Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi

  • 53,468 views
Uploaded on

U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Nataša Sajko održala je webinar za Hrvatski jezik. na državnoj maturi 2010./2011 Kako …

U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Nataša Sajko održala je webinar za Hrvatski jezik. na državnoj maturi 2010./2011 Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi1

More in: Education
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
53,468
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
8

Actions

Shares
Downloads
0
Comments
0
Likes
4

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide
  • ,

Transcript

  • 1. Kako uspješno napisati esej na državnoj maturi? uvodno izlaganje: Nataša Sajko , profesorica mentorica Webinar, Hrvatski na državnoj maturi, ožujak, 2011.
  • 2. Kineska poslovica
    • To što ti brige poput ptica prolijeću iznad glave, to ne možeš promijeniti.
    • Ali to što grade gnijezda u tvojoj kosi, to možeš spriječiti.
  • 3. Informiranost - put do uspjeha
    • Ključ za uspjeh na bilo kojem ispitu bilo koje razine dobra je informiranost o zahtjevima i očekivanim postignućima (znanjima, vještinama, stavovima) koja mora pokazati pristupnik.
  • 4. Gdje su dostupne važne informacije?
    • Te informacije dostupne su u ispitnim katalozima i vodiču kroz ispite državne mature.
    • Njih priprema i svake godine izdaje i objavljuje Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, institucija zadužena za provođenje ispita državne mature i nacionalne ispite.
  • 5. Kad se održava ispit iz Hrvatskog jezika na Državnoj maturi?
    • ispitni sastavak/esej: 4. 4. 2011. u 9,00
    • trajanje ispita: 160 minuta
    • zadatci zatvorenog tipa: 31. 5. 2011. u 9,00
    • trajanje ispita: 80 minuta
  • 6. Ispitni katalog iz Hrvatskoga jezika u školskoj godini 2010./2011.
    • Ispitni se katalozi svake godine mijenjaju.
    • Treba proučiti važeći Ispitni katalog za državnu maturu 2010./2011.
    • U katalogu su objašnjeni:
      • područja ispitivanja, obrazovni ishodi, struktura ispita, način bodovanja i svi tipovi zadataka.
      • Obrazloženo je i kako pisati školski esej na konkretnom primjeru.
  • 7. Što se od vas očekuje u prvome dijelu ispita iz Hrvatskoga jezika (pisanju školskoga eseja) na objema razinama? Priređeno prema Vodiču kroz ispite državne mature, nakladnik: NCVVO, siječanj 2011.
  • 8. Od vas se očekuje:
    • da pokažete razumijevanje sadržaja i namjene ponuđenoga teksta
    • da možete primijeniti književnoteorijske pojmove tumačeći ponuđeni tekst
    • da možete napisati strukturirani tekst u zadanome vremenu i zadanome broju riječi (A razina 400-600, B razina 350-500 riječi)
    • da samostalno vrednujete ponuđene tekstove
    • da pišete hrvatskim standardnim jezikom, gramatički i pravopisno točno
    • da se izražavate jezgrovito, smisleno, jasno, cjelovito i stilski prikladno
    • da ste sposobni uredno i čitljivo pisati.
  • 9. Koji je tip zadatka ispitni esej?
    • Ispitni esej zadatak je otvorenog tipa ili esejski zadatak.
    • Zadatkom esejskoga tipa uz objektivno i činjenično znanje provjerava se i sposobnost kritičkoga razmišljanja, stavovi, sposobnost organizacije ideja te vještina izražavanja.
  • 10. Kakvi su to zadatci otvorenog tipa?
    • To su zadatci u kojima ne možemo očekivati jednoznačne i istovjetne odgovore na postavljeno pitanje svih pristupnika.
    • Zamka tih zadataka je što je teško predvidjeti sve odgovore.
    • Zato se opisivači za ocjenjivanje eseja dopunjavaju primjerima iz ispitnih eseja na održanome roku (konkretnom kome ste pristupili!) kako bi se postigla što veća objektivnost ocjenjivanja.
