sve komičnih situacija moglo doći na sudu da se neke riječi situacija.4 doslovno ne smiju spomenuti ili ispisati. Recimo, optuženi se obratio osobi po imenu S. J. riječima na S i J. A zamislite da na vjerskom sudu 3 Američki western s radnjom iz 1870ih, prim. prev. 4 Na engleskom „pička“ se kaže „cunt“, a „quaint“, između ostaloga, znači zgodan, nekoga optuže za bogohuljenje, a tužitelji ne smiju ni spomenuti riječi živopisan, ali i staromodan, ekscentričan, uvrnut itd. (prim. prev.) 30 31

Richard Hanley 2. Tim Amerika: svjetske pičkice, ili: ovo nije slika Muhameda Pokus Ovo nije prikaz Muhameda Ako Bog nije imao dovoljno razloga da stare ovu knjigu, pokušajmo s još jednim ispitom. Povisit ću ulog i upotrijebiti neku od omraženih riječi, u rečenicama u kojima uistinu nešto tvrdim, umjesto da samo spominjem riječi. Jahve se kurvinski ponio prema Jobu. Neki su re- publikanci bjelački kurvini sinovi. Neki su demokrati kurčevi pizdo- lisci. A neki su crnčuge pičke. Uh! Takva je moć riječi da je posljednju rečenicu bilo teško napisati. Jesam li nas sad sve usosio, navalio nam na grbaču kugu i pošast? Ok, što mislite o ovome: Muhamed je bio prorokutemeljitelj islama. Barem koliko ja to razumijem, fundamentalističke muslimane ne ljute puka spominjanja ili upotrebe riječi „Muhamed“. Čak je u redu dati djetetu ime „Muhamed“, dok pretpostavljam da bi većini kr- šćana bilo nezgodno nazvati svoje dijete „Isusom“. (Osim na španjol- skom, ali to je u redu, jer to zapravo znači ‘Hej, Zeus’, a nema nika- (Comedy Central je odbio emitirati sliku Muhameda na svojoj mreži.) kvog Zeusa da se naljuti.) Pretpostavljam, osim toga, da niste sreli ni mnogo „Alaha“ ili „Jahvi“. Pa, u čemu je frka s prikazom Muhameda? Odnosi li se zabrana Ali, je li ovo? prikaza Muhameda na bilo koji prikaz, dobronamjeran ili ne, objek- tivno uvredljiv ili ne, ili se takva pitanja ne smiju ni postaviti? Jesmo li se opet vratili onom pizdunskom fakultetskom jezičnom kodeksu po kojemu to je li nešto uvredljivo ovisi o slušatelju? I je li to ista stvar kao s onom budalaštinom oko riječi „Bog“ i „B g“, gdje se držimo na distanci, za svaki slučaj? Što je s reprodukcijama prikaza Muhameda, poput fotografije sa špice epizode South Parka koju ovdje donosimo? Ili s opisom reprodukcije prikaza Muhameda, poput onoga koji sam upravo dao? Ili s prikazom opisa prikaza Muhameda, poput poruke na ekranu prikazane u epizodi „Ratovi crtića, II dio“ u kojoj piše da serija neće prikazati sliku Muhameda koji nekome dodaje sportsku kacigu? Ili, što je s reprodukcijom prikaza opisa reference na prikaz, kao na slici „zamračenog ekrana“ koju ovdje pokazujemo? 32 33

Richard Hanley 2. Tim Amerika: svjetske pičkice, ili: ovo nije slika Muhameda A kad se kaže „Comedy Central je odbio emitirati sliku Muhameda“, Nakon nekog vremena bude vam žao autora kojemu ubrzo po- odnosi li se to na stvaran prikaz, ili samo na mogući? Je li to važno? I nestaje snage: što ako nacrtate bačvu i kažete da je to prikaz Muhameda? Koji je loše To je sve što ću reći o sadržaju ovog iznimno vulgarnog, ispao. Što ako nacrtate očit prikaz Muhameda i kažete da to nije on? ogavnog i odvratnog filma. Drugi su primjeri jednostavno Ponovno smo u domeni svetoga i profanog. Riječi i slike imaju samo previše vulgarni i ogavni da bih ih uopće i pokušao opisati onu moć koju im pridajemo, a mi to činimo proizvoljno. Nema objek- a da ne budem jednako vulgaran i ogavan. tivne distinkcije. Zato ne pizdimo. Budimo, poput Tima Amerika, kur- No to nije sve. O, ne! Osvrt nadalje pomno, točku po točku, bilježi vini sinovi, i sjebimo šupke jer će nas inače oni totalno posrati. kakve rezultate film postiže na ljestvici MUDROG. Ima puno Mračnog nasilja i zločina, nešto Ubojstava i samoubojstava, nema puno o Dro- Kad već govorimo o šupcima gama, ima puno Razularenog seksa i homoseksualnosti, ima dosta Film South Park: Veći, duži i neobrezan (neodrezan) okomljuje se na pi- Otvorenog vrijeđanja Boga, kao i Grubosti i mržnje.5 tanje cenzure kao muha na govno (uh, govno je crveno podcrtano). Taj je tip stvarno dao sve od sebe. A možda je na ovom pothvatu Pođite na webstranicu: http://www.capalert.com/caperports/south radio i čitav tim. Netko se vraški nagledao ovog filma kako bi pre- park.htm i naći ćete nenamjerno presmiješan osvrt iz pera jedne kr- cizno dokumentirao sve njegove uvrede. Pobrojao je prostote! U filmu, šćanske skupine koja prati medije, a posvećena je... e pa, dobro je pi- za razliku od epizode „Kad govno naiđe na ventilator“, nema brojača tanje čemu je ona posvećena. psovki na ekranu, pa su ovi jadni kreteni morali brojati sami. Zami- Evo nekih bisera: slite razgovor: South Park je strašno opasan film za one koji ne razumiju ili A: „Je li on to upravo izgovorio ime Božje uzalud?“ tek počinju razumijevati Evanđelje... STRAŠNO opasan. B: „Nee, mislim da je rekao fikuse.“ ... Najprostiju od prostih riječi djeca jasno izgovaraju barem A: „Jesu to tri ili četiri slučaja prostote od četiri slova koja 131 put i još mnogo puta prigušeno ili nerazgovijetno te u počinje s J, prekinute zvukom ispuštanja vjetra?“ brzom slijedu koji se ne može pobrojati u pjesmi [Kol 3:8]. Vulgarizmi su upotrijebljeni najmanje 119 puta i opet su ih B: „Je li onaj anđeo gol?“ upotrijebila djeca. Božje je ime uzalud izgovoreno 11 puta A: „Jako gol!“ bez proste riječi od 4 slova i 6 puta s njom. A mnogo puta su dječji likovi rekli ovakvo što: „U čemu je frka?“ (s prosto- B: „Da to još jednom pogledamo?“ tama). „Popuši mi...“, „Ajmo ([homo]seksualni snošaj)...?“ A: „Kažu: ajmo (homo)seksualni snošaj!“ Anđeli se prikazuju kao žene – gole, jako gole. Bog se na- B: „OK, ali što to uopće znači?“ ziva mnogim vulgarnim i pogrdnim imenima. Glorificira se Sotona. Jezik se izjednačava sa seksualnom anatomijom. Otvoreno se prikazuje kako je neko dijete izgorjelo potpalivši 5 Na spomenutoj webstranici ovo je zapravo prikazano u obliku tablice, pri čemu u vlastite vjetrove, a potom je drugo dijete pokušalo ugasiti prvom redu tablice piše MUDRO, a u stupcima pod svakim slovom numerički je plamen štapom, no brinulo se da će se i štap zapaliti. označeno pojavljivanje pojedinih grijeha (prim. prev.) 34 3

3. Emancipacija nevjernika Richard Hanley U epizodi „Hajde, Bože, hajde, II dio“, Richard Dawkins, ateistička zvijezda iz stvarnog života, dolazi u South Park kako bi poučavao teoriju evolucije u razredu „gđe“ Garrison. Zaljubivši se u Dawkinsa, gđa Garrison očito povezuje teoriju evolucije s ateizmom i svesrdno prihvaća oboje. Ostavit ću takozvanu raspravu o evoluciji za drugo poglavlje. Na stranu njeni privatni razlozi, ali zašto gđa Garrison odustaje od Boga? Jedini jasan argument koji čujemo je sljedeći. Istina je da Dawkins ne može opovrgnuti postojanje Boga, no s druge strane, ne može opovrgnuti ni postojanje Čudovišta Leteći Špageti.1 Dakle... Ostatak argumenta je vjerojatno taj da nitko pri zdravoj pameti ne vjeruje u postojanje Čudovišta Leteći Špageti i njegovih udova u obliku rezanaca, pa sama činjenica da se nešto ne može opovrći nije racionalno dostatna za pozitivno vjerovanje. Samo po sebi to nije osobito uvjerljivo kao argument u prilog ateizmu, jer mogu postojati pozitivni razlozi za vjeru u Boga, no ne mogu za vjeru u Čudovište Leteći Špageti. To moramo shvatiti osobito ozbiljno zato što nitko, pa čak ni „paštarafijanci“, ne vjeruje istinski u Čudovište Leteći Špageti. Pa, razmislimo o drukčijem argumentu koji možemo nazvati pesimističkom indukcijom. South Park je izazvao velik prijepor baveći se scijentologijom u epizodi „Zatočeni u ormaru“. Pojavile su se nepotvrđene glasine da 1 Božanstvo parodijske religije „Paštafaijanizam“ koju je utemeljio Bobby Henderson 2005. u znak prosvjeda protiv zahtjeva o obaveznom poučavanju kreacionizma na nastavi biologije uz ili umjesto teorije evolucije u nekim američkim državama, prim. prev. 3

