Pravo 2
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Like this? Share it with your network

Share

Pravo 2

on

  • 1,068 views

 

Statistics

Views

Total Views
1,068
Views on SlideShare
1,068
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
3
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft Word

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Pravo 2 Document Transcript

  • 1. 1. TRGOVAČKO PRAVOTrgovačko pravo je posebna grana prava, posebna pravna disciplina koja izučava sve pravne norme kojima je reguliranpredmet trgovačkog prava.Skup pravnih normi koje reguliraju osnivanje, djelovanje i prestanak trgovca i trgovačkog društva. Norme trgovačkog prava suprvenstveno nacionalne ( državne) a mogu biti i autonomne u koje se na prvom mjestu ubrajaju uzance.2. TRGOVINATrgovina je gospodarska posrednička djelatnost između potrošaća i proizvođaća.Djelatnost trgovine je kupnja i prodaja robe, te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu. Djelatnosttrgovine može obavljati fiička i pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti. Trgovina se može obavljati kaotrgovina na veliko, trgovina na malo i posredovanje trgovine.Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu3.TRGOVACTrgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnom,prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.To je osoba koja se profesionalno bavi trgovinom.4. TRGOVAČKO DRUŠTVOPravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dobitiIma tržišnu i poduzetničku orijentaciju1. javno trgovačko društvo2. komanditno društvo3. komanditno društvo na dionici4. d.d.5. d.o.o.5.VRIJEDNOSTI PAPIRIPapiri od vrijednosti su isprave o izvjesnom imovinskom pravu, najčešće o isplati određenog iznosa novca, gdje je pravo s tomispravom tijesno vezano, tako da je vršenje prava uvjetovano držanjem te isprave.(mjenice, čekovi, obveznice zajma)Dijele se na: 1. Papiri na ime ( polica osiguranja) 2. Papiri na donosioca (listić od lutrije) 3. Papiri po naredbi (mjenica) 4. Papiri na ime glase na određenu osobu i samo ta osoba može naplatiti iznos označen na papiru. Papir na donosioca može realizirati svatko tko ga ima, ovaj papir prenosi se iz ruke u ruku. Papiri od vrijednosti po naredbi glase na ime jedne određene osobe, koja je ovlaštena da svoje pravo prenosi na drugu osobu tako što će staviti na ispravu klauzulu o prijenosu.
  • 2. 6.PRAVO OSIGURANJAOsiguranje je gospodarska djelatnost u okviru koje se pruža sigurnost svima zainteresiranima čiji imovinski interesi ili tjelesniintegritet mogu biti ugroženi djelovanjem raznolikih opasnosti. Ta se zaštita ostvaruje sklapanjem ugovora o osiguranja. Pravniposlovi vezani uz osiguranje nazivaju se poslovima osiguranja. Skup pravnih normi što se odnose na gospodarsku djelatnostosiguranja nazivamo pravom osiguranja.Osigurati se mogu osobe i imovina. Pravo osiguranja nastaje zaključivanjem ugovora između osiguravajućeg društva iosiguranika. Ugovor koji se sklapa između osiguratelja i osiguranika naziva se polica osiguranja.7. BANKARSKO PRAVOBankovno pravo je pravna disciplina koja se izdvojila i individualizirala s razvojem bankovnih djelatnosti i zasebnog uređenjabanaka i bankovnih poslova propisima. Pojam se u prvom redu odnosi na poslovno bankarstvo, uključujući investicijsko, a rjeđese pod njim podrazumijeva i središnje bankarstvo odnosno pravi položaj i djelatnosti središnjih banaka. Predmet bankovnihpravnih poslova najčešće čine novac i novčane tražbine, a u njemu je jedna strana banka. Ovisno o svojstvima druge stranke iokolnostima poduzimanja pravni poslovi mogu imati građansko pravni ili trgovačko-pravni karakter.Osnivači mogu biti domaće i strane fizičke ili pravne osobe8. PROMETNO PRAVOPrometno pravo čini posebnu pravnu granu-disciplinu koja izučava sve pravne norme koje se odnose na: željeznički prijevoz(promet), cestovni promet, poštanski i telekomunikacijski promet, pomorski promet, zračni promet, cjevovodni promet ( naftovodii plinovodi), špedicija, riječni promet.Subjekti prometnog prava su pošiljatelj i primatelj ( prijevoznik i putnik) ugovori u prometnom pravu su teretni list ili tovarni list,putna karta, prtljažnica.9.PODUZETNIČKA SLOBODAPoduzetnička sloboda je temelj suvremenog trgovačkog prava i tržišta kao odrednice gospodarskog ustroja.Ustav garantira neograničenu