Your SlideShare is downloading. ×
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Introducing the official SlideShare app

Stunning, full-screen experience for iPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi

54,056
views

Published on

U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Nataša Sajko održala je webinar za Hrvatski jezik. na državnoj maturi 2010./2011 Kako …

U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Nataša Sajko održala je webinar za Hrvatski jezik. na državnoj maturi 2010./2011 Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi1

Published in: Education

0 Comments
4 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
54,056
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
8
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
4
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide
  • ,
  • Transcript

    • 1. Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi? uvodno izlaganje: Nataša Sajko , profesorica mentorica Webinar, Hrvatski na državnoj maturi, ožujak, 2011.
    • 2. Kineska poslovica
      • To što ti brige poput ptica prolijeću iznad glave, to ne možeš promijeniti.
      • Ali to što grade gnijezda u tvojoj kosi, to možeš spriječiti.
    • 3. Informiranost - put do uspjeha
      • Ključ za uspjeh na bilo kojem ispitu bilo koje razine dobra je informiranost o zahtjevima i očekivanim postignućima (znanjima, vještinama, stavovima) koja mora pokazati pristupnik.
    • 4. Gdje su dostupne važne informacije?
      • Te informacije dostupne su u ispitnim katalozima i vodiču kroz ispite državne mature.
      • Njih priprema i svake godine izdaje i objavljuje Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, institucija zadužena za provođenje ispita državne mature i nacionalne ispite.
    • 5. Kad se održava ispit iz Hrvatskog jezika na Državnoj maturi?
      • ispitni sastavak/esej: 4. 4. 2011. u 9,00
      • trajanje ispita: 160 minuta
      • zadatci zatvorenog tipa: 31. 5. 2011. u 9,00
      • trajanje ispita: 80 minuta
    • 6. Ispitni katalog iz Hrvatskoga jezika u školskoj godini 2010./2011.
      • Ispitni se katalozi svake godine mijenjaju.
      • Treba proučiti važeći Ispitni katalog za državnu maturu 2010./2011.
      • U katalogu su objašnjeni:
        • područja ispitivanja, obrazovni ishodi, struktura ispita, način bodovanja i svi tipovi zadataka.
        • Obrazloženo je i kako pisati školski esej na konkretnom primjeru.
    • 7. Što se od vas očekuje u prvome dijelu ispita iz Hrvatskoga jezika (pisanju školskoga eseja) na objema razinama? Priređeno prema Vodiču kroz ispite državne mature, nakladnik: NCVVO, siječanj 2011.
    • 8. Od vas se očekuje:
      • da pokažete razumijevanje sadržaja i namjene ponuđenoga teksta
      • da možete primijeniti književnoteorijske pojmove tumačeći ponuđeni tekst
      • da možete napisati strukturirani tekst u zadanome vremenu i zadanome broju riječi (A razina 400-600, B razina 350-500 riječi)
      • da samostalno vrednujete ponuđene tekstove
      • da pišete hrvatskim standardnim jezikom, gramatički i pravopisno točno
      • da se izražavate jezgrovito, smisleno, jasno, cjelovito i stilski prikladno
      • da ste sposobni uredno i čitljivo pisati.
    • 9. Koji je tip zadatka ispitni esej?
      • Ispitni esej zadatak je otvorenog tipa ili esejski zadatak.
      • Zadatkom esejskoga tipa uz objektivno i činjenično znanje provjerava se i sposobnost kritičkoga razmišljanja, stavovi, sposobnost organizacije ideja te vještina izražavanja.
    • 10. Kakvi su to zadatci otvorenog tipa?
      • To su zadatci u kojima ne možemo očekivati jednoznačne i istovjetne odgovore na postavljeno pitanje svih pristupnika.
      • Zamka tih zadataka je što je teško predvidjeti sve odgovore.
      • Zato se opisivači za ocjenjivanje eseja dopunjavaju primjerima iz ispitnih eseja na održanome roku (konkretnom kome ste pristupili!) kako bi se postigla što veća objektivnost ocjenjivanja.