Richard Hanley 3. Emancipacija nevjernika je Tom Cruise pokušao ishoditi povlačenje te epizode te da je Isaac se Kyle s tim ne slaže). Jedino što im ide u prilog jesu tradicija i po- Hayes napustio seriju jer je, navodno, mogao otrpjeti šalu na račun pularnost. A to me dovodi do argumenta koji sam vam obećao. Do- bilo čega osim svoje vjere. Epizoda se normalno emitirala, no ja mi- puštam da tradicija i popularnost imaju neku očiglednu težinu. No slim da je to jedna od najmanje smiješnih epizoda koje su dečki stvo- ta je težina proporcionalna robusnosti uvjerenja. Neko je uvjerenje ro- rili (stvarno ne razumijem kako je baš ona nominirana za nagradu busno u pojedincu ako opstaje kroz razna stanja (otprilike, nije važno Emmy). Scenarij bez uvijanja „razotkriva“ u pravom svjetlu što tajna kada ispitujete tu osobu, ona će uvijek tvrditi istu stvar). Uvjerenje da scijentološka doktrina zapravo jest: drugorazredna SFpriča. To, na- je JFK bio predsjednik za mene je robusno, no uvjerenje da je on bio žalost, nije previše domišljato. jedan od četiri najveća predsjednika nije. A neko uvjerenje robusno No ja pretpostavljam da je uobičajena reakcija gledatelja na tu epi- je među stanovništvom ako, manjeviše, nije važno kojeg člana stanov- zodu bila otprilike ova: Kakva hrpa budalaština je ta scijentologija! A bu- ništva ispitujete – otkrit ćete da ga svaki ima. dalaština i jest. To je krajnje besmislena priča koja nema uporišta ni U pojedinaca su vjerska uvjerenja najčešće robusna. Preobraćenja u čemu osim u mašti i od mene nećete čuti argument kojim bih pro- i slične stvari iznimke su a ne pravilo. Vjerska uvjerenja robusna su turječio vašem uvjerenju da je u najmanju ruku zagonetno to što neki i među stanovništvom, barem kad je riječ o nekim stanovništvima. ljudi u nju navodno vjeruju. Praktički svi u SADu su kršćani, na što nas ostale itekako vole pod- sjećati! No u drugim dijelovima svijeta, praktički su svi muslimani, Scijentologija je sranje, kršćanstvo je... ili hinduisti ili budisti ili što god već. A tu je poteškoća. Konkretne doktrinarne pojedinosti neke religije Pa, barem vam neću proturječiti argumentom koji vi, ustoličeni na sve su samo ne robusne i njihovu ustrajnost treba objašnjavati na isti svojim čitalačkim visinama, očekujete. Od mene ćete čuti jedan drugi način kao i bilo koje druge proizvoljne značajke na koje nalazimo u argument. Usporedimo scijentologiju s tradicionalnijim religijama nekom stanovništvu; trenutni članovi nekog stanovništva imaju te i poput kršćanstva. Koja je njihova priča? Hmm... Isus je umro i vratio te značajke zato što su ih imali i njihovi prethodnici. Usput, namjerno se u život nakon tri dana. Mojsije je razdvojio Crveno more. Sunce je sam ubacio ključnu riječ: proizvoljno. Naime, konkretne doktrinarne stajalo nepomično na nebu. Potom su mene, kao dijete, podvrgli ka- pojedinosti neke religije nemaju apsolutno nikakve načelne osnove. One toličkom katekizmu. Tu sam, primjerice, saznao da se blagoslovljeno su jednostavno izmišljene. L. Ron Hubbard jednostavno je izmislio vino i hostija pretvaraju u krv i tijelo Kristovo. Marija je porodila doktrinarne pojedinosti za svoj ludi, mali klub za ispiranje mozga, Isusa, a da je nije muškarac oplodio. Svi od Adama i Eve, osim Ma- možda na temelju kakvog neuspjelog romana ili zato što se okladio rije i njenog djetešca, rođeni su kao grešnici. I tako dalje. Zatim, po- u kafiću ili štogod slično. U tradicionalnijoj religiji mi često ne znamo stoji ogranak protestantizma koji nazivaju evangelizmom: približava tko je stvari izmislio i zašto. se Uznesenje kada će svi dobri biti odneseni na nebo, dok ćemo mi Pa evo što bi trebala biti otrežnjujuća činjenica za vas, ako ste kr- ostali morati živjeti s Antikristom tisuću godina. I tako dalje. šćanin, bilo katolički, baptistički ili kakav drugi. Da ste rođeni u bitno Budimo iskreni, ta su vjerovanja jednostavno jednako smiješna kao drukčijim vjerskim okolnostima, bili biste druge vjere. Ne samo to, i ona scijentologije (premda se, u epizodi „Kuharov povratak“ čini da nego biste sada bili stopostotni vjernici, krajnje uvjereni u istinu svih 3 3

Richard Hanley 3. Emancipacija nevjernika doktrina te religije. Možda biste čak tlačili pripadnike religije kojoj ekonomski ili geografski ili politički razlozi koji taj izbor čine mudrim. sada pripadate, zbog toga što oni iracionalno i nemoralno propuštaju No zamislimo li da se svi takvi čimbenici eliminiraju, što ostaje? Jedan vjerovati u ono u što vi vjerujete. Drugim riječima, ponašali biste se potpuno proizvoljan izbor, a evo jednog dobrog načina razmišljanja o upravo kao oni drugi seronje. proizvoljnosti. Da moramo stvoriti naš prometni sustav od početka i Dodajte tome činjenicu da nam je svima očito kako su mrtve reli- potpuno nam je prepušteno na volju koju stranu ceste ćemo odabrati, gije bile jednostavno izmišljene. Nema Zeusa ili Odina ili Raa ili Baala. tada je donošenje odluke bacanjem novčića jednako dobar način odabira No tisućama godina ljudi su vjerovali u te bogove i u njihovu moć i kao i bilo koji drugi. utjecaj diljem svijeta. Ipak, moderne religije ustraju u vjerovanju da je Primijetit ćete da nije prepušteno volji treba li ili ne odabrati stranu. njihova religija jedina istinska religija. Prema pesimističkoj indukciji, Svi se mogu složiti da bi propust da se odabere strana imao daleko- gotovo su sigurno svi u krivu, i gotovo sigurno će svi poći stopama sežno katastrofalne posljedice. Ponekad se slična tvrdnja izriče i o reli- dinosaura i štovatelja Dionisa. gijskim uvjerenjima. William James (brat pisca Henryja) bio je utjecajan No dakako, ništa od toga ne dokazuje da su konkretne doktrine religijski filozof i mislio je, čini se, kako je biti ili ne biti teist značajno vaše religije zapravo krive. No zašto biste, zaboga, imali ikakvo po- pitanje u kojemu se čovjek mora opredijeliti. I George Orwell je tvrdio vjerenje u njih? Zašto biste organizirali svoj život oko njih? Zašto biste da agnosticizam zapravo ne dolazi u obzir. Naposljetku, u nedavnoj proveli ijedan svoj dragocjeni vikend klečeći? I zašto, o zašto biste raspravi s jednim kršćaninom pozvali su me da se složim s tvrdnjom upotrijebili ta uvjerenja da naudite drugima? Zašto biste, primjerice da je pitanje „postoji li Bog ili ne najvažnije pitanje uopće“. rekli maloj djeci da će gorjeti u paklenskim vatrama kao što kaže otac Pa, ja se ne slažem. Što se mene tiče, posrijedi je dilema. S jedne Maxi u epizodi „Odlaze li hendikepirani u pakao?“ strane, raspravljamo li o određenom Bogu, kakav je kršćanski Bog, tada pitanje već odiše određenom doktrinom, primjerice doktrinom Proizvoljne odluke da Bog mora biti savršena osoba. A ja mislim da je ta doktrina u najboljem slučaju proizvoljna. (Ako ništa drugo, dokazi govore protiv nje – Iskustvo me naučilo da pesimistička indukcija ne može baš lako po- vidi 1. poglavlje ove knjige.) S druge strane, ako netko želi iznijeti ar- ljuljati religijsku vjeru u konkretne doktrine. Jedno od objašnjenja ko- gumente u prilog postojanju onoga što Paul Tillich zove „krajnjim te- jima se religiozni često priklanjaju je ono o snažnom religioznom isku- meljem bića“, mene intelektualno zanimaju takve rasprave, no njihov stvu. No čak i ako je istinski izvor religijske spoznaje, takvo iskustvo ishod uopće nije relevantan za moj cilj, ciljeve ili vrijednosti. ne može neproizvoljno potkrijepiti neku konkretnu doktrinu, zato što Da objasnim potonju tvrdnju, pretpostavimo da mislite kako jed- drugi ljudi u drugim religijama redovno tvrde da imaju slična isku- nostavno mora postojati nešto što je temeljno odgovorno za postojanje stva i tumače ih kao potkrepu svojih konkretnih doktrina. svega ostaloga. Možda mislite da je to jedino što bi moglo objasniti Pa, iskušajmo jednu drugu obranu religijske doktrine, ili dogme. zašto jest nešto umjesto što nije ništa. Ili možda mislite da je to jedino Katkada odabiremo ispravno, čak i kad je izbor proizvoljan. Evo moga što bi moglo objasniti kompleksnost, ili civiliziranost ili takvo što. Čak omiljenog primjera. Zašto se mi u SADu vozimo desnom stranom i ako takvi argumenti vrijede, oni vas uopće neće dovesti do nečega ceste, a ne lijevom? Je li bolje što to činimo? Pa, možda. Možda postoje nalik savršenoj osobi. (Sumnjam da će vas uopće dovesti do bilo kakve 40 41

