1. UDRUŽENJE ZA RAZVOJ NERDA
ANALIZA TRENUTNOG STANJA SEKTORA PLASTIKE NA PODRUČJU
SJEVEROISTOČNE BOSNE I HERCEGOVINE
CREDO projekat
FINALNI IZVJEŠTAJ
decembar, 2009.godine
M. i Ž. Crnogorčevida 5; BA-75000 Tuzla; Bosnia and Herzegovina Sufinasira “Sida”
Tel: +387 35 274 385; E-mail: nerda@nerda.ba; Web: www.nerda.ba Co-funded by “Sida”
Poreski broj: 03011755; Banka: NLB Tuzlanska Banka; Račun: 132-100-03117019-42
Broj PDV obveznika: 209683030008; Identifikacioni broj: 4209683030008
2. Sadržaj
POGLAVLJE I UVOD I METODOLOGIJA............................................................................................... 1
1.1 Uvod................................................................................................................................ 1
1.2 Metodologija.................................................................................................................. 1
POGLAVLJE II STANJE INDUSTRIJE NA GLOBALNOM, EVROPSKOM I REGIONALNOM TRŽIŠTU...... 3
2.1 Stanje industrije prerade plastike u Zapadnoj Evropi..................................................... 4
2.2 Industrija prerade plastike u regionu Centralne i Istočne evrope................................... 5
2.3 Trendovi u regionu Centralne i Jugoistočne Evrope i uticaj globalne recesije................. 6
POGLAVLJE III POSLOVNO OKRUŽENJE U REGIJI SIBiH I STANJE SEKTORA INDUSTRIJE
PRERADE PLASTIKE........................................................................................ 9
3.1 Poslovno okruženje u regiji SIBiH i BiH u odnosu na zemlje regiona............................... 9
3.2 Stanje sektora industrije prerade plastike u regiji SIBiH................................................. 9
3.3 Svjestska recesija i utjecaj finansijske krize na sektor industrije prerade plastike u
regiji SIBiH........................................................................................................................ 10
3.4 Infrastruktura sektora industrije prerade plastike i alatničarstva u regiji SIBiH............... 11
3.5 Stanje kadrovskih potencijala, potrebe industrije za obukom........................................ 12
3.6 Stanje tehnologija, mašinske opreme i proizvodni kapaciteti.......................................... 15
3.7 Marketing......................................................................................................................... 17
3.8 Upravljanje kvalitetom..................................................................................................... 18
3.9 Pregled najvažnijih faktora za unaprjeđenje konkurentnosti prema mišljenju
menadžera anketiranih firmi........................................................................................... 19
3.10 Pregled nekih najvažnijih opcija izgradnje konkurentnosti prema mišljenju
anketiranih menadžera.................................................................................................. 19
3.11 Pregled potreba firmi za uslugama koje bi mogle značajno unaprijediti njihovu
konkurentnost............................................................................................................... 19
3.12 SWOT analiza sektora prerade plastike u regiji SIBiH.................................................... 20
POGLAVLJE IV ANALIZA RASKORAKA (GAP ANALIZA) I POTREBNE INETRVENCIJE.......................... 22
4.1 Raksorak 1 Strategija sektora.......................................................................................... 24
4.2 Raskorak 2 Uspostava referentnog centra za industriju.................................................. 24
4.3 Raskorak 3 Ograničen kapacitet Klastera plastičara i alatničara..................................... 25
4.4 Raskorak 4 Nizak stepen tehničkih znanja u polju primjenjenih CAD/CAM/CAE
tehnologija ..................................................................................................................... 25
4.5 Raskorak 5 Korištenje hibridnih polimernih materijala u preradi plastike...................... 26
4.6 Raskorak 6 Prelazak s niskoakumulativne na proizvodnju s visokom dodanom
vrijednošdu............................................................................................. 26
4.7 Raskorak 7 Osiguranje kvaliteta putem uvođenja sistema upravljanja kavlitetom......... 26
4.8 Raskorak 8 Nedostatak organizacionih i drugih znanja u polju menadžmenta............... 27
POGLAVLJE V ANALIZA LANCA VRIJEDNOSTI…………………..……………………………................................. 28
5.1 Analiza lanca dodane vrijednosti..................................................................................... 28
5.2 Zaključci i preporuke za izgradnju lanca vrijednosti sektoru prerade plastike i
alatničarstva........................................................................................................... 34
BIBLIOGRAFIJA.................................................................................................................................... 37
2
3. Skradenice
ABS Acrylonitrile Butadiene Styrene
BENELUX Belgium, Netherlands and Luxemburg
BiH Bosna i Hercegovina
BOOP Biaxially-Oriented Polypropylene
CAD Computer Aided Drawing
CAE Computer Aided Engineering
CAM Computer Aided Manufacturing
CNC Computer Numerical Control
CREDO Competitive Regional Economic Development
d.o.o. Društvo s ograničenom odgovornošdu
ECEBD Eastern and Central European Business Development
EPS Expanded polystyrene
ERP Enterprise Resource Planning
EU Evropska Unija
EUPC European plastics converters
EUROMAP European plastics and rubber machinery
FP Framework Program
GDP Gross Domestic Product
HDPE High Density Polyethylene
HGK Hrvatska Gospodarska Komora
IT Informacione tehnologije
LDPE Low Density Polyethylene
MSP mala i srednja preduzeda
MTTC Machine Tool Technology Center
NAFTA North American Free Trade Agreement
NC Numerical Control
NERDA Northeast Regional Development Agency
PA Polyamide
PC Polycarbonate
PP Polypropylene
PS Polystyrene
PVC Polyvinyl chloride
REACH Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemical substances
SIBiH Sjeveroistočna Bosna i Herecgovina
SPSS Statistical Package for Social Sciences
SWOT Strengths Weakness Opportunities and Threats
TPO Thermoplastic polyolefin
UNZE Univerzitet Zenica
VW Volkswagen
3
4. POGLAVLJE I
UVOD I METODOLOGIJA
1.1 Uvod
Ovaj dokumenat obuhvata analizu stanja industrijskog sektora prerade plastike i alatničarstva u regiji
sjeveroistočna BiH (SIBiH), kao integriranu komponentu CREDO1 projekta, kojeg implementira
regionalna razvojna agencija NERDA2.
Analiza je bazirana na primarnom i sekundarnom istraživanju. Primarni dio istraživanja se odnosi na
distribuciju anketnog upitnika MSP (malim i srednjim preduzedima) koja se bave preradom plastike i
alatničarstvom3 te razgovora s menadžerima firmi, dok se sekundarni dio analize odnosi na
korištenju dostupnih analiza svježijeg datuma, kako bi se upotpunila slika o stanju ovog industrijskog
sektora, kako u regiji SIBiH tako i u okruženju.
Imajudi u vidu da je alatničastvo od posebnog značaja za industrijski sektor prerade plastike ova
analiza takođe obuhvata i ovaj podsektor, jer dizajn i izrada alata za plastiku predstavljaju jedan od
najvažnijih karika u procesu prerade plastičnih masa.
Nakon uvoda i metodologije (Poglavlje I), analiza nudi pregled stanja na globalnom tržištu te uticaj
svjetske recesije i finansijske krize na sektor (Poglavlje II) nakon čega (Poglavlje III) slijedi opis
poslovnog okruženja i stanja sektora u regiji SIBiH, finansijske krize i efektima njom izazvane recesije,
stanja infrastrukture, razvoja kadrovskih kapaciteta, tehnologija, marketinga, i upravljanja
kvalitetom. Poglavlje IV sadrži pregled identifikovanih raskoraka (GAP analiza), između postojedeg i
željenog stanja sektora i mogudih intervencija u premoštavanju istih s ciljem stvaranja uslova za
podizanje konkuretnosti ove industrije u narednih 3-5 godina. Poglavlje V je posvedeno analizi lanca
vrijednosti u sektoru.
Analiza je ustanovila da postoji niz opcija izgradnje konkurentnosti u ovom ovog sektoru kao i same
regije SIBiH. Međutim da bi se pronašao način odgovora na izazove s kojima se sektor susrede,
poterbna je jasna misija, vizija i strategija sektora, struktuiran razvoj kadrovskih kapaciteta, primjena
i brzi transfer aplikativnih znanja, međusobno umrežavanje između firmi oko lanca dodane
vrijednosti te razvoj zajedničke infrastrukture.
1.2 Metodologija
Metodološki pristup ove analize se zasniva na korištenju:
Kvantitativnih podataka prikupljenih putem anketiranja firmi u industrijskom sektoru
prerade plastike i alatničarstva te podataka prikupljenih iz drugih izvora.
Kvalitativnih podataka dobijenih kroz razgovore s menadžerima firmi u sektoru za vrijeme
popunjavanja anketnih upitnika.
Kvalitativnih podataka korištenih iz drugih studija, publikacija, dostupnih analiza i drugih
relevatnih dokumenata.
Anketiranje je izvršeno na uzorku od 19 firmi koje djeluju u industrijskom sektoru prerade plastike i
alatničarstva, uglavnom lociranih u opdini Gračanica i susjednim opdinama, gdje je ova industrija
uglavnom koncentrisana. Sve firme u obrađenom uzorku su u cjelosti u privatnom vlasništvu, koje u
1
CREDO(eng. skradenica) - Competitive regional Economic Development (konkurentni regionalni ekonomski razvoj)
2
NERDA (eng. skradenica) – North-East Regional Dveleopment Agency (regionalna razvojna agencija za sjeveroistočnu BiH)
3
Alati za plastiku-kalupi i ostale alatljike
4
5. prosjeku imaju 24 zaposlena lica. Imajudi u vidu da je konkurentnost privrede usko povezana
izvoznim kapacitetima sektora, odabir firmi u nanašem uzorku je usmjeren na d.o.o. pravni oblik
preduzeda. Dobijeni podaci su obrađeni korištenjem SPSS programske aplikacije.
5
6. POGLAVLJE II
STANJE INDUSTRIJE NA GLOBALNOM, EVROPSKOM I REGIONALNOM TRŽIŠTU
Od 1950.godine proizvodnja i potrošnja plastike je bilježila godišnji rast u prosjeku od 9% , uglavnom
zbog rapidnih inovacija u primjeni plastičnih masa kroz supstituciju tradicionalnih materijala: metala,
drveta, stakla i papira, te postala jedna od najbrže rastudih globalnih industrija u svijetu.
1950.godine svjetska proizvodnja plastike je iznosila 1,5 a u 2008. godini čak 245 miliona tona. U
Sjevernoj Americi i Zapadnoj Evropi potrošnja plastike po glavi stanovnika godišnje iznosi u prosjeku
oko 100kg, dok de prema procjenama analitičara do 2015.godine, u ovim zemljama potrošnja
plastike dostidi 140kg4. Najvedi rast u potrošnji plastike se očekuje u zemljama u razvoju Azije (osim
Japana) gdje potrošnja plastike po glavi stanovnika iznosi u prosjeku oko 20kg.
Trend rasta i potrošnje plastike je rastao sve do polovine 2008, kada se svjetska industrija prerade
plastike našla pod udarom globalne recesije zbog čega je potražnja za plastikom5 pala s 260 miliona
tona u 2007.godini na 245 miliona tona u 2008.godini.
Očekuje se da de globalna industrija6 prerade plastike doživjeti oporavak tek u prvom i drugom
kvartalu 2010 godine, s rastom 1-2%, te nastaviti trend rasta 3-4% u periodu 2011-2013. Globalna
potržnja za plastikom u 2009 godini bila je 7% niža u odnosu na prethodnu godinu. Najteže pogođeni
sektori industrije su bili proizvođači plastičnih djelova za auto industriju, dok se industrija plastike
uspjela održati zahvaljujudi proizvodnji ambalaže za robu široke potrošnje, medicinskih proizvoda i
tehničkih djelova.
