Your SlideShare is downloading. ×
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi

54,756

Published on

U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Nataša Sajko održala je webinar za Hrvatski jezik. na državnoj maturi 2010./2011 Kako …

U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Nataša Sajko održala je webinar za Hrvatski jezik. na državnoj maturi 2010./2011 Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi1

Published in: Education
0 Comments
4 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
54,756
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
9
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
4
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide
  • ,
  • Transcript

    • 1. Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi? uvodno izlaganje: Nataša Sajko , profesorica mentorica Webinar, Hrvatski na državnoj maturi, ožujak, 2011.
    • 2. Kineska poslovica
      • To što ti brige poput ptica prolijeću iznad glave, to ne možeš promijeniti.
      • Ali to što grade gnijezda u tvojoj kosi, to možeš spriječiti.
    • 3. Informiranost - put do uspjeha
      • Ključ za uspjeh na bilo kojem ispitu bilo koje razine dobra je informiranost o zahtjevima i očekivanim postignućima (znanjima, vještinama, stavovima) koja mora pokazati pristupnik.
    • 4. Gdje su dostupne važne informacije?
      • Te informacije dostupne su u ispitnim katalozima i vodiču kroz ispite državne mature.
      • Njih priprema i svake godine izdaje i objavljuje Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, institucija zadužena za provođenje ispita državne mature i nacionalne ispite.
    • 5. Kad se održava ispit iz Hrvatskog jezika na Državnoj maturi?
      • ispitni sastavak/esej: 4. 4. 2011. u 9,00
      • trajanje ispita: 160 minuta
      • zadatci zatvorenog tipa: 31. 5. 2011. u 9,00
      • trajanje ispita: 80 minuta
    • 6. Ispitni katalog iz Hrvatskoga jezika u školskoj godini 2010./2011.
      • Ispitni se katalozi svake godine mijenjaju.
      • Treba proučiti važeći Ispitni katalog za državnu maturu 2010./2011.
      • U katalogu su objašnjeni:
        • područja ispitivanja, obrazovni ishodi, struktura ispita, način bodovanja i svi tipovi zadataka.
        • Obrazloženo je i kako pisati školski esej na konkretnom primjeru.
    • 7. Što se od vas očekuje u prvome dijelu ispita iz Hrvatskoga jezika (pisanju školskoga eseja) na objema razinama? Priređeno prema Vodiču kroz ispite državne mature, nakladnik: NCVVO, siječanj 2011.
    • 8. Od vas se očekuje:
      • da pokažete razumijevanje sadržaja i namjene ponuđenoga teksta
      • da možete primijeniti književnoteorijske pojmove tumačeći ponuđeni tekst
      • da možete napisati strukturirani tekst u zadanome vremenu i zadanome broju riječi (A razina 400-600, B razina 350-500 riječi)
      • da samostalno vrednujete ponuđene tekstove
      • da pišete hrvatskim standardnim jezikom, gramatički i pravopisno točno
      • da se izražavate jezgrovito, smisleno, jasno, cjelovito i stilski prikladno
      • da ste sposobni uredno i čitljivo pisati.
    • 9. Koji je tip zadatka ispitni esej?
      • Ispitni esej zadatak je otvorenog tipa ili esejski zadatak.
      • Zadatkom esejskoga tipa uz objektivno i činjenično znanje provjerava se i sposobnost kritičkoga razmišljanja, stavovi, sposobnost organizacije ideja te vještina izražavanja.
    • 10. Kakvi su to zadatci otvorenog tipa?
      • To su zadatci u kojima ne možemo očekivati jednoznačne i istovjetne odgovore na postavljeno pitanje svih pristupnika.
      • Zamka tih zadataka je što je teško predvidjeti sve odgovore.
      • Zato se opisivači za ocjenjivanje eseja dopunjavaju primjerima iz ispitnih eseja na održanome roku (konkretnom kome ste pristupili!) kako bi se postigla što veća objektivnost ocjenjivanja.
