Your SlideShare is downloading. ×
Preporuke Predsjednika RH za olakšanje dužničke krize
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Preporuke Predsjednika RH za olakšanje dužničke krize

133
views

Published on

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 23.3.2013. održao je zajedničku sjednicu Savjeta Predsjednika Republike za gospodarstvo i Vijeća Predsjednika Republike za socijalnu pravdu na temu …

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 23.3.2013. održao je zajedničku sjednicu Savjeta Predsjednika Republike za gospodarstvo i Vijeća Predsjednika Republike za socijalnu pravdu na temu "Siromaštvo i dužnička kriza građana".

Ovo su preporuke Predsjednika Republike (u .pdf formatu), a njegovo izlaganje je dostupno ovdje: http://www.predsjednik.hr/23_03_2013_0

Published in: Economy & Finance

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
133
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
1
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. DVADESET PREPORUKA PREDSJEDNIKA RH ZA OLAKŠANJE DUŽNIČKE KRIZE GRAĐANA I JAČANJE DRUŠTVENE PRAVEDNOSTI I SOLIDARNOSTI Zagreb, 23. ožujka 2013.g.PREPORUKA 1.: Predlaže se Vladi RH i Saboru da u što kraćem roku uvedu institut osobnogbankrota/stečaja.PREPORUKA 2.: Vlada bi za dugove državi ili subjektima u državnom vlasništvu koji superiodične naravi, trebala donijeti odluku da se neće pokretati parnice i ovrhe dok dug nedostigne određenu minimalnu razinu (5.000 kuna?). Istu bi odluku trebale donijeti ijedinice lokalne samouprave.PREPORUKA 3.: I privatnopravne subjekte (telekomunikacijske tvrtke, financijske tvrtke,građane…..) treba motivirati da ne pokreću parnice i ovrhe kod tzv. periodičnih obveza uslučajevima kada su troškovi/parnični i ovršni/ nerazmjerni dugu na način da se propiše davjerovnik (tužitelj, ovrhovoditelj) nema pravo na trošak ako je predmet spora ili ovrhemanji od 5.000 kuna.PREPORUKA 4.: Potrebno je ojačati sudsku kontrolu ovrhe. To se odnosi na kontrolutroškova (u praksi se iskazuju kao trošak i radnje koje nisu obavljene), ali i ograničavanjeovrhe prije pravomoćnosti ili bez da je ovršeniku obavljena dostava odluka i poziva zaradnje u postupku.PREPORUKA 5.: U Ovršnom zakonu promijeniti članak 102. na način da se, bez obzira napostignutu cijenu, smatra da je dužnik ispunio dug u visini 2/3 vrijednosti nekretnine.PREPORUKA 6.: U Ovršnom zakonu promijeniti članak 75. na način da se u popis stvari nakojima se ne može provesti ovrha uvrsti i stan koji je jedini stambeni prostor u vlasništvudužnika ili člana domaćinstva/obitelji koji veličinom i vrijednošću ne prelazi propisaniminimalni standard stanovanja.PREPORUKA 7.: Predvidjeti slučajeve u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ilise taj stan može prodati u ovrsi, ali se dužnik ne može deložirati, već za određeno vrijemedobija status posebne vrste najmopoprimca po uvjetima koji se propišu zakonom(španjolski model?).PREPORUKA 8.: Institut fiducije u članku 322. Ovršnog zakona preurediti na način kojiodgovara sudskoj ovrsi na nekretninama, uključivši i novopredložena pravila o zaštitidoma, te razmjeru duga i predmeta ovrhe. Očito nerazmjerne fiducije treba smatratiništavima jer imaju element lihvarstva.PREPORUKA 9.: Hrvatska narodna banka kao neovisni regulator treba preuzeti nadzor nadformiranjem kamatne stope uvažavajći prirodu bankarskog posla (zarada) i premiju rizika,ali interes korisnika financijskih proizvoda (kredita i dr.) (načelo balansa interesa i dobrapraksa europskog bankarstva). NBH treba nadzirati opravdanost promjene kamatne stopeu slučaju kada je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. 1
