• Save
Etika na državnoj maturi
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Etika na državnoj maturi

on

  • 4,271 views

 

Statistics

Views

Total Views
4,271
Views on SlideShare
3,279
Embed Views
992

Actions

Likes
0
Downloads
0
Comments
0

9 Embeds 992

http://mojamatura.net 537
http://www.mojamatura.net 444
http://mojamatura.hr 3
http://www.mojamatura.hr 2
http://translate.googleusercontent.com 2
http://mojamatura.com 1
http://www.mojamatura.com 1
http://www.moja-matura.com 1
http://moja-matura.net 1
More...

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Etika na državnoj maturi Etika na državnoj maturi Presentation Transcript

  • DRŽAVNA MATURA IZ FILOZOFIJE, LOGIKE I ETIKE
  • Državna matura iz filozofije, logike i etike
    • Filozofija, logika i etika su izborni predmeti na državnoj maturi.
    • Sve detalje i pojedine informacije možete pronaći u Ispitnome katalogu za državnu maturu u školskoj godini 2010./2011.
  • Državna matura iz filozofije
    • Ispit iz filozofije piše se 31. svibnja 2011.godine.
    • Ispit iz filozofije sastoji se od dvije cjeline:
      • Poznavanje i razumijevanje fil. disciplina i povijesti filozofije.
      • Primjena znanja o fil. disciplinama i povijesti filozofije kroz analizu izvornih fil. tekstova.
    • Ukupan broj bodova je 100.
    • Prva cjelina - 50.
    • Druga cjelina - 50.
    • Ispit je pisani i traje ukupno 150 minuta.
    • Kako bi pristupnik postigao uspjeh na ispitu, morao bi znati sljedeće:
    • FILOZOFSKE DISCIPLINE
    • POVIJEST FILOZOFIJE
    • METAFIZIKA
    • OBRAZOVNI ISHODI
    • - objasniti i razlikovati relevantne pojmove
    • bitak – bit – biće, nebitak – ništa, bivanje, jedno, identitet –
    • diferencija, esencija – egzistencija, postojanje, kretanje, nastajanje, uzrok, kauzalitet, svrhovitost,
    • stvar, smisao, slučaj – nužnost, mogućnost – zbiljnost,
    • imanencija – transcendencija, čin, činjenica, prostor – vrijeme,
    • teorija – praksa, povijest, povijesnost, duh – priroda, dijalektika...
    • objasniti i razlikovati relevantne koncepcije
    • monizam, dualizam, pluralizam, voluntarizam, metafizički,
    • realizam – antirealizam, idealizam, misticizam, intuicionizam,
    • iracionalizam, materijalizam – spiritualizam, historizam
    • - razumjeti i pojasniti što involvira fundamentalno
    • pitanje o bitku
    • odnos bitka i mišljenja, odnos općega i pojedinačnoga,
    • problem konstitucije i prirode realiteta, vrste bića u svijetu
    • - usporediti i povezati pripadajuće relevantne pojmove
    • materija/tvar, forma/oblik, sila, kaos, kozmos, harmonija/
    • sklad, besmrtnost duše, apsolut, Bog
    • - razlikovati podjelu na opću metafiziku ili ontologiju
    • te posebnu metafiziku
    • racionalna kozmologija, racionalna psihologija i racionalna
    • teologija
    • - objasniti problem determinizma i
    • slobode volje
    • SPOZNAJNA TEORIJA
    • OBRAZOVNI ISHODI
    • - objasniti i usporediti relevantne pojmove
    • epistemologija, gnoseologija, aporija, indukcija – dedukcija,
    • apstrakcija – generalizacija, analiza/sinteza, apriori/aposteriori,
    • definicija, konzistentnost, subjekt – objekt relacija, intelekt/
    • razum, um, inteligibilno, činjenica, predmet, osjeti, opažaj/
    • zamjedba, zor, zrenje, predodžba, percepcija – apercepcija,
    • pretpostavka, mišljenje, iskustvo,
    • izvjesnost, teorija, tautologija, mnijenje/doksa, znanje/
    • episteme, dogma, svijest, refleksija, samosvijest...
