PERMAKULTURNI               DIZAJNNaručitelji: Obitelj Čuljak, Čopci 41. Čučerje, ZagrebPK Dizajneri: Cvijeta Bišćević, Mi...
INTERVJU1. TKO SU KORISNICI PROJEKTA?Obitelj Čuljak: Dizajn se izvodi za obiteljsku kuću u kojoj žive sa okućnicom.2. MEĐU...
ANALIZA 5 ELEMENATA(analiza postojećeg stanja kroz 5 elemenata)OPĆENITO POSTOJEĆE STANJE:- predgrađe Zagreba, unutar grani...
POSTOJEĆE STANJEŠ - šljivaK - kruškaT - trešnjaM - marelica (ne rađaju)Mu - mušmula                                       ...
1. VODAKIŠNICA- voda s krovnih površina ide u kanalizaciju ili na teren - resurs kišnice se gubi- moguće sakupljanje kišni...
2. ZRAK                                                                                                              S- bl...
4. ENERGIJA- kuća energetski neučinkovita (obični prozori, nema izolacije samo zid+žbuka)- pročelje gleda na sjeverozapad,...
DIZAJN                   zona 3          zona 2                   zona 1                       zona 08.
Š - šljiva K - kruška T - trešnja Mu - mušmula J - jabuka B - breskva                                       J V - višnja  ...
UZGOJ HRANEJedan od prioriteta bio je da se smanji površina koja se kosi. Također postoji želja da elementi ne zahtjevaju ...
Između voćaka, recimo na pola puta, treba posaditi bazgu (privlači na sebe lisne uši, a ako se previše razraste, može senj...
6. PČELINJAKPrimarna svrha pčelinjaka ne bi bila proizvodnja meda već povećanje bioraznolikosti i postizanje interakcije i...
13.
8. VODADugoročno bi bilo idealno svesti količinu vode koja se troši u kućanstvu na minimum. Budući da podneblje obilujepad...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Permakulturni dizajn za permablitz 9.6.2012. u Zagrebu

2,106 views

Published on

Permakulturni dizajn za permablitz održan na imanju obitelji Čuljak u Zagrebu u subotu, 9.6.2012. Bio je to prvi permablitz u Hrvatskoj.

Glavni dizajner: Bruno Motik
Suradnici: Cvijeta Biščević, Gordana Dragičević, Miran Križanić

Više o događaju ovdje (copy/paste link):
http://www.facebook.com/events/300388273373151/

Published in: Education
0 Comments
3 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
2,106
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
9
Actions
Shares
0
Downloads
78
Comments
0
Likes
3
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Permakulturni dizajn za permablitz 9.6.2012. u Zagrebu

  1. 1. PERMAKULTURNI DIZAJNNaručitelji: Obitelj Čuljak, Čopci 41. Čučerje, ZagrebPK Dizajneri: Cvijeta Bišćević, Miran Križanić, Gordana Dragičević, Bruno Motik 1.