Od januara do juna 2009 godine proizvodnja plastike u 27 zemalja EU je pala za 26% u usporedbi s
istim periodom u 2008.godini, dok je ukupna potražnja za plastikom pala više od 30%. Potražnja
automobilske industrije za plastikom je pala čak za 40%, dok je značajniji pad zabilježen i u sektoru
građevinarstva.
Evropa7 proizvodi oko 60 miliona tona plastike godišnje, što čini oko 25% svjetske proizvodnje
plastike, nešto više od zemalja NAFTA-e8 (23%), nakon čega slijedi Kina s 15%, Bliski Istok i Afrika 8%,
Japan 5,5%. Njemačka je najvedi proizvođač plastike u Evropi s 7,5% svjetske proizvodnje, zatim
zemlje Beneluxa9, Francuska (3%), Italija (2%) te Velika Britanija i Španija (1,5%).
U svijetu se koristi oko 20 vrsta plastike od kojih 5 porodičnih grupa plastike čine 75% ukupne
potražnje10 za plastikom u Evropi: LDPE i HDPE polietilen 11 (PE), polipropilen (PP), polivinilklorid
(PVC), polistiren12 (PS i EPS) i poli etilen-tereftalat (PET)13. U 2008.godini potražnja za ovim grupama
je opala u prosjeku 7,5%.
4
Izvor: PlasticsEurope Market Research Group (PEMRG)
5
The Compelling Facts About Plastics 2009
6
http://mcgroup.co.uk/news/2009/10/13/3///US%20Consultants%20Predict%20Plastics%20Growth%20in%202011.html
7
PlasticsEurope Market Research Group (PEMRG)
8
USA, Meksiko, Kanada
9
Belgija, Holandija i Luksemburg
10
PlasticsEurope Market Research Group (PEMRG)
11
LDPE-Low Density Polyethilen ; HDPE High Density Polithilen
12
PS-Polistyren solid; EPS - expandable polistyren
13
PET - Polyethilen terephthalate
6
7. Proizvodnja ambalaže učestvuje s najvedim tržišnim učešdem od 38% ukupne prerade plastike u
Evropi, nakon čega slijedi građevinarstvo s 21%, automobilska industrija 7%, elektronika 6%, dok na
druge industrije zajedno s medicinom otpada 28%.
Evropska industrija plastike (proizvođači polimera koje zastupa PlasticsEurope, prerađivača EUPC, i
proizvođača opreme EUROMAP) u 27 zemalja Evrope (bez zemalja potencijalnih i zemalja kandidata)
zapošljava 1,6 miliona ljudi.
MSP čine 80%. globalne industrije alata. Ponuda finalnih proizvoda firmi u procesnoj industriji
uveliko zavisi od industrije alata (kalupa) i obrade mašinskih komponenti, koji nisu samo važna karika
dodane vrijednosti u ponudi prema proizvodnim industrijama koja čini kičmu skoro svih proizvodnih
industrija razvijenih zemalja. Konkurencija se povedava svakodnevno, te se bazira na najboljim
radnim praksama i što kradem ciklusu tehničke pripreme uz korištenje naprednih 3D CAD/CAM/CAE
tehnologija. Mnoge alatnice, posebno MSP s limitiranim resursima, teško opstaju na tržištu zbog
nekoliko barijera i faktora konkurentnosti koji se posebno ogledaju u davanju konkurentne ponude
kod konstrukcije i izrade alata a koja ujdeno predstavlja najkritičniji elemenat kod ugovaranja
poslova posebno po pitanju procjene troškova izrade samih alata. Sama priprema izrade alata
počinje s relativno skupim dizajnom nakon čega dolaze visoki troškovi narudžbi standardnih
komponenata, numeričko kontroliranih NC programiranja, obrade skupih legura čelika upotrebom
skupih višeosnih CNC obradnih centara te testiranja samih alata.
Za mnoge manje alatnice to predstavlja problem kod gotovinskog toka, posebno zbog visoke cijene
upošljavanja resursa i kadrova s skupim i deficitarnim znanjima u korištenju naprednih tehnologija.
Zemlje s visokom cjenom radne snage koje su pod snažnom regulativom zakona o radu se nelaze u
nezavidnom položaju u odnosu na zemlje gdje je zakon o radu blaži. Jedan od najvažnijih aspekata
izgradnje konkuretnosti je sistemski vođena politika zemalja koje imaju struktuirane programe
razvoja.
2.1 Stanje industrije prerade plastike u Zapadnoj Evropi
Prema podacima EUROMAP14 asocijaciji proizvođača mašina za industriju prerade plastike i gume, i
pored negativnih uticaja recesije na svjetsku ekonomiju u posljednjem kvartalu 2008, industrija je
zabilježila ipak pozitivne rezultate s industrijskim rastom od 1,2% i rastom izvoza od 1,5%. Industrija
alata i alatljika je zabilježila slične rezultate dok je industrija periferne opreme zabilježila takođe
poztitivan rast od 4,1%. Industrija fleksografskih štamparskih mašina je imala negativan rast od -7%.
Tržišno učešde ove industrije, na globalnom tržištu, je ostalo iznad 50% mada se po prihodima u
jesen 2009 osjetio daleko vedi pad broja narudžbi s daleko manjom iskorištenosti proizvodnih
kapaciteta u odnosu na prethodnu godinu. Najvedi udar su pretrpjeli dobavljači autoindustrije i
sektor građevinarstvo osim proizvođača izolacionih materijala. Proizvođači ambalaže za industriju
bjele tehnike su takođe osjetili snažan udar recesije, ali su proizvođači ambalaže za prehrambenu
industriju ipak uspjeli zabilježilti bolje rezultate. Industrija medicinske opreme je nastavila pozitivan
trend potrošnje plastičnih masa.
Vedina izvoznika opreme za preradu plastike i gume su pretrpjela štetu zbog svjestke ekonomske
krize. U prvoj polovini 2009.godine izvoz u zemlje Sjeverne i Latinske Amerike i Istočne Evrope
drastično je opao. Prema statističkim izvještajima prosječan izvoz proizvođača opreme za preradu
14
Evropska Asocijacija proizvođača mašina za preradu plastike i gume www.euromap.org
7
8. plastike i gume, u Italiji i Njemačkoj, je pao za 35%. Ukupan pad proizvodnje mašina za preradu
plastike i gume u zemljama članicama EUROMAP-a se procjenjuje na 22% što iznosi oko 13,6 milijardi
Eura gdje upravo ovaj sektor opslužuje 62.7% tržišta. Postoje znakovi oporavka industrije ali
finansijska tržišta ostaju prepreka za industriju. Evropska industrije plastike predstavlja jedan od
najznačajnijih sektora ekonomije EU, jer u njoj djeluje oko 50.000 prerađivača plastike , uglavnom
MSP, koji zapošljavaju 1,6 miliona radnika s godišnjim prometom od 300 milijardi eura. Evropska
industrija se sastoji od proizvođača polimera koje predstavlja PlasticEurope15, prerađivača EuPC16 i
proizvođača opreme EUROPMAP17.
2.2 Industrija prerade plastike u regionu Centralne i Istočne Evrope
Prema ECEBD18 plastična industrija u regionu Centralne i Istočne Evrope se značajno razvila u
posljednjih 10 godina, mnogo brže nego u Zapadnoj Evropi. Prerada plastike u regionu Centralne i
Jugoistočne Evrope se približava potrošnji plastike zemalja Zapadne Evrope koja iznosi 60-80kg po
glavi stanovnika. Zbog visokog priliva stranih investicija u ovom regionu tehnološki nivo prerade
plastike je relativno visok, a posebno u polju injekcionog brizganja. Mogudnosti za daljnji razvoj u
preradi plastike u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj su ograničeni ali bolji nego u
zemljama Zapadne Evrope.
U zemljama Istočne Evrope (Rusija, Ukraina, Rumunija, Bugarska i zemlje Ex- Jugoslavije) tehnološki
razvoj je još na uvjek niskom nivou, mada postoje izuzeci. U ovim zemljama potrošnja plastike je
negdje oko 20-50 kg po glavi stanovnika. Proizvodnja polimera u Centralnoj Evropi se vrši u
modernizovanim fabrikama što je adekvatno za snabdjevanje regionalnog i zapadnoevropskog
tržišta. U Istočnoj Evropi obnova starih proizvodnih pogona vrši se ubrzano, a naročito u Rusiji.
Granulat se u glavnom ne proizvodi u regionu Centralne i Istočne Evrope tako da se regionalne
potrebe za repormaterijalom zadovoljavaju uvozom iz zemalja Zapadne Evrope.
Po pitanju tehnoloških postupaka dominira injekciono brizganje s fokusom na autoindustriju. Oko
1.600 firmi prerađuje plastiku i proizvode različite komponente za industrije čiji je pregled prikazani
u tabeli koja slijedi:
Industrija %
Autoindustrija 45%
Građevina 23%
Elektronika , IT 11%
Elektromaterijali 6%
Inžinjering 5%
Drugo 10%
Ukupno 100%
19
Izvor: http://www.plasportal.com
Kada su u pitanju tehnološki postupci prerade plastičnih masa situacija je sljededa: Ekstruzija 31%,
proizvodnja folija 26%, Injekciono brizganje 25%, Duvanje 10%, Ekspandiranje 4%. Upotreba plastike
kroz finalne proizvode je sljededa: ambalaža 45%, građevinarstvo 28%, tehnički djelovi 10%, kudanski
15
http://www.plasticseurope.org
16
www.plasticsconverters.eu
17
www.euromap.org
18
http://www.plasportal.com/WebArticleShow.aspx?AGM=PlasticIndustry&AN=VehicleComponents&MN=Menu5&LN=English
19
Izvor: http://www.plasportal.com/WebArticleShow.aspx?AGM=PlasticIndustry&AN=VehicleComponents&MN=Menu5&LN=English
8
9. proizvodi 6% i poljoprivreda 4%. Po potrošnji repromaterijala Rusija je prva s 21%, Poljaska 19%,
Mađarska 8%, Češka, Ukrajina i Rumunija oko 7%. Ostatak zemalja u regionu je ispod 5%. Omjeri
potrošnje granulata su sljededi: PA 38%, ABS 30%, PC 25%.
Prema vrsti proizvodnje tehničkih djelova potrošnja repromaterijala je sljededa:
PP 42%, PA11%, ABS 10%, HDPE 10%, PC 8%, PS 5%.
Tehnološki procesi korišteni za preradu granulata visokih performansi korištenih za specijalne
namjene: Injekciono brizganje 69%, Ekstruzija 17%, Duvanje 8%, Ekstruzija folija 5%.
Distribucija proizvodnje tehničkih djelova po zemljama:
Češka 21%, Rusija 20%, Poljska 18%, Mađarska 13% dok ostale zemlje imaju manje od 10%.
Kada je u pitanju autoindustrija, 36% proizvođača od njih 420 poznatijih koristi PP dok od njih 245,
odnosno 53% koristi PA.
Distribucija plastičnih komponenata za autoindustriju prema veličini firme se oglavnom zasnivaju na
MSP u preradi plastike, posebno u oblasti injekcionog brizganja.
Učešde firmi koje troše 100-1000 tona granulata godišnje iznosi 34% i one čine 29%
proizvodnje.
Učešde firmi koje troše 1000-5000 tona granulata godišnje iznosi 7% ali one čine 39%
proizvodnje.
Velikih firmi ima 1% koje ostvaruju 20% ukupne proizvodnje.