poduzetničku slobodu trgovca, trgovačkih društava i drugih pravnih subjekata.Poduzetnička sloboda je sloboda svakog čovjeka da se pojavi na tržištu i bavi djelatnostima koje donose dobitak.Uvjeti za razvoj poduzetničke slobode: 1. Sloboda izbora 2. Stjecanja trajne imovine 3. Sloboda rada 4. Sloboda razmjene10. AUTONOMNO TRGOVAČKO PRAVOTo je pravo čime je omogućeno da svoje međusobne odnose reguliraju vrlo detaljno, čime se ostvaruje pravna sigurnost uprometu roba i usluga. Zbog stalnog razvoja privrednih trgovačkih poslova i osuvremenjavanja načina njihovog obavljanja dolazido stvaranja pravila koja u znatnoj mjeri olakšava subjektima da svoje odnose usklade sa suvremenim privrednim kretanjem.U autonomno trgovačko pravo spadaju sve pravne norme kojima subjekti trgovačkog prava poštujući heteronomne pravnenorme uređuju određene odnose samostalno kao rezultat autonomije volje ili subjekata.
  • 3. 11.UZANCEUzance predstavljaju posebnu kategoriju poslovnih običaja. Uzance su kodificirani poslovni običaji čiju je kodifikaciju izvršioovlašteni organ. Uzance mogu biti opće i posebne. Opće uzance vrijede za sva područja, a posebne vrijede samo za onu grupučije odnose posebna uzanca regulira. Važe samo ako ih ugovorene strane prihvate12.DRUŠTVO OSOBA- Društvo osoba je jedan od dva temeljna tipa trgovačkog društva. Društvo osoba osnivaju barem dvije osobe. Članovi suprvenstveno vezani svojom osobnošću i radom, a prema trećoj osobi odgovaraju solidarno cjelokupnom imovinom. Pravnusposobnost stječu upisom u trgovački registar.U društvu osoba za razliku od društva kapitala za obveze osobno su odgovorni cijelom imovinom društva, ali i vlastitomimovinom.Najpoznatiji tipovi društva osoba su:Javno trgovačko društvo, Komanditno društvo, Gospodarsko interesno udruženje.13.DRUŠTVO KAPITALADruštvo kapitala je jedan od dva temeljna tipa trgovačkog društva. Društvo kapitala utemeljuje jedna ili više fizičkih i/ili pravnihosoba na način da povezivajući ili udružujući uloge formiraju kapital. Društvo kapitala ima svoj definirani temeljni kapital. Udruštvu kapitala za razliku od društva osoba nema osobne odgovornosti članova društva/dioničara, već za obveze društvaodgovaraju do visine svojih temeljnih uloga.Najpoznatiji tipovi društva kapitala su:dioničko društvo (d.d.) i društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).14.PRAVNA OSOBNOSTPravna osobnost je mogućnost, da se stupanjem u pravni promet trgovačkog društva stječe svojstvo pravne osobe upisom utrgovački registar, a gubi ga se brisanjem iz tog registra. Trgovačko društvo ima prava i obveze.15. PODRUŽNICAPodružnica je organizacijski, ekonomski, tehničko-tehnološki i pravni dio jednog trgovačkog društva u kojem se realiziradjelatnost tog društva. Bez obzira da li se podružnica nalazi u sjedištu trgovačkog društva ili izvan sjedišta. Podružnice imajuinozemna trgovačka društva. Podružnica može biti više, a sjedište je samo jedno.16. TVRTKA TRGOVAČKOG DRUŠTVATvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovačkog društva mora sejasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u trgovački registar kod istog registarskog suda. Tvrtka se određuje izjavom oosnivanju društava ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Ona se može mijenjati na način određen izjavom oosnivanju društva ili društvenim ugovorom. Tvrtka trg.društva i sve njene promjene upisuju se u trgovački registar. Podatcisadržani u tvrtci moraju biti istiniti.17. SJEDIŠTESjedište trgovačkog društva je mjesto u kojem je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemdruštvo obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.
  • 4. Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. Ono se upisuje u trgovački registar. Trgovačko društvo može promijenitisjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.18.ZASTUPANJEOvlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbamaZakona.19. PROKURAProkura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni Zakonom. Prokuru može dati samo pravna i fizička osobakoja je trgovac u smislu Zakona. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom,odnosno statutom trgovačkoga društva. Prokura se daje u pisanom obliku.Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove kojeobavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutomtrgovačkoga društva.Prokura se ne može dati pravnoj osobi.20. TRGOVAČKA PUNOMOĆPunomoć koju trgovačko društvo daje poslovno sposobnoj fizičkoj osobi da je zastupa u pravnim poslovima na tržištu, u okviruregistrirane djelatnosti. Može se dati fizičkoj i pravnoj osobi. Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku.21. SUDSKI REGISTARSudski registar je javna knjiga u koju imaju pravo uvida svi pravni subjekti ako dokažu pravni interes. U sudski registar upisujuse trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka. Sudski registar vode sudovi. Ustroj i vođenje registra tepostupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom. Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca.Upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom. Zatrgovačko pravne subjekte najznačajniji su trgovački registri koje vode trgovački sudovi.22. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVOTrgovačko društvo u kojem se udružuju dvije ili više osoba zbog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki člandruštva odgovara vjerovnicima društva cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička i pravna osoba. Svaki odosnivača upisuje se u sudski registar.23. DIONIČKO DRUŠTVOD.D. je pravna osoba. Statut je dokument o osnivanju d.d.To je Trgovačko društvo u kojem članovi sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničari neodgovaraju za obveze društva, oni su osnivači koji usvajaju ustav, dionice i temeljni kapital glase na nominalne iznose izraženeu valuti RH. Dionice se dijele na redovne i povlaštene, a mogu glasiti na donositelja i na ime. Na glavnoj skupštini dioničariostvaruju svoja prava.24. ORGANI DIONIČKOG DRUŠTVA
  • 5. a) Glavna skupština ( čine ju svi dioničari )b) Nadzorni odbor ( ima najmanje 3 člana , a njihov je broj ovisan o vrijednosti društva, član nadzornog odbora može biti svakaposlovna fizička osoba )c) Upravni odbord) Uprava (sastoji se od jedne ili više osoba-direktora, uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost, uprava zastupadruštvo )e) Izvršni direktor25. STATUT DIONIČKOG DRUŠTVAU skladu sa zakonom uređuju se pitanja organizacije i poslovanja d.d-a. Statut donosi skupština.Sadržaj statuta čine: 1. Tvrtka društva ( ime i naziv) 2. Sjedište 3. Djelatnost 4. Pečat 5. Organi društva 6. Dionice 7. Odgovornost društva 8. Poslovna tajna 9. Prestanak društva26. GLAVNA SKUPŠTINAGlavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom dioničkog društva. Odlučuje o davanjimačlanovima uprave i nadzornog odbora. Na glavnoj skupštini mora se sastaviti zapisnik. Dioničari svoja prava ostvaruju naglavnoj skupštini. Članovi uprave i nadzornog obora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine.27. PRESTANAK D. D.-aRazlozi za prestanak jesu: 1. Istek vremena određenog u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme 2. Odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke , ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki 3. Pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u trgovački registar bio zakonit 4. Pripajanje društva drugom društvu ili spajanje s drugim društvom 5. Pravomoćna odluka suda kojom se odbija ostvarenje stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka 6. Provođenje stečajnog postupka 7. Ukidanje društvaDruštvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz trgovačkog registra na prijedlog nadležnog organaporezne uprave ili po službenoj dužnosti.28. DRUŠTVO OGRANIČENE ODGOVORNOSTIOsniva se izjavom ako je osnivač jedna osoba i državnim ugovorom ako su osnivači 2 ili više osoba.
  • 6. D.O.O. je društvo gdje jedna ili više osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnomkapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.Društvo se osniva na temelju ugovora kojeg sklapaju osnivači.Ulog u stvarima i pravima mora se izraziti novčano i unijeti odjedanput prije podnošenja prijave sudu za upis.29. PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTVAMogu se pripojiti dva ili više d.d. drugom d.d. bez postupka likvidacije. Subjekti u pripajanju su: pripojeno d.d. sa cijelomimovinom i drugi subjekt je društvo preuzimatelja. U registru se samo mijenja (povećava) kapital. Pri spajanju bez likvidacije dvaili više d.d. u jedno se osniva novo d.d. na koje prelazi cijela imovina u zamjenu za dionice novog društva.Priprema pripajanja i spajanja: uprave d.d.