  • 11. Zašto treba na maturi iz Hrvatskog jezika pisati školski esej?
    • Zato što omogućuje :
    • provjeru znanja iz većih cjelina
    • provjeru vaše sposobnosti organizacije i integracije ideja
    • iskazivanje stavova i kritičkoga razmišljanja.
    • Zato što onemogućuje :
    • prepisivanje i pogađanje.
    • (Prema Vizek Vidović)
  • 12. Koje se vrste eseja mogu pojaviti na državnoj maturi?
    • Mogu se pojaviti tri tipa esejskog zadatka:
    • interpretativni esej
    • usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova ili pak teksta i likovnog priloga
    • raspravljački esej.
    • Svaki se zadatak sastoji od tri cjeline:
    • upute za rješavanje
    • polaznog teksta (ulomka iz književnog ili publicističkog djela)
    • smjernica za učinkovito čitanje.
  • 13. Mogu li birati ili ću dobiti samo jedan polazni tekst za pisanje eseja?
    • Možeš birati između dva ponuđena teksta.
    • Jedan od njih OBAVEZNO je polazište za pisanje INTERPRETATIVNOG eseja.
    • Drugi tekst ili tekstovi mogu biti polazište za pisanje svih vrsta eseja:
    • interpretativnog
    • raspravljačkog
    • usporedne raščlambe.
  • 14. Mogu li se na među polaznim tekstovima naći i drugi tekstovi osim onih na popisu zadane lektire?
    • Mogu.
    • Polazni tekstovi za pisanje raspravljačkog eseja mogu biti publicistički (novinski) tekstovi popraćeni potrebnim informacijama o autoru i objašnjenjem nepoznatih riječi i drugim kontekstualnim napomenama potrebnim za razumijevanje ulomka.
    • Usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova može se zadati na tekstovima koji nisu na popisu lektire (recimo dvije ili tri pjesme ili pak pjesma i likovni prilog). U tom slučaju ne traži se da pristupnik poznaje cjelokupni kontekst stvaralaštva autora.
  • 15. Hoće li se za polazni tekst pojaviti tekst iz udžbenika?
    • Ne.
    • Bit će ponuđen ulomak koji nije u udžbenicima, ali je bitan za razumijevanje djela u cjelini.
    • Može se pojaviti i neka pjesma pjesnika koji nije zastupljen školskim programom, no tada se neće provjeravati poznavanje biografije pisaca već samo primjena književnoteoretskoga znanja.
  • 16. Koje književnoteoretske pojmove mogu povezati uz zadana djela?
    • Književna teorija ili poetika dio je znanosti o književnosti koji omeđuje pojam književnosti, utvrđuje njezin nastanak, kruženje tema, uzore i utjecaje, vezu s jezikom, društvom i drugim umjetnostima, primanje (recepciju) i vrednovanje (evaluaciju) književnih djela.
    • Bitna su područja teorije književnosti i klasifikacija književnosti (književni rodovi i vrste) i versifikacija (teorija o stihovima i strofama).
  • 17. Propisana lektira za ispitni esej – osnovna razina (B razina)
    • 1. Marin Držić, Dundo Maroje
    • 2. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga
    • 3. Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
    • 4. Ante Kovačić, U registraturi
    • 5. Antun Branko Šimić, Preobraženja
  • 18. Propisana lektira za ispitni esej – viša razina (A razina)
    • Sva djela propisana za osnovnu razinu (Držić, Gundulić, Dostojevski, Kovačić, Šimić) i:
    • 1. Honor è de Balzac, Otac Goriot
    • 2. Franz Kafka, Preobražaj
    • 3. Miroslav Krleža, Baraka pet be
  • 19.