2.3 Trendovi u regionu Centralne i Jugoistočne Evrope i uticaj globalne recesije
Globalna finansijska i ekonomska kriza pogodila je daleko teže prerađivače plastike u Centralnoj i
Jugoistočnoj Evropi, nego njihove zapadne konkurente. Najteži periodi poslovanja su bili posljednji
kvartal 2008.godine i prvi kvartal 2009.godine. Proizvođači ambalaže nisu bili toliko pogođeni kao
firme koje proizvode tehničke komponenete posebno one fokusirane na autoindustriju. Prema
ECEBD20 industrija očekuje oporavak u drugoj polovini 2010. Očekuje se da de u narednih 10 godina
postupak injekcionog brizganja porasti sa sadašnjih 23% na 26%, dok se s druge strane očekuje pad u
proizvodnji folija s 30% na 25%. Primjetno je da de autoindustrija biti najvedi konzument prerade
plastike. SESSI21 navodi da je 1985.godine u prosječnom automobilu bilo 4% djelova od plastike (cca.
120kg) dok je 2000.godine taj procenat iznosio više od 10%.
Prema AMI22 Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka su zemlje osjedaju jak ekonomski rast u zadnjih 5
godina kao rezultat pridruživanja EU ali i izmještanju proizvodnih postrojenja i uspostavi potpuno
novih iz Zapadne u Evrope prema istoku, u cilju smanjenja troškova i povedanja profita. Jedna od
značajnih prednosti je kvalifikovana radna snaga koja je spremna da radi za niže naknade i značajno
smanjena birokratija pokretanja poslovanja što omugudava prilive novih stranih i domadih investicija
koje koriste ovaj geografski položaj za snabdjevanje tržišta Zapada i Istoka. Prema AMI procjenama,
potražnja za polimerima u ove četiri zemlje iznosi negdje oko 4,28 miliona tona u 2008.godini.
Poljska predstavlja najvede tržište sa preko 1.700 kompanija koje djeluju u sektoru prerade plastike s
prosječnim rastom potražnje za plastikom od 7%, posmatrajudi period od 2004.godine kada je
Poljska postala članica EU. Potražnja za polimerima je rezultat velikog priliva investicija u Poljskoj,
20
Eastern and Central European Business Development – Istočni i Centralno Evropski Poslovni Razvoj
21
www.industrie.gouv.fr-sessi/4pages/pdf/4p189-anglais.pdf
22
Applied Marketing Information (2008) – http://www.amiplastics-na.com/PressReleases/newsitem.aspx?item=1000084
9
10. naročito u sektorima: ambalaže, bjele tehnike, eketronike i proizvodnje automobila. Strane
investicije su rezultat jeftine radne snage i velikog broja kvalifikovanih stručnjaka. S procjenjenom
potražnjom za polimerima od 2,3 miliona tona i potrošnjom od 61kg po glavi stanovnika, Poljska je
značajno iznad prosjeka zemalja Centralne i Istočne Evrope u kojima prosječna potrošnja plastike
iznosi oko 45kg po glavi stanovnika, ali još uvjek značajno iza prosjeka zemalja Zapadne Evrope gdje
prosječna potrošnja po glavi stanovnika iznosi oko 88kg. Najvedi broj prerađivača plastike, njih 52%,
je u oblasti injekcionog brizganja, dok je najznačajnije tržište prerade plastike, po potrošnji
materijala, u sektoru proizvodnje folija.
Češka s tržištem plastike ocrtava snašan ekonomski rast od 7% godišnje koji dostiže potrošnju od
cca. 800.000 tona. Ekonomski rast je snažan zahvaljujudi visokoj stopi izvoza otkako je Češka postala
punopravna članica EU, što se najviše ogleda u visokom prilivu domadih i stranih investicija.
Potrošnja polimera gravitira oko 70kg po glavi stanovnika a najviše je izražena u industriji ambalaže,
automobilskoj i industriji bjele tehnike. Vjeruje se da u Češkoj ima oko 650 prerađivača plastike gdje
dominira sektor injekcionog brizganja zahvaljujudi stranim investicijama u automobilskoj industriji.
Češki, Slovački i međunarodni alatničari (Visteon, Key plastic, Mollertech, Faurecia, Plastic Omnium,
Delphi i Hanwha) su najviše imale koristi od novih pogona Hyndai i Kia u pograničnom djelu između
Češke i Slovačke.
Slovačka industrija prerade plastike je takođe slična svojim susjedima što je evidentno u visokoj stopi
ekonomskog razvoja. Procjenjuje se da u Slovačkoj ima negdje oko 130 kompanija u preradi plastike
tehnološkim postupkom termofirmiranja i rastom potražnje za polimerima u prosjeku od 9%
godišnje što iznosi negdje oko 400.000 tona. Slično kao i zemlje u okruženju slovački prerađivači
plastike su bili pod najvedim uticajem automobilske industrije što je Slovačku učinilo da postane
zemlja sa najvedim brojem proizvedenih automobila u svijetu po glavi stanovnika. Međutim, sektor
proizvodnje folija predstavlja najvedi sektor po količini prerađenih polimera. S prelaskom na
monetarni sistem Eura slovački industrija plastike de nastaviti s beneficijama zahvaljujudi prilivima
stranih investicija.
Mađarska je osjetila značajan ekonomski rast zahvaljujudi članstvu u EU mada je ukupni bruto prihod
(GDP) u 2008.godini u poređenju s 2007.godinom nešto slabiji i predpostavlja se da de ostati na
nivou od 2% godišnje, zbog pada stranih investicija. Godišnja potražnja za polimerima je negdje oko
745.000 tona u kojima djeluje negdje oko 600 prerađivača. Najjvedi sektor prerade plastike u
Mađarskoj je proizvodnja folija što čini negdje oko 24% ukupne potražnje za termoplastikom u
2008.godini. Najvedi proiozvođači ekstruzije polietilenske folije su: Partium 70, Nordenia Hungaria,
Kabaplast i Rotapack. BOOP23 folije su preuzete od strane Taghleef Industrije koja je kupila Radici
folije u 2008.godini. Postupak Injekcionog brizganja je drugi po veličini prerade plastike u Mađarskoj
posebno u oblastima telelektronike, eletrotehnike, ambalaže i automobilske industrije, koja je
neznatna u odnosu na susjedne zemlje Centralne Evrope.
Slovenija Zbog svjetske recesije i finansijske krize u septembru 2009.godine u odnosu na isti mjesec
prethodne godine, industrijska proizvodnja u Sloveniji je zabilježila pad od 14,7%. Od januara do
septembra 2009.godine u usporedbi s istim periodom 2008.godine, industrijska proizvodnja je
zabilježila pad za 20,3%. Sektor prerade plastike i gume je u septembru 2009.godine u odnosu na isti
mjesec 2008.godine pao za 10,7% dok je za period januar-septembar 2009.godine u odnosi na isti
period 2008.godine zabilježen pad od 18,5%, a prema izjavama u medjima vodedih firmi u Sloveniji,
izvoz je pao za čak 40%. Slovenija je ekonomija s izrazito snažnom mrežom proizvodnih firmi.
Slovenačke firme usko sarađuju kroz klasterski način djelovanja zajedno s poslovnim asocijacijama,
23
Biaxially-Oriented Polypropylene
10
11. univerizitetima, institutima za istraživanja, kako u Sloveniji tako i sa EU, s fokusom na primjenjeno
istraživanje te razvoju i primjeni naprednih nano i ostalih tehologija uglavnom zahvaljujudi
eminentnim ekspertima, te učešda istih u FP 7 programima. Slovenija broji oko 250 alatnica koje čine
kičmu slovenačke industrije. Slovenačka MSP stekli su zavidan kredibilitet radedi za vodede gigante
auto i avioindustrije (VW, PSA Grupacij, Mercedes, Audi, Benteler, BMW, Chrysler, IN Alfa, Magna,
itd). 5,6% prihoda ukupne industrijske proizvodnje Slovenije24 dolazi iz sektora prerade plastike i
gume.
Hrvatska - prema podacima HGK25 u ukupnoj industrijskoj proizvodnji ostvarenoj u 2008.godini
prerada plastike i gume sudjelovala je s 3%. Od ukupnog broja zaposlenih industrija prerade plastike
i gume upošljava 3,2% zaposlenih s tendencijom daljnjeg rasta. Industrija je imala kontinuirani rast
od 10,8% za period 2004-2007.godine. Industrija bilježi rast izvoza od 20,1 posto, te rast uvoza od
14,6 posto u 2008.godini u odnosu na 2007.godinu. Industrija prerade plastike i gume ostaje na istoj
razini sa 1,6 posto u ukupnom izvozu prerađivačke industrije u 2008.godini, dok u ukupnom uvozu
prerađivačke industrije ostaje nepromijenjena sa stopom 4,1 %. Potrošnja plastike raste po godišnjoj
stopi od 5%.
Srbija – prema podacima republičkog zavoda za statistiku Srbije26 industrijska proizvodnja u
septembru 2009.godine manja je za 6,3% u odnosu na septembar 2008.godine, dok je 2009.godina u
odnosu na prosjek 2008.godine bila manja za 4,7%. U preriodu januar-septembar 2009.godine u
usporedbi s istim periodom u 2008.godine ostvaren je pad proizvodnje od 15%. U septembru
2009.godine sektor prerade plastike i gume je u odnosu na septembar 2008.godine zabilježio pad
proizvodnje za 17,8%.
24
Slovenia in Figures 2009, ISSN 1318-3745
25
Hrvatska Gospodarska Komora Izvor:
http://www.hgk.hr/wps/portal/!ut/p/_s.7_0_A/7_0_PT?WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect/HGK+Web/Vijesti/Najave/Me_una
rodna_konferencija__Odr_ivo_upravljanje_polimernim_otpadom__39.927169574422884
26
http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/index.php
11
12. POGLAVLJE III
POSLOVNO OKRUŽENJE U REGIJI SIBiH I
STANJE SEKTORA INDUSTRIJE PRERADE PLASTIKE U REGIJI SIBiH
3.1 Poslovno okruženje u regiji SIBiH i BiH u odnosu na zemlje regiona
Svake godine, Svjetska banka mjeri provođenje reformi u 178 zemalja svijeta, nakon čeka se formira
rang lista najpovoljnijih ekonomskih okruženja u svijetu. Imajudi u vidu da je 2006.godine BiH
zauzimala 87 poziciju od 178 država svijeta, prema istraživanjima Svjetske Banke „Poslovanje u
2008“27, evidentno je da su za samo dvije godine, susjedne zemlje u regionu vidno poboljšale svoj
status, posebno Hrvatska, dok je BiH za isti period pala na 105 poziciju. U BiH28 je potrebno 54 dana
za registraciju firme za koju treba izdvojiti 30% prihoda po glavi stanovnika.
Ekonomija 2006 2008 2006-2008
Slovenija 63 55 +8
Makedonija 81 75 +6
Crna Gora 92 81 +11
Srbija 92 86 +6
Hrvatska 118 97 +21
BiH 87 105 -18
Izvor: Doing the Business 2008
Okruženje za poslovanje u BiH je i dalje nepovoljno u odnosu na okruženje. Sve je manje i manje
kako domadih tako i stranih investicija u proizvodne djelatnosti koje zahtjevaju značajna ulaganja u
tehnologije, opremu i kadrovske resurse. Kao posljedica nepovoljnog poslovnog okruženja u BiH, sve
je manje investicija u proizvodnji koja obezbjeđuju stvaranje dodane vrijednosti.
3.2 Stanje sektora industrije prerade plastike u regiji SIBiH
Osnovnom studijom industrijskih sektora29 u regiji SI BiH, ustanovljeno je da u periodu 2003-
2006.godine u ukupnom prihodu regije SIBiH, sektor industrije prerade plastike i gume učestvuje sa
9,9 % (kumulativno) i poslovnim dobitkom of 10% i učešdem u izvozu od 6,1% uz relativno visoku
stopu rasta zaposlenosti od 22,1% s kumulativnom stopom dobiti od 42,6%. Uporednom analizom po
pitanju ukupnog prihoda po zaposlenom, dobiti po zaposlenom, izvoza po zaposlenom te konačne
liste rangiranih sektora u regiji SIBiH, sektor prerade plastike i gume posjeduje najvedi potencijal za
rast u odnosu na ostale industrijske sektore regije.