Richard Hanley 3. Emancipacija nevjernika osobe.) Do čega god vas doveli, nemate ni najmanjeg razloga misliti da stvo, tad bi se, zaključujući na taj način, činilo da imamo pravo namet- to i najmanje mari za vas, ili da ima ikakvog smisla to obožavati. Ono nuti to, a kršćanstvo istrijebiti. (Zamislite, primjerice, prisegu koja kaže: je jednostavno tu; onako kao što je svemir tu, pa što onda? „Jedna nacija, pod nijednim bogom, jer takvo što ne postoji...“) Možda ne. Evo još jedne tvrdnje na koju sam često nailazio. Mi Jedna nacija pod čime već moramo nametnuti kršćanstvo, na primjer zato da bi naši mladi, kad dođu u dob kad mogu samostalno odlučivati, imali mogućnost tog M’kay, pokušajmo s drukčijom obranom dogme. Razmislite još jednom vrijednog odabira. Pretpostavimo da je to istina. Odnosno, pretpo- o primjeru s prometom. Čak i ako je prepušteno volji koju ćemo stranu stavimo da nam treba Velika religija, koja će djecu, poput velikih du- ceste odabrati, ta činjenica nipošto ne dopušta masovno kršenje pro- hanskih industrija, nastojati ščepati dok su još mlada i navući za ci- metnih pravila. Pa zašto onda ne bismo ovako argumentirali: Mi u jeli život. Zaključak je taj da svatko tko nije indoktriniran u neku po- SADu, proizvoljno smo odlučili prikloniti se kršćanstvu, a ne nekom sebnu religiju tu religiju vjerojatno neće shvaćati jako ozbiljno. A s tim drugom izboru. Zato ima smisla „provoditi“ kršćanstvo. bih se ja složio, zbog svih razloga koje sam naveo. Možda je taj smjer zaključivanja odgovoran za davanje potpore Mi indoktriniramo djecu da vjeruju u Zubić Vilu, Djeda Mraza i ulozi kršćanstva u javnom životu. Na našem novcu piše: „U Boga patuljke. No želimo li da nastave u njih vjerovati i u pubertetu, da ne mi vjerujemo“, djeca deklamiraju prisegu zastavi u državnim ško- govorimo odrasloj dobi? Drago nam je što ih te varke vesele dok su lama, i tako dalje. Veoma uobičajena obrana običaja recitiranja pri- mali, no ne bi li bilo jednostavno tužno da nikada ne dokuče istinu? sege zastavi je ta da smo mi kršćanska nacija. Ja obično u odgovoru Što je tako prokleto važno u priči o Bogu da moramo održavati maš- ističem da, ako je riječ o ustavnosti recitiranja prisege, presedan Vr- karadu? hovnog suda govori da se tu radi o uspostavljanju određene religije Tu ja obično za odgovor dobijem pragmatične argumente. To je uz pomoć svojevrsne društvene prisile te da prisega zastavi sa svojim onakva tvrdnja kakvu Gary iznosi u epizodi „Sve o mormonima“. „pod Bogom“ mora otići. On kaže Stanu da Joseph Smith, čak i ako je sve o njemu samo iz- Usput, često se besmislica „pod Bogom“ objašnjava kao puki „ce- mišljena, luda priča (ako?), ipak vodi dobar život i pokušava pomoći remonijalni deizam“. Kad bi prisega bila samo to, kršćanska bi de- drugima. Ja ne poričem da se mnoge dobre stvari čine u ime i zbog snica prva stala u red da je se oslobodi. A što se tiče tvrdnje da je taj religije. No sumnjiva je tvrdnja kako je, kad se sve zbroji, u ime reli- dio prisege samo deskriptivan (on kaže jedino to da postoji Bog, a nije gije učinjeno više dobra no zla. Možda je to istina, no to ponovno više li to istina?), možda bismo ga onda mogli promijeniti i u manje pri- podsjeća na „što se babi htilo, to joj se i snilo“. Sjetite se da mi mo- jepornu deskriptivnu tvrdnju : „jedna nacija pod Kanadom...“ (hvala ramo odvagati svo zlo koje je učinjeno u ime religije, a to uključuje i Kaiju Draperu na prijedlogu). kršćanski rock koji Cartman ispravno definira kao najlakšu, najgoru No ostavite na stranu pitanje je li ili nije ustavno nametati kršćan- glazbu na svijetu. stvo. Naš trenutni argument glasi da smo morali nametnuti nešto, pa zašto to ne bi bilo ono što odgovara većini? Dakako, neposredna po- sljedica toga je ova: izabere li dovoljno nas nešto drugo, a ne kršćan- 42 43

Richard Hanley 3. Emancipacija nevjernika Potlačena manjina kundu za... ateistima. Isuse Kriste – koliko bi ateiste tek mrzili da smo mi izveli ono eksplozivno sranje? A onda, tu je i onaj praktični argument: „Jadno bih se osjećao bez nje“. Ne samo što su homoseksualci i nevjernici subverzivni, nego su Na koji ja odgovaram: odakle to znaš? Jesi li ikada uistinu iskušao i prilično uspješni, majku mu. Ako mi ne vjerujete, samo slušajte što kako bi ti bilo bez religije? Čine li ti se nevjernici tako jadnima? Imaš kažu „jadni mi“ kršćani o toj temi. Čut ćete kako živimo u kulturi li ikakva razloga misliti da si toliko drukčiji od njih? Kažu da neka kojom prevladava sekularizam, da je ovo doba moralnog relativizma, psihološka istraživanja pokazuju kako su religiozni ljudi sretniji od liberalnih medija i tako, dovraga, dalje. nereligioznih. Što se mene tiče, ta istraživanja stoje rame uz rame s To je velika laž. Ja sam živio na četiri kontinenta i ono što vjerojatno onima koja tvrde da su homoseksualci u prosjeku manje sretni od he- najviše zapanjuje u američkoj kulturi jest to što je ona doslovno nato- teroseksualaca. Čini se da heteroseksualnim ili religioznim ljudima pljena kršćanstvom, od glave do pete. Pa nama je kršćanstvo i na nov- uopće ne pada na pamet da bi, čak i ako neka manjina, poput homo- čanicama, zaboga. Još jedan slučaj: kad je predsjednik George Bush od- seksualaca ili nevjernika, u prosjeku i jest manje sretna, to moglo biti lučio nominirati Harriet Miers za Vrhovni sud, dojavio je to Jamesu Do- upravo zbog toga što ih većina ugnjetava. Uistinu je čudno što znan- bsonu iz paracrkvene evangeličke organizacije i medijske kuće Naglasak stvena istraživanja često služe obrani široko raširene diskriminacije. na obitelj, dan prije nego što je tu vijest javno priopćio. Ma zašto, do- „Volimo te pa te tlačimo za tvoje dobro!“ vraga? U bilo kojoj drugoj kulturi Dobsona bi smatrali onim što on i jest Ljudi se često iznenade kad strpam homoseksualce i nevjernike – potpunim luđakom. U ovoj kulturi njemu Bijela kuća povjerava tajne. A zajedno. Ipak, ja mislim da ta usporedba mnogo toga govori i tvrdit ipak on i druge ikone kršćanske desnice uporno kukaju: „jadni mi!“ ću da spomenute dvije manjine imaju jednu važnu zajedničku zna- Drugi slučaj: ured predsjednika. Izgledi da otvoreno ateističan čo- čajku koja drugim potlačenim skupinama nedostaje. No, najprije us- vjek bude izabran za predsjednika otprilike su jednaki onima da za poredba. predsjednika bude izabran netko tko je otvoreni gay. I otprilike jed- Prvi slučaj: kao za homoseksualce, i za nevjernike se općenito misli naki onima da Cartman osvoji Nobelovu nagradu za mir. (Odličje je da imaju neki subverzivan program. Kad se neki nevjernik zauzme za druga je priča.) svoju stvar, kao što je učinio Michael Newdow u slučaju prisege za- Treći slučaj: Vrhovni sud Sjedinjenih Država. S homoseksualcima stavi, misli se da to ne može nipošto biti zato što je taj nevjernik u i nevjernicima članovi tog uvaženog tijela stalno se obračunavaju po pravu.2 Nego je to zato što on želi lišiti svijet religije, ili moralnosti ili kratkom postupku. Uzmimo primjer njihove presude iz 1984. go- nečega sličnog. Ako mislite da pretjerujem, evo primjera: u nedavnom dine, u slučaju Bowers v. Hardwick (žao mi je, ali ovdje moram nači- istraživanju Sveučilišta Minnesota, ispitanike u cijeloj zemlji su upi- niti digresiju: to je ime presmiješno i dostojno je South Parka i gospo- tali koja vjerska skupina predstavlja najveću prijetnju američkom na- đice Choksondik3), namještenom slučaju u kojemu je jedan homosek- činu života. Ja bih pretpostavio da će pobjednički odgovor biti musli- sualni par udesio da ih policija uhvati u pri felaciju, činu na koji su mani, s obzirom na 11. rujna i ostalo. Ali, ne. Zakasnili su jednu se- svojevoljno pristali kao dvije odrasle osobe, a koji su obavljale u pri- 2 Michael Newdow je 2004. u ime svoje kćeri podigao tužbu protiv recitiranja Pri- vatnosti svoga doma. sege vjernosti u školama. Vrhovni sud je odbacio njegovu tužbu iz proceduralnih razloga – jer nije imao zakonsko skrbništvo nad kćeri. 3 Hardwick – otprilike „tvrda kita“ i Choksondik – „guši se na kitu“, prim. prev. 44 4