-a sklapaju ugovor o pripajanju. Sadržaj ugovora određen je zakonom. O ugovoruuprave moraju napisati izvješće o ugovoru o pripajanjima.Ugovor o pripajanju je pravovaljan kad o njemu donesu odluku glavne skupštine.Pripajanje se obavlja ovjerom ugovora kodjavnog bilježnika. Nakon toga se vrši upis pripajanja d.d-a, a može se pripojiti i d.o.o.30. GOSPODARSKO INTERESNA DRUŠTVATo je pravna osoba koju osnivaju više fizičkih i pravnih osoba radi poboljšanja rada i djelatnosti. Osniva se bez temeljnogkapitala. To je javno trgovačko društvo. Članovi gospodarsko interesnog udruženja jesu njegovi osnivači na temelju ugovora oosnivanju. Upisuje se u sudski registar. Osnivači članovi za obveze gospodarsko interesnih udruženja odgovaraju cjelokupnomsvojom imovinom neograničeno. Akt o osnivanju ove pravne osobe je: ugovor o osnivanju gospodarsko interesnog društva.Prestanak gospodarsko interesnog društva može biti odlukom osnivača, suda i stečajem.31. INOZEMNO TRGOVAČKO DRUŠTVOTo je društvo koje je osnovano van granica države RH i čije je sjedište u jednoj od drugih država, a osnovano je po propisimadržave. Inozemno trgovačko društvo može poslovati na području RH samo pod uvjetom da u skladu sa zakonom o trgovačkimdruštvima i drugim propisima osnuje podružnicu. Podružnicaa se mora registrirati u trgovačkom registru sa sjedištem gdje muse nalazi uprava. Osnivači inozemno trgovačkog društva mogu biti fizičke i pravne osobe.32. KAZNENA DJELA U GOSPODARSTVUKaznena djela u gospodarstvu kaznenim zakonom, zakonom o trgovačkim društvima i zakonom o kaznenoj odgovornostipravnih osoba propisano je da pravni subjekti u gospodarstvu mogu počiniti kaznena djela kao najteže oblike protupravnogponašanja.Kaznena djela mogu biti:1. davanje netočnih podataka2. netočno prikazivanje imovinskog stanja3. povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje4. krivotvorenje potvrda o polaganju dionica5. potvrda dužnosti čuvanja tajneZa kaznena djela propisane su novčane kazne ili kazne zatvora.
  • 7. 33. BANKABanka je financijska organizacija koja pruža bankovne usluge. Osnivači mogu biti domaće i strabe fizičke i pravne osobe.Banka je financijska institucija koja je od Hrvatske Narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao D. D. sasjedištem u RH. Banka se bavi prikupljanjem novčanih sredstava. Banka se ne može upisati u sudski registar prije dobivanjaodobrenja za rad Hrvatske Narodne banke. Riječ BANKA ili izvedenicu te riječi ako je ista sadržana u nazivu tvrtke, možeupisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo odobrenje za rad kao banka od HrvatskeNarodne banke.34. OBRTObrt je samostalno i trajno obavljanje gospodarske djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja seostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje 6 mjeseciunutar jedne kalendarske godine. Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar.35. OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVAMogu biti domaća i strana. Za osnivanje osiguravajućih društava potreban je kapital. Osiguravajuća društva mogu osiguravatiosobe ili imovinu. ugovori o osiguranju su police osiguranja koje mogu biti tipski ili adhezioni ugovori.36. DIONICE I DIONIČARIDionice su vrijednosni papiri. Mogu glasiti na donosioca i na ime. Dionica je nedjeljiva i ne može se izdati na iznos koji je manjiod najnižeg iznosa temeljnog kapitala.Dionica može imati:- Oznaku da je dionica i njezin iznos- Oznaku vrste i rada dionice- Tvrtku i sjedište izdavatelja dionice- Tvrtku, odnosno ime na koje glasi dionica na ime ili oznaku da glasi na donositelja- Datum izdavanja i broj dionice- Faksimil potpisa izdavatelja dionice statutom ovlaštenih osobaObveza dioničara je da na račun društva uplate iznos koji odgovara iznosu dionica, tj. veći iznos ako je ona izdana na većiiznos. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.37. NADZORNI ODBORNadzorni odbor ima najmanje tri člana. Član nadzornog odbora može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba. Članove biraglavna skupština. Imenuje se na četiri godine.38.UPRAVA