Sve je izraženije prisustvo potrošačkih industrija u BiH koje koriste plastiku u svojim proizvodima,
potencijalno nudedi tržišne prilike za lokalne firme u industriji prerade plastike i alata, što otvara
mogudnosti povedanja proizvodnje, iskorištenosti opreme i podizanja nivoa produktivnosti za
domade firme. Međutim, takve prilike mogu iskoristiti samo one firme čija se konkuretnost temelji
na razvoju kadrovskih resursa, znanja o tržištu i korištenju naprednih tehnologija koji su uslov za
konkurentnu proizvodnju.
Postoji pozitivan trend pristupa evropskom tržištu, kao i sa partnerima u regionu s kojima postoje
ugovori o slobodnoj trgovini. Međutim odgovor BiH firmi je nedovoljan, posebno u implementaciji
evropskih normi po pitanju standardizacije ponude i kvalieteta proizvoda. Istovremeno, carinske
prepreke uvozu su naglo uklonjane što je otvarilo vrata konkurentnom uvozu proizvoda. Stoga, samo
povedanje ponude i konkurencije s druge strane de prisiliti lokalne firme ka modernizaciji i izgradnji
konkurentnih politika ili de se same firme u sektoru suočiti s gubitkom tržišta.
27
Doing The Business 2008
28
Doing The Business 2008
29
Osnovna studija industrijskih sektora za ekonomsku regiju sjeveroistočna Bosna i Hercegovina, NERDA, jan. 2008.
12
13. Prema Agenciji za statistiku BiH30, u septembru 2009.godine bazni index ukupne industrijske
proizvodnje u BiH (index prema prosječnoj mjesečnoj proizvodnji iz bazne 2005.godine) je bio vedi od
indexa u avgustu 2009.godine za 8,3%, dok index prema prosječnoj mjesečnoj proizvodnji iz 2008.
iznosi 101,2.
U odnosu na septembar 2008.godine sektor prerade gume i plastike je u 2009. zabilježio pad obima
proizvodnje za 28,7%. U sektoru prerade gume i plastike index je prema prosječnoj mjesečnoj
proizvodnji iznosio 85,8 dok je stopa kumulativne proizvodnje bila niža za čak 18,1%. U septembru
2009. bazni index proizvodnje u industriji prerade gume i plastike je bio manji od indexa u avgustu za
14,9%. Pad indexa je uglavnom rezultat efekta svjetske recesije i njome izazvane finansijske krize.
INDEX INDEXI Stopa promjene INDEXI
(φ2005 = 100) (φ2008 = 100)
VIII 2009 IX 2009 IX 2009 / I-IX 2009/ IX 2009
IX 2008 I-IX 2008
Industrija ukupno 122,0 130,3 0,0 -3,9 101,2
DH Proizvodi od plastike i gume 127,8 112,9 -28,7 -18,1 85,8
25 Proizvodi od plastike i gume 127,8 112,9 -28,7 -18,1 85,8
Izvor: http://www.bhas.ba/Arhiva/2009/sao/IPI_2009_001_01.pdf
3.3 Svjestska recesija i utjecaj finansijske krize na sektor industrije prerade plastike u regiji SIBiH
Svjetska recesija je imala različit uticaj na firme u regionu. Nedostatak novca u opticaju je imao
dirketan odraz na smanjenje likvidnosti posebno u firmama koje su bile u procesu ulaganja u nove
investicije. S jedne strane, visoka cijena sirove nafte uoči početka svjetske recesije rezultirala je
visokom nabavnom cijenom repromaterijala (granulata), nakon čega je krizom na finansijskim
tržištima kapitala došlo do drastičnog pada cijene sirove nafte a time i cijene repromaterijala što je
dovelo do stvaranja relativno skupih zaliha.
Uz smanjenu potražnju proizvoda vedina firme su se našle u situaciji da nemaju pristupa svježem
novcu a prihodi kao i gotovinski tokovi su za vedinu firmi bili smanjeni. Banke su smanjile dostupnost
kapitala povedanjem kamatnih stopa i smanjenjem obima revolving kredita dok su s druge strane
kupci zahtjevali odgodu pladanja čak i do 200 dana.
Problem naplate potraživanja je postao jedan od najvedih problema s kojim se industrija. S druge
strane vedi broj firmi u regiji je koristio praksu zaduženja preko kratkoročnih kredita za finansiranje
dogoročnih kapitalnih investicija dok je otplata bankovnih zaduženja bila bazirana na prihodima koji
su s dolaskom recesije drastično opali kao i sama naplata potraživanja što je dovelo de gubitka
kapaciteta za servisiranje kreditnih zaduženja. Firme koje su poslovale s jednim ili samo nekolicinom
ključnih kupaca su se našle u nepovoljnoj poziciji jer su kod gubitka takvog kupca prihodi značajno
bili ugroženi.
30
http://www.bhas.ba/Arhiva/2009/sao/IPI_2009_001_01.pdf
13
14. 3.4 Infrastruktura sektora industrije prerade plastike i alatničarstva u regiji SIBiH
Udruženje pravnih lica „Klaster plastičara i alatničara“ pokrenut je u Gračanici 2007.godine, kao
odgovor firmi na globalna ekonomska kretanja s opredjeljenjem ka podizanju konkurentnosti
industrije putem povezivanja malih, srednjih, velikih preduzeda i institucija, uklanjanju prepreka u
razvoju, obezbjeđenju pristupa i premjene naprednih tehnologija, povedanju produktivnosti,
smanjenja nezaposlenosti, boljeg korištenja resursa, povedanja stope inovacija, poticanja
istraživačkih projekata, poboljašanja kvalieteta radnih mjesta i izgradnje lanca dodane vrijednosti
unutar sektora s sljededim ciljevima i aktivnostima:
Umrežavanje MSP koja djeluju u industriji prerade plastike i alatničarstva u BiH
Unapređivanje i promoviranje interesa članica na područiju BiH i inostranstvu
Zastupanje interesa svojih članova na području BiH i inostranstvu
Zaštita interesa članova kod privrednih i političkih subjekata i državnih organa na svim
nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini
Osiguravanje protoka informacija za svoje članice
Pomod u rješavanju problema vezanih za poslovanje u djelatnosti proizvodnje proizvoda od
plastike i dizajna i izrade alata, osiguranja pristupa visokim tehnologijama kroz aktivnosti kao
što su: osnivanje MTTC Centra za savremene tehnologije, saradnja sa tehnološkim centrima,
tehnološkim parkovima i renomiranim naučnim institucijama u Bosni i Hercegovini i
inostranstvu
Iako je formiran kao udruženje, Klaster se i dalje suočava s preprekama djelovanja u skladu s
ciljevima. Osnovan je kao udruga pravnih lica, te zbog važede pravne regulative ne može obavljati
ekonomske aktivnosti što je u suprotnosti s ulogom klasterskog načina djelovanja. Do sada Klaster
plastičara i alatničara nije uspio zadobiti pažnju kreatora politika na bilo kojem nivou vlasti, iako se
pojam klasterizacije spominje u mnogim strategijama razvoja.
MTTC d.o.o. (Machine Tool Technology Center) – Centar za Savremene Tehnologije uspostavljen kroz
inicijativu 7 članica Klastera plastičara i alatničara iz Gračanice: Plamingo, Helioplast, BEMA BA, IDEA-
CO, Fragmat Izolirka, Variplast i Mirna te projekat Excellence in Innovation (www.ei-bih.ba). Misija
Centra je da poveda konkuretnost firmi u industriji alata i alatljika putem nuđenja usluge naprednih
tehnologija virtualnog inžinjeringa. Širok i raznolik spektar visoko vrijednih profesionalnih tehničkih
usluga CAD/CAM/CAE (computer aided design, computer aided manufacturing, computer aided
engineering) za firme u BiH s naglaskom na mašinstvo i sektor prerade plastike, uz upotrebu
naprednih CAD/CAM/CAE integriranih sistema potrebnih za 3D modeliranje, simulacije, vizualizacije
procesa oblikovanja metala, dizajna alata i alatljika kao i za brzu izradu prototipova, koja MSP nude
neuporedivo bržu uslugu izrade uzoraka u odnosu na prijašnji period gdje su firme bile prisiljene na
pokretanje nulte proizvodnja kako bi potencijalnom kupcu dostavile uzorak bez garanacija ostvarenja
poslovne saradnje. Usluge 3D Dizajn alata se odnose na digitalnu konstrukciju 3D modela alata, koji
pripremljeni na ovaj način, omogudavaju konstruktorima alata da testiraju i koriguju alate prije
početka njihove izrade te izbjegnu troškove i naknadne poravke-dorade alata. Dizajn alata u 3D CAD
aplikacijama omogudava značajno ubrzanje procesa kvalitetne izrade alata, što znatno smanjuje
troškove njihove izrade. Nakon procesa dizajna 3D modela alata vrši se automatsko generisanje koda
za CNC mašine putem korištenja CAMWorks 2008 programskog paketa, koji omogudava simulaciju i
validaciju proizvodnih procesa. Optimiziran proces zajedno s visokim proizvodnim kvalitetom u
najkradem mogudem vremenu su zahtjevi s kojima se mnoge firme suočavaju na globalnom tržištu.
Usluge 3D dizajna alata se vrše na licenciranom SolidWorks 2008 softveru, koji nudi parametarski
dizajn, vizualizaciju, simulaciju i validaciju proizvodnih procesa, uz opotrebu najmodernijih grafičkih
radnih stanica na kojima rade obučeni inžinjeri. Usluge 3D Skeniranje omogudava digitalizaciju
fizičkih objekata. Digitalizirani podaci se koriste za CAD modeliranje i korekcije objekata i izradu
prototipova. Usluge digitalizacije se vrše na najsavremenijem ZCorporation ZScannerR 700 skeneru.
3D Štampanje jedinstvena forma koja je vezana za tehnologije izrade prototipova (rapid
prototyping). 3D štampanje kreira trodimenzionalne objekte sloj po sloj u boji i izgleda identičnog
stvarnom. 3D štampa omogudava dobijanje 3D uzorka stvarnog proizvoda. Usluge 3D štampanja se
14
15. vrše na najmodernijem Z-corporation Spectrum Z510 štampaču rezolucije od 600 x 540 dpi i
gabaritom štampanja 254 x 356 x 203 mm. Usluga izrade prototipa se obavlja u roku 24 sata. Usluge
CNC programiranje je dostupno firmama koje zahtjevaju postavljanje tačnih i optimiziranih procesa
CNC mašina prije nego što aktivira izrada alata ili mašinskih pozicija na CNC obradnim centrima.
Usluge obuhvataju detaljna podešavanja i postavki simulacija najzahtjevnijih konfiguracija višeosnih
CNC mašina kao i ispunjenja složenih zahtjeva programiranja, te dizajnu, vizualizaciji, simulaciji i
validaciji procesa koje prolaze najzahtjevnije testove prije same izrade, što omogudava firmamama
analizu i optimizaciju CNC putanje alata i validaciju CNC programa. Centar koristi licencirani
CAMWorks 2008 software koji omogudava vršenje stvarnih simulacija koji otkrivaju probleme,
koluzije i nekonzistentnosti među mašinskim komponentama, opremi i alatima. Brza obuka u
CAD/CAM sistemskim integracijama se nudi kao usluga MSP kako bi se odgovorilo na problem
ograničenog broja visoko obrazovanih stručnjaka koji imaju iskustvo u CAD/CAM tehnologijama,
uključujudi i oblasti kao što su numerička simulacija, 3D modeliranje i vizualizacija, ugradnja i
upravljanje CNC mašinama i alatima, CNC programiranje, itd.