    • - prepoznati te detaljno opisati spoznajne koncepcije
    • agnosticizam, skepticizam, kriticizam, subjektivizam –
    • objektivizam, relativizam, solipsizam
    • -navesti i objasniti razliku između analitičkih i
    • sintetičkih sudova, aposteriornih i apriornih sadržaja
    • svijesti te logičko-analitičke, dijalektičke i empirijske
    • metode spoznaje
    • razlikovati i objasniti različite teorije istine
    • objasniti i usporediti odnos svijesti i njezinoga
    • predmeta, način konstituiranja predmeta spoznaje,
    • granica iskustva, imanentnoga i transcendentnoga,
    • samosvijesti ili apercepcije
    • ETIKA
    • OBRAZOVNI ISHODI
    • - objasniti temeljne etičke pojmove
    • dobro, krepost, ispravno, vrednota, ćudorednost/
    • običajnost, dužnost, odgovornost, djelovanje, sloboda,
    • slobodna volja, individuum, moralna osoba, savjest,
    • dostojanstvo, pravednost, sreća, poštovanje, aksiologija
    • - razlikovati i pojasniti različita etička načela i teorije
    • deskriptivno, normativno i metaetičko metafizičko načelo,
    • etika vrlina, deontološka etika (etika dužnosti) i teleološka etika
    • - objasniti i usporediti odnos praktičke i teorijske
    • filozofije
    • ESTETIKA
    • OBRAZOVNI ISHODI
    • - usporediti i razlikovati relevantne pojmove
    • estetika, lijepo, poietičko, estetički opažaj, estetički izražaj,
    • estetički sud, estetička forma i sadržaj, umjetničko stvaralaštvo,
    • mimezis, harmonija
    • -objasniti vezu između osjetilnoga i estetičkoga
    • opažaja
    • - objasniti razliku između estetičkoga suda o prirodno
    • lijepome i umjetnički lijepome
    • - pojasniti razliku između subjektivnoga suda ukusa i
    • estetičkoga suda zasnovanoga na načelnim kriterijima
    • - pojasniti i vrjednovati odnos lijepoga i istinitoga na
    • primjerima različitih filozofija
    • FILOZOFIJSKA ANTROPOLOGIJA
    • OBRAZOVNI ISHODI
    • - objasniti bitna obilježja filozofske antropologije
    • - objasniti i argumentirati temelje shvaćanja biti
    • čovjeka u povijesti filozofije
    • sofisti, Platon, Aristotel, kršćanstvo, Marx, Scheler
    • - razlikovati i povezati bitne pojmove
    • bit čovjeka, priroda čovjeka, razvoj čovjeka, ljudski rod,
    • humanost, duša/duh/tijelo, um/nagoni, ljudski opstanak,
    • ljudska praksa...
    • FILOZOFIJA ZNANOSTI I PRIRODE
    • OBRAZOVNI ISHODI
    • - objasniti bitne probleme filozofije znanosti i filozofije
    • prirode
    • od hilozoizma do suvremene znanosti
    • - razlikovati i povezati bitne pojmove
    • čovjek/priroda, znanost, tehnika znanstvena metoda,
    • promatranje, hipoteza, teorija, zakon, znanstveni sustav,
    • objašnjenje
    • - opisati i objasniti različite aspekte odnosa čovjeka i
    • prirode, prirode i tehnike, prirode i duha te filozofije,
    • znanosti i tehnike
    • - objasniti problem istine unutar filozofskoga i
    • znanstveno-istraživačkoga pristupa
    • problem nužnih i slučajnih istina, dokazivost istine i sl.
    • FILOZOFIJA POLITIKE
    • OBRAZOVNI ISHODI
    • - razlikovati i usporediti osnovne pojmove
    • država, društvo, građanin, zakonitost, legitimnost,
    • reprezentacija, moć, javnost, slobode čovjeka,
    • ideologija, demokracija, pravednost,
    • narodni suverenitet, tolerancija, evolucija/revolucija,
    • liberalizam, fašizam, konzervativizam, komunizam, anarhizam,
    • utopija, emancipacija, feminizam
    • - razjasniti i argumentirati odrednice ove discipline te
    • objasniti njezine bitne probleme
    • jednakost i pravednost kao osnovne vrijednosti političkoga
    • života te odnosi države, društva, građanina i čovjeka
  • POVIJEST FILOZOFIJE Pristupnik treba znati : - definirati i primijeniti pojmove koji su karakteristični za nekoga mislioca i misaonu koncepciju, opisati ih i interpretirati, izvesti značaj tih pojmova u kratkim crtama, povezati ih i odrediti njihovu važnost unutar neke misaone koncepcije - navesti, opisati i usporediti povijesna razdoblja, filozofska usmjerenja, škole i filozofe - navesti, objasniti i vrjednovati najvažnije teme i probleme pojedinih razdoblja, filozofskih usmjerenja, škola i filozofa - navesti, objasniti, povezati i vrjednovati najznačajnije pojmove, definicije, misli te učenja pojedinih filozofa, škola i usmjerenja - navesti i objasniti utjecaj misli pojedinih filozofa/ škola/usmjerenja na druge filozofe, znanstvenike, umjetnike, političare, discipline i obratno - navesti i objasniti primjenu istoga pojma kod različitih filozofa/znanstvenika/umjetnika - objediniti, razvrstati i logički povezati pojmove/ misli/učenja pojedinih filozofa, disciplina/škola i usmjerenja - procijeniti utemeljenost kritike nekoga mišljenja/ teorije/sustava/filozofije od nekoga drugoga filozofa/ škole/discipline/usmjerenja
    • Grčka filozofija: filozofija Jonjana, pitagorejska škola, elejska škola, Heraklit, atomisti, sofisti, Sokrat, Platon, Aristotel
    • Helenističko-rimsko razdoblje grčke filozofije
    • Srednjovjekovna filozofija: patristika i skolastika
    • Renesansa: Frane Petrić, Giordano Bruno, Francis Bacon
    • Racionalizam: René Descartes, Baruch de Spinoza, Gottfried Wilhelm von Leibniz
    • Empirizam: John Locke, George Berkeley, David Hume
    • Prosvjetiteljstvo: Voltaire, Jean Jacques Rousseau, Montesquieu, Ruđer Bošković
    • Spekulativna filozofija – idealizam: Immanuel Kant, Johann Gottlieb Fichte, F. H. W. Schelling, G. W. F. Hegel
    • Suvremena filozofija: Arthur Schopenhauer, Soeren Kierkegaard, Karl Marx, Friedrich Nietzsche
    • Pozitivizam: Auguste Comte, pragmatizam
    • Fenomenologija: Edmund Husserl, Nicolai Hartmann, Max Scheler
    • Filozofija egzistencije: Martin Heidegger, Karl Jaspers, Jean-Paul Sartre
    • Novopozitivizam ili logički pozitivizam: Ludwig Wittgenstein, Rudolf Carnap
    • Frankfurtski krug
    • Karl Popper, Ernst Bloch
    • Primjeri zadataka koji se mogu javiti u ispitu:
    • Zadatak višestrukog izbora:
    • U sljedećem zadatku između četiri ponuđena trebate odabrati jedan
    • odgovor.