  2. 2. INTERVJU1. TKO SU KORISNICI PROJEKTA?Obitelj Čuljak: Dizajn se izvodi za obiteljsku kuću u kojoj žive sa okućnicom.2. MEĐUSOBNI ODNOSIObiteljski.3. ŽELJE I POTREBE i OČEKIVANJA: TRENUTNO I DUGOROČNO- malo više vlastite hrane uz najmanji mogući vremenski trud za održavanjem zbog tempa života- nema estetskih želja, osim da izgleda kao šuma; žele da ostane travnjak blizu kuće (do trešanja)- zaštita od vjetra i mraza (zimi je propuh, puše hladan vjetar sa sjeverozapada)- prikupljanje kišnice (skupljala bi se sa strehe)- uz minimalna ulaganja vanjskih resursa - neovisnost- jako bitna zaštita od vjetra (sjeverni, sjevero-zapadni) - propuh, kotlina- da ne izgleda sve golo zimi- što manje kositi!!- želje li bi otovreni/prazni prostor (travnjak) do prvog reda stabala, tj. do trešnje, dalje ne (zbog košnje)- želja za kontaktom s prirodom za balans energije (Vinko) - vrt vidi kao jedini hobi + bitna prehrana- podizanje kvalitete života, prehrane / smanjenje troškova- bilo bi idealno da i zimi ima nešto za raditi4. ŽIVOTNI STILOVI, DNEVNA RUTINA, HOBIJI, PREHRANA- Vinko - radi, slobodni vikendi, odmor kod kuće- Irena - radi 6 dana u tjednu, slobodna nedjelja, vozi daleko na posao, ne jede meso- ovisnost o automobilu / povremeno korištenje bicikla kad je to moguće5. RAZINA POZNAVANJA PERMAKULTURE I STRUČNOSTI TE ENTUZIJAZAM- uvodno predavanje (4h)- prate preko neta- entuzijazam postoji (Vinko više, Irena manje)6. HENDIKEPI- vrijeme za angažman zbog poslova- finacnije - nisu spremni na veća ulaganja- dizajn koji bi se mogao nadograđivati s vremenom, ne sve odjednom7. EKONOMIJA- uglavnom riješena kroz zaposlenje, ne traže zaradu od PK, samo smanjenje troškova života8. DUHOVNOST- rad u vrtu pomaže (inače sjena i depresivno)- Irena simpatizira Vastu2.
  3. 3. ANALIZA 5 ELEMENATA(analiza postojećeg stanja kroz 5 elemenata)OPĆENITO POSTOJEĆE STANJE:- predgrađe Zagreba, unutar granica Parka prirode Medvednica- kuća je u kotlini- kuća stara 30 godina, - dimenzije - 10x9x3etaže- susjed jako blizu, na 2 metra- strana gdje je vjetar nije zaštićena- park prirode je blizu, zaštićeni pojas.. 3.
  4. 4. POSTOJEĆE STANJEŠ - šljivaK - kruškaT - trešnjaM - marelica (ne rađaju)Mu - mušmula JJ - jabukaB - breskvaV - višnja J JO - orah J J O J Mu V M M V Š postojeći povrtnjak Š M Š B T J Š T K T K K cvijetnjak nadstrešnica kuća ne ulazi u dizajn4.
  5. 5. 1. VODAKIŠNICA- voda s krovnih površina ide u kanalizaciju ili na teren - resurs kišnice se gubi- moguće sakupljanje kišnice s krovnih površina, sabirne površine: dvostrešni krov i velika nadstrešnica na sjeveruVODA NA TERENU- potok prolazi uz kuću, uglavnom suh i zagađen (iako se slijeva voda i ima nekih životinja u njemu), ne bi se koristio zanavodnjavanje i sl.- prirodna drenaža terena u smjeru prema potoku- zadržavanje površinske vode na susjednoj, sjevernoj parceli, mikrolokacija generalno dobro drenirana- mahovina i po travnjaku – pokazatelj vlagePITKA VODA- izvor pitke vode 3km prema sjeveru iza maksimirske trnave, sljemenska (to je ujedno i voda koju piju - uzmu oko 50lsvakih 10-15 dana, zadovoljni su ovakvom situacijom)- imaju priključak na vodovod, komplicirano je koristiti kišnicu za kućanstvo (idealno bi bilo za WC i veš-mašinudugoročno)- ljudi u blizini imaju bunare – dakle podzemne vode nisu duboko, ali moguće zagađene (sistem kanalizacije ograničen, aneki u susjedstvu još uvijek koriste septičke jame, nisu svi priključeni na kanalizaciju)OTPADNE VODE- kupaona u potkrovlju + wc i perilicom rublja na prvom katu/prizemlju (dio kuće je ukopan)- pozicije kupaone i wc-a smještene na jugo-istočnoj fasadi?) 5.