Regionalni odbor Sektora za plastiku regije SIBiH – Pokrenut od strane Regionalne razvojne
agencije NERDA zajedno s regionalnim firmama u sektoru prerade plastike i alatničarstva s ciljem
podizanja konkurentnosti kroz CREDO projekat31.
3.5 Stanje kadrovskih potencijala, potrebe industrije za obukom
Sve je manje diplomanata na mašinskim fakultetima zbog smanjene popularnosti studija tehničkih
nauka uz dodatnu činjenicu da je stvoren skoro nepremostiv jaz između znanja dostupnih na
univerzitetima i onih potrebnih sektoru. Uzimajudi u obzir i budude inžinjere mašinstva koji planiraju
ili de uskoro postati radna snaga, broj visokoobrazovanih kadrova koji posjeduju primjenjiva
tehnološka znanja je veoma ograničen, dok s druge strane, postoji urgentna potreba za
unaprijeđenje vještina u čitavom lancu vrijednosti, od dizajna pa do finalizacije proizvoda.
Petkovid32 navodi (2008, str 20-21) ”Danas u BiH djeluje 8 državnih univerziteta (javnih) kao i veliki
broj privatnih otvorenih poslednjih 2-3 godine. Dok javni univerziteti školuju mlade za manje više
sva zanimanja i zvanja privatni univerziteti-fakulteti su uglavnom spcijalizirani za „razne“
menadžmente, ekonomiju, pravo, političke nauke, diplomatiju, javnu upravu i druge edukacije koje
u osnovi ne ne zahtjevaju labaratorijsku opremu i infrastrukturu. Sve ovo dovodi BiH iz godine u
godinu, u sve nepovoljniju situaciju kada je pokretanje starih fabrika u pitanju, a posebno kada je
u pitanju ulaganje u nove kapacitete s savremenom opremom. Dovoljno je pogledati podatke za
diplomante na UNZE33 i vidjeti totalnu disproporciju koje se ogleda u odnosu 455 diplomanata
ukupno spram 15 diplomiranih inžinjera. Dakle, procentualno samo 3% mladih opredjeljuje za
proizvodna zanimanja što ni u jednoj ekonomiji ne obezbjeđuje samoodrživost“.
Na BiH univerzitetima u područiju proizvodno tehničkih studija vedina izučavanja je koncentrisana na
širokom teoretskom znanju „o“ određenim disciplinama, a ne znanju baziranim na izgradnji
konkurentnosti „kako“ koja bi studente usmjeravala na sticanja vještina i usvajanja znanja potrebnih
tržištu rada.
95% anketiranih menadžera smatra da nema primjenjivih znanja na univerzitetima koji bi koristili
firmama. U našem uzorku anketiranih firmi, njih čak 47% nema niti jednog mašinskog inžinjera.
Menadžeri smatraju da posebnu važnost za lokalne firme predstavlja dostupnost brze i profesionalne
edukacije, posebno za uposlene u inžinjeringu i tehničkoj pripremi, a čija znanja predstavljaju ključnu
kariku osiguranja kvaliteta proizvoda i brzog odgovora na zahtjev kupca.
31
www.credo.ba
32
D.Petkovid Gdje smo kada je u pitanju razvoj tehnoloških parkova u BiH?, Centar za inovativnost i preduzetništvo Univerzitet u Zenici,
Zbornik Radova iz Preduzetništva, Juni 2008 godine.
33
Univerzitet Zenica
15
16. 47% anketiranih firmi, smatra da univerziteti i tehničke škole ne posjeduju programe edukacije
baziranih na potrebama firmi, dok 80% firmi vjeruje da iste ne odražavaju saradnju s firmam u cilju
prilagođavanja edukacije potrebama privrede.
Firme u regiji su djelimično rješile problem u pribavljanju kadrova zahvaljujudi kolapsu prijeratnih
firmi giganata u posljeratnoj privatizaciji. U posljeratnom periodu s rapidnim razvojem naprednih
tehnologija nastao je jaz u primjenenim tehnološkim znanjima koji se manifestuje u deficitu
mašinskih inžinjera, tehnologa i mašinskih tehničara s primjenjenim znanjima. Današnji kadrovi
zaposleni u privatnim firmama, imaju slab ili skoro nikakav pristup obuci. Edukacija takvih kadrova u
lokalnim firmama se tretira uglavnom kao trošak, dok su poslodavci očekuju brži povrat uloženog
kapitala.
Ništa manji problem predstavlja fluktuacija kadrova u lokalnim firmama zbog odsutnosti politika
upravljanju kadrovskim potencijalima. Rijetke su firme koje nude struktuirane karijere mladim
kadrovima. U međuvremnu, međunarodne agencije za zapošljavanje, sa svojim uredima u BiH,
pomažu odliv kadrova iz BiH kako inženjera tako tehničara proizvodnih procesa što pogoršava ionako
hronično stanje s kadrovskim resursima u BiH. Ono što firme čini posebno ranjivim, kako u regiji tako
i u cjeloj BiH, je činjenica da su često ključni-osnovni procesi u lokalnim firmama bazirani na jednom
ili dva ključna stručnjaka (inžinjeri mašinstva, tehnolozi, šefovi u proizvodnji). Kada takvi kadrovi zbog
nekog razloga napuste firme, iste se suočavaju s problemom kako pronadi adekvatnu zamjenu i
osigurati kontinuitet poslovanja.
Pritisak globalne konkurencije je sve prisutniji, posebno u sektoru dizajna i izrade komplikovanih i
kvalitetnih alata i dizajna proizvoda. Cijena sirovina i tehnologija-opreme na svjetskom tržištu
konsolidovana, što znači da se konkuretnosti bazira isključivo na stepenu primjenjenog znanja u
korištenju dostupnih tehnologija, osiguranju kvaliteta proizvoda i smanjenju troškova, a koji
isključivo zavise od znanja uposlenika. Anketirani menadžeri uglavnom ne vide problem u nabavci
opreme, nego prepoznavanju potreba i obezbjeđenju tržišta kao i razvoju kadrova koji bi proizvodnu
opremu koristili u njenom potencijalnom kapacitetu, te naglašavaju da pristup kvalitetnim
kadrovskim potencijalima. Prema mišljenju menadžera, kritična znanja za razvoj sektora su:
Istraživanje tržišta i razvoj proizvoda
Poznavanja lanca vrijednosti
Usvajanje, transfer i distribucija primjenjenih tehnoloških znanja i vještina
Brži, precizniji i bolji dizajn kompleksnijih alata
Sistem upravljanja kvalitetom
90% firmi koje su učestvovale u anketiranju nemaju definisanu politiku upravljanja ljudskim
potencijalima
53% ispitanih firmi ne posjeduje godišnji plan obuke za zaposlene
79% anketiranih ne vrši procjenu radne učinkovitosti uposlenih, dok njih 84% nema praksu
mjerenja zadovoljstva zapolenih
Imajudi u vidu važnost mašinskog inžinjeringa u sektoru prerade plastike, posebno po pitanju dizajna
i izrade alata te upravljanja proizvodnim procesima, prisutni deficit inžinjera direktno utiče na
konkurentnost firmi. U prilog ovoj konstataciji ide i podatak da čak 84% anketiranih firmi slijedi
praksu sljedbenika u industriji, što ne obezbjeđuje uslove za izgradnju konkurentnosti.
Potrebe firmi za obukom zaposlenih u sektoru
Anketiranjem firmi u sektoru identifikovali smo potrebe firmi za obukom uposlenika te utvrdili
sljedede:
90% bi započelo saradnju s institucijom koja bi bila u stanju pružiti dodatnu obuku njihovim
uposlenim.
16
17. 84% anketiranih firmi smatra da su unaprjeđenja vještine zaposlenih kao i unaprjeđenje
znanja njihovih rukovodilaca veoma bitni faktori za unaprijeđenje konkurentnosti.
42% firmi smatra da je manjak potrebnih znanja i kompetencija najveda barijera za veda
ulaganja u razvoj i poboljšanje postojedih procesa.
S toga potrebe za obukom možemo svrstati u dvije osnovne grupe:
1. Edukacija ili obuka koja se odnosi na sticanje i razvoj specijalnih vještina karakterističnih
za industrijski sektor prerade plastikei alatničarstva
2. Edukacija ili obuka koja se odnosi na sticanje i razvoj poslovnih vještina
1. Potrebe za edukacijom i obukom koja se odnosi na sticanje i razvoj specijalnih vještina
karakterističnih za industrijski sektor prerade plastike
84% menadžera firmi u našem uzorku smatra da je certificirana profesionalna
obuka najpotrebnija vrsta edukacije za rukovodioce u proizvodnji
68% anketiranih firmi smatra da su najvažnija iskustva za zaposlene u proizvodnji
ona koja su stečena negdje drugo
63% firmi u našem uzorku smatra da je obuka u sticanju znanja korištenja
CAD/CAM aplikacija veoma važna za unaprjeđenje njihove konkurentnosti
53% ispitanika misli da je obuka u oblasti dizajna alata takođe veoma važna za
unaprjeđenje njihove kokurentnosti
2. Potrebe za edukacijom i obukom koja se odnosi na sticanje i razvoj poslovnih vještina
anketiranih firmi
95% prodaja
68% marketing
63% sistem upravljanja kvaliteta
58% usluge prema kupcu
47% razvoj proizvoda
32% upravljanje ljudskim potencijalima
3.6 Stanje tehnologija, mašinske opreme i proizvodni kapaciteti
Stanje tehnologija se može posmatrati u nekoliko segmenata konkurentnosti: tehnologije materijala,
CAD/CAM/CAE tehnologije, tehnologije proizvodnih procesa (mašine) i tehnologije upravljanja
poslovnim procesima (ERP i dr. sistemi).
Tehnologije materijala - Proizvođači granulata pretvaraju petrohemikalije u granulat. Njihovi
primarni kupci su proizvođači boja, proizvođači plastičnih proizvoda i adhezija. Najvedi globalni
proizvođači granulata su međunarodne kompanije s razgranatom mrežom distributera i posrednika
po cijelom svijetu. Neke od njih su: NOVA Chemicals, BASF, Bayer,Dow Chemicals, DuPont, Royal
Group, Imperial Oil, Oxy Vinzls, Basell, Sabic, Borealis, Petromount, KoSa, AT Plastics, Estman
Chemical, itd. Proizvođači granulata su uglavnom globalne firme koje su kontinuirano fokusirane na
razvoj novih tehnologija polimera. Ove firme intezivno formiraju strateške alijanse radi razvoja novih
tehnologija a posebno s firmama koje obogaduju granulat putem dodavanja i mješanja raznih aditiva,
pigmenata, stabilizatora i plastizatora. Pokrivenost sektora distributerima granulata u BiH je
relativno dobra. U BiH ne postoji proizvođač granulata tako da je sirovinska baza u potpunosti
uvozna komponenta. Firme koje se bave uvozom su uglavnom trgovačka preduzeda i zastupnici
velikih distributera iz EU i regiona. Cijena granulata je u dirketnoj korelaciji sa cjenom sirove nafte
tako da se cjena formira na globalnom tržištu. Firme u regiji uglavnom induvidualno nabavljaju
materijale mada se putem klasterizacije može ostvariti značajnija pregovaračka pozicija u cijeni
nabave repromaterijala za preradu plastike. Pošto u BiH ne postoji proizvođač granulata, jer se isti u
cjelosti uvozi, da se zaključiti izgradnje konkurentske pozicije sektora nije moguda u segmentu
17
18. proizvodnje repro-materijala. 74% menadžera koji su sudjelovali u anketi smatra da je smanjenje
cijene repromaterijala veoma važan faktor izgradnje konkuretnosti.
