Your SlideShare is downloading. ×

Permakulturni dizajn za permablitz 11.11.2012. u Solinu

755

Published on

Permakulturni dizajn za permablitz održan kod Mirele Despotović i Ivana Rake u Solinu u nedjelju, 11.11.2012. Bio je to prvi permablitz u Dalmaciji. …

Permakulturni dizajn za permablitz održan kod Mirele Despotović i Ivana Rake u Solinu u nedjelju, 11.11.2012. Bio je to prvi permablitz u Dalmaciji.

Dizajnerski tim: Ivan Gregov, Damir Šeler, Mirela Despotović, Ivan Rako

Više o događaju ovdje (copy/paste link):
http://www.facebook.com/events/357391377687249/

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
755
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
33
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. PERMAKULTURNI DIZAJN – SOLIN (Ivan Rako, Katja Četipović-Krnić, Karla Fabijanović, Mirela Despotović) Lokacija se nalazi u Solinu (18 km 2), gradiću pokraj Splita koji ima 24 215stanovnika. Otprilike, jedna polovina stanovništa živi u privatnim kućama (7 967), druga ustanovima (9 283). Prema tim podacima, Solin se može identificirati kao urbano-ruralnopodručje1. Solin ima umjerenu klimu. Permakulturni dizajn obuhvaća privatnu kuću od 38m2 sa pripadajućim vrtom od 126 m2. slika 1. šira situacija1 Statistički podaci za 2011. godinu 1
  • 2. slika 2. bliža situacijaslika 3. tlocrt lolacije 2
  • 3. Analiza 5 elemenata Kako bi se mogao primjeniti permakulturni pristup u dizajnu, prvo je potrebnoanalizirati 5 elemenata koji idu redom:1. Voda Lokacija se nalazi u blizini ušća rijeke Jadro. U njegovom užem kontekstu nema prirodnih izvora vode, osim slivne vode koja se pojavljuje nakon kišnih oborina. Prema DHMZ-u u 2011. godini u Splitu i okolici Splita (što uključuje i Solin) je bilo vrlo sušno. Analiza kišnih oborina: Solin, 2012 mjesec količina oborina (mm) siječanj 43 veljača 36 ožujak 2 travanj 141 svibanj 47.5 lipanj 36 srpanj 16 kolovoz 0 rujan 1402. Tlo Na tlu nisu vidljivi izraženi nagibi ili nejednakosti. Vlasnici su uočili kako se nakon intenzivnog zalijevanja tla na njemu pojavljuju pukotine što ukazuje na njegovu suhoću. Prije kultivacije na tlu su prevladavale slijedeće biljke: amaranthus retroflexus, bijela dijetelina, kopriva, maslačak, tušt, itd. Amaranthus retroflexus ukazuje na suho i nabijeno 3
  • 4. tlo; kopriva na vlažno, kiselo i nabijeno; maslačak na glineno, kiselo i nabijeno; Biljni indikatori ukazuju kako je tlo nabijeno i kiselo. Test razvlačenja vlažne zemlje u zmijoliki oblik pokazao je kako je tlo više glinasto nego pjeskovito (nabijeno je, ali ima veću mogućnost zadržavanja vode). U vrtu trenutno preživljavaju voćke kao što su: šipci (nar), smokva, agrumi, marelica i trešnja; začinsko bilje (bosiljak, timjan, kadulja, metvica, matičnjak); amaranthus caudatus; biljne pomoćnice (kadifice, dragoljub, neven); cvijeće (divlja ruža, jasmin, bounguvilia, patuljasti suncokret...); ostatci ljetne sjetve (paprika, patlidžan, tikvica); dvogodišnje stablo goji bobica... Zapaženo je obitavanje raznolikih životinja u vrtu kroz cijelu godinu: gušterice, ptice, kukci, leptiri, gliste, pčele... Vlasnici su otkrili kako netko u njihovoj neposrednoj blizini drži košnice sa pčelama koje