Richard Hanley 3. Emancipacija nevjernika U odluci koju ja smatram uvredljivom, Sud je presudio da premda U svakom slučaju, važan je učinak nametanja. To je krivo u Prisezi i je takav čin između heteroseksualnih odraslih osoba koje na njega svo- to je krivo u nedenominacijskoj molitvi na raznim okupljanjima. Pri- jevoljno pristanu Ustavom zaštićeno pravom na privatnost uteme- sega i molitve su javni iskaz, koji vlada implicitno odobrava, o tome što ljenom na slučaju Griswold v. Conneticut, ustavnog pravo na privat- biste trebali vjerovati ako želite biti jedan od nas, pravi Amerikanac. nost homoseksualaca ne postoji. To je u praksi opovrgnuto sedamnaest Za mene je bilo golemo razočaranje što je Sud uspio izbjeći do- godina kasnije u slučaju Lawrence vs. Kansas. nošenje presude o meritumu stvari u slučaju prisege zastavi. Kao što se možda sjećate, odlučili su da Newdow nema čvrstog osnova za Scalia, izvršitelj tužbu, a taj je slučaj za nevjernike trebao značiti ono što je slučaj Lawrence značio za homoseksualce. No sprema se još jedan slučaj i Aktualni Vrhovni sud ima barem jednog člana (Antonin Scalia) koji je ja se mogu samo nadati da će suci, prije no što presude, dobro pro- u pisanom izvješću o molitvi u školama priznao da „klauzula o služ- čitati Ustav. benoj vjeri“ Prvog amandmana ne postupa jednako s vjernicima i ne- Izložak broj pet: ne pitaj i ne govori! Scalijin se stav odražava i u vjernicima. On smatra da ta klauzula štiti religiozne od toga da im se privatnoj sferi. Ljude stvarno ne zanima jeste li ateist ili, barem, ne nametne druga religija, no ne i nereligiozne od toga da im se nametne žele slušati o tome. Njihov je stav najčešće taj da im vi nemate pravo bilo koja religija. Scalia voli reći da, baš kao što sloboda govora nije nametati svoje mišljenje i da je bolje da šutite. Čak sam čuo nevjero- isto što i sloboda od govora, ni sloboda religije nije sloboda od religije. jatnu obranu toga (ne od Scalije, hvala znanosti): Prvi amandman štiti No Scalia je tu ili naivan ili neiskren, a teško je vjerovati da je naivan. slobodu izražavanja, no da biste se izrazili, morate imati mišljenje, a Jer njegov slogan ili je neistinit ili je pak istinit, ali irelevantan. ateisti ne vjeruju ni u što! Istina je da ništa u Prvom amandmanu ne traži od drugih da zašute Čini se da je „ne pitaj i ne govori“ minimum koji se zahtijeva od samo zato što se nekome ne sviđa ono što oni govore, a to se odnosi i ateista i u privatnom životu. Neki su mi religiozni ljudi savjetovali na vjerski govor (poimajući „govor“ jednako široko kao što ga poima da bih svoj ateizam trebao držati za sebe, barem kad se radi o mojoj i Sud, uključivši i isticanje vjerskih simbola i tako dalje). Dakle, nema djeci. Donekle imaju pravo, jer je jedna razlika između otvorenog ate- ustavno zajamčene „slobode od religije“ u tom smislu. No nitko nikad izma i otvorene homoseksualnosti ta da prvo za razliku od drugog nije ni tvrdio da je ima. To uopće nije u pitanju i Scalia to zna. vjerojatno jest zarazno. Sudsko poimanje „klauzule o službenoj vjeri“ bilo je, iz slučaja u No sigurno nije ništa zarazniji od religije. Dakle, smisao prigovora slučaj, takvo da ta klauzula zabranjuje vlasti da nameće neku određenu je zacijelo taj da je loše ili krivo indoktrinirati svoju djecu ateizmom jer vrstu govora kad se radi o religiji. Ja mislim da je u primjeni tog na- je biti ateist nešto loše ili krivo – za samog ateista. Mislim da je to pre- čela Sud pretjerano revnostan, a državne su škole zbog toga prere- vladavajuće stajalište, uobičajenije čak i od onoga da su ateisti manje striktivne prema religijskim djelatnostima. Uzmimo za primjer ovo: sretni. Ateisti su loši ljudi, loši građani i loši roditelji. neka kršćanska skupina učenika želi se služiti školskim prostorijama To sranje ne pitaj i ne govori ne iscrpljuje se tu. Sjetite se kakva je javna poslije nastave. Ako je pristup dopušten nekoj drugoj skupini uče- politika prema prigovoru savjesti kod odlaska u vojsku s jedne strane nika, trebao biti i toj skupini. i prema odbijanju cijepljenja na temelju vjerskih uvjerenja s druge. S 4 4

Richard Hanley ispravnim religijskim pogledima možete se izvući od gotovo svega u SADu. Izricati prigovor savjesti na sekularnim temeljima potpuno je . Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu druga stvar, i obično vam je bolje pretvarati se da vaše zamjerke nemaju veze s vašim vjerskim stavovima. Logiko sveta Znanosti! Richard Dalton Zatočen u ormaru Jedna se zajednička nit provlači kroz navedena opažanja – većina stanovništva (barem u SADu) želi da ateisti, kao i homoseksualci, Znate, postoje tri vrste ljudi: kurvini sinovi, pičkice i šupci. ostanu u svom prokletom ormaru. To je dobar trenutak da se upita što u stvari Tom Cruise radi u or- – Čovjeku u kafiću, Tim Amerika: svjetska policija maru u epizodi „Zatočeni u ormaru“? Jasno je da je, djelomice, posrijedi aluzija na njegov navodnu homoseksualnost. No zašto je onda ondje Teško je reći koju su slavnu osobu više ismijavali i vrijeđali u njihovim i John Travolta? Možda je pravi grijeh scijentologije taj što scijentolozi pojavljivanjima u South Parku. Barbra Streisand prikazana je kao ču- imaju dovoljno zdravog razuma da dovedu u pitanje autoritet prevla- dovište koje riga vatru. Tom Cruise se skrivao u ormaru. Još je gore davajuće religije? Želimo li mi da oni jednostavno ušute o tome? prošlo South Parkovo čudovište Dlakoguzac. On je bio ponižen tako Biti zatočen u ormaru nije smiješno. Držati svoja najvažnija uvje- što je u svakoj sceni nastupao s televizijskim glumcem Patrickom Du- renja skrivenima košta vas, jer su ta uvjerenja važan dio onoga što jeste. ffyjem. Doduše, naglavce okrenuti Duffy koji glumi Dlakoguščevu li- Morati sakriti svoju zbirku pornofilmova je jedno. Morati sakrivati jevu nogu i nije bio loš – malo ukočen, no ipak bolji nego u svojim svoje seksualno opredijeljene, makar se drugi i šalili na račun toga, stvarnim nastupima u „Dallasu“ i „Čovjeku iz Atlante“. sasvim je drugo. A mislim da je morati skrivati svoju nevjeru (znate Potom, tu je Richard Dawkins, slavni engleski zoolog, teoretičar što mislim) jednako teško kao i potonje. evolucije i neumorni borac za prosvjećivanje javnosti, znanstvenu spo- Religiozni bi ljudi trebali to veoma dobro razumjeti, jer je to bila znaju i kritičko mišljenje, prikazan u dvanaestoj i trinaestoj epizodi značajka i njihovog stanja u ovo ili ono doba, u svakoj od religija. Svi desete sezone. Dawkins je, kao što bi se i očekivalo, veoma, veoma nevjernici žele živjeti u skladu sa svojim vjerovanjima, umjesto da se pametan i tankoćutan, osim kad ga prikazuju kako njuška par ručno skrivaju pod kamenom. Za razliku od religije, za razliku od homosek- skrpanih bujnih grudi, nejednako napunjenih silikonom i kirurški za- sualnosti, i za razliku od AIDSa („Jared ima AIDES“5), ateizam još nije heftanih za usahlo poprsje bivšeg gospodina Garrisona (otprilike na uspio postati smiješan, a prošle su već tisuće godina. I to nije šala. pola puta između njegovog pupka i ramena). Parker i Stone ne trebaju nikakav poseban razlog za izvrgavanje javnih osoba podsmijehu ili poruzi. To im je posao. No mi se možemo 4 Aluzija na engl. „coming out of the closet“, odnosno „izlazak iz ormara“, frazu kojom se opisuje odluka homoseksualaca da prestanu skrivati svoju seksualnu orijenta- upitati zašto su izdvojili baš Dawkinsa za poseban, dvoepizodni tre- ciju, prim. prev. tman. Je li njima stara šala o rastresenim i nepraktičnim profesorima 5 Igra riječi: engl. aides – pomoćnici, prim. prev. 4 4

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu tako smiješna i posebna? Ili su odlučili prikazati uglednog britanskog Pa, ako su vam roditelji i nastavnici kao djetetu usadili religiju u znanstvenika kao überidiota zato što, premda odbacuju njegova staja- glavu, to je, zajedno s ljudskom lakovjernošću, vjerojatni izvor vaše lišta i smatraju ga – kao, čini se, i gotovo svi ostali – iritantnim, znaju, iluzije (Iluzija o Bogu, str. 172–79). No vi je se možete osloboditi, vjeruje duboko u sebi, da je Dawkins, manjeviše posve u pravu i... pa jedno- Dawkins, istražite li pažljivo svoja teistička uvjerenja i raznorazne ra- stavno ne znaju što bi drugo radili? zloge zbog kojih ona, na kraju krajeva, uistinu nemaju mnogo smisla. Mnoga, ako ne i većina teističkih vjerovanja ne slažu se s onim što Ateizam, ili: poljubi Cartmana u lijevu stražnjicu smo posljednjih stoljeća naučili o načinu na koji svijet funkcionira. Bo- lest, primjerice, ne izazivaju zli duhovi ili moralna opačina, nego pa- Dawkins je počeo iritirati ljude 1976. svojom knjigom Sebični gen. Dok togeni uzročnici koje je gotovo uvijek moguće prepoznati. Kontroli- većina nas koji prihvaćamo teoriju o ljudskoj evoluciji rado mislimo o rani eksperimenti pokazuju da molitve ne liječe bolesti. Osim toga, ne svojim životima i cjelokupnoj ljudskoj povijesti kao o drami koju po- smatramo bezrazložno ljude koji misle da mogu razgovarati s Bogom kreću mogućnost izbora i sloboda volje, pri čemu nagradu opstanka mentalno nestabilnim osobama koje pate od neurokemijskih poreme- osvajaju najsposobniji, Dawkins je tvrdio da smo svi mi više nalik ćaja – osim ako su predsjednici države. Kad se nekome učini da se na Patricku Duffyju – da smo samo potporanj za nošenje nečega. Naša prozoru neke poslovne zgrade ili na mostu autoceste pojavila Marija uloga, barem što se tiče neprekidne drame evolucije, sastoji se jedino Djevica, mi znamo da je uzrok tom osjećaju i društvenom fenomenu u tome da za života nosimo svoje gene i prenesemo ih na drugog no- koji ga slijedi kombinacija rorschachpsihologije i medijske jagme za sitelja u budućnosti. Prava priča evolucije odnosi se na naše gene, a vijestima, a ne Drugi dolazak. ne nas, misli Dawkins. To može zvučati razočaravajuće, no ako niste pičkica, preboljet ćete. Američka slabost U novije doba Dawkins ljuti ljude ustrajno tvrdeći da ni Bog nema važnu ulogu u toj drami. U svom bestseleru Iluzija o Bogu, on tvrdi Ako ste znanstveno orijentirani, a ja pretpostavljam da čitatelji ovog da iza zastora ne stoji nikakav Bog koji režira predstavu i pazi da sve eseja to jesu, sve ovo već znate. Ono što ostaje nejasnim – i što i sam počne na vrijeme ili popravlja situaciju kad krene naopako. No većina Dawkins smatra zbunjujućim – pitanje je zašto u naše znanstveno Amerikanaca i gotovo svi u Texasu i Coloradu tvrde da Bog postoji. doba toliki ljudi ostaju posvećenim vjernicima, osobito u Sjedinjenim Ali, Dawkins ima objašnjenje i za to. Mi smo lakovjerni. Uistinu lako- Državama. Dawkins se hvata u koštac s tim pitanjem u svojim knji- vjerni. Evolucija nas je učinila takvima prije mnogo naraštaja kako bi gama, raspravama i televizijskim emisijama na BBCju. U knjizi Ilu- slab i osjetljiv ljudski pomladak, tumarajući savanom sa svojim mu- zija o Bogu, on posvećuje prvo poglavlje činjenici da Amerikanci osje- drijim starijim srodnicima, vjerovao sve što im kažu (o gladnim tigro- ćaju slabost prema teističkim vjerovanjima, a zbog koje moraju tražiti vima, primjerice) i kako bi slijedio upute. Oni rani ljudi koji to nisu či- isprike i za ljude koji čine nezakonite ili nemoralne stvari na račun nili, po logici evolucije, nisu baš najbolje prolazili u borbi svojih gena svojih vjerskih uvjerenja. za preživljavanje i reproduciranje. Evo nekih Dawkinsovih primjera (i još nekoliko): u prijeporu iz- među Odjela za suzbijanje droga i neke crkve u državi New Mexico 0 1