    • Što je hilozoizam?
    • A. filozofsko učenje prema kojem je bitak jedinstven
    • B. filozofsko učenje prema kojem je svaka stvar prožeta životom
    • C. znanost o metodama istraživanja novih činjenica i spoznaja
    • D. temeljno ontološko shvaćanje koje ističe primat duhovnoga nad puko materijalnim
    • TOČAN ODGOVOR: B
    • OBRAZOVNI ISHOD: objasniti bitne probleme filozofije znanosti i filozofije prirode
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – točan odgovor
    • 0 bodova –netočan odgovor
    • 2. Zadatak višestrukih kombinacija:
    U sljedećem zadatku između četiri ponuđena trebate odabrati dva odgovora. Koji od navedenih filozofa spadaju u elejsku školu? A. Protagora B. Platon C. Parmenid D. Ksenofan TOČNI ODGOVORI: C, D OBRAZOVNI ISHOD: navesti, opisati i usporediti povijesna razdoblja, filozofska usmjerenja, škole i filozofe BODOVANJE: 2 boda – oba točna odgovora 1 bod – jedan točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više od dva odgovora
    • 3. Zadatak povezivanja i sređivanja:
    U sljedećem zadatku svakomu pojmu označenomu brojem pridružite odgovarajući pojam označen slovom. Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore. Problem univerzalija stoljećima je izazivao žestoke polemike i podjele. Ponuđenim gledištima pridružite pripadajuće filozofe. 1. ekstremni realizam A. Toma Akvinski 2. umjereni realizam B. Abelard 3. ekstremni nominalizam C. Anselmo 4. umjereni nominalizam D. Aurelije Augustin E. Roscelin F. Tertulijan TOČNI ODGOVORI: 1. C, 2. A, 3. E, 4. B OBRAZOVNI ISHOD: razvrstati i usporediti predstavnike nominalizma i realizma BODOVANJE: 4 boda – svi točni odgovori 3 boda – tri točna odgovora 2 boda – dva točna odgovora 1 bod – jedan točan odgovor 0 bodova – svi netočni odgovori ili ukoliko je označeno više odgovora za sve čestice pitanja
    • 4. Zadatak dopunjavanja:
    • U sljedećem zadatku dopunite rečenice upisivanjem pojma koji nedostaje.
    • Prema Platonu za čuvare polisa podobni su oni kojima dominira _______ dio
    • duše.
    TOČAN ODGOVOR: voljni OBRAZOVNI ISHOD: objasniti i povezati Platonovo učenje o idejama i duši BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
    • 5. Zadatak kratkoga odgovora:
    U sljedećem zadatku trebate odgovoriti kratkim odgovorom (od jedne do nekoliko riječi). Odgovor upišite na predviđeno mjesto. Značajke koje epohe filozofije su vjera u razum i racionalnu spoznaju prirode, slobodu i jednakost ljudi te borba za sekularnu državu? ______________________________________ TOČAN ODGOVOR: prosvjetiteljstva OBRAZOVNI ISHOD: objasniti bitnu problematiku i obilježja prosvjetiteljstva BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovor
    • 6. Zadatak produženog odgovora:
    U sljedećem zadatku trebate odgovoriti s nekoliko rečenica, jasno i sažeto, usmjeravajući se na ono što je bitno za zadatak. Nabrojite i objasnite Kierkegaardovo stupnjevanje egzistencije na tri vrijednosne razine te navedite ideal za svaki stupanj egzistencije. OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati obilježja filozofije druge polovice XIX. stoljeća te osnovne ideje i koncepcije najznačajnijih filozofa toga razdoblja BODOVANJE: Za svaku česticu pitanja pristupnik dobiva: 1 bod – ukoliko odgovor zadovoljava pitanje, tj. odgovara na ono što se traži, logično je strukturiran i sadržajan 0 bodova – nema odgovora ili odgovor ne zadovoljava niti jedan od prethodno navedenih kriterija
    • Kratke napomene vezane uz drugu ispitnu cjelinu
    • U eseju se vrednuje :
    • primjerena uporaba pojmova
    • argumentacija
    • primjerenost primjera i navoda
    • kompozicija
    • uporaba jezika
  • Primjer zadatka esejskog tipa: Usporedite sljedeća dva teksta i napišite esej na temu: Odnos znanja spram mudrosti . Istina – ta riječ ima neusporedivu draž. Kao da obećava ono do čega nam je istinski stalo. Istina može izazvati bol, može dovesti do očajanja, ali ona je u stanju – samo s pomoću onog što je istinito, neovisno o sadržaju – pružiti duboko zadovoljenje: da istine ipak ima. Istina ohrabruje, ako sam je ikad shvatio, javlja se neodoljiva pobuda, ići za njom. Istina daje uporište: u njoj je ono što se ne može razoriti, ono što je povezano s bitkom. Karl Jaspers, Filozofija egzistencije Govoriti o „cilju” znanstvene aktivnosti može zvučati pomalo naivno; uistinu, različite znanosti imaju različite ciljeve, ali znanost sama (što god to značilo) nema cilja. Ja to priznajem. Ipak, čini se kad govorimo o znanosti osjećamo, manje ili više jasno, kako postoji nešto karakteristično u znanstvenoj aktivnosti; pošto znanst-vena aktivnost izgleda poprilično kao racionalna aktivnost, i kako racionalna aktivnost mora imati neki cilj možda ipak nije sasvim jalov pokušaj, opisati cilj znano-sti. Predlažem da cilj znanosti bude, pronaći zadovoljavajuće objašnjenje, što god ocijenili potrebnim za objasniti. Pod objašnjenjem (kauzalnim objašnjenjem) mislim na set iskaza od kojih jedni opisuju neko stanje stvari koje treba biti objašnjeno (explicandum), dok su drugi objašnjavajući iskazi, forma objašnjenja u najužem smislu riječi. Karl R. Popper, Objective Knowledge U eseju odredite i problematizirajte ove pojmove: istinu, znanje, znanost, mudrost, kauzalnost, objašnjenje, explicandum, racionalnost, bitak i transcendenciju. Dobit ćete i temeljite smjernice za pisanje eseja koje ne morate nužno slijediti.