  6. 6. 2. ZRAK S- blizina Zg, ali puše vjetar sa sjevera (SZ), pa dolazi dosta čistzrak (park prirode Medvednica, šuma) Z I- ipak: povremeno ljudi pale “svašta” (travu, smeće..)- sjevero-zapadni, friški zrak J- velika količina vjetra- zimi veliki problemi s vjetrom (kotlina)3. TLO- nanesena zemlja, mjestimično ima šute i cigle, uglavnomglina/ilovasto tlo (teško kopati – zato mahovina)- ima glista, krtica i voluharica- osrednja plodnost- kiselkasto tlo- skuplja se kompost, ali u malim količinama (kuhinjskiotpad)- imaju sjekač za grančice- vjerojatno nema površinske zagađenosti (povišeno uodnosu na eventualne septičke jame, nije prometnacesta)- materijala za malč ima u okolici- probali su visoke gredice do sada (isušile se...na krivommjestu?)- tlo ne sadrži puno humusa.- po cijeloj parceli raste trava uz nešto raznolikije bilje na zapadnoj strani voćnjaka.- nema puno biljaka koje bi privukle pčele, naročito jer se redovno kosi- voćnjak je na sjevernom dijelu parcele i relativno je neproduktivan - hladno je i dugo se zadržava mraz. - tlo je srednje vlažno i relativno ok drenirano, jer je malo povišeno u na odnosu na susjednu SZ parcelu na kojoj se zadržava voda re b te - biljke uz ogradu s tom susjednom parcelom koje pokazuju lokalno gi izraženiju vlažnost (kopriva, mišjakinja) nisu prisutne u drugim na dijelovima vrta - tlo je blago kiselkasto (tipično za cijelu regiju, ali prisutni su i indikatori: maslačak, štavelj). - plodnost tla nije jednaka na cijeloj površini, to se može zaključiti po raznolikosti i gustoći samoniklog bilja. Zapadni dio (dakle uglavnom voćnjak) je srednje plodan i tlo je srednje rahlo. Na istočnom dijelu (prema cesti) plodnost je manja, a zemlja je dosta zbijena i vrlo glinasta - u ograđenim gredicama (prethodno povišenim) plodnost je relativno dobra jer su obogaćene - uz kuću/stepenice na maloj padini nalazi se ukrasni cvjetnjak uz nešto jestivih biljaka samoniklih biljaka (sedmolist, gavez?); gredica je relativno rahla i suha.6.
  7. 7. 4. ENERGIJA- kuća energetski neučinkovita (obični prozori, nema izolacije samo zid+žbuka)- pročelje gleda na sjeverozapad, nema puno sunca, prohladno- topla strana zaklonjena susjednom kućom, a otvorena strana na naletu vjetra- priključak na el. mrežu- centralno grijanje na lož-ulje: postoji blizu plin, ali je priključak skup- peć na drva za 1. kat, a centralno za prizemlje i potkrovlje i toplu vodu (žele peć i u potkrovlju)- razvodna kutija za električnu energiju blizu oluka od terase5. ORGANIZACIJA- obiteljPOSTOJEĆA FLORA I FAUNAFLORA:- voćke nisu jako produktivne, osim jabuke- voćke: jabuke, trešnje, orah, kruške, višnja, marelice, breskvice- višnje djelomično stradale od hladnoće, marelice ne rađaju...- raznolikost samoniklog bilja veća na povišenom dijelu vrta (bolja zemlja)- osrednja raznolikost travnjaka (da se ne kosi, bilo bi više)- mogućnost da se na vrtu prošire kopriva i sedmolist, ali se redovno uklanjaju- postojeći povrtnjak: mrkva, luk, krumpir, raštika, blitva, cikla, paradajz, kupus, bobičasto – posađeno na jednom dijeluvrtaFAUNA:- raznoliko! Ptičice (gnijezde se u kući) bogomoljke, šišmiši (voda pomaže da dođu, iako se vjerojatno gnijezde u šumi),puževi, jastrebovi, zmije, zečevi, lisice, fazani, srne (nemaju pristup dvorištu)- mačke, pas- ptice se hrane zimi- hotel za insekte (iako se kukci često ne usele, jer imaju šumu), bubamare u prozorima, mravi ispod kuće, skakavci- prije su bile krave u susjedstvu, danas samo kokoši- glista ima ko u priči!- krtice, voluharice- ima puževa - potok- bogomoljke, daždevnjaci, bubamare, ptičice razne – crventači na terasi :), stršljeni, mravi, skakavci- park prirode = bioraznolikost 7.