CAD/CAM/CAE Tehnologije - Sve su više izraženiji zahtjevi kupaca za konstrukcijom-dizajnom alata
koje se baziraju na korištenju naprednih 3D CAD/CAM/CAE tehnologija, a koje zahtjevaju
kontinuiranu obuku inžinjera i zaposlenih u tehničkoj pripremi i nabavci relativno skupih softwerskih
aplikacija koja predstavljaju značajna ulaganja. Ove programske aplikacije su krucijalne za razvoj i
dizajn proizvoda, konstrukciju i izradu alata posebno zbog činjenice da je 2D konstrukcija alata kao i
tehnička priprema potpuno izbačeni iz upotrebe i zamjenjena 3D CAD/CAM/CAE aplikacijama koje su
danas potpuno integrirane proizvodnim procesima. To je jedan od glavnih razloga zbog čega se veliki
broj alatnica u regiji i BiH sa tradicionalne konstrukcije i izrade alata preorjentisao na obradu
metalnih djelova.
Lokalne firme uglavnom koriste piratske programske aplikacije koje pri korištenju rezultiraju
problemima u vidu neupouzdanog rada, bespotrebnom trošenju resursa i gubitka brojnih beneficija.
S druge strane učenje i korištenje takvih aplikacija u lokalnim firmama se bazira na praksi učenja uz
posao a ne profesionalnoj obuci. Sve ovo navedeno, otežava pa čak i onemugudava davanje
adekvatne i konkurentne ponude na zahtjev kupca, uglavnom zbog straha od pravljenja pogrešne
procjene obima posla kod ugovaranja poslova, gdje i najmanja greška u normiranju radnog zadatka
može biti fatalna za firmu.
Iako legalizaciija softwera omoguduje dostupnost postprocesora za automatsko generisanje G-
kodova, koji su neophodni za programiranje CNC mašina i koji garantuju kvalitetnu izradu alata za
preradu plastike i drugih mašinskih pozicija, lokalne firme koristedi piratske programske aplikacije su
prisiljene da se oslanjaju na manualno generisanje kodova ili prepravci postojedih, što rezultira
pogrešakama kod programiranja radne putanje izrade alata na CNC obradnim centrima. Zbog toga se
jako često pojavljuju greške u izradi alata što lokalne firme dovodi u nepovoljan položaj da odgovore
na zahtjev kupca.
Prerađivači plastike ne posjeduju samo procesnu opremu za preradu plastike nego i alatnice za
pomaganje proizvodnim procesima. S ubrzanim napretkom u razvoju novih CAD/CAM/CAE
tehnologija, sve više dolazi do izražaja njihova integracija s opremom u proizvodnji. Takva integracija
zahtjeva obuku i značajna ulaganja kako u opremu tako i obuku kadrova kako bi se kapaciteti
obradnih centara adekvatno iskoristili. Samo jedna firma u uzorku anketiranih firmi posjeduje
licencirani CAD/CAM softwer. 68% firmi u našem uzorku smatra da su glavni faktori unaprjeđenja
njihovog razvoja upravo zahtjevi kupaca.
Tehnologije proizvodnih procesa - se uglavnom baziraju na ponudi proizvođača mašina i periferijalne
opreme za izradu alata za plastiku i opreme za preradu plastike. Oprema za preradu plastike koja
granulat pretvara u stvarne proizvode obuhvata širok spektar tehnoloških procesa od kojih su
najznačajniji: injekciono brizganje, ekstruzija, duvanje i termoformiranje. Najznačajniji proizvođači
mašina za preradu plastike su: Krauss Maffei, Engel, Bettenfeld, Stork, Arburg, Haitian dok s druge
strane postoji niz proizvođača standardnih alatnih komponenti: HASCO, Husky, Mold Masters,Alpha
Maraton, Compact Mold, Corma, Engel, Ryka Molds, Wentworth Mold and Die, MacroEngineering.
Posljednjih godina pojavio se značajan broj proizvođača alatnih komponentnih s istoka. Kako raste
potrošnja plastike tako i potražnja za opremom i alatima bilježi porast čiji se proizvođači u posljednje
vrijeme u cilju kosolidacije i očuvanja tržišnog udjela. Proizvođači opreme uglavnom dolaze iz :
Njemačke, Italije, USA, Japana, itd. Oprema za preradu plastike se smatra naprednom proizvodnom
tehnologijom34.
Oprema u firmama regije SIBiH za preradu plastike je u prosjeku stara između 5-10 godina. U
nekoliko firmi oprema je novijeg datuma te udovoljava zahtjevima svjetskog standarda. Starosna dob
34
AMT - Advanced Manufacturing Systems
18
19. mašina, prema mišljenju menadžera, nije presudan faktor u poslovanju nego znanja uposlenih koja
generišu kvalitet dizajna i izrade alata te razvoj tržišta. I pored posjeda novije opreme koja
omogudava dostizanje visoke kvalietete proizvoda i potencijalno vedu ekonomiju obima, proizvodi
lokalnih firmi su i dalje niskoakumulativni i obično neka komponenta proizvoda samih kupaca.
Jedna od najvedih dilema s kojom su suočeni prerađivači plastike je izbor optimalnih tehnologija.
Međutim taj izbor uglavnom zavisi od dobavljača, koji promoviraju mogudnosti tehnologije u svojoj
ponudi, umjesto proizvoda koji su bazirani na potrebama ili prilikama na tržištu. 68% anketrianih
firmi radi s proizvodnim kapacitetima do i ispod 75%.
53% ispitanika posjeduje opremu novijeg datuma i međusobno djele mišljenje da nabavka novih
tehnologija ne predstavlja problem nego pronalazak tržišta i njegovo zadržavanje kao i pronalasku
deficitarnih kadrova potrebnih za iskorištenje proizvodnih kapciteta i tehnologija u punom
kapacitetu. 47% firmi posjeduje mašine u proizvodnji starosne dobi između 2-5 godine dok njih 28%
posjeduje opremu s starosnom dobi između 5-10 godina. 47% ispitanika u sprovedenoj anketi smatra
da je primjena novih softvera u automatizaciji proizvodnje jedan od najvedih prioriteta.
63% firmi prati tehnološke trendove dok 74% anketirnaih menadžera smatra da je prepreka za
ulaganja u novu opremu nepovjerenje u ekonomska kretanja koja su uzrokovana recesijom. 53%
firmi smatra da novi zahtjevi kupca zahtjevaju ulaganja u novu opremu, dok njih 58% misli da je
najveda barijera za ulaganje i poboljšanje postojedih procesa nedostatak pristupa vedim strateškim
kupcima.
Tehnologije upravljanja poslovnim procesima - Tehnologije koje se odnose na informaciono
poslovne sisteme upravljanja poslovnim procesima su još na niskom nivou zbog činjenice da firme u
sektoru, prema mišljenju menadžera, nemaju kapacitete koji bi opravdali ulaganja u ERP35 softwer.
3.7 Marketing
Marketing kao poslovna funkcija u loklanim firmama i dalje ostaje relativno nerazvijen, jer se u vedini
firmi pod pojmom marketinga podrazumjeva isključivo pojam promotivnih aktivnosti. Firme u
sektoru uglavnom plasiraju svoje proizvode na domade tržište.
Značajan dio problema s kojima se firme u regiji suočavaju se odnosi na istraživanje tržišta,
osiguravanja kvalitete i prepoznavanja uloge same firme u lancu vrijednosti.
Regija SIBiH trenutno nema prepoznatljivih finalnih proizvoda u sektoru.
Firme uglavnom ne raspolažu podacima u vlastitom tržišnom udjelu što je potvrđeno i sprovedenom
anketom jer 74% firmi ne raspolaže podacima o svome tržišnom udjelu , dok samo 47% anketiranih
firmi vrši neki vid analize tržišta.
Barijere na koje firme nailaze u polju marketinga su uglavnom evidentne u polju dokazivanja
kvaliteta tj. neispunjavanja međunarodnih standarda, što u startu onemogudava izvoz na EU i druga
tržišta. Vedina firmi ne posjeduje čak ni nacrt marketing plana, dok samo 47% anketiranih firmi
posjeduje godišnji poslovni plan.
Zbog odstutnosti analze tržišta i poslovnog planiranja, firme nisu u mogudnosti da ocjenu svoje
vlastite izvozne kapacitete, pa zbog toga uglavnom na izvoz ne gledaju kao tržišnu priliku. U prilog
tome ide i podatak da 84% anketiranih firmi ostvaruje manje od 30% prihoda od izvoza. S druge
35
Enterpise Resource Planning
19
20. strane 37% firmi ne posjeduje informacije o broju svojih konkurenata dok njih 47% smatra da se
njihovi ključni konkurenti nalaze u krugu od 50km.
58% anketiranih menadžera ne posjeduje instrumente upravljanja odnosima s kupcem jer su
uglavnom skoncentrisani na nekoliko njih, dok 21% ispitanika ne raspolaže podacima o tačnom broju
svojih klijenata. U prosjeku, po jednoj firmi, 43% prihoda prema anketiranim firmama se generiše od
jednog ključnog kupca što predstavlja značajan rizik za poslovanje firmi u sektoru.
S druge strane, saradnja između firmi kada je u pitanju zatvaranje kompletne ponude na zahtjev
kupca je nedovoljna. 84% anketiranih menadžera smatra da je sposobnost brzog odgovora na
zahtjev kupca veoma važan faktor za izgradnju konkurentnosti. 100% firmi u uzorku anketiranih firmi
smatra da je upravljanje kvalitetom veoma važan faktor izgradnje konkurentnosti.
Firme u regijii su uglavnom koncentrisane na domade tržište snabdjevajudi industrije:
Prehrembene industrije (ambalaža za pakovanje, ambalaža za robu široke potrošnje,
ambalaža za medije CD-DVD , folije, PET ambalaža i PET pretforme)
Građevinarstva (plastične cijevi za kanalisanje instalacija, cjevi za vodu, zaštitine cijevi,
drenažne cijevi, razvodne kutije, kutne lajsne, stiroporni paneli te plastične pozicije koje se
koriste i instalacijama telekomunikacija)
Tekstilne industrije (plastične vješalice)
Proizvodnje namještaja (različite plastične djelove/pozicije)
Izrade alata za injekciono jendokomponenetno brizganje
53% anketiranih firmi ne istražuju tržište, niti definišu ponudu svoga proizvodnog spleta baziranog na
identifikaciji potreba kupca, dok samo 26% anketiranih firmi smatra da je unaprjeđenje dizajna
njihovih proizvoda važan faktor za konkurentnost. 58% smatra da je formiranje cijena njihovih
poroizvoda limitirano pritiskom konkurencije.
Proizvodi lokalnih firmi su uglavnom niskoakumulativni i baziraju se na repliciranju ved postojedih
proizvoda s niskim stepenom inovacija, jer čak 90% firmi nije razvilo niti jednu inovaciju ili patent u
posljednjih 5 godina.
26% firmi u uzorku posjeduje ISO 9001-2000 standard upravljanja kvalitetom dok njih samo 21%
smatra da je provođenje međunarodne certifikacije i dobivanja CE znaka važan faktor za izgradnju
konkuretnosti.
3.8 Upravljanje kvalitetom
Upravljanje kvalitetom predstavlja osiguranje kvalieteta proizvoda putem uvođenja međunarodnih
standarda kvalitete koji se dokazuju posjedovanjem međunarodno priznatih certifikatima. Iako je
bazni standard ISO 9001-2000 osnov za dokazivanje kvalitete, još uvjek vedi broj firmi taj standard
nije implementiralo. Razlozi odlaganja certifikacije su razni, od cijene i kompleksnosti procesa
certifikacije pa do afirmacije uposlenih da implementiraju standarde kvalitete. 74% firmi u uzorku od
19, ne posjeduje ISO 9001-2000 standard upravljanja kvalitetom.