  • Napomena za kraj
    • Javite se svojim predmetnim nastavnicima prije pripreme ispita da vam detaljno objasne pojedinosti oko ispita. Dodatne informacije možete pronaći u Ispitnome katalogu iz filozofije za školsku godinu 2010./2011.
  • Državna matura iz logike
    • Ispit iz logike piše se 6. lipnja 2011. godine.
    • Ispit iz logike je pisani i traje ukupno 120 minuta bez prekida.
    • Ispit iz logike sastoji se od područja koja obuhvaćaju:
    • Pojam
    • Sud: neformalna i formalna logika
    • Zaključak: neformalna i formalna logika
    • Metodologija
    • 1. POJAM
    Definicija pojma, opseg pojma, sadržaj pojma – odrediti pojmove koji se javljaju u nekome sudu – odrediti opseg i sadržaj poznatih mu pojmova – iskazati definicije za pojam, sadržaj pojma i opseg pojma na različite načine. Odnosi medu pojmovima – nabrojiti vrste odnosa među pojmovima i navesti njihova obilježja, odrediti koji odnos ostvaruju zadani poznati pojmovi, za zadani pojam odrediti onaj koji s njime ostvaruje određeni odnos – tumačiti i sačinjavati dijagramske prikaze odnosa pojmovnih opsega („mreža pojmova”, Vennov dijagram, Eulerov dijagram, „piramida pojmova”, „ljestvica pojmova” itd.) – opisati problem broja i vrste najopćenitijih pojmova.
  • 2. SUD: FORMALNA I NEFORMALNA LOGIKA
    • Definicija suda
    • – prepoznati rečenice koje iskazuju sudove
    • – izdvojiti logički subjekt i logički predikat u „aristotelovskim sudovima” (a, e, i, o)
    • – iskazati definiciju suda svojim riječima.
    • Klasifikacija sudova, „logički kvadrat”
    • – sačiniti „aristotelovske sudove” prema logičkome kvadratu”
    • – odrediti negaciju „aristotelovskoga suda”
    • – povezati pojam o negaciji (nijeku) i pojam o odnosu kontradikcije (protuslovlja)
    • – odrediti i prepoznati jednostavan i složen sud te povezati pojam negacije i istovrijednosti složenih sudova i proturječja prema „logičkome kvadratu”
    • – opisati „aristotelovske sudove” pomoću Vennovih dijagrama
    • – odrediti vrste sudova po modalnosti i po relaciji prema Kantovoj klasifikaciji
    • Osnove sintakse i semantike propozicijske logike (iskazne logike, računa sudova)
    • – sačiniti istinitosne tablice za istinitosnofunkcionalne veznike (poveznike)– razlikovati uključnu i
    • isključnu disjunkciju te iskazati binegaciju i ekskluziju (inkompatibilnost) pomoću drugih veznika
    • – prevesti rečenice iz prirodnoga jezika na jezik propozicijske logike i obratno
    • – odrediti istinitosnu vrijednost i izgraditi istinitosne tablice za rečenice koje sadrže više različitih istinitosnofunkcionalnih veznika
    • – prevoditi i iskazivati negacije rečenica s jednom vrstom istinitosnofunkcionalnih veznika na rečenice s drugom vrstom veznika
    • – prepoznati i pretvarati jedne iskaze u njima istovrijedne (ekvivalentne) i protuslovne (kontradiktorne)
    • - svojim riječima iskazati značenje termina ‘zadovoljivost’ i ‘valjanost’
    • – za zadani sud (iskaz) odrediti je li ‘zadovoljiv’ i ‘valjan’ ili ‘proturječan’
    • – prepoznati DeMorganov zakon
    • Osnove jezika logike prvoga reda (priročne logike, računa pojmova)
    • – prepoznati sintaktičke vrste simbola u rečenicama logike prvoga reda: jednomjesne i višemjesne predikate (priroke), individualne konstante, individualne varijable, istinitosnofunkcionalne veznike i kvantifikatore (količitelje)
    • – prevesti s prirodnoga jezika na jezik logike prvoga reda „aristotelovske sudove” te rečenice s jednim ili dvama kvantifikatorima te one u kojima se javljaju relacijski predikati
    • – prepoznati značenje predikata identiteta
  • 3. ZAKLJUČAK: FORMALNA I NEFORMALNA LOGIKA
    • Definicija zaključka, klasifikacija zaključaka, valjanost i pouzdanost zaključka
    • – prepoznati javljanje zaključka u nekome tekstu, izdvojiti premise i konkluziju
    • – izložiti, analizirati i kritizirati podjelu zaključaka na deduktivne i induktivne
    • – prepoznati i riječima iskazati razliku između valjanosti zaključka i istinitosti sudova od kojih se sastoji
    • – prikazati zaključak kao pogodbu kojoj je antecendent konjunkcija premisa, a konzekvent konkluzija
    • – primijeniti postupke ispitivanja zadovoljivosti, nezadovoljivosti i valjanosti iskaza i zaključaka u iskaznoj (propozicijskoj) logici gradnjom istinitosnih tablica i neizravnim dokazom.