  • 2. PREPORUKA 10.: U Zakonu o obveznim odnosima zateznu kamatu definirati drukčije(napustiti eskontnu stopu kao kriterij), kao povećanje efektivne kamate za određeni brojpostotnih poena (2 postotna poena?).PREPORUKA 11..: U Zakonu o obveznim odnosima definirati da kamata prestaje teći kadadosegne visinu glavnice. Ovo se ne odnosi samo na bankarske poslove, već i na svedugove, bez obzira o tome tko su dužnici i vjerovnici.PREPORUKA 12.: HNB kao regulator treba motivacijskim mjerama (politika rezervacija,npr.), a Vlada RH poreznim i drugim mjerama trebaju pomoći da banke svim građanima steško otplativim kreditima ponude: 1. Otpis dijela duga socijalno najugroženijim dužnicima 2. Reprogram kredita, u pravilu uz dulji rok i manju kamatu 3. Moratorij na otplatu kredita kroz određeno vrijeme (sa ili bez otplate kamate, ovisno o ekonomskoj snazi dužnika) 4. Transformiranje kredita u francima u neki drugi oblik kredita (euro, kunski kredit….) bez naknade, uz jasan povoljniji status dužnika (ukupna manja kamata, dulji rokovi i dr.) Navedene mjere moraju biti javno oglašene i dostupne svim komitentima pod jednakim uvjetima. Kada je to primjereno, navedene se mjere mogu kombinirati.PREPORUKA 13.: Propisati veću transparentnost temeljnog ugovora prema jamcu(informiranost o samom ugovoru, informiranost o stanju duga), obavezu banaka da sepokušaju primarno naplatiti od temeljnog dužnika te dužnost banaka da očuvaju i prenesumjere osiguranja na jamca koji je platio dug.PREPORUKA 14.: Aktivniji odnos tijela kaznenog progona prema „crnom bankarstvu“ ilihvarstvu i progon onih koji nude kredite na crno.PREPORUKA 15.: Promjenom Ovršnog zahtjeva ovršnim zahtjevima radnika kada se ovrhaodnosi na plaće, kao i u stečaju, dati prednost u slučaju konkurencije ovrha.PREPORUKA 16.: Putem projekata nevladinog sektora (udruge potrošača) i u okvirubankarskog sustava ojačati edukaciju i savjetovanje građana o financijskim poslovima,zaduživanju i zaštiti dužnika, te, kada je to primjereno pružiti građanima besplatnu pravnupomoć.PREPORUKA 17.: Poticati projekte socijalnog poduzetništva (porezno, organizacijski)naročito one namijenjene nezaposlenim i prezaduženim osobama, uključivši primjerenisustav paušalnog plaćanja poreza.PREPORUKA 18.: Poticati socijalne pakete proizvoda za prezadužene i siromašne građanekoji UZ JASNE I TRANSPARENTNE KRITERIJE omogućavaju: jeftinije ili besplatno korištenjepojedinih usluga (pretplata HRT, komunalne usluge, nabava prehrane ili drugih potrepštinakroz tzv. socijalne dućane i sl.) 2
  • 3. PREPORUKA 19.: Bankarski sektor treba ponuditi održive, ali socijalno orijentirane paketeproizvoda za otklanjanje prezaduženosti svojih klijenata. U okviru projekta „loših banaka“osigurati i smanjenje zaduženosti građana.PREPORUKA 20.: Pozivam dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje Fonda solidarnostikoji bi trebao poduprijeti socijalne projekte (paketi socijalnih proizvoda, jednokratnanužna pomoć u slučaju akutnog siromaštva…..) kojim bi rukovodile javne osobenaglašenog moralnog autoriteta. Pozivam udruge, sindikate i vjerske zajednice da u okvirusvojih djelatnosti ojačaju socijalnu komponentu svoga rada i da kroz različite oblikesolidarnosti pomognu svom članstvu i ostalim građanima koji su pali u dužničku krizu.Sve navedene preporuke, naravno, ne umanjuju obavezu države da razvija ijača efikasnost mjera socijalne politike i sustava solidarnosti u okviru državnihinstitucija. 3