    • 11. Zašto treba na maturi iz Hrvatskog jezika pisati školski esej?
      • Zato što omogućuje :
      • provjeru znanja iz većih cjelina
      • provjeru vaše sposobnosti organizacije i integracije ideja
      • iskazivanje stavova i kritičkoga razmišljanja.
      • Zato što onemogućuje :
      • prepisivanje i pogađanje.
      • (Prema Vizek Vidović)
    • 12. Koje se vrste eseja mogu pojaviti na državnoj maturi?
      • Mogu se pojaviti tri tipa esejskog zadatka:
      • interpretativni esej
      • usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova ili pak teksta i likovnog priloga
      • raspravljački esej.
      • Svaki se zadatak sastoji od tri cjeline:
      • upute za rješavanje
      • polaznog teksta (ulomka iz književnog ili publicističkog djela)
      • smjernica za učinkovito čitanje.
    • 13. Mogu li birati ili ću dobiti samo jedan polazni tekst za pisanje eseja?
      • Možeš birati između dva ponuđena teksta.
      • Jedan od njih OBAVEZNO je polazište za pisanje INTERPRETATIVNOG eseja.
      • Drugi tekst ili tekstovi mogu biti polazište za pisanje svih vrsta eseja:
      • interpretativnog
      • raspravljačkog
      • usporedne raščlambe.
    • 14. Mogu li se na među polaznim tekstovima naći i drugi tekstovi osim onih na popisu zadane lektire?
      • Mogu.
      • Polazni tekstovi za pisanje raspravljačkog eseja mogu biti publicistički (novinski) tekstovi popraćeni potrebnim informacijama o autoru i objašnjenjem nepoznatih riječi i drugim kontekstualnim napomenama potrebnim za razumijevanje ulomka.
      • Usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova može se zadati na tekstovima koji nisu na popisu lektire (recimo dvije ili tri pjesme ili pak pjesma i likovni prilog). U tom slučaju ne traži se da pristupnik poznaje cjelokupni kontekst stvaralaštva autora.
    • 15. Hoće li se za polazni tekst pojaviti tekst iz udžbenika?
      • Ne.
      • Bit će ponuđen ulomak koji nije u udžbenicima, ali je bitan za razumijevanje djela u cjelini.
      • Može se pojaviti i neka pjesma pjesnika koji nije zastupljen školskim programom, no tada se neće provjeravati poznavanje biografije pisaca već samo primjena književnoteoretskoga znanja.
    • 16. Koje književnoteoretske pojmove mogu povezati uz zadana djela?
      • Književna teorija ili poetika dio je znanosti o književnosti koji omeđuje pojam književnosti, utvrđuje njezin nastanak, kruženje tema, uzore i utjecaje, vezu s jezikom, društvom i drugim umjetnostima, primanje (recepciju) i vrednovanje (evaluaciju) književnih djela.
      • Bitna su područja teorije književnosti i klasifikacija književnosti (književni rodovi i vrste) i versifikacija (teorija o stihovima i strofama).
    • 17. Propisana lektira za ispitni esej – osnovna razina (B razina)
      • 1. Marin Držić, Dundo Maroje
      • 2. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga
      • 3. Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
      • 4. Ante Kovačić, U registraturi
      • 5. Antun Branko Šimić, Preobraženja
    • 18. Propisana lektira za ispitni esej – viša razina (A razina)
      • Sva djela propisana za osnovnu razinu (Držić, Gundulić, Dostojevski, Kovačić, Šimić) i:
      • 1. Honor è de Balzac, Otac Goriot
      • 2. Franz Kafka, Preobražaj
      • 3. Miroslav Krleža, Baraka pet be
    • 19.