    • Marin Držić
    • rod: drama
    • vrsta: renesansna komedija erudita/ učena komedija (prema vremenu oblikovanja); komedija karaktera i intrige (prema strukturnim odnosima)
    • tema: sukob oca i sina, trijumf razuma (Pometov trijumf)
    • tip diskurza: proza i stih (narodne pjesmice)
    • uzori i utjecaji: talijanska renesansna drama, Machiavelli, Ariosto
    • vrednovanje: najvažniji hrvatski renesansni dramatičar
    • recepcija: redovito se prikazuje u hrvatskim kazalištima (Zagreb, Dubrovnik, Split, Varaždin, Rijeka) – navesti recentne primjere – istražiti internetske stranice kazališnih kuća
  • 20. 2. Ivan Gundulić
    • rod: lirsko-epska vrsta
    • vrsta: barokna religiozna poema, sinonimi: plač, suze, uzdasi
    • tema: spoznaja ljudske grešnosti i poziv na moralni život u duhu katoličke obnove
    • tip diskuza: stih -simetrični osmerci, sestina (strofa)
    • uzori i utjecaji: protureformacijske ideje, isusovci
    • vrednovanje: najvažniji hrvatski barokni pisac (pjesnik, dramatičar, pisac epa)
    • recepcija: stvara temelj hrvatskoga pjesničkoga standarda (jezik sličan današnjemu)
  • 21. 3. Fjodor Mihajlovič Dostojevski
    • rod:epika
    • vrsta: realistični socijalno-psihološki roman, roman ideja, filozofski roman, antikriminalistički roman
    • tema: umorstvo lihvarice Aljone Ivanovne i njezine sestre Lizavete i grizodušje glavnog junaka Rodiona Romanoviča Raskoljnikova
    • uzori i utjecaji: Gogolj
    • “ Svi smo mi izašli ispod Gogoljeve Kabanice”
    • tip diskuza: proza (opisivanje, pripovijedanje, iznošenje misli dijalogom i unutarnjim monologom)
    • vrednovanje: preteča modernog romana (Bahtin)
    • recepcija: oponašaju ga i suvremeni pisci (unutarnji monolog, tip modernog rastrojenog intelektualca, nemoćna i skeptična)
  • 22. 4. Ante Kovačić
    •   rod: epika
    • vrsta: društveno-psihološki roman, roman o odrastanju (Bildungsroman) Ivice Kičmanovića
    • tema: odrastanje nadarenog seoskog dječaka koji propada u gradskoj sredini zbog neprilagođenosti
    • tip diskurza: proza (opisi, pripovijedanje, iznošenje misli- unutarnji monolog)
    • uzori i utjecaji:Šenoina koncepcija: romantičnog i realističnog
    • vrednovanje:najbolji hrvatski roman 19. stoljeća
    • recepcija: prema romanu snimljena je televizijska serija čiju je režiju i scenarij potpisao Joakim Marušić, a u naslovnoj ulozi Ivice KIčmanovića pojavio se Rade Šerbedžija.