    • – prepoznati odnose slijeda, izvedivosti, protuslovlja i istovrijednosti u iskaznoj logici
    • – prepoznati odnose slijeda, izvedivosti, protuslovlja i istovrijednosti u logici prvoga reda.
    • Izabrane vrste zaključaka (neposredni zaključci, kategorični silogizmi, hipotetički silogizmi, disjunktivni silogizmi, polisilogizmi )
    • – prepoznati i primijeniti „neposredno zaključivanje”
    • – na temelju poznavanja istinitosne vrijednosti jednoga od „aristotelovskih sudova” (a, e, i, o) zaključiti je li istinitosna vrijednost drugoga odrediva i koja je (ako jest odrediva)
    • – prepoznati u tekstu deduktivan posredan zaključak te izdvojiti njegove premise i konkluzije
    • – svojim riječima odrediti i razdijeliti pojam o deduktivnome zaključku
    • – izvesti konkluziju koja slijedi iz izabranih vrsta zaključaka (neposredni, kategorički silogizmi, hipotetički silogizmi, disjunktivni silogizmi, polisilogizmi)
    • – primijeniti Vennove dijagrame u analizi valjanosti kategoričnih silogizama te iščitati kategorički silogizam iz zadanih Vennovih dijagrama
    • – izložiti pojam prirodne (naravne) dedukcije
  • 4. METODOLOGIJA
    • Definicija i divizija
    • – u tekstu prepoznati javljanje definicija i divizija (razdioba) pojma
    • – analizirati klasične definicije i divizije te izdvojiti njihove strukturne elemente
    • – razlikovati ispravne i neispravne definicije i divizije te navesti nazive za tipične pogreške
    • Induktivna metoda
    • – opisati strukturu induktivnih i analogijskih zaključaka, razlikovati njihove vrste te izložiti razloge nepouzdanosti indukcije
    • – izložiti svrhu Millove induktivne metode, prepoznati njezine oblike i navesti slabosti te metode
    • Deduktivna metoda
    • – definirati pojam aksiomatskoga sustava, navesti neke povijesne primjere te nabrojiti poželjna svojstva aksiomatskih sustava
    • Dokaz
    • – definirati pojam dokaza, razlikovati izravan i neizravan dokaz, povezati pojam o dokazu s dokazima u sustavu prirodne dedukcije
    • – navesti, prepoznati i opisati tipične pogreške u dokazivanju
    • Logika kao teorija: logika i druge znanosti, logika kao aksiomatski sustav,
    • logika kao sustav prirodne dedukcije
    • – navesti neke razlike između logike i psihologije te između logike i matematike
    • – razlikovati činjenice i hipoteze
    • – opisati svrhu realnih znanosti (opis, objašnjenje i predviđanje)
    • – navesti neke načine izlaganja logike kao teorije (aksiomatski, prirodnom dedukcijom, metodom stabla) i prepoznati u tekstu o kojem je načinu izlaganja logičke teorije riječ
    • Logičko nazivlje
    • – odrediti ključne logičke pojmove te ispravno rabiti hrvatske i latinske nazive za njihovo označivanje (između ostalih, rabiti sljedeće latinske nazive: modus ponendo ponens , modus tollendo tollens , reductio ad absurdum , tertium non datur , post hoc , ergo propter hoc , definiendum , definiens , genus proximum , differentia specifica , ignoratio elenchi , argumentum ad hominem , petitio principii , circulus in demonstrando , non sequitur ).
  • Struktura ispita
    • PODRUČJA ISPITIVANJA
    • Pojam 10%
    • Sud: neformalna i formalna logika 30%
    • Zaključak: neformalna i formalna logika 40%
    • Metodologija 20 %
    • Ukupno 100 %
    • - ukupan broj bodova je 60
  • PRIMJERI ZADATAKA S POJAŠNJENJEM
    • 1. Primjer zadataka alternativnoga izbora
    • Zadatak alternativnoga izbora sastoji se od upute , pitanja ili tvrdnje za koju pristupnik treba odrediti je li točna ili ne.
    • Primjer 1.
    • Proučite navedeni zaključak.
    • U sljedećim zadacima za svaku tvrdnju odredite je li točna (DA) ili netočna (NE), istinita (DA) ili neistinita (NE) te za zaključke jesu li valjani (DA) ili nevaljani (NE).
    • Svijest ne može biti objašnjena pomoću fizikalnih i kemijskih zakonitosti te, prema tome, ona nije fizikalna pojava.
    • 1. Konkluzija ovoga zaključka jest sud ‘Svijest ne može biti objašnjena T N pomoću fizikalnih i kemijskih zakonitosti’.