    • 11. Zašto treba na maturi iz Hrvatskog jezika pisati školski esej?
      • Zato što omogućuje :
      • provjeru znanja iz većih cjelina
      • provjeru vaše sposobnosti organizacije i integracije ideja
      • iskazivanje stavova i kritičkoga razmišljanja.
      • Zato što onemogućuje :
      • prepisivanje i pogađanje.
      • (Prema Vizek Vidović)
    • 12. Koje se vrste eseja mogu pojaviti na državnoj maturi?
      • Mogu se pojaviti tri tipa esejskog zadatka:
      • interpretativni esej
      • usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova ili pak teksta i likovnog priloga
      • raspravljački esej.
      • Svaki se zadatak sastoji od tri cjeline:
      • upute za rješavanje
      • polaznog teksta (ulomka iz književnog ili publicističkog djela)
      • smjernica za učinkovito čitanje.
    • 13. Mogu li birati ili ću dobiti samo jedan polazni tekst za pisanje eseja?
      • Možeš birati između dva ponuđena teksta.
      • Jedan od njih OBAVEZNO je polazište za pisanje INTERPRETATIVNOG eseja.
      • Drugi tekst ili tekstovi mogu biti polazište za pisanje svih vrsta eseja:
      • interpretativnog
      • raspravljačkog
      • usporedne raščlambe.
    • 14. Mogu li se na među polaznim tekstovima naći i drugi tekstovi osim onih na popisu zadane lektire?
      • Mogu.
      • Polazni tekstovi za pisanje raspravljačkog eseja mogu biti publicistički (novinski) tekstovi popraćeni potrebnim informacijama o autoru i objašnjenjem nepoznatih riječi i drugim kontekstualnim napomenama potrebnim za razumijevanje ulomka.
      • Usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova može se zadati na tekstovima koji nisu na popisu lektire (recimo dvije ili tri pjesme ili pak pjesma i likovni prilog). U tom slučaju ne traži se da pristupnik poznaje cjelokupni kontekst stvaralaštva autora.
    • 15. Hoće li se za polazni tekst pojaviti tekst iz udžbenika?
      • Ne.
      • Bit će ponuđen ulomak koji nije u udžbenicima, ali je bitan za razumijevanje djela u cjelini.
      • Može se pojaviti i neka pjesma pjesnika koji nije zastupljen školskim programom, no tada se neće provjeravati poznavanje biografije pisaca već samo primjena književnoteoretskoga znanja.
    • 16. Koje književnoteoretske pojmove mogu povezati uz zadana djela?
      • Književna teorija ili poetika dio je znanosti o književnosti koji omeđuje pojam književnosti, utvrđuje njezin nastanak, kruženje tema, uzore i utjecaje, vezu s jezikom, društvom i drugim umjetnostima, primanje (recepciju) i vrednovanje (evaluaciju) književnih djela.
      • Bitna su područja teorije književnosti i klasifikacija književnosti (književni rodovi i vrste) i versifikacija (teorija o stihovima i strofama).
    • 17. Propisana lektira za ispitni esej – osnovna razina (B razina)
      • 1. Marin Držić, Dundo Maroje
      • 2. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga
      • 3. Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
      • 4. Ante Kovačić, U registraturi
      • 5. Antun Branko Šimić, Preobraženja
    • 18. Propisana lektira za ispitni esej – viša razina (A razina)
      • Sva djela propisana za osnovnu razinu (Držić, Gundulić, Dostojevski, Kovačić, Šimić) i:
      • 1. Honor è de Balzac, Otac Goriot
      • 2. Franz Kafka, Preobražaj
      • 3. Miroslav Krleža, Baraka pet be
    • 19.