  • 23. 5. Antun Branko Šimić
    • rod: lirika
    • vrsta: misaona, duhovno-religiozna lirika
    • teme: ljubav, smrt, Bog, pjesništvo, Hercegovina, preobraženja
    • tip diskurza: slobodan stih (grafički oblikovana pjesma – pjesmoslike)
    • uzori i utjecaji: austrijski i njemački ekspresionizam, Apollinaire
    • vrednovanje: začetnik hrvatske moderne lirike
    • recepcija: Šimićevi susreti najstarija su kulturna manifestacija u Hercegovini koja traje već 45 godina
  • 24. 6. Honor è de Balzac
    • rod: epika
    • vrsta: društveno-kritički roman, roman portreta
    • tema: želja za društvenom afirmacijom, obiteljska patologija (poremećeni roditeljski odnosi), odnos provincija - velegrad, građanstvo-plemstvo
    • tip diskurza: proza (opis, pripovijedanje, dijalozi)
    • uzori i utjecaji: pozitivizam, veza s učenjem Goeffroya Saint-Hilairea (evolucija, prilagodba životinja), mimeza - oponašanje stvarnosti, ogledalo stvarnog života i odnosa
    • vrednovanje – začetnik europskog realizma
  • 25. 7. Franz Kafka
    • rod: epika
    • vrsta: ekspresionistička novela, elementi nadrelizma
    • tema: preobrazba Gregora Samse u kukca
    • tip diskurza: proza
    • utjecaji: usporedba sa slikarstvom Salvadora Dali j a (hiperrealizam tehnike/nadrealizam sadržaja), 
    • vrednovanje:utjecaj na modernu književnost raste od 50-ih godina 20.stoljeća
    • recepcija : najutjecajniji njemački pisac 20. stoljeća, nedavno je Miro Gavran, suvremeni hrvatski romanopisac i dramatičar, napisao roman Kafkin prijatelj
  • 26. 8. Miroslav Krleža
    • rod: epika
    • vrsta: ekspresionistička novela, antiratna novela, protuugarska novela
    • tema: posljednji trenutci života studenta Vidovića
    • tip diskurza: proza
    • uzori i utjecaji: sudjelovanje u I. svjetskom ratu u Galiciji, austrijska i njemačka književnost s početka 20. stoljeća, marksizam
    • vrednovanje: najsnažnija antiratna knjiga u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća
    • usporedivo s Hačekovim Dobrim vojakom Švejkom
  • 27. Književnopovijesne činjenice
    • Lokalizacija djela znači smještanje djela u nacionalnu književnost i književnu epohu, a ako je u pitanju više književnih pravaca tad i određenje književnog pravca kojemu djelo pripada.
    • Pri lokalizaciji možemo odmah i navesti temeljne karakteristike poetike (načina pisanja).
  • 28. Nacionalne književnosti i epohe
    • Držić, hrvatska renesansa, Dubrovnik, 16. stoljeće
    • Gundulić, hrvatski barok, Dubrovnik, 17. stoljeće
    • Balzac, francuski realizam, 19. stoljeće
    • Dostojevski, ruski realizam, 19. stoljeće
    • Kovačić, hrvatski realizam, 19.stoljeće
    • Šimić, hrvatska književnost od 1914. – 1929., hrvatska avangarda, pravac – ekspresionizam
    • Kafka, njemački ekspresionizam, avangarda, prva trećina 20.stoljeća
    • Krleža, hrvatska književnost od 1914. -1929., ekspresionizam i naturalizam
  • 29. Kako ću pokazati razumijevanje i namjenu teksta?
    • Uvijek pišite o zadanoj temi. Nemojte pisati općenito niti prepričavati sadržaj, već pokažite svoj osobni doživljaj djela i razmišljanja na koja vas je tekst potaknuo.
    • To ćete ostvariti:
    • pažljivim čitanjem smjernica i polaznog teksta (ulomka)
    • pripremanjem bilježaka/natuknica prema smjernicama
    • zapisivanjem svojih stavova i ideja o ponuđenoj problematici
    • povezivanjem autorovih i svojih ideja i stavova (suprotstavljanjem ili slaganjem)
    • povezivanjem ulomka sa cjelinom djela i sveukupnom problematikom (recimo je li tema ulomka ključna ili bitna za djelo u cjelini)
    • aktualizacijom problema i aktivnom promišljanjem i nuđenjem vlastitog rješenja.
  • 30. Kako to radi Michel de Montaigne?
    • Eseji, O odgoju djece (1. knjiga, ulomak iz 26. eseja)
  • 31. Teza
    • – općeprihvaćen način odgoja djece
    • “Neprestano nam se pune uši kao da se lijevkom toči u bačvu, a nama je samo ponavljati što je rečeno. “
  • 32. Antiteza
    • vlastiti stav koji se protivi općeprihvaćenom mišljenju
    • “ Htio bih da taj novi uodgojitelj to ispravi i da na samom početku, već prema mogućnostima duha koji je dobio u ruke, počne stavljati ga pred izbor, dajući mu da sve iskuša, izabere i sam odluči, ponekad mu probijajući put, a ponekad puštajući da ga sam prokrči. (vlastiti stav istaknut je korištenjem prvog lica – htio bih)
  • 33. Agumentacija
    • navođenje razloga zašto treba djeci dopustiti da iznose svoje mišljenje i potkrepljivanje tog stava mišljenjima i djelovanjem autoriteta (Sokrata i Archesilasa
    • “ Sokrat, a kasnije Archesilas tražili su da najprije govore sama djeca, a zatim su govorili oni.”