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu koja je tijekom obreda upotrebljavala zabranjene halucinogene droge, Trebamo li zaista iluziju o Bogu radi morala? sudac (iz Colorada) stao je na stranu crkvene skupine. Škole, bolnice, Mnogi Dawkinsonovi kritičari tvrde da je glupo promicati ateizam jer, i vojne institucije redovno čine posebne iznimke i ustupaju svoj pro- postojao Bog ili ne, društva trebaju moralni autoritet, a oni vjeruju da stor molitvenim skupinama raznih sekti, a ne bi ga ustupile, recimo, njega osigurava jedino teizam. Ako vaš moralni autoritet odobrava što kladionicama ili ateističkim klubovima ljubitelja knjiga. Roditelji re- se gomile ljudi sustavno utapaju u poplavama diljem svijeta, što vam dovno ispiru svojoj djeci mozak i indoktriniraju ih određenim religij- kćeri siluje bijesna rulja, ili što namjeravate ubiti vlastitog sina kako skim dogmama (za razliku od toga da im dopuste odabrati vlastita biste dokazali Bogu kakav ste nepokolebljiv vjernik, Dawkins s tim uvjerenja). Ljekarnici odbijaju izdavati kontracepcijska sredstva jer se nema problema. Biblija, prepuna nasilnih priča o osvetoljubivom, lju- protive abortusu iz biblijskih razloga. Slavni televizijski svećenici pri- bomornom Bogu, može vam biti vodič. No ateisti su skloni negodo- pisuju poplave ili terorističke napade (kao one 11. rujna) navodnom vati zbog genocida i silovanja, baš kao i mnogi teisti. Oni čitaju Bibliju Božjem gnjevu na ateiste, homoseksualce i feministe. Nastavnik u dr- selektivno, prihvaćajući neke dijelove kao moralno poučne i prosvjet- žavnoj školi poučava učenike da moraju prigrliti Isusovu univerzalnu ljuće, a odbacujući druge kao anakrone ili neprecizno metaforične. ljubav kako bi izbjegli vječno prokletstvo (str. 2027). No ako ćete odabrati neke stvari, a odbaciti druge, nužno mo- Čini se da nema sumnje kako su ti i slični oblici ponašanja re- rate imati na umu nešto što vodi vaše izbore. Ne odabrati ne dolazi u dovna pojava u Sjedinjenim Državama. Kad do njih dođe, počinitelje obzir, osim ako ne želite dijeliti sudbinu magarca srednjovjekovnog se blago prekori ili ih se natjera da se ispričaju. Lako se izvuku. No francuskog filozofa Jeana Buridana. On je skapao, kaže filozofska le- kada se ti i slični oblici ponašanja događaju bez neke očite veze s po- genda, jer je bio veoma gladan, a jednako ga je – potpuno jednako – božnošću i vjerskim štovanjem, prekršitelje odvedu u policijsku po- privlačila i voda s lijeve strane i sijeno s desne. Ako niste moralno ska- staju. Smijete uzimati zabranjene droge ako su one dio vaših vjerskih pali, imat ćete stajališta o tome koji su moralni kodeksi zastupljeni u obreda, ali ne i ako ih slučajno volite uzimati. Smijete ispirati mozak Svetom pismu dobri, a koji nisu. A jedino je to Dawkinsu i potrebno svojoj djeci i ozbiljno im ograničavati informacije o svijetu kojemu su da bi mogao uvjerljivo tvrditi kako Biblija nije onaj izvor morala za izloženi, no samo ako im date „biblijsko“ obrazovanje. Ispirete li djeci koji mnogi kršćanski apologeti tvrde da jest (str. 24647). Mogli biste mozak tako da ih potičete na obožavanje svemiraca koji vas noću po- jednako tako tvrditi i da su moralne sklonosti koje imate vaše vlastite sjećuju u spavaonici, na putu ste da vas optuže zbog zlostavljanja sklonosti, da ste ih tijekom života usavršili, povodeći se za onima koje djece. A da vaš ljekarnik odbije dati lijek protiv visokog tlaka nekom smatrate vrijednima i sami odlučujući što je ispravno a što pogrešno. pacijentu jer tvrdi da je to neetično, uskoro bi zarađivao za život pe- Samo se pičkice moraju pretvarati da nisu dorasle tom zadatku, da rući zahode, zajedno s bivšim televizijskim zvijezdama ili nastavni- samo slijede zapovijesti nekoga ili nečega drugog. cima državnih škola koji su napali nečiji integritet, a napad nisu umo- tali u pobožan govor. Da, ali što je s mirom i skladom? Možda je najprjepornija tvrdnja ateizma ona da religijska uvjerenja promiču nasilje. Neki ljudi u tome idu i korak dalje, tvrdeći da bi, u 2 3

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu slučaju da je ateizam univerzalan, život bio uistinu prekrasan. Jedna Wii. Ne može dočekati da ona već jednom iziđe pa se zamrzava u div- nas reklama za knjigu Iluzija o Bogu, objavljena u časopisu New York ljini i daje Buttersu jasne upute da dođe po njega točno za dva tjedna, Times, bez imalo ironije potiče: „ovih blagdana poklonite Iluziju o Bogu!“ tako da se može otopiti baš u času kad se Wii pojavi u prodavaonicama. „Ovoga Božića“, kaže oglas, „zamislite da nema religije, nema pro- No Cartman nije računao na lavinu koja je pomela njegovo smrznuto gona, nema pogroma, nema 11. rujna, nema bombašasamoubojica!“ tijelo, tako da su ga našli petstotinjak godina kasnije ljudi iz budućnosti – kao da bi rašireni ateizam jamčio neki bolji, ako ne i rajski svijet. koji, kako se pokazalo, znaju sve o Richardu Dawkinsu. To bi moglo biti plauzibilno da je predano vjerovanje u nadnaravne A razlog je to što budućnost pripada ateizmu. Nema organizirane bogove jedini razlog progonima, pogromima, spaljivanjima vještica, religije, nema uobičajenog vjerovanja u nemoguća čuda ili svemoćna vojnim okupacijama, genocidima i seriji Family Guy. Ali Dawkins u božanstva, a zbunjujuća terminologija o tri stvari koje su jedno, a ipak to niti vjeruje, niti to kaže, jer to očigledno nije istina. Doduše, on se su tri od kojih je svaka zapravo jedno, samo su loši vicevi. Ispada da ne trudi osobito ispraviti kratkovidne ateiste koji, primjerice, govore: su Dawkins i njegova buduća supruga, gospođa Garrison, promijenili „uzrok svog ovog jada, mučenja, nasilja, terora i neznanja je, dakako, budućnost, baš kao što je onaj oglas iz New York Timesa i obećao. Čak sama religija“ – kao što je novinarka Muriel Gray rekla za bombar- su odgovorni i za Cartmanovo uskrsnuće. Jedini razlog zbog kojega diranja u Londonu u ljetu 2005. No i on sam priznaje da su domolju- su članovi Ujedinjene ateističke lige odmrznuli njegovo tijelo bio je taj blje i plemenski mentalitet moćan poticaj ekstremistima poput bom- što on pripada posebnom, mitskom vremenu kada je veliki Dawkins, bašasamoubojica (str. 306). Naravno, čovjeku nije potrebno obećanje onaj koji je „konačno oslobodio svijet od religije“, hodao zemljom. vječnog života i sreće ili beskrajnog pustopašnog ludovanja s pohotnim No i gospođa Garrison tu ima svoje prste. Ona je, dok su jedne ve- djevicama u raju da bi odlučio istodobno ubiti i neke od svojih nepri- čeri šaputali na jastuku, skovala plan kako će Richard postati pravi jatelja i sama sebe. kurvin sin. No takvo obećanje nije naodmet. I nije nerazumno pomisliti kako GOSPOĐA GARRISON: Ti si u prošlosti jednostavno bio bi u svijetu u kojemu bi ateisti bili manjeviše jednako uobičajena po- previše mekan prema religioznim ljudima. Promisli o tome, java kao i teisti bilo manje potencijalnih novaka spremnih da se ubiju Richarde. S tvojim intelektom i mojim mudima, mi možemo zbog „ugodnog i primamljivog obećanja da smrt nije kraj i da je mu- promijeniti budućnost svijeta. čenički raj osobito sjajan“ (str. 306). No Parker i Stone ne misle tako. DAWKINS: Možeš li zamisliti svijet bez religije? Muslimani ne bi ubijali Židove, kršćani ne bi bombardirali klinike za Kad libertarijanski satiričari napadnu abortuse. Svijet bi bio prekrasno mjesto... bez Boga. Sjetite se kako se, pošto održi predavanje o evoluciji u razredu gos- GOSPOĐA GARRISON: Ti si najpametniji čovjek na Zemlji pođe Garrison, Dawkins privija uz njezine grudi dok mu se u genima i pravi, zgodni kurvin sin, Richarde. Dok sam ja uz tebe, budi topla, nejasna čežnja za zapodijevanjem borbe s genima gospođe ništa te ne može zaustaviti. Garrison. U međuvremenu, Cartman se ne može koncentrirati ni na što jer je neispavan i muči ga skori izlazak Nintendove nove igraće konzole DAWKINS: O, samo mi daj da opet vidim te prekrasne grudi. 4