U firmama u regiji je evidentan je nedostatak razumjevanja o važnosti izgradnje konkurentne
prednosti s međunarodno certificiranim proizvodima. S druge strane plasiranje proizvoda na tržište
EU je uslovljeno ispunjenjem minimalnih sigurnosnih zahtjeva na zaštitu života i zdravlja ljudi i
okoliša. Vedina proizvoda, koji se prodaju u EU, moraju prema EU direktivama biti vidljivo označen CE
znakom kojim se dokazuje da je proizvod uspješno prošao proceduru usklađenosti za zahtjevima te
navedenim direktivama i propisanim normama. Proizvod CE znakom označava isključivo proizvođač.
Ako proizvođač nije iz zemlje članice EU onda njegov zastupnik preuzima obavezu označavanja. CE
znak je namjenjen isključivo institucijama koje nadziru tržište EU, i CE znak ne zamjenjuje druge
20
21. znakove i nije usmjeren prema korisniku. Samo 21% firmi koje su sudjelovale u anketi smatra
sprovođenje međunarodne CE certifikacije veoma važnim.
S druge strane izazovi za industriju se namedu u novoj EU regulativi REACH36 (Evropska uredba EC
1907/2006) kojom se propisuje registracija, evaluacija i autorizacija kemikalija, a stupila je na snagu u
junu 2007.godine. Ciljevi REACH-a su zaštita čovjekova zdravlja i očuvanje okoline, uz istovremeno
očuvanje tržišne konkurentnosti, kao i poticanje razvoja evropske hemijske industrije. Novom
uredbom de se objediniti ili zamijeniti postojedi zakonski propisi koji se odnose na oko 30.000
kemikalija gdje su proizvodi od plastike takođe zastupljeni.
3.9 Pregled najvažnijih faktora za unaprjeđenje konkurentnosti prema mišljenju menadžera
anketiranih firmi
Faktori % firmi u uzorku
a. Unaprijeđenje kvaliteta proizvoda 100
b. Unaprijeđenje sposobnosti brzog odgovora naručiocu 84
c. Unaprijeđenje vještine zaposlenih 84
d. Unaprijeđenje znanja rukovodilaca 84
e. Smanjenje cijena repromaterijala 80
f. Unaprijeđenje ili povedanje upotrebe naprednih tehnologija 79
3.10 Pregled nekih najvažnijih opcija izgradnje konkurentnosti prema mišljenju anketiranih
menadžera
Opcije nove strategije konkurentnosti % firmi u uzorku
Poboljšanje kvalitete (novi materijali i procesi) 84
Smanjenje cijene putem smanjenja troškova uz povedanju produktivnosti 79
Poboljšanje usluga prema kupcu 63
Poboljšanje zadovoljstva kupca putem specijalizacije 47
Ulaganje u robnu marku (brand) i poslovnu komunikaciju 37
Poboljšanje dizajna 32
Smanjenje cijene kroz korištenje usluga eksternih procesa (Outsourcing
26
eksternalizacija)
3.11 Pregled potreba firmi za uslugama koje bi mogle značajno unaprijediti njihovu konkurentnost
Vrsta usluge % firmi u uzorku
Konstrukcija alata 79
Savjetovanje u upravljanju proizvodnjom 68
Savjetovanje u kontroli kvaliteta proizvoda 63
NC programiranje mašina 58
Priprema za certifikaciju kvalitete proizvoda 58
Testiranje kontrole kvaliteta proizvoda 53
36
REACH - (Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemical substances) prevod (registracija, evaluacija, autorizacija i
restrikicija hemijskih supstanci)
21
22. 3.12 SWOT analiza sektora prerade plastike u regiji SIBiH
SNAGE
Geografska pozicija sektora u širem regionu bivše Jugoslavije i njegova tradicija
Firme u regionu su postali primjedeni referentni centri industrije prerade plastike
Iskustvo u preradi plastike te izgrađeni stabilni odnosi s kupcima i dobavljačima
Komplementarnost među firmama
PRILIKE
Vertikalna i horzontalna integracija oko lanca vrijednosti (Klasterizacija)
Ulazak na nova tržišta
Proširenje komplementarnih proizvoda
Veliki proizvođači u automobilskoj i industriji bjele tehnike su u potrazi za dobavljačima plastičnih
komponenti. S ciljem smanjenje emisije karbon monoksida nove regulative u EU zahtjevaju od
autoindustrije da koriste što lakše komponente, gdje se plastika ved koristi kao supstitucija
metala.
Pozicioiniranje firmi putem specijalizacije u sektoru
Identifikacija strateških proizvoda regije s zatvorenim proizvodnim ciklusom
Cijena kompetentne radne snage u odnosu na EU je relativno niža
Jačanje klasterizacije i podjela troškova razvoja
SLABOSTI
Nejasna vizija i misija kako samih kompanija tako i sektora
Odsutnost opredjeljenja lokalnih firmi da prepoznaju vlastitu poziciju u lancu vrijednosti
Firme u regionu su neefikasne s niskom produktivnošdu zbog zastarjele radne prakse koju koriste
Nedostatak izgradnje ključnih kompetencija i specijalizacije u firmama uz manjak sistemske obuke
uposlenih firmi u sektoru
Percepcija o izgradnji konkuretnosti kroz pojam „Jeftina radna snaga“
Proizvodi firmi nisu bazirani na razvoju nego na kopiranju proizvoda (Tendencija ”Sljedljivosti u
industriji” propradena niskom stopom inovacija)
Deficit tehničara s primjenjivim znanjima.
Deficit stručnjaka koji su u stanju da koriste primjenjene CAD/CAM/CAE tehnologije (Trenutni
nivo primjene je daleko ispod međunarodnih standarda)
U regiji ne postoji referentni centar za pružanje tehničke asistencije firmama
Nedovoljni kapciteti lokalnih firmi da odgovore na zahtjeve velikih kupaca
Lokalne firme percipiraju konkurenciju uglavnom na domadem tržištu
Tendencija vlasnika firmi da maksimiziraju profitabilnost na niskim nivoima investiranja uz
očekivanja brzog povrata na investicije
Otežan pristup kapitalu zbog prirode sektora koji je rizičan zbog sporijeg povrata na investiciju i
dužeg proizvodnog ciklusa
Odsutnost politike upravljanja ljudskim potencijalima u firmama
Industrijski sektor regije nije pozicioniran s prepoznatljivim proizvodima na tržištu
Firme nemaju praksu istraživanja tržišta
Tehnološka i kadrovska ranjivost firmi
Pitanje menadžerske sukcesije u firmama
PRIJETNJE
Nepovoljna politička situacija
Pad rejtinga BiH kao poslovnog okruženja
22
23. Nepostojanje razvojnih fondova na nivou države koji bi stimulirali rast visokoakumulativnih
procesnih industrija (Pojavljuju se samo u povremenim projektima koje finansiraju međunarodne
organizacije)
Nema razvojne politike na višim nivoima vlasti (državnim, entitetskim i kantonalnim) propradenih
akcionim planom
Prisustvo stranih agencija za zapošljavanje koje potpomažu odliv kadrova (mozgova)
Nepovoljne demografske promjene
Imobilnost radne snage
SWOT analiza pokazuje da je sektor industrije prerade plastike veoma izložen slabostima i
prijetnjama iz vanjskog okruženja. Primjetno je da bi slabosti sektora trebalo usmjeriti na izgradnju
snaga i eksplataciji tržišnih prilika putem sektorskoj specijalizaciji koja je uslovljena odlučnosti firmi
da se fokusiraju i pozicioniraju u lanac vrijednosti isključivo s razvojem kadrovskih kapaciteta i
primjenjivih znanja. Sektor bi u tom slučaju identifikovao djelatnosti gdje može razviti specijalnu
stručnost, koja de sektoru obezbjediti uslove za sticanje kokurentske prednosti nad tržišnim
segmentima, dok bi s druge strane firme putem klasterizacije smanjile troškove poslovanje.
23
24. POGLAVLJE IV
ANALIZA RASKORAKA (GAP ANALIZA) I POTREBNE INETRVENCIJE
Misija CREDO projekta je usmjerena ka identifikaciji problema i selekciji instrumenta za dostizanje
odbranih ciljeva u sektoru prerade plastike u regiji SIBiH, s ciljem stvaranja uslova za podizanje
konkuretnosti. U projektnom zadatku CREDO projekta predviđena je analiza raskoraka između
ciljanog stanja sektora u usporedbi sa trenutnim stanjem u kome se sektor nalazi. Analiza je bazirana
na nizu dokumenata i izvora informacija relevantnih za sektor od kojih su sljededi odabrani kao
najznačajniji:
Razgovori s menadžemntom kompanija u sektoru prerade plastike i alata u regiji SIBiH
Rezultati sprovedene ankete
Podaci iz raznih analiza globalne industrije prerade plastike i alatničarstva
Studijska posjeta Regionalnog odbora za preradu plastike Sloveniji i razgovorima kroz
sastanke s: Alatnicom Gorenje d.o.o., Centar za razvoj alatničarstva Slovenije TECOS, Klasteru
plastičara u Sloveniji
Sastanci regionalnog odbora za plastiku
Konsultacije s ma[inskim inžinjerima zaposlenim u lokalnim firmama u sektoru
Tabela koja slijedi nudi pregled između željenog i trenutnog stanja i skupa intervencija koje su
potrebne da bi došlo do željenog stanja u periodu od 3-5 godina. Identifikovano je 8 tačaka
potencijalnih poboljšanja sektora i mjera prevazilaženja raskoraka.
Potrebne aktivnosti za prevazilaženje
Raskoraci Ciljano stanje sektora Opis trenutnog stanja
raskoraka
Jasna razvojna Ne postoji -Potrebno usmjeriti aktivnosti regionalnog odbora
strategija sektora za plastiku SI BiH ka identifikaciji misije, vizije i izradi
RASKORAK 1
industrije prerade nacrta strategije sektora u roku od jedne godine.
plastike u regiji SIBiH, -Izraditi dokument tehnološke mape puta za sektor.
jasna misija i vizija i
izrađen dokumenat
tehnološke mapa puta
Uspostavljen referentni -Ograničene aktivnosti su zabilježene u -Ojačati Klaster plastičara i alatničara te preuzeti
centar za industriju djelovanju Klastera plastičara i dobre radne prakse Klastera plastičara Slovenije s
plastike koji de firmama alatničara kroz inicijativu osnivanja posebnim naglaskom na izgradnju mreže
RASKORAK 2
u sektoru pomodi kod MTTC Centra za savremene profesionalaca u tehničkim oblastima i inžinjera
odabira tehnologija, tehnologije, no potrebna je dodatna sposobnih da pruže usluge i tehničke asistencije
tehnoloških postupaka i izgradnja kapaciteta u oblasti firmama.