  • 34. Sinteza
    • Montaigne vlastiti stav poantira citatom mudre rečenice Ciceronove i to na latinskome. (mudre su izreke korisne ako ih znamo upotrijebiti na pravome mjestu).
    • „ Obest plerumque iis qui discere volunt auctoritas eorum qui docent“ (Oni koji žele učiti najčešće ometa autoritet onih koji kažu da ih poučavaju. (Ciceron)
  • 35. Plan eseja (prema Bekić-Vejzović)
    • analizirati temu
    • propitati temu
      •  
    • odabrati probleme strukturirati problematiku
    • prisjetiti se specifičnoga znanja
    • sastaviti plan eseja
    • sastaviti detaljnu razradu
    •  
    • sastaviti zaključak sastaviti uvod
    • pozorno pročitati esej i ispraviti pogreške
    • prepisati
  • 36. Treba li slijediti smjernice?
    • Pažljivim proučavanjem zadataka s dosadašnjih nacionalnih ispita i mature mogli ste uočiti da su smjernice organizirane u manje cjeline.
    • Te cjeline sugeriraju nacrt eseja: uvod, razradu i zaključak.
    • Dobro je slijediti smjernice, iako imate potpunu slobodu zamijeniti redoslijed pojedinih pitanja prema logičnom slijedu vaših misli i razmatranja.
  • 37. Je li dovoljno napisati odgovore na smjernice?
    • Odgovori na smjernice nisu smislen, jezgrovit i logično povezan tekst.
    • Odgovore na smjernice treba preoblikovati u vezani tekst korištenjem konektora i modifikatora poput: prema tome, međutim, jedino, štoviše, a, i, ali, ili, naprotiv, nasuprot tome, za razliku od toga, zato, s tom namjrom, s takvim ciljem, u tu svrhu, u tome slučaju, unatoč tomu, ipak, svajedno, prema tome, dakle, sve u svemu, jednom riječju ( više o konektorima u Silić-Pranjkovićevoj Gramatici).
    • Esej mora dati vašu osobnu reakciju na zadanu temu/problematiku.
    • U eseju morate i samostalno procijeniti sadržaje/probleme koji su vam zadani.
  • 38. Kako započeti esej?
    • Majda Bekić-Vejzović sugerira da se esej započne ovako:
    • “ Charles i Emma likovi su iz romana Gospođa Bovary francuskoga realističkoga pisca Gustavea Flauberta. U ovome ulomku s početka romana opisano je buđenje Charlesovih osjećaja prema Emmi. Kao pravi realist, koji u svojem djelu želi stvoriti dojam istinitosti, Flaubert rekonstruira stvarnost opisom prostora, u ovome slučaju, eksterijera i ponašanja likova.“
    • ( Priručnik za nastavu jezičnoga izražavanja, ŠK, Zagreb, 2003 .)
  • 39. Kako strukturirati uvod?
    • Kratkim i jezgrovitim rečenicama: 1-2 rečenice.
    • U uvodu tekst je smješten u književnu epohu (realistički), nacionalnu književnost (francuski), određena je temu ulomka, ulomak je smješten u kontekst romana. Odmah zatim pokazano je razumijevanje realističke poetike navođenjem konkretnog primjera iz teksta – težnja istinitosti, opis kao tip diskurza, vrste opisa – opis vanjskog prostora, veza vanjskog i unutarnjeg opisa – duševnog raspoloženja).