      • Marin Držić
      • rod: drama
      • vrsta: renesansna komedija erudita/ učena komedija (prema vremenu oblikovanja); komedija karaktera i intrige (prema strukturnim odnosima)
      • tema: sukob oca i sina, trijumf razuma (Pometov trijumf)
      • tip diskurza: proza i stih (narodne pjesmice)
      • uzori i utjecaji: talijanska renesansna drama, Machiavelli, Ariosto
      • vrednovanje: najvažniji hrvatski renesansni dramatičar
      • recepcija: redovito se prikazuje u hrvatskim kazalištima (Zagreb, Dubrovnik, Split, Varaždin, Rijeka) – navesti recentne primjere – istražiti internetske stranice kazališnih kuća
    • 20. 2. Ivan Gundulić
      • rod: lirsko-epska vrsta
      • vrsta: barokna religiozna poema, sinonimi: plač, suze, uzdasi
      • tema: spoznaja ljudske grešnosti i poziv na moralni život u duhu katoličke obnove
      • tip diskuza: stih -simetrični osmerci, sestina (strofa)
      • uzori i utjecaji: protureformacijske ideje, isusovci
      • vrednovanje: najvažniji hrvatski barokni pisac (pjesnik, dramatičar, pisac epa)
      • recepcija: stvara temelj hrvatskoga pjesničkoga standarda (jezik sličan današnjemu)
    • 21. 3. Fjodor Mihajlovič Dostojevski
      • rod:epika
      • vrsta: realistični socijalno-psihološki roman, roman ideja, filozofski roman, antikriminalistički roman
      • tema: umorstvo lihvarice Aljone Ivanovne i njezine sestre Lizavete i grizodušje glavnog junaka Rodiona Romanoviča Raskoljnikova
      • uzori i utjecaji: Gogolj
      • “ Svi smo mi izašli ispod Gogoljeve Kabanice”
      • tip diskuza: proza (opisivanje, pripovijedanje, iznošenje misli dijalogom i unutarnjim monologom)
      • vrednovanje: preteča modernog romana (Bahtin)
      • recepcija: oponašaju ga i suvremeni pisci (unutarnji monolog, tip modernog rastrojenog intelektualca, nemoćna i skeptična)
    • 22. 4. Ante Kovačić
      •   rod: epika
      • vrsta: društveno-psihološki roman, roman o odrastanju (Bildungsroman) Ivice Kičmanovića
      • tema: odrastanje nadarenog seoskog dječaka koji propada u gradskoj sredini zbog neprilagođenosti
      • tip diskurza: proza (opisi, pripovijedanje, iznošenje misli- unutarnji monolog)
      • uzori i utjecaji:Šenoina koncepcija: romantičnog i realističnog
      • vrednovanje:najbolji hrvatski roman 19. stoljeća
      • recepcija: prema romanu snimljena je televizijska serija čiju je režiju i scenarij potpisao Joakim Marušić, a u naslovnoj ulozi Ivice KIčmanovića pojavio se Rade Šerbedžija.