      • Marin Držić
      • rod: drama
      • vrsta: renesansna komedija erudita/ učena komedija (prema vremenu oblikovanja); komedija karaktera i intrige (prema strukturnim odnosima)
      • tema: sukob oca i sina, trijumf razuma (Pometov trijumf)
      • tip diskurza: proza i stih (narodne pjesmice)
      • uzori i utjecaji: talijanska renesansna drama, Machiavelli, Ariosto
      • vrednovanje: najvažniji hrvatski renesansni dramatičar
      • recepcija: redovito se prikazuje u hrvatskim kazalištima (Zagreb, Dubrovnik, Split, Varaždin, Rijeka) – navesti recentne primjere – istražiti internetske stranice kazališnih kuća
    • 20. 2. Ivan Gundulić
      • rod: lirsko-epska vrsta
      • vrsta: barokna religiozna poema, sinonimi: plač, suze, uzdasi
      • tema: spoznaja ljudske grešnosti i poziv na moralni život u duhu katoličke obnove
      • tip diskuza: stih -simetrični osmerci, sestina (strofa)
      • uzori i utjecaji: protureformacijske ideje, isusovci
      • vrednovanje: najvažniji hrvatski barokni pisac (pjesnik, dramatičar, pisac epa)
      • recepcija: stvara temelj hrvatskoga pjesničkoga standarda (jezik sličan današnjemu)
    • 21. 3. Fjodor Mihajlovič Dostojevski
      • rod:epika
      • vrsta: realistični socijalno-psihološki roman, roman ideja, filozofski roman, antikriminalistički roman
      • tema: umorstvo lihvarice Aljone Ivanovne i njezine sestre Lizavete i grizodušje glavnog junaka Rodiona Romanoviča Raskoljnikova
      • uzori i utjecaji: Gogolj
      • “ Svi smo mi izašli ispod Gogoljeve Kabanice”
      • tip diskuza: proza (opisivanje, pripovijedanje, iznošenje misli dijalogom i unutarnjim monologom)
      • vrednovanje: preteča modernog romana (Bahtin)
      • recepcija: oponašaju ga i suvremeni pisci (unutarnji monolog, tip modernog rastrojenog intelektualca, nemoćna i skeptična)
    • 22. 4. Ante Kovačić
      •   rod: epika
      • vrsta: društveno-psihološki roman, roman o odrastanju (Bildungsroman) Ivice Kičmanovića
      • tema: odrastanje nadarenog seoskog dječaka koji propada u gradskoj sredini zbog neprilagođenosti
      • tip diskurza: proza (opisi, pripovijedanje, iznošenje misli- unutarnji monolog)
      • uzori i utjecaji:Šenoina koncepcija: romantičnog i realističnog
      • vrednovanje:najbolji hrvatski roman 19. stoljeća
      • recepcija: prema romanu snimljena je televizijska serija čiju je režiju i scenarij potpisao Joakim Marušić, a u naslovnoj ulozi Ivice KIčmanovića pojavio se Rade Šerbedžija.