    • 2. Konkluzija ovoga zaključka jest sud ‘Svijest nije fizikalna pojava’. T N
    • 3. Da bi ovaj zaključak bio valjan, morali bismo dodati nedostajuću premisu. T N
    • 4. Zaključak bi postao valjan ako bismo dodali premisu ‘Sve fizikalne pojave T N mogu se objasniti pomoću fizikalnih i kemijskih zakonitosti’.
    • TOČNI ODGOVORI: 1. N, 2. T, 3. T, 4. T
    • OBRAZOVNI ISHOD:
    • – prepoznati javljanje zaključka u nekome tekstu, izdvojiti premise i konkluziju – razlikovati ispravne i pogrešne oblike zaključaka (na razini logike prvoga reda)
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – svaki točan odgovor (ukupno 4 boda)
    • 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko su označena oba odgovora
    • Proučite nedopunjenu istinitosnu tablicu. Ne morate ju nadopunjavati.
    • Vaš je zadatak analizirati zadane rečenice i u sljedećim zadacima za tvrdnje odlučiti jesu li točne (DA) ili netočne (NE).
    • Zadane rečenice P Q P ^ Q P ->┐Q ( ) ( ) P Q P ^ v ┐ ^ ┐
    • i n
    • i n
    • n i
    • n n
    • 1.Postoji redak u kojem su sve tri zadane rečenice istinite. T N
    • 2.Postoji redak u kojem su dvije od triju zadanih rečenica istinite. T N
    • 3.Postoji redak u kojem je točno jedna od triju zadanih rečenica istinita. T N
    • 4. Rečenica jest zadovoljiva. T N
    • TOČNI ODGOVORI: 1. N, 2. T, 3. T, 4. N
    • Uputa: Potrebno je znati definicije istinitosti za logičke (po)veznike. Nakon što popunimo tablicu, gledamo što je slučaj. Za 4. tvrdnju moramo znati što je zadovoljivost .
    • OBRAZOVNI ISHOD:
    • – odrediti istinitosnu vrijednost i izgraditi istinitosne tablice za rečenice koje sadrže više različitih istinitosnofunkcionalnih veznika
    • – za zadani sud (iskaz) odrediti je li ‘zadovoljiv’ (ispunjiv) i ‘valjan’ (tautologičan) ili ‘proturječan’ (kontradiktoran)
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – svaki točan odgovor (ukupno 4 boda)
    • 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko su označena oba odgovora
  • 2. Primjer zadataka dopunjavanja
    • U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu, izvod, prikaz i sl. upisivanjem pojma koji nedostaje na predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka.
    • Primjer 1.
    • Pozorno proučite sljedeći citat.
    • Didaktičkom metodom zovemo pravilno udešen postupak pri obučavanju. Ona opredjeljuje pravac kojim valja poći učitelju i učeniku, ako hoće, da postignu cilj obuke. Od logičke metode razlikuje se bitno tim, što pokazuje smjer, koga se valja držati kad se drugome saobćuje spoznaja, a ne kad se traži, ili sustavno uređuje.
    • Stjepan Basariček, Pedagogija II.: Obće obukoslovlje , 1882.
      • U tekstu se definira pojam _________________.
      • Njegov definens jest ___________________.
      • Najbliži rodni pojam u toj definiciji jest pojam _________________.
    • TOČNI ODGOVORI:
    • didaktička metoda
    • pravilno udešen postupak pri obučavanju
    • pravilno udešen postupak (ili postupak pri obučavanju)
    • OBRAZOVNI ISHOD:
    • – u tekstu prepoznati javljanje definicija i divizija (razdioba) pojma
    • – analizirati klasične definicije i divizije te izdvojiti njihove strukturne elemente
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – točan odgovor
    • 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
    • Primjer 2.
    • Pozorno proučite zadane rečenice.
    • A. Svi ispiti iz Logike su i zanimljivi i poučni.
    • B. Neki ispiti iz Logike ili nisu zanimljivi ili nisu poučni ili i jedno i drugo.
    • C. Neki ispiti iz Logike nisu ni zanimljivi ni poučni.
    • D. Nijedan ispit iz Logike nije takav da nije ni zanimljiv ni poučan.
    • U sljedećim zadatcima rečenice učinite točnima dopunjavajući ih slovom
    • odgovarajućih zadanih rečenica. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite odgovore na predviđeno mjesto.
      • 1. Sudu iskazanom rečenicom A protuslovan (kontradiktoran) je sud iskazan rečenicom ___.
      • 2. Sudu iskazanom rečenicom B protuslovan (kontradiktoran) je sud iskazan rečenicom ___.
      • 3. Sudu iskazanom rečenicom C protuslovan (kontradiktoran) je sud iskazan rečenicom ___.
    • TOČNI ODGOVORI:
    • 1. B
    • 2. A
    • 3. D
    • Uputa: Zadaci se najčešće mogu riješiti uporabom više načina razmišljanja.
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – svaki točan odgovor (potpuno točno riješen zadatak – 3 boda)
    • 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
    • Primjer 3.
    • U sljedećim zadacima odredite pravila koja se u navedenome izvodu prirodnom dedukcijom
    • primjenjuju nad rečenicama ili poddokazima čiji su redni brojevi navedeni.
    • Rabite oznake ‘u’ i ‘i’ napisane ispred logičkoga znaka koji se uvodi ili isključuje (npr. ‘i ‘ za ‘isključivanje
    • disjunkcije’).