svakodnevno posjećuju i njihov vrt.3. Zrak Na lokaciji su zapaženi izraziti naleti vjetra u obliku bure (u hladnije doba godine) i juga (u toplije doba godine). Potrebno je osigurati adekvatnu zaštitu od vjetra. Godišnja se temperatura kreće od -3 do 37 ºC, to je područje umjerene klima koja je povoljna za uzgoj kultura kroz veći dio godine.4. Energija Uočeno je kako se može iskoristiti energija vjetra (vjetrenjača) i energija sunca (pasivni/aktivni solarni sistemi). Kuća trenutno ovisi o energiji iz mreže. 4
  • 5. 5. Zajednica U prizemlju kuće od 38 m2 (koji je za sada renoviran) žive Mirela i Ivan - mladi par u kohabitacijskoj zajednici. Jedno od njih je zaposleno i ima prosječne hrvatske mjesečne prihode, a drugo je nezaposleno. Financijska situacija im je stabilna, bez čestih viškova. Glavninu prehrane im čini povrće i žitarice. Vrt su počeli hortikultirati prije 1 godinu i sigurno žele nastaviti u tom smjeru. Ekološki su osvješteni i nastoje smanjiti potrošnju energenata, kao i povećati pravilno odlaganje otpada. Isključivo su zainteresirani za primjenu holističkog permakulturnog dizajna u svojoj životnoj okoliniSektori U okolini lokacije (10-15 minuta hoda) nalazi se centar grada sa urbanominfrastrukturom, arheološko nalazište „Salona“ i rijeka Jadro. Stambeni objekt je otvoren prema istoku i zapadu (kuća se nalazi u bloku) .Zapadna strana kuće nema obradive površine nego terasu, što je iskoristivo u viduurbanske „balkonske“ permakulture. Sa sjeverne strane lokacije prolazi sporedna aktivnaprometnica. Na vrt se sa sjeverne strane naslanja parking jednog susjeda, a sa južne stranevrt drugog susjeda. Istočno je vrt orijentiran prema obraĎivanoj površini koja je 4 metraispod njega. 5
  • 6. Zoniranje 1. Nulta zona: U stambenom objektu poželjna je maksimalna adaptacija energetske održivosti u postojeće energetsko stanje, što se predlaže uključivanjem permakulturnih rješenja: raketna peć za grijanje smatra se najpraktičnijim održivim rješenjem; smanjenje potrošnje energenata planskom štednjom električne energije; odvajanje otpada; recikliranje namještaja; solarni paneli za proizvodnju električne energije 2. Prva zona Prva zona obuhvaća vrt od 120 m2 na istoku i terasu od 10 m2 na zapadu. Uz zapadnu fasadu kuće uzgajat će se penjačice koje bi tvorile zeleni zid koji bi trebao služiti kao izolator od jakog ljetnog sunca. Kod terase se predlaže uporaba „balkonskog“ permakulturnog dizajna oblikovanjem vertikalnih i horizontalnih gredica za uzgoj sezonskog povrća. Kod adaptacije prostora vrta predlažu se slijedeća rješenja: reed bed za pročišćavanje sivih voda za navodnjavanje vrta; sakupljanje kišnice kroz oluk na kući za vanjsko tuširanje i zaljevanje; crni bojler uz kuću za grijanje vode za vanjsko tuširanje; kompostna hrpa za gnojidbu biljaka u vrtu; šumski vrt na sjevero-istoku za zaštitu od vjetra i oblikovanje održivog ekosustava kroz sustav trajnica; zelena ograda od zimzelene biljke koja upija metale sa prometnice sjeverno od vrta 6