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu No sve je pošlo naopako, kažu nam Stone i Parker. Ta ateistička uredima i na drugim mjestima i to obično nazivamo „grupnom za- budućnost uništena je nasiljem i ratom među tri glavne frakcije, od sljepljenošću“. No to ime obmanjuje, jer ne zatvaraju sve skupine oči kojih svaka ima veoma čvrsta stajališta o tome kako bi svi trebali ži- pred činjenicama i dokazima koji im se ne sviđaju. Neke, poput znan- vjeti i što uistinu znači biti ateist. Najprjepornije pitanje bilo je „Ve- stvenika i povjesničara, teže stvaranju teorija i hipoteza koje nam po- liko pitanje“. mažu razumjeti svijet u kojem jesmo, a ne njegovom preoblikovanju CARTMAN: Što je Veliko pitanje? ili preobražavaju radi zadovoljavanja naših emocionalnih ili političkih potreba kao što to pokušavaju, recimo, znanstveni kreacionisti ili po- CARTMANOV BUDUĆI PAS, KIT9: Kako bi se ateisti tre- vjesničari koji poriču holokaust. bali zvati. To je za pičkice, a epistemologija pičkica je za njih. Ona zamje- Tako su posljednjih petsto godina od uspona univerzalnog ate- njuje tradicionalni epistemološki zadatak prosudbe o tome koja vje- izma Ujedinjena ateistička liga, Ujedinjeni ateistički savez i rasa mor- rovanja valja prihvatiti u svjetlu dostupnih dokaza i logičke dosljed- skih vidri, koje sebe zovu Združenim ateističkim savezom, zapele u nosti zadatkom koji je drukčiji i, u većini slučajeva, mnogo lakši i za- škripcu smrtonosnog rata i genocidnog spletkarenja. hvalniji – donosno okruživanjem drugim ljudima koji i sami bježe od istih tih činjenica i za koje je stoga malo vjerojatno da će ikoga kriti- Epistemologija pičkica zirati zato što je pičkica. Epistemološki kredo: „Pokušavam prihvatiti i poduprijeti samo ona vjerovanja koja su istinita“, drukčije izražen, Da biste vidjeli kako se sve to udružuje protiv Dawkinsovih argume- postaje: „Pokušavam prihvatiti i poduprijeti samo ljude koji se slažu nata u prilog ateizmu, vratimo se njegovoj zbunjenosti „automatskim sa mnom da su moja religijska uvjerenja, ma što seronje poput Ric- štovanjem“ (str. 306) koje se iskazuje religijskom uvjerenju. On pri- harda Dawkinsa govorile, istinita.“ znaje da je „zaintrigiran i smeten nerazmjernim povlašćivanjem reli- Jednom kad se u to zaplete, teško je posvećenom teistu osloboditi gije u našim inače sekularnim društvima“ (str. 27) i „kecom iz rukava“ se iz zakučastog labirinta epistemologije pičkica. U bilo kojem trenutku kojim religija nepošteno raspolaže u našem društvu. ta podjednaka briga za istinu o stvarima i za druge ljude koji prihva- No tu nema ničega tajanstvenog. Taj poseban tretman prilično je ćaju jednaku istinu o stvarima vodi natrag samoj sebi. Primjerice, za- predvidiva reakcija na samu epistemološku situaciju koju Dawkins počnite s činjenicom, prvo, da pobornici epistemologije pičkica sebe opisuje: činjenicu da većina Amerikanaca čvrsto i prkosno prihvaća i druge pobornike epistemologije pičkica smatraju čvrstim, iskrenim religijska uvjerenja za koja postoji otprilike jednako toliko dokaza kao i pravednim vjernicima u istinu o stvarima. Oni nemaju sumnji jer, i za vjerovanje u zbiljnost Vile Zubić i Čudovišta Leteći Špageti. drugo, da ih imaju, njihovi bi im se kolege vjernici jako usprotivili, a Ja to zovem epistemologijom pičkica – dlakoguzo čudovišno skle- možda ih i bojkotirali. A sve to zato što se, treće, za ateiste općenito panom hrpom socioloških i epistemoloških procesa. Ona ne funkcio- vjeruje da su moralno pokvareni silovatelji, serijski ubojice ili homo- nira samo u mnogim religijskim krugovima, nego svugdje gdje sku- seksualni zlostavljači djece. Četvrto, sto puta je ugodnije provoditi pine ljudi zajednički prihvaćaju vjerovanja koja proturječe razumu i dane u uvjerenju da vam Bog ili Isus ili neko drugo svemoćno božan- dokazima. Možete to vidjeti u uredima, školama, tvrtkama, ovalnim stvo čuva leđa i da je spremno intervenirati ako nešto pođe po zlu

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu nego prihvatiti ono što Dawkins i drugi ateisti kažu – da nema bo- đuzvjezdanim svemirskim letjelicama, tvrdeći kako ta vjerovanja sa- žanstava, da smo mi pametni i daleki rođaci majmuna i da dobivamo, drže logičke nedosljednosti ili da proturječe znanosti, taj bi konkretni ako imamo sreće, oko sedamdeset pet godina (bez druge prilike) da „rezancist“ samom sebi iskopao jamu. On bi rasvijetlio i osudio istu ili učinimo nešto značajno ili protratimo vrijeme gledajući reprize Čo- onu epistemološkosociološku zbrku čijem su slijeđenju on i njegovi vjeka iz Atlante i Family Guyja. Tu se dovodi u pitanje samo značenje kolege „rezancisti“ posvetili svoj život. Napad protiv jedne vrste te- i krajnji smisao života, pa epistemologija pičkica zahtijeva i iziskuje izma neugodno je blizak napadu protiv svih vrsta, a mogući je re- neki nesalomljiv temelj – onaj za koji epistemolozi za pičkice tvrde da zultat taj da bi se svima mjehurići rasprsnuli, a gradovi, zemlje i či- počiva na objektivnoj istini o stvarima (postojanje Boga, ako ne i po- tave nacije iznenada bi se možda odrekli teizma i počeli, poput Car- plava, čuda, kraj svijeta i tome slično), no koji zapravo počiva samo tmana, uzimati hranu na guzicu i vršiti nuždu na usta. na prešutnom društvenom paktu koji zahtijeva da pobornici episte- Epistemologija pičkica objašnjava i jedan drugi društveni refleks mologije pičkica zauvijek žive u poricanju činjenice da su pičkice koje koji, čini se, Dawkinsa zbunjuje (ili ga je barem zbunjivao) – upotreba se predaju kolektivnoj fantaziji i bježe od činjenica s kojima ne mogu izrugivanja, prekoravanja ili bojkotiranja kako bi se svakoga tko krši izići na kraj. Tako se vraćamo onamo odakle smo i počeli, činjenici zajednički pakt epistemologije pičkica ili privlači neželjenu pozor- da vjernici postupaju jedni s drugima kao s nekim tko je iskren, pra- nost na nj prokazalo kao drskog lakrdijaša. Cilj tog refleksa je, pono- vedan i tko posve sigurno nije podložan bilo kakvom obliku samoza- vimo, zaštititi epistemologiju pičkica od pozornog proučavanja, po- varavanja ili epistemološkosociološkog proturječja. moći da svi ti mjehurići ostanu čitavi. I upravo je to ono što je doče- To objašnjava slabost prema religiji koju Dawkins smatra tako mi- kalo Dawkinsa kad je izišao iz aviona u Coloradu i primijetio da je sterioznom. Pobornici epistemologije pičkica moraju tolerirati fanta- stupio u prilično bizarnu epistemološku fantazijsku zemlju. stična, nevjerojatna vjerovanja i postupke koji se na osnovi njih provode, jer moraju uvijek nastojati osigurati da njihova vlastita fanta- Kad evangelički vođe, prikriveni stična i nevjerojatna vjerovanja nikada ne izgledaju glupo ili blesasto. homoseksualci, napadaju Ne posve neslično recipročnom altruizmu kojim se služe evolucio- „Dobro došli u Sjedinjene Države!“ dozivao je glas iz modernog, pro- nisti u objašnjavanju nekompetitivnih i uzajamno nagrađujućih druš- stranog ureda u koji su uveli Dawkinsa kako bi upoznao evangeličkog tvenih ponašanja među prirodnim vrstama (str. 216220), epistemolo- svećenika Teda Haggarda. U to je vrijeme Haggard bio vođa crkve go- gija za pičkice iziskuje da oni koji su u nju upleteni nikada ne kritizi- lemog broja sljedbenika Novi život u Colorado Springsu, udaljenom raju druge zato što su u nju upleteni. Umjesto parole: „počeši ti meni oko sto pedeset kilometara od okruga South Park i općenito je sma- leđa, pa ću i ja tebi“, to znači: „ja ću zaštititi tvoj mjehurić od sapu- tran jednim od najutjecajnijih evangeličkih svećenika u Sjedinjenim nice nevjerojatnih vjerovanja sve dok ti budeš štitio moj.“ Državama. Dawkins ga je intervjuirao za jednu od svojih emisija na Pomislite samo kakve bi bile moguće posljedice odbacivanja tih televiziji BBC.1 mjehurića. Da čvrsti vjernik u Čudovište Leteći Špageti dovede u pitanje mormonsko vjerovanje u istinitost vizija Josepha Smitha ili sci- 1 O Haggardovom značaju vidi Jeff Sharlett, „Soliders of Christ“, Harpers, svibanj 2005. U vrijeme pisanja ove knjige, snimak intervjua DawkinsHaggard mogao se jentološko vjerovanje da je život na Zemlju došao nekad davno na me- pogledati na youtube.com (traži „Haggard“ i „Dawkins“)