    • 23. 5. Antun Branko Šimić
      • rod: lirika
      • vrsta: misaona, duhovno-religiozna lirika
      • teme: ljubav, smrt, Bog, pjesništvo, Hercegovina, preobraženja
      • tip diskurza: slobodan stih (grafički oblikovana pjesma – pjesmoslike)
      • uzori i utjecaji: austrijski i njemački ekspresionizam, Apollinaire
      • vrednovanje: začetnik hrvatske moderne lirike
      • recepcija: Šimićevi susreti najstarija su kulturna manifestacija u Hercegovini koja traje već 45 godina
    • 24. 6. Honor è de Balzac
      • rod: epika
      • vrsta: društveno-kritički roman, roman portreta
      • tema: želja za društvenom afirmacijom, obiteljska patologija (poremećeni roditeljski odnosi), odnos provincija - velegrad, građanstvo-plemstvo
      • tip diskurza: proza (opis, pripovijedanje, dijalozi)
      • uzori i utjecaji: pozitivizam, veza s učenjem Goeffroya Saint-Hilairea (evolucija, prilagodba životinja), mimeza - oponašanje stvarnosti, ogledalo stvarnog života i odnosa
      • vrednovanje – začetnik europskog realizma
    • 25. 7. Franz Kafka
      • rod: epika
      • vrsta: ekspresionistička novela, elementi nadrelizma
      • tema: preobrazba Gregora Samse u kukca
      • tip diskurza: proza
      • utjecaji: usporedba sa slikarstvom Salvadora Dali j a (hiperrealizam tehnike/nadrealizam sadržaja), 
      • vrednovanje:utjecaj na modernu književnost raste od 50-ih godina 20.stoljeća
      • recepcija : najutjecajniji njemački pisac 20. stoljeća, nedavno je Miro Gavran, suvremeni hrvatski romanopisac i dramatičar, napisao roman Kafkin prijatelj
    • 26. 8. Miroslav Krleža
      • rod: epika
      • vrsta: ekspresionistička novela, antiratna novela, protuugarska novela
      • tema: posljednji trenutci života studenta Vidovića
      • tip diskurza: proza
      • uzori i utjecaji: sudjelovanje u I. svjetskom ratu u Galiciji, austrijska i njemačka književnost s početka 20. stoljeća, marksizam
      • vrednovanje: najsnažnija antiratna knjiga u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća
      • usporedivo s Hačekovim Dobrim vojakom Švejkom
    • 27. Književnopovijesne činjenice
      • Lokalizacija djela znači smještanje djela u nacionalnu književnost i književnu epohu, a ako je u pitanju više književnih pravaca tad i određenje književnog pravca kojemu djelo pripada.
      • Pri lokalizaciji možemo odmah i navesti temeljne karakteristike poetike (načina pisanja).
    • 28. Nacionalne književnosti i epohe
      • Držić, hrvatska renesansa, Dubrovnik, 16. stoljeće
      • Gundulić, hrvatski barok, Dubrovnik, 17. stoljeće
      • Balzac, francuski realizam, 19. stoljeće
      • Dostojevski, ruski realizam, 19. stoljeće
      • Kovačić, hrvatski realizam, 19.stoljeće
      • Šimić, hrvatska književnost od 1914. – 1929., hrvatska avangarda, pravac – ekspresionizam
      • Kafka, njemački ekspresionizam, avangarda, prva trećina 20.stoljeća
      • Krleža, hrvatska književnost od 1914. -1929., ekspresionizam i naturalizam
    • 29. Kako ću pokazati razumijevanje i namjenu teksta?
      • Uvijek pišite o zadanoj temi. Nemojte pisati općenito niti prepričavati sadržaj, već pokažite svoj osobni doživljaj djela i razmišljanja na koja vas je tekst potaknuo.
      • To ćete ostvariti:
      • pažljivim čitanjem smjernica i polaznog teksta (ulomka)
      • pripremanjem bilježaka/natuknica prema smjernicama
      • zapisivanjem svojih stavova i ideja o ponuđenoj problematici
      • povezivanjem autorovih i svojih ideja i stavova (suprotstavljanjem ili slaganjem)
      • povezivanjem ulomka sa cjelinom djela i sveukupnom problematikom (recimo je li tema ulomka ključna ili bitna za djelo u cjelini)
      • aktualizacijom problema i aktivnom promišljanjem i nuđenjem vlastitog rješenja.
    • 30. Kako to radi Michel de Montaigne?
      • Eseji, O odgoju djece (1. knjiga, ulomak iz 26. eseja)
    • 31. Teza
      • – općeprihvaćen način odgoja djece
      • “Neprestano nam se pune uši kao da se lijevkom toči u bačvu, a nama je samo ponavljati što je rečeno. “
    • 32. Antiteza
      • vlastiti stav koji se protivi općeprihvaćenom mišljenju
      • “ Htio bih da taj novi uodgojitelj to ispravi i da na samom početku, već prema mogućnostima duha koji je dobio u ruke, počne stavljati ga pred izbor, dajući mu da sve iskuša, izabere i sam odluči, ponekad mu probijajući put, a ponekad puštajući da ga sam prokrči. (vlastiti stav istaknut je korištenjem prvog lica – htio bih)
    • 33. Agumentacija
      • navođenje razloga zašto treba djeci dopustiti da iznose svoje mišljenje i potkrepljivanje tog stava mišljenjima i djelovanjem autoriteta (Sokrata i Archesilasa
      • “ Sokrat, a kasnije Archesilas tražili su da najprije govore sama djeca, a zatim su govorili oni.”