    • 23. 5. Antun Branko Šimić
      • rod: lirika
      • vrsta: misaona, duhovno-religiozna lirika
      • teme: ljubav, smrt, Bog, pjesništvo, Hercegovina, preobraženja
      • tip diskurza: slobodan stih (grafički oblikovana pjesma – pjesmoslike)
      • uzori i utjecaji: austrijski i njemački ekspresionizam, Apollinaire
      • vrednovanje: začetnik hrvatske moderne lirike
      • recepcija: Šimićevi susreti najstarija su kulturna manifestacija u Hercegovini koja traje već 45 godina
    • 24. 6. Honor è de Balzac
      • rod: epika
      • vrsta: društveno-kritički roman, roman portreta
      • tema: želja za društvenom afirmacijom, obiteljska patologija (poremećeni roditeljski odnosi), odnos provincija - velegrad, građanstvo-plemstvo
      • tip diskurza: proza (opis, pripovijedanje, dijalozi)
      • uzori i utjecaji: pozitivizam, veza s učenjem Goeffroya Saint-Hilairea (evolucija, prilagodba životinja), mimeza - oponašanje stvarnosti, ogledalo stvarnog života i odnosa
      • vrednovanje – začetnik europskog realizma
    • 25. 7. Franz Kafka
      • rod: epika
      • vrsta: ekspresionistička novela, elementi nadrelizma
      • tema: preobrazba Gregora Samse u kukca
      • tip diskurza: proza
      • utjecaji: usporedba sa slikarstvom Salvadora Dali j a (hiperrealizam tehnike/nadrealizam sadržaja), 
      • vrednovanje:utjecaj na modernu književnost raste od 50-ih godina 20.stoljeća
      • recepcija : najutjecajniji njemački pisac 20. stoljeća, nedavno je Miro Gavran, suvremeni hrvatski romanopisac i dramatičar, napisao roman Kafkin prijatelj
    • 26. 8. Miroslav Krleža
      • rod: epika
      • vrsta: ekspresionistička novela, antiratna novela, protuugarska novela
      • tema: posljednji trenutci života studenta Vidovića
      • tip diskurza: proza
      • uzori i utjecaji: sudjelovanje u I. svjetskom ratu u Galiciji, austrijska i njemačka književnost s početka 20. stoljeća, marksizam
      • vrednovanje: najsnažnija antiratna knjiga u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća
      • usporedivo s Hačekovim Dobrim vojakom Švejkom
    • 27. Književnopovijesne činjenice
      • Lokalizacija djela znači smještanje djela u nacionalnu književnost i književnu epohu, a ako je u pitanju više književnih pravaca tad i određenje književnog pravca kojemu djelo pripada.
      • Pri lokalizaciji možemo odmah i navesti temeljne karakteristike poetike (načina pisanja).
    • 28. Nacionalne književnosti i epohe
      • Držić, hrvatska renesansa, Dubrovnik, 16. stoljeće
      • Gundulić, hrvatski barok, Dubrovnik, 17. stoljeće
      • Balzac, francuski realizam, 19. stoljeće
      • Dostojevski, ruski realizam, 19. stoljeće
      • Kovačić, hrvatski realizam, 19.stoljeće
      • Šimić, hrvatska književnost od 1914. – 1929., hrvatska avangarda, pravac – ekspresionizam
      • Kafka, njemački ekspresionizam, avangarda, prva trećina 20.stoljeća
      • Krleža, hrvatska književnost od 1914. -1929., ekspresionizam i naturalizam
    • 29. Kako ću pokazati razumijevanje i namjenu teksta?
      • Uvijek pišite o zadanoj temi. Nemojte pisati općenito niti prepričavati sadržaj, već pokažite svoj osobni doživljaj djela i razmišljanja na koja vas je tekst potaknuo.
      • To ćete ostvariti:
      • pažljivim čitanjem smjernica i polaznog teksta (ulomka)
      • pripremanjem bilježaka/natuknica prema smjernicama
      • zapisivanjem svojih stavova i ideja o ponuđenoj problematici
      • povezivanjem autorovih i svojih ideja i stavova (suprotstavljanjem ili slaganjem)
      • povezivanjem ulomka sa cjelinom djela i sveukupnom problematikom (recimo je li tema ulomka ključna ili bitna za djelo u cjelini)
      • aktualizacijom problema i aktivnom promišljanjem i nuđenjem vlastitog rješenja.
    • 30. Kako to radi Michel de Montaigne?
      • Eseji, O odgoju djece (1. knjiga, ulomak iz 26. eseja)
    • 31. Teza
      • – općeprihvaćen način odgoja djece
      • “Neprestano nam se pune uši kao da se lijevkom toči u bačvu, a nama je samo ponavljati što je rečeno. “
    • 32. Antiteza
      • vlastiti stav koji se protivi općeprihvaćenom mišljenju
      • “ Htio bih da taj novi uodgojitelj to ispravi i da na samom početku, već prema mogućnostima duha koji je dobio u ruke, počne stavljati ga pred izbor, dajući mu da sve iskuša, izabere i sam odluči, ponekad mu probijajući put, a ponekad puštajući da ga sam prokrči. (vlastiti stav istaknut je korištenjem prvog lica – htio bih)
    • 33. Agumentacija
      • navođenje razloga zašto treba djeci dopustiti da iznose svoje mišljenje i potkrepljivanje tog stava mišljenjima i djelovanjem autoriteta (Sokrata i Archesilasa
      • “ Sokrat, a kasnije Archesilas tražili su da najprije govore sama djeca, a zatim su govorili oni.”