  8. 8. DIZAJN zona 3 zona 2 zona 1 zona 08.
  9. 9. Š - šljiva K - kruška T - trešnja Mu - mušmula J - jabuka B - breskva J V - višnja kokošinjac O - orah J J J J O J Mu V vjetrobran kompostište Š V ograda za Š kokoši Š B T povrtnjak J gredice orijentirane prema Š izohipsama, dvostrani pristup T K Tpčele K K šumski vrt začinski vrt nadstrešnica kuća 9.
  10. 10. UZGOJ HRANEJedan od prioriteta bio je da se smanji površina koja se kosi. Također postoji želja da elementi ne zahtjevaju puno održavanjazbog nedostatka vremena. Stoga smo odustali od početne ideje da se povećava površina povrtnjaka.Ostatak okućnice maksimalno bi se iskoristio i pokrio elementima koji zahtjevaju malo održavanja: kokošinjac sa ograđenimpodručjem za kokoši, šumski vrt te prirodni bazen.1. POVRTNJAKUmjesto povećanja postojeće površine povrtnjaka odlučili smo se za redizajn kako bismo ga učinili produktivnijim ijednostavnijim za obradu. Postojeće visoke gredice ograđene drvenim okvirima bit zamijenjene gredicama sa dvostranimpristupom (double reach) u razini tla. Gredice trebaju biti formirane tako da prate izohipse kako bi se maksimalno iskoristiopotencijal hvatanja oborinskih voda u samom krajoliku.2. ZAČINSKI VRTU postojećem cvjetnjaku reducirati ćemo vrste koje imaju samo estetsku vrijednost i obogatiti ćemo ga začinskim i ljekovitimbiljem. Relativna lokacija začinskog vrta na tom mjestu je idealna zbog blizine kuhinje.Trajnice: – kadulja, ružmarin, origano, timijan, ljupčac (levisticum officinale), matičnjak (melissa), vlasac, lavandaJedno/dvo-godišnje (ali se same rasijavaju) – peršin, celer, krasuljica (anthriscus), korjandar (coriandrum sativum), kopar,menta, čubar (satureja hortensis), mažuran, kamilica, sljez, dragoljub (nasturtium officinale)Još preporučujemo posijati/posaditi između (makar za prvu godinu dok se začinsko ne razraste, jer ima dosta mjesta) –jagode, salatu i rukolu za rezanje, mladi luk, češnjak, blitvu, tušt (portulaca oleracea)3. ŠUMSKI VRTNeke od ovih biljaka dobre su i za šumski vrt: npr. same seuspješno šire umjesto trave, a i privlače pčele (melisa, menta,kopar, korjandar, komorač), čubar jako je dobar uz grahorice,a dragoljub je odličan živi malč (puzavi, ne patuljasti!).Za šumski vrt, s obzirom da već postoje voćke, a i neki grmićii divlje bilje, predlažem da se držimo neegzotičnih vrsta dokojih je lako doći. Na permablitzu ćemo napraviti “gredicu”/ceh oko jedne voćke koju želimo zadržati (pr. rodna jabuka), teposaditi trajnice koje se same šire blizu budućeg ruba šuma/travnjak: pr. gomolje crvenog ljiljana(haemerocallis fulva) i sapuniku (saponaria officinalis).“Ceh” se sastoji od slijedećeg: uz samu voćku idu biljke kojerastu iz lukovice i suzbijaju travu (može vlasac, češnjak, narcise ili irisi, iako se ne jedu; opcija je i crveni ljiljan, (koji jejestiv) ali se jako širi i raste malo previsoko, a voćke su relativno male). Zatim treba u neposrednoj blizini staviti biljke kojeprivlače pčele i odvlače na sebe insekte nametnike (gavez (symphytum officinale), boreč (borago officinalis), matičnjak,mrtva kopriva (lamium), komorač, kopar, itd.), malčiraju tlo (gavez, boreč, dragoljub, batat, dobričica, široki trputac,rabarbara, čičoke, itd.), te one koje dovlače hranjive tvari na površinu (pr. gavez, maslačak, cikorija, trputac) ili tjerajunametnike (kadifa). Neke od ovih biljaka su već prisutne divlje, ostale je lako posaditi ili samo prosuti sjeme, a mnoge sumultifunkcionalne.10.