rješavanja problema u infrastrukture, primjenjenih znanja i
proizvodnji. dodatnog umrežavanja firmi na
međusektorskom nivou
Izgrađeni kapaciteti -Klaster plastičara i alatničara je u -Strateško umrežavanje firmi putem specijalizacije
Klastera plastičara i funkciji uz neznatan broj slučajeva -Potrebnio indentifikovati proizvode čiji ciklus može
alatničara. konkretizovane saradnje između firmi biti zatvoren u regiji kroz komplementarne
u cilju iznalaženja odgovora na zahtjev proizvode u lancu dodane vrijednosti putem
kupca i zatvaranja proizvodnog ciklusa. umrežavanja
-Samoodrživost Klastera je upitna jer je -Razvoj programa za jačanje Klastera te lobiranje i
RASKORAK 3
neporfitnog karaktera promocija njegove razvojne uloge
-Uloga klastera nije primjedena od -Jedinstvena baza podataka za sektor na nivou BiH
kreatora politika - Potreban je intezivniji stepen saradnje i
-Klaster plastičara i alatničara je u fazi umrežavanja firmi putem specijalizacije
izgradnje pilot projekta interaktivne -Identifikacija prepoznatljivih proizvoda regije u
baze podataka na principu web portala sektoru prerade plastike
industrije koji bio mogao ponuditi -Uspostava baza potenicjalnih dobavljača: sirovina,
interaktivno povezivanje učesnika u opreme i kupaca
lancu vrijednosti dobavljač-prerađivač- -Raspodjela poslova putem specijalizacije i uskog
kupac tržišnog pozicioniranja
24
25. Visok stepen -Nizak nivo primjenjenih tehnoloških znanja Obezbjediti brzu primjenjenu edukaciju putem programa
primjenjenih tehničkih i postupaka i razvoja koji je uglavnom dokvakifikacije u oblastima 3D CAD/ CAM/CAE
znanja u polju baziran na kopiranju i repliciranju proizvoda tehnologija:
iz razvijenih ekonomija
CAD/CAM/CAE
-Samo MTTC37 nudi nekoliko modula obuke OBUKA 3D DIZAJN I IZRADE ALATA
tehnologija u sektoru u polju CAD/CAM sistemskih integracija 1. Osnove 3D dizajna
plastike i alatničarstva SolidWorks –CAMWorks 2,5-3 i 5-osno 2. Napredni 3D dizajn
koja de obezbjediti glodanje s praktičnim treningom na 3-osnim 3. Osnove 3D tehničkog crtanja
dovoljan broj kadrova i 5-osnim CNC mašinama. 4. Konstrukcija sklapanja korištenjem 3D CAD
potrebnih sektoru. -Koncentracija primjenjenih znanja u tehnologija
Visok stepen tehničkih sektoru je neznatna i ograničena 5. Napredno sklapanje korištenjem 3D tehnologija
znanja mašinskih 6. Napredna obrada površina korištenjem 3D
inžinjera i uposlenih u tehnologija
tehničkoj pripremi 7. Dizajniranje Alata (kalupa) u 3D CAD
aplikacijama
8. Dizaj i izrada alata za ektsruziju
9. Dizaj alata za WPC ekstruziju (Kompositne
mješavine drveta i plastike)
10. Dizajn alata za 2K (dvokomponentno brizganje)
11. Plastična deformacija korištenjem 3D
tehnologija
12. Programiranje višeosnih CNC mašina za obradu
metala
13. CAD/CAM sistemska integracija
14. Napredna obrada površina alata i alatljika
SEMINARI
IZRADA ALATA I ALATLJIKA:
1. Proizvodnja alata i alatljika EDM tehologijom
(Electrical Discharge Machining)
RASKORAK 4
2. Primjena laserkih tehnologija u proizvodnji
alata i alatljika
3. Odabir čelika za alate i alatljike
4. Obrada tvrdih materijala
IZRADA ALATA ZA PLASTIČNU DEFORMACIJU:
1. Osnove plastične deformacije
2. Postupci i karakteristike plastične deformacije
3. Tačnost u plastičnoj deformaciji
4. Mašine u plastičnoj deformaciji
5. Primjenjene mikro tehnologije u plastičnoj
deformaciji
PROCESI PRERADE PLASTIKE
1. Tehnički zahtjevi za plastične materijale i
testiranje u procesima prerade plastike
2. Termoplastični materijali
3. Termoformiranje plastike
4. Reciklaža
5. Dizajn plastičnih djelova
6. Savijanje plastičnih djelova
7. Računarske simulacije brizganja
8. Osnovno dizajniranje alata za plastiku
9. Napredno dizajniranje alata za plastiku
10. Hladni dolivni sistemi
11. Vrudi dolivni sistemi
12. Hlađenje kalupa za plastiku
13. Sistemi vođenja, zatvaranja, izbijanja i
ozračivanja
14. Injekcione mašine i prateda oprema
15. Moderne tehnologije u obradi plastike
16. 2K (dvokomponentno brizganje)
17. Greške u injekcionom brizganju
18. Optimizacija sistema injekcionog brizganja
19. Optimizacija sistema injekcionog brizganja
20. Racionalizacija procesa injekcionog brizganja
21. Ekstruzija i duvanje plastike
37
MTTC- Machine Tool Technology Center www.mttc.ba
25
26. Korištenje hibrdnih -Firme u sektoru koriste plastični -Umrežavanje s institucijama s misijama fokusiranim
RASKORAK 5
polimernih materijala u granulat od kojeg se proizvode na razvoj: nanomaterijala, bio-materijala,
preradi plastike jednokomponentni proizvodi ili djelovi inteligentne ambalaže i dvokomponentnog
proizvoda. injekcionog brizganja
-Sektor je suočen s deficitom -Potrebna jača saradnja na nivou FP 7 programa i
eminentnih stručnjaka uspostava saradnje s razvojnim institucijama iz EU
Proizvodnja bazirana na Nizak nivo tehnoloških procesa i manje -Vertikalna integracija firmi u regionu
viskoakumulativnim tehnološki zahtjevna proizvodnja koja -Podjela troškova razvoja te uvođenje novih
proizvodima (Prelazak s je namjenjena uglavnom domadem tehnoloških procesa npr. proizvodnja na bazi 2K-
niskoakumulativnih na tržištu (prehramneba industrija, injekcionog brizganja, proizvodnja inteligentne
RASKORAK 6
proizvode s visokom građevina, namještaj) bez osiguranja ambalaže, proizvodnja proizvoda za građevinsku
dodanom vrijednošdu kvalitete proizvoda i fokusa na izvoz industriju na bazi kompozitnih materijala
-Usmjerenje na proizvode viših cjenovnih grupa
(medicina, autoindustrija, bjela tehnika, tehničke
komponente)
-Usmjerenje ka visokoakumulativnim finalnim
proizvodima
Osiguranje kvalieteta - Prema procjenama oko 70% firmi u -Podizanje svijesti menadžmenta firmi o značaju
Certifikacija kvaliteta sektoru u regiji ne posjuduje osnovni uvođenja i upravljanja sistemima kvaliteta
ISO 9001-2008, CE znak standard ISO 9001-2000 standard. Niti -Razvoj programa podrške uvuđenju standardizacije
kako bi se osigurao jedna firma u sektoru ima obezbjeđen upravljanja sistemima kvaliteta
pristup strateškim CE znak za konkretan proizvod.
kupcima na Okolinski standard ISO 14000
RASKORAK 7
međunarodnom tržištu. posjeduje samo jedna firma u sektoru.
Pojedine kompanije su ostvarile pristup
stateškim kupcima zahvaljujudi
uvođenju standarda kvalitete no to su
induvidualni slučajevi.
Firme u regiji su uglavnom
koncentrisane na domede tržište zbog
nedostatka međunarodnih priznatih
standarda kvalieteta.
Adekvatna Nedostatak organizacionih i drugih Edukacija u polju korporativnog upravljanja i
organizaciona znanja znanja u polju menadžmenta: komuniciranja
vrhovnog i srednjeg -Upravljanja kadrovskim potencijalima
RASKORAK 8
menadžmenta firmi u -Poslovnog planiranja
sektoru -Investicija
-Upravljanje rizicima
-Prodaje
-Marketinga i istraživanja tržišta
-Komunikacija
-Engleski jezik
4.1 Raskorak 1 Strategija sektora
Sektor nema strategiju, misiju niti viziju.
Skup intervencija
Potrebno izraditi nacrt sektorske strategije, te definisati viziju i misiju sektora kao i
tehnološku mapu puta s ciljem definisanja strateških usmjeranja u stvaranju konkurentne
prednosti.
4.2 Raskorak 2 Uspostava referentnih centara za industriju
U regiji su potrebni referentni centri za industriju, formirani od mreže stručnjaka iz industrije koji bi
pružali tehničku asistenciju i rješavali probleme koji se tiču tehnoloških postupaka te odabira
tehnologija posebno kod investiranja u novu opremu. Veoma često firme tragaju za proizvodnim
programom ili proizvodom za koje je potrebno odabrati optimalnu tehnologiju te optimizirati
tehnološke postupke, no pristup ovom tipu savjetodavnih usluga je otežan zbog nedostatka
stručnjaka. Izbor opreme se više bazira na ponudi same opreme nego segmentaciji tržišta i razvoja
26
27. proizvoda koji bi uticali na izbor tehnologija posebno kod proširenja proizvodnih kapaciteta i novih
investicija.
Skup intervencija
Izgraditi bazu profesionalaca i kompanija iz industrije koji su u stanju pružiti adekvatne
tehničke asistencije firmama. Ovu inicijativu je potrebno pokrenuti na međuregionalnom
nivou u BiH zbog deficita stručnog osoblja i relativno malog i podjeljenog tržišta u BiH.
4.3 Raskorak 3 Ograničen kapacitet Klastera plastičara i alatničara
Pokrenut od privatnog sektora u decembru 2007 godine, s ciljem podizanja konkurentnosti putem
povezivanja malih, srednjih, velikih preduzeda i institucija, uklanjanju prepreka u razvoju,
obezbjeđenju pristupa i premjene naprednih tehnologija, povedanju produktivnosti, smanjenja
nezaposlenosti, boljem korištenju resursa, povedanje stope inovacija, poticanje istraživačkih
projekata, poboljašanje kvalieteta radnih mjesta i stvaranja lanca dodane vrijednosti. Međutim
Klaster se i dalje suočava s preprekama koje ozbiljno naraušavaju njegovu misiju. Osnovan je kao
udruga pravnih lica te zbog važede pravne regulative ne može obavljati ekonomske aktivnosti što je u
suprotnosti s ulogom klasterskog načina djelovanja u sticanju koristi za svoje članice. Do sada,
Klaster plastičara i alatničara je uspio zadobiti pažnju jednog broja firmi u sektoru, lokalne zajednice i
NERDA regionalne razvojne agencije, dok i dalje izostaje podrška kreatora politika (na kantonalnom,
entitetskom i državnom nivou), što nije slučaj u razvijenim zemljama Zapadne Evrope, gdje je
klasterski način djelovanja dokazan kao instrumenat za izgradnju konkurentnosti u različitim
industrijama. Firme u regiji se međusobno percipiraju kao konkurenti, umjesto umreženih oko lanca
vrijednosti. Sektor nema strateškog usmjerenja pošto vedina firmi obavlja više poslovnih aktivnosti
koje su često i nevezane za sektor što slabi injihove ključne kompetencije. Klasterski način djelovanja
u regiji je još uvjek u ranoj fazi, i zahjteva viši nivo organizovanja i integracije firmi i institiucija,
horizontalnom i vertikalnom linijom, oko lanca vrijednosti. S druge strane induvidualno djelovanje
firmi ne obezbjeđuje značajnu pregovaračku poziciju industrije u regionu posebno kod nabave i
ugovaranja poslova vedeg obima.
Skup intervencija
Promovirati afirmaciju ka klasterskom načinu organizacije i daljnjeg umrežavanja, između
organizacija i instutucija u cilju izgradnje konkurentnosti industrije u regiji.
Identifikovati prepoznatljive finalne i komplementarne proizvode te inicirati međusektorsku
saradnju.
Integrisati dostupne podatake u jedinstvenu bazu podataka relevatnih za sektor po principu
dobavljač-firma-kupac koja de obezbjediti pravovremenu informaciju firmama o potrebnim
dobavljačima opreme, sirovina i potencijalnih kupaca.
4.4 Raskorak 4 Nizak stepen tehničkih znanja u polju primjenjenih CAD/CAM/CAE tehnologija
Jedan od ključnih aspekata konkurentnosti je nivo primjenjenih znanja u poljima 3D
CAD/CAM/CAE tehnologija. U sektoru je i dalje prisutan deficit kadrovskih potencijala sa
primjenjenim tehnološkim znanjima posebno u dizajnu i izradi alata putem korištenja
naprednih tehnologija. Poseban problem je nepopularnost studiranja mašinstva i drugih
inžinjerskih zanimanja, što rezultira jako malim brojem diplomanata i bez primjenjenih
znanja potrebnih industriji.
27