    • 34. Sinteza
      • Montaigne vlastiti stav poantira citatom mudre rečenice Ciceronove i to na latinskome. (mudre su izreke korisne ako ih znamo upotrijebiti na pravome mjestu).
      • „ Obest plerumque iis qui discere volunt auctoritas eorum qui docent“ (Oni koji žele učiti najčešće ometa autoritet onih koji kažu da ih poučavaju. (Ciceron)
    • 35. Plan eseja (prema Bekić-Vejzović)
      • analizirati temu
      • propitati temu
        •  
      • odabrati probleme strukturirati problematiku
      • prisjetiti se specifičnoga znanja
      • sastaviti plan eseja
      • sastaviti detaljnu razradu
      •  
      • sastaviti zaključak sastaviti uvod
      • pozorno pročitati esej i ispraviti pogreške
      • prepisati
    • 36. Treba li slijediti smjernice?
      • Pažljivim proučavanjem zadataka s dosadašnjih nacionalnih ispita i mature mogli ste uočiti da su smjernice organizirane u manje cjeline.
      • Te cjeline sugeriraju nacrt eseja: uvod, razradu i zaključak.
      • Dobro je slijediti smjernice, iako imate potpunu slobodu zamijeniti redoslijed pojedinih pitanja prema logičnom slijedu vaših misli i razmatranja.
    • 37. Je li dovoljno napisati odgovore na smjernice?
      • Odgovori na smjernice nisu smislen, jezgrovit i logično povezan tekst.
      • Odgovore na smjernice treba preoblikovati u vezani tekst korištenjem konektora i modifikatora poput: prema tome, međutim, jedino, štoviše, a, i, ali, ili, naprotiv, nasuprot tome, za razliku od toga, zato, s tom namjrom, s takvim ciljem, u tu svrhu, u tome slučaju, unatoč tomu, ipak, svajedno, prema tome, dakle, sve u svemu, jednom riječju ( više o konektorima u Silić-Pranjkovićevoj Gramatici).
      • Esej mora dati vašu osobnu reakciju na zadanu temu/problematiku.
      • U eseju morate i samostalno procijeniti sadržaje/probleme koji su vam zadani.
    • 38. Kako započeti esej?
      • Majda Bekić-Vejzović sugerira da se esej započne ovako:
      • “ Charles i Emma likovi su iz romana Gospođa Bovary francuskoga realističkoga pisca Gustavea Flauberta. U ovome ulomku s početka romana opisano je buđenje Charlesovih osjećaja prema Emmi. Kao pravi realist, koji u svojem djelu želi stvoriti dojam istinitosti, Flaubert rekonstruira stvarnost opisom prostora, u ovome slučaju, eksterijera i ponašanja likova.“
      • ( Priručnik za nastavu jezičnoga izražavanja, ŠK, Zagreb, 2003 .)
    • 39. Kako strukturirati uvod?
      • Kratkim i jezgrovitim rečenicama: 1-2 rečenice.
      • U uvodu tekst je smješten u književnu epohu (realistički), nacionalnu književnost (francuski), određena je temu ulomka, ulomak je smješten u kontekst romana. Odmah zatim pokazano je razumijevanje realističke poetike navođenjem konkretnog primjera iz teksta – težnja istinitosti, opis kao tip diskurza, vrste opisa – opis vanjskog prostora, veza vanjskog i unutarnjeg opisa – duševnog raspoloženja).