  11. 11. Između voćaka, recimo na pola puta, treba posaditi bazgu (privlači na sebe lisne uši, a ako se previše razraste, može senjom i malčirati), pa onda puniti prostor jestivim grmovima – lijeska, glog, lipa (ostaje grmolika ako se režu glavni izdanci),ogrozd, ribizli, drijen... Maline, kupine i kopriva trebaju ići uz ogradu. Može se posaditi i neka puzava ruža (može divlja) ilihmelj. Za lozu i kivi nije dovoljno toplo.Za prizemni sloj “šumskog vrta” se mogu presaditi sedmolist (aegopodium podagraria), ljubičice, medvjeđi luk i jagode,iako sedmolist bolje uz rub. Pošto će barem prvih par godina ostati dosta mjesta između grmića, predlažem i prosuti sjemeblitve, raštike ili peršina – to su biljke koje lako niknu posvuda i ne treba se oko njih posebno brinuti. Problem ostaje dušik,zasad uglavnom jer ga krade trava koja raste svud uokolo. Za tu svrhu bilo bi dobro uz rub vrta posaditi johu-dvije? Ili višegrmova dafine (eleagnus). A za početak, pošto još uvijek ima dosta prostora (i sunca) oko drveća, ne bi bilo loše posijatineku djetelinu kao zeleno gnojivo, a i pustiti neki grah/mahune da se penju po stablima.Trebat će možda nabaviti i nešto gotovog komposta (iako nije nužno), a i skupiti kamenje! (u voćnjaku je hladno, pa da seakumulira toplina, a i da popuni prazna mjesta između novozasađenih biljaka).4. KOKOŠINJACKokoši su životinje koje zahtjevaju relativno malo brige. Potrebno im je osigurati dovoljno velik prostor kako bi vegetacijakoja im je dostupna imala mogućnosti za rast. Dakle količina kokoši na toj površini ne smije biti prevelika (2 do 3 kokoši).Kokoši će također same održavati taj dio terena te će se tako eliminirati potreba za košnjom. Područje dostupno kokošimamora biti ograđeno kako bi se zadržale u tom području te da bi se spriječio ulazak predatora (lisice i ptice grabljivice!).Kokoši mogu funkcionirati u dobroj simbiozi s voćkama. Također se može posaditi još trajnih biljaka koje će proizvoditihranu za kokoši na licu mjesta (potrebno ograditi dok su mlade!). Puteljak je smješten na granici između kokoši, šumskogvrta i povrtnjaka. U šumskom vrtu i povrtnjaku nastaje otpadna biomasa koja se može direktno preko ograde dati kokošimaza hranu. Kompostište je također smješteno unutar ograde tako da kokoši imaju pristup. Time se postiže da kokoši čeprkajupo kompostu čime ga preokreću i ubrzavaju proces kompostiranja te se na taj način osigurava dio kokošje hrane. Takođerse na taj način kompost obogaćuje visoko kvalitetnim dušičnim izmetom. Tako obogaćeni kompost koristi se u povrtnjakui šumskom vrtu te se potpuno eliminira potreba za unošenjem gnojiva izvana. Jaja su samo nusprodukt zatvorenog kruga:povrtnjak - šumski vrt - kokošinjac.5. VJETROBRANZbog velikih problem s vjetrom, cijelu JZ i SZ stranu treba zaštititi vjetrobranom. U tu svrhu se najčešće sadi čempres jerje zimzelen, gust i zauzima relativno malo prostora. Uz čempres predlažemo da se posadi i Dafina (Eleagnus Angustifolia,zovu je i divlja maslina) jer je to ZIMZELENA BJELOGORIČNA biljka koja proizvodi velike količine peluda koji privlači pčele, afiksira i dušik iz zraka. Lako se razmnožava iz reznica, a postoji u botaničkom i zoološkom vrtu. 11.