    • 34. Sinteza
      • Montaigne vlastiti stav poantira citatom mudre rečenice Ciceronove i to na latinskome. (mudre su izreke korisne ako ih znamo upotrijebiti na pravome mjestu).
      • „ Obest plerumque iis qui discere volunt auctoritas eorum qui docent“ (Oni koji žele učiti najčešće ometa autoritet onih koji kažu da ih poučavaju. (Ciceron)
    • 35. Plan eseja (prema Bekić-Vejzović)
      • analizirati temu
      • propitati temu
        •  
      • odabrati probleme strukturirati problematiku
      • prisjetiti se specifičnoga znanja
      • sastaviti plan eseja
      • sastaviti detaljnu razradu
      •  
      • sastaviti zaključak sastaviti uvod
      • pozorno pročitati esej i ispraviti pogreške
      • prepisati
    • 36. Treba li slijediti smjernice?
      • Pažljivim proučavanjem zadataka s dosadašnjih nacionalnih ispita i mature mogli ste uočiti da su smjernice organizirane u manje cjeline.
      • Te cjeline sugeriraju nacrt eseja: uvod, razradu i zaključak.
      • Dobro je slijediti smjernice, iako imate potpunu slobodu zamijeniti redoslijed pojedinih pitanja prema logičnom slijedu vaših misli i razmatranja.
    • 37. Je li dovoljno napisati odgovore na smjernice?
      • Odgovori na smjernice nisu smislen, jezgrovit i logično povezan tekst.
      • Odgovore na smjernice treba preoblikovati u vezani tekst korištenjem konektora i modifikatora poput: prema tome, međutim, jedino, štoviše, a, i, ali, ili, naprotiv, nasuprot tome, za razliku od toga, zato, s tom namjrom, s takvim ciljem, u tu svrhu, u tome slučaju, unatoč tomu, ipak, svajedno, prema tome, dakle, sve u svemu, jednom riječju ( više o konektorima u Silić-Pranjkovićevoj Gramatici).
      • Esej mora dati vašu osobnu reakciju na zadanu temu/problematiku.
      • U eseju morate i samostalno procijeniti sadržaje/probleme koji su vam zadani.
    • 38. Kako započeti esej?
      • Majda Bekić-Vejzović sugerira da se esej započne ovako:
      • “ Charles i Emma likovi su iz romana Gospođa Bovary francuskoga realističkoga pisca Gustavea Flauberta. U ovome ulomku s početka romana opisano je buđenje Charlesovih osjećaja prema Emmi. Kao pravi realist, koji u svojem djelu želi stvoriti dojam istinitosti, Flaubert rekonstruira stvarnost opisom prostora, u ovome slučaju, eksterijera i ponašanja likova.“
      • ( Priručnik za nastavu jezičnoga izražavanja, ŠK, Zagreb, 2003 .)
    • 39. Kako strukturirati uvod?
      • Kratkim i jezgrovitim rečenicama: 1-2 rečenice.
      • U uvodu tekst je smješten u književnu epohu (realistički), nacionalnu književnost (francuski), određena je temu ulomka, ulomak je smješten u kontekst romana. Odmah zatim pokazano je razumijevanje realističke poetike navođenjem konkretnog primjera iz teksta – težnja istinitosti, opis kao tip diskurza, vrste opisa – opis vanjskog prostora, veza vanjskog i unutarnjeg opisa – duševnog raspoloženja).