  • 7. ulegnute i povišene gredice za uzgoj sezonskih kultura; stvaranje mikroklime pomoću jezerca za poboljšanje općeg stanja ekosustava, povećanje bioraznolikosti kao i za zalijevanje kultura po vrtu. Postojeći kokošinjac u vrtu planira se adaptirati u održivi gospodarski prostor, pomoću permakulturnih rješenja: korištenje vjetrenjače kroz energiju vjetra za električnu energiju; solarni kolektor, umjesto grijača, za zagrijavanje vode u perilici za rublje; solarno kuhalo za ljetnu kuhinju; kompostni wc; staklenik za presadnice;slika 4. skica dizajna zapadne fasade i terase 7
  • 8. slika 5. skica dizajna vrta s pripadajućim gospodarskim prostorom 2. Četvrta zona U blizini lokacije (100 m) nalazi se močvarno područje koje obiluje trstikom. Planira se korištenje trstike za reed bed i usitnjavatnje za malč. Postoji mogućnost prikupljanja sijena na udaljenosti od 1 km u obližnjoj Saloni. Humus i slamu moguće je dobaviti iz Sinja koji je udaljen 25 km od lokacije. Iz konjičkog kluba „Tramontana“ sa otoka Visa (2h vožnje trajektom) postoji mogućnost redovite dostave gnjojiva i sijena. Postoji mogućnost uspostave ekstenzivnog povrtnjaka na području udaljenom 20 km od nulte zone. 8
  • 9. Dizajn za Permablitz (Ivan Gregov, Damir Šeler, Mirela Despotović, Ivan Rako) Za potrebe Permablitza razraĎen je dio vrtnog dizajna: gredice, jezero i šumskivrt. Takve su intervencije zamišljene u obliku realizacije triju radionica unutarPermablitza. 1. šumski vrt na sjeverno-istočnoj strani u vrtu. Njegova je uloga višestruka: zaustavljanje snažnih naleta vjetrova i uspostavljanje održivog ekosustava kroz sistem trajnica. U šumski vrt se uključuje živica od lovora koji ima funkciju upijanja metala sa prometnice i parkinga. Potreban materijal je: sadnice i sijeno/slama za malč. Planirane trajnice za šumski vrt rasporeĎene su u tablici: velika stabla manja stabla grmoliko biljemarelica naranča brnistra mandarina ribiz patuljasta jabuka kupina limun aronija ogrozd vučje bobice planika lovor penjačice niže raslinje pokrivači tlamalina Smilje bijela djetelina buhač crvena djetelina kadifice neventablica 2. biljke za šumski vrt 9
  • 10. U dizajn šumskog vrta uključen je i dizajn humka sazačinjskim i ljekovitim biljem. On se nametnuo kao logično rješenjezbrinjavanja viška zemlje od iskopa za jezero. Planirano je u humakzasaditi bilje: kadulja, vlasac, ruža, matičnjak, bosiljak, smilje, origano,aloe vera i planinska metvica.2. jezero koje će biti iskopano po sredini vrta i ulaziti u šumski vrt. Onoće stvoriti mikroklimu u vrtu koja pogoduje napredovanju ekosustavakroz privlačenje novih životinjskih vrsta. Jezero se namjerava koristiti ikao sustav za skladištenje vode kojom se zaljeva vrt. Materijal potrebanza izradu jezera: čepasta membrana, klinovi, kamenje za obrub i vodenobilje.3. priprema gredica za proljetnu sadnju koje će spremne dočekatiproljeće. Gredice su modelirane u slobodnom prostoru u vrtu. Planiranoje gredice oblikovati na slijedeći način: na dno se postavlja namočenikarton (kako bi spriječilo izbivanje korova), na njega se postavlja stajskignoj, a na sami vrh gredica sijeno i slama. Kada se sva tri sloja razgradezemlja u gredicama će biti humusna i kao takva idealna za proljetnusadnju. Gredice će biti ograničene kamenjem. Potreban materijal:karton, stajsko gnjojivo, slama, sijeno i kamen. 10
  • 11. slika 6. permablitz dizajn vrta 11

×