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu Prije intervjua Dawkins je posjetio nekoliko Haggardovih misa i oku- ćemo s vremenom, kako budemo otkrivali sve više i više činjenica, sa- pljanja za vjernike. Gledajući snimku stječe se dojam da mu je bilo malo znavati sve više i više o tome kako je Bog stvorio nebesa i zemlju...“ neugodno gledati tisuće revnosnih, oduševljenih župljana kako plešu i – Dawkins to više nije mogao probaviti. pjevaju oko njega, dok je Haggard objavljivao svoje teološke formule, i „Znanstvena metoda jasno pokazuje da je svijet star četiri i pol mi- osobno s pozornice, i s divovskog videoekrana nad njom. Svjetla su pul- lijarde godina“ prekinuo je. „Biste li se složili s tim?“ sirala, svirao je rock, a Dawkins je tapkao nogom i ljubazno se smješkao Haggard se smeo kad mu je postalo jasno da se tog sabranog, sa- oduševljenju oko sebe. No bio je očit stranac, manje ili više zapanjen ja- mouvjerenog znanstvenika nisu dojmili njegova moć i utjecaj, njegovi snim utjecajem i moći koju je Haggard imao nad tom gomilom. telefonski razgovori s Georgom Bushom ponedjeljkom ujutro, njegov „Priredili ste nam pravu predstavu danas“, primijetio je Dawkins golemi, moderni, teološki kompleks uokviren ljepotom Rocky Moun- kad su počeli razgovor. „Gotovo me podsjetila, nemojte mi zamjeriti, tainsa. Odnosno, njegov se epistemološki mjehurić spremao raspr- na nürbernške mitinge.“ Haggard se ljubazno zakikotao i odgovorio snuti, baš tu, pred kamerama. Pa je učinio ono što većina pobornika da ne zna ništa o Nürnbergu, a potom je započeo majstorsku manife- epistemologije pičkica čini u takvim situacijama: napao je (i zamucao staciju proizvoljnog odabiranja i poricanja činjenica i okolnosti, u stilu malo ubacujući u drugu brzinu). svojstvenom epistemologiji pičkica. Haggard je uvjeravao Dawkinsa „Vi... vi znate što činite? Vi prihvaćate neka stajališta koja su pri- da unatoč onom izvanrednom osvjetljenju i ostalim visokotehnološkim hvaćena u nekim dijelovima znanstvene zajednice kao činjenice, a vaša produkcijskim svojstvima njegovih misa, on nema želju voditi ljude će unučad možda gledati ovu kasetu i smijati vam se.“ koji samo slijepo slijede. Nije imao želju, naglasio je, samo „indoktri- Dawkins se odmah usprotivio: „Biste li se kladili?“ upitao je. nirati luđake“ u religiju. Ipak, kao što su nam Dawkinsovi snimatelji „Ponekad je teško“, nastavio je Haggard, „ljudskom biću prouča- upravo bili pokazali, Haggard je svojoj publici obožavatelja silovito vati uho ili proučavati oko i misliti da je ono nastalo slučajno.“ propovijedao važnost „poslušnosti“ i čitavo je vrijeme orkestrirao nji- „Oprostite“, prekinuo ga je Dawkins. „Jeste li rekli ‘slučajno’?“ hovo jednoglasno skandiranje i klicanje, uvelike nalik spektaklu poti- „Daa...“ canog uzbuđenja koje su zabilježile kamere u Nürnbergu. „Što mislite pod ‘slučajno‘?“ Haggard je ostavljao dojam nekoga tko je podjednako neupućen u „Da se oko jednostavno samo formiralo“, objasnio je Haggard. nauku, Bibliju i odnos između to dvoje. Objasnio je da su djelatnosti „Tko to kaže?“ u njegovoj vjerskoj zajednici i u evangeličkim zajednicama uopće svo- „Pa, neki evolucionisti kažu“, ustvrdio je Haggard, kao da je to jevrsna znanost. Zapravo, one su nadmoćne znanosti kao poduhvatu jasna stvar. proizvodnje znanja, objasnio je, jer Biblija „ne sadrži nijednu protur- „Nijedan kojega sam ja upoznao nije to kazao“, ustrajao je ječnost“, dok je znanost prepuna proturječnih mišljenja i nekompati- Dawkins. bilnih hipoteza – čak i u „istom studijskom području“. „Stvarno?“ Dawkins ga je blijedo gledao u tišini. No čim je Haggard počeo re- „Stvarno.“ citirati slogane o teoriji inteligentnog dizajna – da „mi, američki evan- Ok, to ne pali, zaključio je Haggard. Pa je prešao na plan C priruč- gelici, u potpunosti prihvaćamo znanstvenu metodu“ i „mislimo da nika epistemologije pičkica i lansirao drukčiji, osobni napad: 0 1

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu „Vidite, vi razumijete... vi razumijete da je ovo... da je intelektu- Kako promijeniti budućnost jednim alna arogancija razlog zbog kojega ljudi poput vas imaju težak pro- telefonskim pozivom blem s ljudima od vjere.“ A sada, vratimo se Dawkinsovom sukobu s velečasnim Haggardom. Dawkins ga je pogledao, začuđen što je Haggard tako ležerno skrenuo Samo Dawkins i njegovi snimatelji znaju kako se taj razgovor za- s teme i počeo mu držati predavanje kao da je zločesto dijete: vršio. No mi možemo primijetiti kako je, dok su se Dawkins i njegov Ja ne odajem dojam nadmoći samo zato što znam toliko više tim pripremali za odlazak na parkiralištu goleme crkve, iza uprav- o... dok vi, s druge strane, imate taj svoj stav koji kao da kaže: ljača velikog, sjajnog kamioneta koji je naglo zakočio uz njih, dopro samo da ste čitali knjige koje ja znam i da samo poznajete glasan, ljutit glas. Bio je to Haggard, sada uznemireniji i ljući nego znanstvenike koje ja znam, bili biste sjajni poput mene! Pa, prije i vikao je na Dawkinsa i njegovu ekipu da odmah napuste nje- gospodine... Moguće je da ima mnogo stvari koje vi dobro znate. Ima i drugih stvari koje ne znate tako dobro. Kako govo imanje te im zaprijetio da će ih dati uhititi ne učine li to. budete stariji, otkrivat ćete da ste u ponečemu griješili, a u Potom, pošto je Haggard uvrijedio, zaprijetio i protjerao kurvinog drugome bili u pravu. No molim vas, kad se to bude doga- sina Richarda koji je probušio njegov epistemološki mjehurić, najvje- đalo, ne budite arogantni. rojatnije se odvezao u Denver na jednu finu, opuštajuću masažu kod Optužba za „arogantnost“ često je isplivavala na površinu u religij- mišićavog gay masera – jednoga od onih zbog kojih bi gospođa Rob skim reakcijama na Dawkinsovu uznemirujuću knjigu i standardan je rekla: „Išuše Krište“, a bivši gospodin Garrison ranije pustio djecu s potez koji preporučuje priručnik Epistemologija pičkica. U svom od- nastave. Zapravo, to je bio Haggardov ritual koji je trajao otprilike tri govoru na Iluziju o Bogu, da se poslužimo jednim drugim primjerom, godine, sve dok ga mišićavi gay maser, koji je čitavo vrijeme mislio da povjesničar i kolumnist John Cornwell slijedi Haggarda prekoravajući je Haggard neki poslovni čovjek na proputovanju, jednog dana nije pre- Dawkinsa za pretjerano „visoko mišljenje o sebi“ i nedostatak „skro- poznao na TV ekranu kako propovijeda protiv istospolnih brakova. mnosti“. Cornwell isto tako slijedi i South Park, pretpostavljajući da U tom trenutku uzeo je telefon i obavio telefonski poziv koji je pro- je Dawkinsov cilj zbaciti Boga s prijestolja i zauzeti njegovo mjesto u mijenio budućnost Teda Haggarda. „srcima i dušama“ svojih čitatelja.2 DAWKINS: [in flagrante delicto s gospođom Garrison kad te- Jedno objašnjenje za to neutemeljeno tumačenje Iluzije o Bogu je slje- lefon zazvoni] Stan Garrisonovih. Možete li nazvati poslije, deće: budući da pobornici epistemologije pičkica ne mogu zamisliti molim? alternativu epistemologiji pičkica, oni pogrešno pretpostavljaju da nji- CARTMAN: Ovo je hitan slučaj! Ovo je hitan slučaj! hovi kritičari pokušavaju zamijeniti jedan bijeg od neugodnih činjenica o svijetu (Boga, u ovom slučaju) nečim ili nekim drugim. Težnja da se DAWKINS: Hitan slučaj? živi u potpunosti bez iluzija i bez oslanjanja na nepogrešive vjerske autoritete za neke je ne samo neprivlačna nego i nezamisliva. CARTMAN: Moram govoriti s gospodinom Garrisonom ovog trena! 2 John Cornwell, „A Christmas Thunderbolt for the ArchEnemy of Religion“, The DAWKINS: Žao mi je, ali gospodin Garrison je preminuo. Times (London, 24. prosinca, 2006). 2 3

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu Stvarni oglas stvarnog gay-masera koji je stvarno Gospođa Garrison jedina je osoba ovdje, a trenutno je pri- cinkao evangelika Teda Haggarda. lično zauzeta. CARTMAN: Slušaj, seronjo, ovo je stvarno hitan slučaj! Samo daj telefon tom Garrisonu, kako god htio da ga se zove otkad je promijenio spol! DAWKINS: Promijenio spol? Čim je Cartman u postateističkoj budućnosti otkrio „šaljivi vre- menski telefon“, počeo je nazivati svoje prijatelje iz prošlosti u South Parku, govoreći im da mu ne daju da se zamrzne. No sa svakim je pozivom Cartman mijenjao vlastitu prošlost (jer nitko nije primao pozive sa „šaljivog vremenskog telefona“ otkad se Cartman zamrznuo prije petsto godina). Sa svakim se pozivom, dakle, mijenjao i svijet buduć- nosti u kojemu je Cartman živio – a osobito se promijenio kad je pro- bušio Dawkinsov mjehurić vjere u one bujne grudi. Dawkins je prekinuo vezu s gospođom Garrison, pa njih dvoje nikada nisu postali Jim i Tammy3 univerzalnog ateizma i ateizam nikada nije zavladao univerzumom kao što se dogodilo kad se Car- tman tek zamrznuo. MIKEOVA MASAŽA Kad, dakle, Cartman spusti slušalicu, okružen je budućim ljudima koji sad veselo žive skupa i odbacuju sve „izme“ i ekstremizam koji Ne dajte da vas opet razočaraju! Moj cjenik: „izmi“ obično nadahnjuju. Pošto su naučili tu veličanstvenu pouku, Nudim duboku masažu vezivnog tkiva Dolazak u moj stan na Capitol Hillu u De- i švedsku masažu, imajući na umu za- nveru: 70$ na sat, 90$ sat i pol. budući ljudi predaju Cartmanu novu spoznaju do koje su došli kako dovoljstvo muškarca. Volite li da Vam Dolasci klijentima od 100 $ naviše. bi je on ponio u prošlost, na korist svih ljudi, svugdje: snažan, mišićav muškarac pruža zado- voljstvo, molim Vas, nazovite me. Ja sam Molim, nazovite # 303861 xxxx Nijedan pojedinačan odgovor nikad nije pravi odgovor. mišićav pastuh ugodne naravi i dobra Email xxxxx@aol.com srca. Kad u grad dođe broadwayjska pred- To je, kao što to Stan često kaže, ono što smo danas trebali nau- stava, glumci i osoblje pozovu mene da ih Radno vrijeme ovisi o trenutnoj raspo- izmasiram. loživosti. čiti iz Cartmanovog putovanja kroz vrijeme. Teškoća s Dawkinsovim ateizmom, kako na njega gleda South Park, nije ateizam. Ono što je s Visok sam 172,7 cm i težak 86,4 kg Nositelj naslova najboljeg masažnog i Obujam ruku: 45,7 cm osobnog trenera za godinu 2000, 2001. i njim krivo, prije je pretpostavka da je ateizam jedini pravi „izam“, je- Obujam prsa: 119,4 cm 2002, po izboru čitatelja mjesnih novina dini „odgovor“ koji vrijedi prihvatiti. Budući da je, primjerice, prema Obujam struka: 61 cm Out Front Colorado. Bivši državni prvak u Imam smeđu kosu i plave oči. bodybuildingu i dizanju utega. 3 Tammy Faye i Jimm Baker, bivši bračni par i voditelji evangeličkih emisija na TVu. 4