    • Iz premisa P-> Q i Q -> R dokažite da slijedi P -> R
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – svaki točan odgovor (potpuno točno riješen zadatak – 3 boda)
    • 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
  • 3. Primjer zadatka kratkoga odgovora
    • Zadatak se satoji od upute i osnove.
    • Proučite zadani tekst i na sljedeći zadatak odgovorite kratkim odgovorom. Upišite svoj odgovor na predviđeno mjesto na listu za odgovore.
    • Vidovnjak Terezije prorokovao je: „Ako Narcis nikada neće upoznati sebe, on će doživjeti duboku starost.”
    • Iz: R. Graves, Grčka mitologija
    • Zamislimo da je vidovnjakinja Antitezija izrekla proročanstvo upravo proturječno Terezijevomu.
    • Odredite koju je rečenicu Antitezija mogla reći kao proturječnu Terezijevomu proročanstvu.
    • Vaš odgovor ne smije započeti s negacijskim izrazom poput ‘nije tako da’, ‘nije slučaj da’, ‘nije istina da’ i ‘nije točno da’.
    • _____________________________________________
    • TOČAN ODGOVOR: Narcis nikada neće upoznati sebe i neće doživjeti duboku starost.
    • Ili neko drugo rješenje koje je logički istovrijedno(komutativnost konjunkcije). Npr. : „Narcis neće
    • doživjeti duboku starost i nije tako da će jednom upoznati sebe”.
    • BODOVANJE:
    • 2 boda – potpuno točan odgovor
    • 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovor
  • 4. Primjer zadatka produženoga odgovora
    • Zadatak se sastoji od upute i osnove.
    • Rabeći zadani dijagram i tumačenje slova iskažite kategorički silogizam rečenicama običnoga (prirodnoga) jezika. Odgovore upišite na za to predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici.
    • Pretpostavimo sljedeće tumačenje slova koja označavaju pojmove.
    • S : valjan zaključak
    • M : zaključak kojemu su sve premise istinite
    • P : pouzdan zaključak
    • Prva premisa:
    • _____________________________________________
    • Druga premisa:
    • _____________________________________________
    • Konkluzija:
    • _____________________________________________
    • TOČNI ODGOVORI:
    • Prva premisa: Neki valjani zaključci nisu zaključci kojima su sve premise istinite.
    • Druga premisa: Svi pouzdani zaključci su zaključci kojima su sve premise istinite.
    • Konkluzija: Neki valjani zaključci nisu pouzdani zaključci.
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – svaka točna čestica odgovora (potpuno točno riješen zadatak donosi 3 boda)
    • 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
  • Priprema za ispit
    • U pripremi za ispit mogu se rabiti sljedeći gimnazijski udžbenici i vježbenice:
    • Gregorek, Majorinc, Turk, Vježbenica, Školska knjiga, Zagreb.
    • Mirko Jakić, Logika, Školska knjiga, Zagreb.
    • Davor Lauc, Elementi simboličke logike, Element, Zagreb.
    • Srećko Kovač, Logika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
    • Gajo Petrović, Logika, Element, Zagreb.
    • Ante Vlastelica, Vježbenica, Školska knjiga, Zagreb.
  • Državna matura iz etike
    • Ispit iz etike piše se 23. svibnja 2011.godine.
    • Ispit iz etike sastoji se od dvije cjeline:
    • 1. Ispituju se znanja o izabranim pojmovima,
    • koncepcijama i problemima.
    • 2. Esej s odgovarajućom etičkom argumentacijom.
    • Ispit iz etike je pisani i traje ukupno 120 minuta bez prekida
    • Ispit sadržava 31 zadatak, a ukupan broj bodova je 60
    • Prva ispitna cjelina sastavljena je od 30 zadataka i donosi ukupno 30 bodova
    • Drugu ispitnu cjelinu čini zadatak esejskoga tipa (od 500 do 600 riječi) koji donosi ukupno 30 bodova
  • Prikaz pojmova, koncepcija i etičkih problema koje bi pristupnik trebao znati
    • Poznavanje teorije podrazumijeva da pristupnik zna, odnosno može:
    • odrediti temeljne pojmove iz područja filozofske etike :
    • – praktična filozofija, etika, moral (subjektivni i objektivni), ćudorednost, vrlina (krepost), djelovanje, vrijednosti, volja, htijenje, moralni osjećaj, moralna dužnost, moralno iskustvo, moralna refleksija, osoba kao moralni subjekt, moralni identitet, moralna svijest, savjest, povreda savjesti, dostojanstvo, moralna načela, moralne norme, moralne vrijednosti, ideali, idoli, autonomija, heteronomija, legalitet, moralitet, legitimitet, slobodna volja, zlatno pravilo, najviše dobro, moralno dobro, moralno ispravno, moralno opravdanje, moralna odgovornost, moralno zlo, moralna krivnja
    • Objasniti različita etička uporišta i njihova načela:
    • – deskriptivna etika, normativna etika, metaetika, teleološka etika, deontološka etika (etika trebanja, etika dužnosti), etički relativizam, etički univerzalizam, način utemeljenja vrijednosti (etički formalizam, sadržajno određenje vrijednosti), etika vrline, intelektualistička etika, eudaimonizam, hedonizam, utilitarizam, perfekcionizam, analitička filozofija jezika i problem utemeljenja pojma dobra, kognitivizam