      • Dakle, potrebno je povezivanje teorije s literarnom praksom, tj. tekstom.
    • 40. Koliko ulomaka treba imati razrada?
      • Razrada može imati 1 ili 2 ulomka. U razradi nije dobro razdvajati sadržajnu od jezične analize.
      • Citate treba logično povezati uz tezu i argumentaciju. Citate treba jasno naznačiti, a mogu se u tekst se uključiti na više načina – kao teza koju treba dokazati, kao argument koji potvrđuje tezu ili kao sinteza koja podupire našu tezu i argumentaciju (poput Montaignea).
      • Tijekom razrade nije dobro razdvajati sadržajnu od jezične i stilske analize (raščlambe) već treba povezivati uočeni problem, temu, motiv s načinom na koji ga je autor iznio u tekstu.
    • 41. Kako postići formu eseja?
      • Esej je književno-znanstvena vrsta.
      • To znači da je namjera znanstvena, a obrada umjetnička. (Čubrić)
      • Esejistička forma postiže se jasnim oblikovanjem svojih stavova o pročitanom tekstu i polemiziranjem sa sličnim ili različitim mišljenima.
      • Bitno obilježje eseja je i davanje novog uvida u već poznatu temu ili osvjetljavanje teme iz nove i drugačije perspektive.
    • 42. Koja pravopisna pravila moram ponoviti?
      • Obavezno ponovite pravila o:
        • pisanju zareza
        • pisanju velikog i malog slova u vlastitim imenima i pripadnika pokreta
        • pisanju riječi iz stranih jezika (imena, nazivi ulica i sl.)
        • sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi (složenice, negacija uz glagol, rastavljanje na kraju retka)
        • pisanju posvojnih pridjeva na
        • -ov, -ev i –in nastalih od vlastitih imena i posvojnih pridjeva na –ski, -ški, -čki, -ji i –i.
    • 43. Koje su najčešće gramatičke pogreške?
      • pisanje aorista (bi došla)
      • tvorba futura ( biti će, će bit)
      • pisanje infinitiva (pjevat, govorit)
      • rod imenica (materijalista, optimista)
      • prijedlozi s/sa, k/ka, kroz (za označavanje vremenskih odnosa)
      • uporaba veznika pošto u službi uzročnog veznika
      • imenička i glagolska rekcija
    • 44. Najčešće gramatičke pogreške 2
      • posvojne zamjenice umjesto povratno-posvojne zamjenice (Ja imam moju , a on njegov u torbu)
      • pisanje upitnih rečenica ( Da li si imao vremena?)
      • mjesto enklitike (Ivan Supek je došao.)
      • pleonazam ( oko dvadesetak )
      • pogrešna imenička i glagolska rekcija (nasuprot mene, lagati Martu)
    • 45. Korištena literatura
      • 1. Ispitni katalog za državnu maturu 2010./2011., Hrvatski jezik, NCVVO, Zagreb
      • 2. Majda Bekić-Vejzović (2003), Priručnik za nastavu jezičnoga izražavanja uz gimnazijske čitanke, ŠK, Zagreb
      • 3. Butina i dr., Esej na državnoj maturi, Škola likovnih umjetnosti, Split, pdf.
      • 4. Marina Čubrić(2007) ,Hrvatski jezik 4, udžbenik za 4. razred četverogodišnji strukovnih škola, ŠK, Zagreb
      • 5. Dragica Dujmović-Markusi (2007), Književni vremeplov, Profil, Zagreb
      • 6. Nives Opačić (2009), Reci mi to kratko i jasno, Novi Liber, Zagreb
      • 7. Josip Silić-Ivo Pranjković (2005), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, ŠK, Zagreb
      • 8.Davor Piskač, Kako napisati esej? Mi znamo kako! , http://a-kako-napisati-esej. hostei . com / index . php ? news & nid =7
      • 9.Nataša Sajko, Moja (m)učionica, https :// sites . google . com /site/ mojamucionica / home