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu stajalištu budućih zaraćenih ateističkih frakcija mogla postojati samo promis, umjerenost i prihvaćanje „neutralnog teritorija“ između ek- jedna prava verzija ateizma, blesaste rasprave o tome kako bi se tre- stremnih stajališta: bali nazivati poprimile su epske, smrtonosne razmjere. No čim su za- Serija govori o tome da postoji neutralni teren, da većina nas govornici raznih „izama“ prihvatili pluralizam i čim su shvatili da „ni- zapravo živi na tom neutralnom terenu, a da se mikrofoni jedan pojedinačan odgovor nikad nije pravi odgovor“, zavladali su najčešće nude ekstremistima samo zato što je njih najzani- mir i sklad. Dawkins je u očima South Parka zgriješio ne protiv Boga mljivije slušati. No zapravo, niti je ova grupa ljudi zla, niti i Biblije, nego protiv pluralizma. je ona grupa ljudi zla, i tu treba početi rješavati stvari. Stone je dodao da je posebno oprezan prema ekstremistima koji Hrpa koječega o pluralizmu se usuđuju reći njemu i drugim ljudima kako bi trebali živjeti i koju bi marku sandala trebali nositi: Pluralizam ima raznorazne oblike, jer se pluralist može biti u mnogo toga – primjerice u političkom sustavu, znanstvenim teorijama i me- Ja sam u srednjoj školi nosio Birkenstockove sandale. Bio sam taj tip. Tada sam bio uvjeren da oni s druge strane političkog todama ili kulturnim vrijednostima – ili pak u kombinaciji navede- spektra pokušavaju nadzirati moj život. A onda sam otišao noga. Na pluralizam se nije loše kladiti, filozofski govoreći, jer se za u Boulder i odmah se riješio svojih Birkenštokica, jer su ih pluraliste često u prošlosti pokazalo da su na pravoj strani „velikih ondje svi imali i shvatio sam da i ti ljudi tu žele nadzirati pitanja“. Tako su se tisuću devetsto tridesetih filozofski pluralisti za- moj život. Valjda to definira moju političku filozofiju. Ako lagali za mnogostrukost ciljeva i stajališta u nastojanju da se suprot- mi netko govori što bih trebao raditi, onda me uistinu mora stave fašizmu ili totalitarizmu – dvjema školama misli koje su čvrsto uvjeriti da to i vrijedi raditi. vjerovale da je samo njihov odgovor pravi odgovor za sva vremena. Čini se da je pluralizam South Parka individualističan, antiauto- Kasnije, međusobno veoma različiti filozofi poput Hannah Arendt, ritativan, antikonformističan i skeptičan – što sve potkrepljuje pret- Herberta Marcusea, Karla Poppera i Michaela Foucaulta, zalagali su postavku da ono što je uvrijedilo Stonea i Parkera vjerojatno nije bio se za razne vrste pluralizma u društvu i u znanosti.4 Dawkinsov ateizam. Spomenute vrijednosti uvelike se podudaraju U intervjuu koji su dali za časopis Reason (prosinac 2006), Parker s Dawkinsovim napadima na autoritet i dogme religije te njegov i Stone su govorili o onim pluralističkim vrijednostima koje oni po- poziv teistima da razmišljaju vlastitom glavom. Njih je, prije, uvri- državaju. Parker je rekao da je pluralizam South Parka poziv na kom- jedilo to što smatraju kako Dawkins krši pluralističko pravilo „ni- 4 Popper se zalagao za „otvoreno društvo“, djelomično zato što naš trud da razlučimo jedan pojedinačan odgovor nije pravi odgovor“. Dawkins je možda dobre od loših hipoteza zahtijeva krajnju kreativnost i maštu. Foucault i Marcuse u pravu u vezi s ateizmom, ali on nema pravo govoriti drugim lju- su manje marili (mnogo manje) za znanost nego za društvo, pri čemu je Marcuse dima u što bi trebali vjerovati, što misliti ili – osobito – kakve san- 1960ih tvrdio da je sve nas moderan život oblikovao i prilagodio u „jednodimen- zionalne ljude“, a Foucault je 1960ih i 1970ih slavio mogućnosti života i iskustva dale trebaju nositi. koje nam otvaraju ludilo, devijantnost i heterogenost kojih ima u ljudskoj kulturi i koje institucije za „normaliziranje“ (škole, bolnice, tvornice i zatvori) nastoje uklo- niti ili nadzirati. Vidi Popper, Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, (Kruzak, 2003); Marcuse, One Dimensional Man (Beacon Press, 1964); James Miller, The Passion of Michel Foucault (Simon and Schuster, 1993)

Richard Dalton 4. Epistemologija pičkica nije ravnopravan partner kurvinom sinu Pomalo haggardovski argument za pluralizam kada nije pravi odgovor, osim kad jest. No to je, nažalost, puka tautolo- gija, tvrdnja koja je istinita u svim okolnostima i koja nas ne može vo- Ipak, ako je tome tako, onda su Stone i Parker zacijelo postajali sve diti u odlučivanju koji bismo, ako ijedan, od dostupnih odgovora tre- nervoznijima kako su sastavljali svoj scenarij. Jer Dawkinsovoj borbi bali prihvatiti. Ponekad pojedinačan odgovor može biti ispravan, dok i nije cilj pretvoriti sve u ateiste, nego prije promicati ateizam kao će nam drugi put samo više odgovora pomoći da nešto dokučimo. U valjan, dostojanstven pristup životu koji svi, ako to žele, mogu slo- svakom slučaju, kad izbije prijepor, ne možemo pretpostaviti da ek- bodno usvojiti. Budući da se ateizam u američkoj popularnoj kulturi stremna stajališta moraju biti pogrešna ili da će najbolji odgovor (ili trenutno svrstava negdje između terorizma i ubijanja kućnih ljubi- odgovori) uvijek biti neki kompromis neutralnog terena. maca, možda biste očekivali od pluralista kakvi su Stone i Parker da Pa, ako uistinu želite znati koji je odgovor najbolji, jednostavno ohrabruju Dawkinsova stajališta i njegov javni profil upravo zato što se morate prihvatiti posla i potruditi se da dokučite što treba prihva- bi osjećaju kulturne nadmoći religije u Americi tu i tamo dobro došao titi kao dokaz te procijeniti moguće odgovore u svjetlu tih dokaza i otrežnjujući skepticizam, pa i za dobro same religije. Istinski plura- drugih vjerovanja koja držite istinitima. Morate dobro pogledati sam listi pozdravljaju ateizam jednako kao i teizam. Pod prostrani šator svijet i prihvatiti da je sasvim moguće da vi i ljudi oko vas možda šti- pluralizma pripušta se čak i Family Guy. tite mjehuriće vjerovanja koji su pogrešni ili glupi. No to je poruka No Stone i Parker krenuli su drukčijim putem i prikazali Dawkinsa koju pobornici epistemologije pičkica ne vole čuti. kao glupavog slabića. Zašto? Zato što ateistička stajališta predstavljaju Na kraju, stoga, Cartmanova poruka iz budućnosti i nije neka ve- prijetnju onim političkim i društvenim vrijednostima koje i sami Stone lika politička filozofija. Ona je, ipak, dobar pokušaj da se objasni nešto i Parker podržavaju. U svjetlu Dawkinsove tvrdnje da je svaki teizam što bismo mogli nazvati teologijom South Parka. U svijetu ispunjenom samoobmanjujući, uvjerenje da je „neutralan teren na kojemu većina sukobljenim stajalištima, vjerovanjima, argumentima i prijeporima, nas zapravo živi“ ujedno i najbolje, ili barem dobro mjesto za život, ona nas tješi u našoj svakodnevnoj zbunjenosti. Ona nas „na vrutke ti- ne izgleda jako uvjerljivo. Imamo li ikakva dokaza za to? Možemo li hane vodi“, ondje gdje se ne trebamo previše brinuti oko toga imaju li biti sigurni, a ne tek se nadati, kad izbije prijepor i zavlada zbrka, da naša uvjerenja uistinu nekog smisla. Jer nijedan pojedinačan odgovor, će prava istina, ili makar i samo pristojan odgovor s kojim se može na kraju krajeva, nikad nije pravi odgovor. Ona nas „stazama pravim živjeti, ležati negdje između ekstrema? Ne možemo. Nemamo jam- upravlja“ i omogućuje nam da oblikujemo čvrsta uvjerenja i ismija- stvo, pa čak ni djelomičan dokaz za to, jer ponekad ekstremni odgovor vamo druge ljude koji nam se čine ekstremistima, premda možda za- jest najbolji odgovor. Je li istina bila negdje u sredini kad je Lyndon pravo i ne znamo o čemu to oni, ili mi, govorimo. A svatko tko uspijeva Johnson razljutio pola Sjedinjenih Država usvajanjem Zakona o gra- prodati mnogo knjiga nagovještavajući da mi možda u tom pogledu đanskim pravima 1964. godine? Je li istina bila u sredini kad su du- sami sebe obmanjujemo – pa, taj je zacijelo neki arogantni kurvin sin hanske tvrtke uporno tvrdile da je pušenje dobro, a znanstvenici su koji nema ni zrno pameti. Ne zna čak razlikovati ni skrpanog tran- govorili da nije? sseksualca od prave, rasne američke žene. Da bi bila vjerodostojna, poruka koju je Cartman ponio kući iz ate- Je li tako? ističke budućnosti trebala je biti ova: nijedan pojedinačan odgovor ni-

South Park i filozofija

1 comments

Notes on slide 1

Favorites, Groups & Events