  • 8. Dioničko društvo ima Upravu koja se sastoji od jedne ili više osoba (direktora) . Članom uprave može biti svaka poslovna fizičkisposobna osoba. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Uprava zasniva društvo. Ovlast uprave da zasnivadruštvo ne može se ograničiti. Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor na vrijeme od pet godina. Upravaizvješćuje nadzorni odbor o svom radu. Posebno se propisuje dužnost uprave u slučaju gubitka prezaduženja ili nesposobnostiza plaćanje. Članovi društva rade po dužnoj pozornosti i odgovornosti. Propisi za članove vrijede i za zamjenike.39. STEČAJSkup pravnih radnji koje poduzima sud nad dužnikom koji je zapao u teško financijsko stanje zbog kojega više ne može trajnijeobnavljati sredstva niti može osigurati ostvarivanje ustavom zajamčenih prava radnika.Imamo dvije vrste stečaja: 1. Stečaj u materijalnom smislu 2. Stečaj u formalnom smisluStečaj u materijalnom smislu nastaje kad dužnik nije više u stanju ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima zbogprezaduženosti.Stečaj u formalnom smislu je postupak koji provodi sud u skladu sa zakonom. Provedbom i okončanjem stečaja prestajetrgovačko društvo.40. STEČAJNI PLANMože se provesti tijekom stečajnog postupka, osobito radi održavanja njegove djelatnosti (izlazak iz krize). Stečajni dužnikmože biti pravna osoba ili trgovac pojedinac. Stečaj se ne može provesti nad jedinicom lokalne samouprave, niti nad državomRH, nad fondovima koji se formiraju iz proračuna.Stečajni razlozi:- Nesposobnost za plaćanje- Prezaduženost41. STEČAJNI RAZLOZI- Nesposobnost za plaćanje- PrezaduženostSmatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako je u razdoblju od 30 dana neprekidno obustavio svoja plaćanja.42. TIJELA STEĆAJNOG POSTUPKA 1. Stečajno vijeće 2. Stečajni sud 3. Stečajni dužnik 4. Stečajni sudac – glavno i opće nadležno tijelo stečajnog postupka. Odlučuje o pokretanju postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnog razloga i provodi taj postupak. 5. Stečajni upravitelj – tijelo stečajnog postupka koje pod nadzorom stečajnog sudca te odbora i skupštine vjerovnika obavlja poslove tijela dužnika pravne osobe odnosno dužnika pojedinca. On prikuplja i unovačuje imovinu koja ulazi u stečajnu masu, priprema i provodi namirenje vjerovnika, a po potrebi izrađuje stečajni plan i nadzire njegovo ispunjenje.
  • 9. 6. Stečajni vjerovnici – su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju neku imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu. Stečajni vjerovnici se prema svojima tražbinama razvrstavaju u isplatne redove43. STEČAJNA MASATo je cjelokupna imovina stečajnog dužnika, čini je imovina koju je on imao u vrijeme otvaranja stečajnog postupka te imovinekoju on stekne tijekom stečajnog postupka. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, namirenju tražbinavjerovnika stečajnog dužnika te namirenju tražbina čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.44. DJELATNOSTI TRGOVAČKOG DRUŠTVATrgovačko društvo nema samo jednu djelatnost u tom smislu da bi sve ostale morale biti sporedne, nego su sve djelatnostiupisane u sudski registar. Sporednim djelatnostima nazivamo sve one koje služe za ostvarenje glavnih djelatnosti, a obavljajuse u manjem opsegu od glavnih djelatnosti i nisu upisane u sudski registar.Svaka djelatnost može biti glavna ili sporedna ovisno o odnosu sa ostalima djelatnostima društva. Djelatnost je ono čime setrgovačko društvo bavi u svom poslovanju.45. ZADRUGEZadruge su pravne osobe - gospodarsko pravni subjekti koje nastaju tako da dobrovoljno građani zadrugari osnivaju taj oblikpravne osobe kako bi zajedničkim poslovanjem na načelu uzajamne pomoć unaprjeđivali i štitili svoj gospodarski i drugiprofesionalni interes. Novi zakon o zadrugama propisuje da zadrugu može osnovati fizička ili pravna osoba. Svaka djelatnostmože biti predmet poslovanja zadruge kao i a Trgovačko društvo važno je da zadrugari posluju zajednički i na načelu uzajamnepomoći.Zadruga se osniva osnivačkim aktom à statut ili pravila sa istim podatcima koji su potrebni za upis u sudski registar kao i zaTrgovačko društvo.46.TRGOVAČKI SUDOVIDio su sudbene vlasti, koji su kao specijalizirani sudovi ovlašteni odlučivati u onim sporovima koji su zakonom stavljeni u njihovdjelokrug.Provode suđenja u parničnome postupku u prvome stupnju u trgovačkim sporovima, sporovima u povodu osnivanja, rada,prestanka i članstva u trgovačkim društvima, plovidbenim, zrakoplovnim i autorskim sporovima i sporovima o zaštiti i uporabiizuma, ali i u drugim sporovima.