  12. 12. 6. PČELINJAKPrimarna svrha pčelinjaka ne bi bila proizvodnja meda već povećanje bioraznolikosti i postizanje interakcije između pčelai biljaka u šumskom vrtu i povrtnjaku. Stoga predlažemo da se pčele drže u košnici sa gornjom letvicom (top bar hive) ilitradicionalnoj pletari. Na taj način bi se intervencije u pčelinjoj zajednici svele na minimum a time i potreba za ulaganjemvremena i truda. Nusproizvod držanja pčela bilo bi ponešto delikatesnog meda u saću.7. JEZERCE / BAZENJezerce bi se moglo koristiti i kao bazen za kupanje. Prirodni bazeni ne trebaju filtere niti kemikalije da bi se voda održalačistom. Jezerce se sastoji od dijela u kojem su biljke (koje pročišćavaju vodu) i dijela koji se koristi za kupanje. Jezerce semože puniti direktno vodom sa velike nadstrešnice sa sjeverne strane kuće. Voda iz jezerca se također može koristiti zazalijevanje ako bude potrebno. Jezerce privlači žabe, guštere i ježeve te druge beneficijalne životinjske vrste. U jezercusvakako moraju živjeti ribice (mogu biti i obične zlatne ribice) koje jedu larve komaraca.12.
  13. 13. 13.
  14. 14. 8. VODADugoročno bi bilo idealno svesti količinu vode koja se troši u kućanstvu na minimum. Budući da podneblje obilujepadalinama, sakupljanje kišnice za potrebe tuširanja, pranja posuđa, rublja, wc kotlića i sl. mogle bi se u potpunostizadovoljiti kišnicom. Na terenu postoji septička jama koja se ne koristi pa bi bilo dobro istražiti mogućnost da se jama očistii uredi za sakupljanje kišnice (vjerojatno bi bilo potrebno žbukanje i vodootporni premaz).Idealno bi bilo napraviti zasebnu instalaciju za otpadne sive vode koje bi se mogle pročišćavati na licu mjesta pomoćubiljnog pročistača. Budući da su sve otpadne vode koncentrirane na južnoj strani kuće, biljni pročistač mogao bi biti lociranna travnjaku na južnoj strani kuće.9. ENERGIJAPotrebno je provesti slijedeće mjere energetske efikasnosti: Toplinski izolirati ovojnicu kuće kako bi se potrošnja toplinskeenergije svela na minimum. Postojeći neefikasni sustav za grijanje lož uljem zamijeniti kotlom na biomasu (drva, sječka ilipeleti) - time bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima, a novčano ulaganje bi se isplatilo kroz uštedu (biomasa je značajnojeftinija od fosilnih goriva). Kruto gorivo bilo bi idealno nabaviti iz lokalnih izvora (Medvednica). Kotao na biomasu mogaobi se spojiti na postojeću instalaciju za centralno grijanje. Količina potrebne biomase mogla bi se još dodatno smanjitiugradnjom solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode.Uz južnu stranu kuće mogao bi se izgraditi staklenik (zatvaranjem prostora ispod blakona i samih balkona staklenimplohama) koji bi dodatno grijao kuću za vrijeme sunčanih zimskih dana. Taj prostor bi se također mogao koristiti za uzgojpresadnica na proljeće, rani uzgoj rajčice, paprike i patlidžana te uzgoj salate zimi.Budući da je kuća spojena već na elektro distribucijsku mrežu, otpajanje od mreže i ulaganje u vlastiti sustav za proizvodnjuelektrične energije bio bi teško isplativ. Umjesto toga, zbog vjetrovite mikrolokacije predlažemo ugradnju vjetroturbine zaproizvodnju električne energije. Ako ispitivanja pokažu da bi bilo isplativo ugraditi i vjetroturbinu veće snage, možda bi seisplatilo i prodavati električnu energiju. Ako ne, energija vjetra se svakako može iskoristiti za manje uređaje na licu mjestakao što je vanjska rasvjeta ili pogon pumpe za cirkulaciju vode u jezercu.14.

×