      • Dakle, potrebno je povezivanje teorije s literarnom praksom, tj. tekstom.
    • 40. Koliko ulomaka treba imati razrada?
      • Razrada može imati 1 ili 2 ulomka. U razradi nije dobro razdvajati sadržajnu od jezične analize.
      • Citate treba logično povezati uz tezu i argumentaciju. Citate treba jasno naznačiti, a mogu se u tekst se uključiti na više načina – kao teza koju treba dokazati, kao argument koji potvrđuje tezu ili kao sinteza koja podupire našu tezu i argumentaciju (poput Montaignea).
      • Tijekom razrade nije dobro razdvajati sadržajnu od jezične i stilske analize (raščlambe) već treba povezivati uočeni problem, temu, motiv s načinom na koji ga je autor iznio u tekstu.
    • 41. Kako postići formu eseja?
      • Esej je književno-znanstvena vrsta.
      • To znači da je namjera znanstvena, a obrada umjetnička. (Čubrić)
      • Esejistička forma postiže se jasnim oblikovanjem svojih stavova o pročitanom tekstu i polemiziranjem sa sličnim ili različitim mišljenima.
      • Bitno obilježje eseja je i davanje novog uvida u već poznatu temu ili osvjetljavanje teme iz nove i drugačije perspektive.
    • 42. Koja pravopisna pravila moram ponoviti?
      • Obavezno ponovite pravila o:
        • pisanju zareza
        • pisanju velikog i malog slova u vlastitim imenima i pripadnika pokreta
        • pisanju riječi iz stranih jezika (imena, nazivi ulica i sl.)
        • sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi (složenice, negacija uz glagol, rastavljanje na kraju retka)
        • pisanju posvojnih pridjeva na
        • -ov, -ev i –in nastalih od vlastitih imena i posvojnih pridjeva na –ski, -ški, -čki, -ji i –i.
    • 43. Koje su najčešće gramatičke pogreške?
      • pisanje aorista (bi došla)
      • tvorba futura ( biti će, će bit)
      • pisanje infinitiva (pjevat, govorit)
      • rod imenica (materijalista, optimista)
      • prijedlozi s/sa, k/ka, kroz (za označavanje vremenskih odnosa)
      • uporaba veznika pošto u službi uzročnog veznika
      • imenička i glagolska rekcija
    • 44. Najčešće gramatičke pogreške 2
      • posvojne zamjenice umjesto povratno-posvojne zamjenice (Ja imam moju , a on njegov u torbu)
      • pisanje upitnih rečenica ( Da li si imao vremena?)
      • mjesto enklitike (Ivan Supek je došao.)
      • pleonazam ( oko dvadesetak )
      • pogrešna imenička i glagolska rekcija (nasuprot mene, lagati Martu)
    • 45. Korištena literatura
      • 1. Ispitni katalog za državnu maturu 2010./2011., Hrvatski jezik, NCVVO, Zagreb
      • 2. Majda Bekić-Vejzović (2003), Priručnik za nastavu jezičnoga izražavanja uz gimnazijske čitanke, ŠK, Zagreb
      • 3. Butina i dr., Esej na državnoj maturi, Škola likovnih umjetnosti, Split, pdf.
      • 4. Marina Čubrić(2007) ,Hrvatski jezik 4, udžbenik za 4. razred četverogodišnji strukovnih škola, ŠK, Zagreb
      • 5. Dragica Dujmović-Markusi (2007), Književni vremeplov, Profil, Zagreb
      • 6. Nives Opačić (2009), Reci mi to kratko i jasno, Novi Liber, Zagreb
      • 7. Josip Silić-Ivo Pranjković (2005), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, ŠK, Zagreb
      • 8.Davor Piskač, Kako napisati esej? Mi znamo kako! , http://a-kako-napisati-esej. hostei . com / index . php ? news & nid =7
      • 9.Nataša Sajko, Moja (m)učionica, https :// sites . google . com /site/ mojamucionica / home

    ×