    • Dakle, potrebno je povezivanje teorije s literarnom praksom, tj. tekstom.
  • 40. Koliko ulomaka treba imati razrada?
    • Razrada može imati 1 ili 2 ulomka. U razradi nije dobro razdvajati sadržajnu od jezične analize.
    • Citate treba logično povezati uz tezu i argumentaciju. Citate treba jasno naznačiti, a mogu se u tekst se uključiti na više načina – kao teza koju treba dokazati, kao argument koji potvrđuje tezu ili kao sinteza koja podupire našu tezu i argumentaciju (poput Montaignea).
    • Tijekom razrade nije dobro razdvajati sadržajnu od jezične i stilske analize (raščlambe) već treba povezivati uočeni problem, temu, motiv s načinom na koji ga je autor iznio u tekstu.
  • 41. Kako postići formu eseja?
    • Esej je književno-znanstvena vrsta.
    • To znači da je namjera znanstvena, a obrada umjetnička. (Čubrić)
    • Esejistička forma postiže se jasnim oblikovanjem svojih stavova o pročitanom tekstu i polemiziranjem sa sličnim ili različitim mišljenima.
    • Bitno obilježje eseja je i davanje novog uvida u već poznatu temu ili osvjetljavanje teme iz nove i drugačije perspektive.
  • 42. Koja pravopisna pravila moram ponoviti?
    • Obavezno ponovite pravila o:
      • pisanju zareza
      • pisanju velikog i malog slova u vlastitim imenima i pripadnika pokreta
      • pisanju riječi iz stranih jezika (imena, nazivi ulica i sl.)
      • sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi (složenice, negacija uz glagol, rastavljanje na kraju retka)
      • pisanju posvojnih pridjeva na
      • -ov, -ev i –in nastalih od vlastitih imena i posvojnih pridjeva na –ski, -ški, -čki, -ji i –i.
  • 43. Koje su najčešće gramatičke pogreške?
    • pisanje aorista (bi došla)
    • tvorba futura ( biti će, će bit)
    • pisanje infinitiva (pjevat, govorit)
    • rod imenica (materijalista, optimista)
    • prijedlozi s/sa, k/ka, kroz (za označavanje vremenskih odnosa)
    • uporaba veznika pošto u službi uzročnog veznika
    • imenička i glagolska rekcija
  • 44. Najčešće gramatičke pogreške 2
    • posvojne zamjenice umjesto povratno-posvojne zamjenice (Ja imam moju , a on njegov u torbu)
    • pisanje upitnih rečenica ( Da li si imao vremena?)
    • mjesto enklitike (Ivan Supek je došao.)
    • pleonazam ( oko dvadesetak )
    • pogrešna imenička i glagolska rekcija (nasuprot mene, lagati Martu)
  • 45. Korištena literatura
    • 1. Ispitni katalog za državnu maturu 2010./2011., Hrvatski jezik, NCVVO, Zagreb
    • 2. Majda Bekić-Vejzović (2003), Priručnik za nastavu jezičnoga izražavanja uz gimnazijske čitanke, ŠK, Zagreb
    • 3. Butina i dr., Esej na državnoj maturi, Škola likovnih umjetnosti, Split, pdf.
    • 4. Marina Čubrić(2007) ,Hrvatski jezik 4, udžbenik za 4. razred četverogodišnji strukovnih škola, ŠK, Zagreb
    • 5. Dragica Dujmović-Markusi (2007), Književni vremeplov, Profil, Zagreb
    • 6. Nives Opačić (2009), Reci mi to kratko i jasno, Novi Liber, Zagreb
    • 7. Josip Silić-Ivo Pranjković (2005), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, ŠK, Zagreb
    • 8.Davor Piskač, Kako napisati esej? Mi znamo kako! , http://a-kako-napisati-esej. hostei . com / index . php ? news & nid =7
    • 9.Nataša Sajko, Moja (m)učionica, https :// sites . google . com /site/ mojamucionica / home