    • i nonkognitivizam, preskriptivizam, emotivizam, intuicionizam, etika diskursa, etika odgovornosti, etika vrijednosti (aksiologija)
    • objasniti etičke teorije ovih autora:
    • – Sokrat, Platon, Aristotel, Hume, Kant, Mill, Bentham, Schopenhauer, Kierkegaard, Nietzsche, Moore, von Wright, Habermas, Scheler, Rawls
    • odrediti pojmove mitsko-religijskih izvora etike:
    • – mit, religija, bogovi, heroji, idoli, vođe, žrtva, sudbina, imanencija dobra i zla, stradanje, hybris, kozmički poredak, kozmičke sile, antropomorfizam, Bog, božansko podrijetlo moralnoga zakona, dobro i zlo kao teološki pojmovi, objava, eshatologija, božja providnost, predestinacija, iskušenje, grijeh, oprost, ljubav, milosrđe, božja kazna, slobodna volja i ekumenizam
    • prepoznati neke povijesne mitsko-religijske izvore i učenja :
    • – mitove (npr. mit o Edipu, Prometeju, Faustu), bajke, religiozne mitove i legende (biblijski mit o Adamu i Evi, legende o Isusu Kristu, Buddhi), Sveto pismo
    • odrediti osnovne postavke kršćanstva (katolicizam, pravoslavlje, protestantizam), židovstva, islama, hinduizma, budizma i konfucijanizma
    • odrediti temeljne pojmove iz područja filozofske antropologije:
    • – čovjek, priroda, nastanak čovjeka, evolucionizam, darvinizam, kreacionizam, ljudska egzistencija, tehnika, tehnologija, tehnološki razvoj, antropocentrizam, biocentrizam, duh, život, duša, tijelo, osobnost, ljudska priroda (urođena, stečena), ljudska sloboda
    • objasniti različita shvaćanja biti čovjeka, prirode, ljudske prirode, položaja i uloge čovjeka u prirodi, nastanka i razvoja čovjeka, njegova tehničkoga i tehnološkoga razvoja, odnosa prirode i duha, duše i tijela, slobode i nužnosti, razvoja moralne svijesti
    • odrediti izabrane pojmove iz područja primijenjene etike:
    • – znanost, biotehnologija, kloniranje, genetičko inženjerstvo, genska manipulacija, genom, genetika, genska terapija, kvaliteta života, život (biološko--organska kategorija), zdravlje, bolest, ovisnost, biosfera, biosustav, biodiverzitet, vegetacija, ekologija, ekosustav, umjetna oplodnja in vivo/in vitro, pobačaj, doniranje i presađivanje organa, eugenika, trgovanje organima, palijativna medicina, autonomija bolesnika, pravo na život, eutanazija, dostojanstvo bolesnika, pokusi na ljudima, konzumerizam, paternalizam, kompetitivnost, progres znanosti, ravnopravnost spolova
    • prepoznati i objasniti temeljne probleme :
    • – ekoetike, etike zaštite okoliša, bioetike, etičkih aspekata biotehnologije, medicinske etike, profesionalnih etika, etika znanstveno -tehnološkoga razvoja, etičkih kodeksa i zakletvi kroz poznavanje teorija ili tekstova Hipokrata, Jonasa...
    • objasniti izabrane pojmove iz područja političke, socijalne i pravne filozofije:
    • – ljudska zajednica, socijalne institucije (država, pravni, politički, ekonomski, klasni, obiteljski sustav), sukobi (vjerski, politički, moralni), opće dobro, pravednost (kao etički i politički pojam), socijalna jednakost, pojedinačni interes, socijalni egoizam, uzajamnost, sloboda, prirodno stanje, prirodno i pozitivno pravo, društveni ugovor, demokracija, tolerancija, pluralizam, snošljivost, moć, autoritet (racionalni, iracionalni), pravne norme, pravna država, legitimnost, suverenost ,narod, politički poredak, ljudska prava, politička jednakost, politička sloboda i odgovornost, svjetski mir, međunarodne organizacije i suradnja...
  • Nekoliko napomena o etičkoj argumentaciji vezanoj za esej
    • Vještina etičke argumentacije podrazumijeva da pristupnik na tekstovima ili dijelovima etičkih rasprava zna, odnosno može:
    • usporediti temeljne etičke pojmove unutar različitih etičkih učenja
    • iz teksta izvesti, opisati, poopćiti moralna načela nekih djelovanja, primijeniti različite etičke argumentacije, izvoditi vrijednosti prema kojima se neka (u tekstu opisana) djelovanja ravnaju i podvrći ih kritici, pronaći u tekstu i izvesti moguće etičke posljedice različitih vrijednosnih sudova
    • argumentirano suprotstaviti i vrednovati:
    • – razloge moralnih sukoba na razini međuljudskih odnosa, kao i individualnih moralnih dilema, različite sustave vrijednosti, običajnosti kao i etičke sustave iz perspektive njihove praktičke funkcionalnosti
    • rješavati moralne sukobe i dileme iz perspektive vlastitoga sustava vrijednosti ili nekoga zadanoga etičkoga modela
    • vrednovati različite modele moralnoga ponašanja
    • prosuđivati različite etičke koncepcije (opće i primijenjene etike) iz aspekta njihova utemeljenja, kriterija važenja i uvjeta poopćavanja
    • primjereno oprimjeriti zadani tekst
    • na primjeru objasniti različite razine moraliteta: moralno djelovanje, moralne prosudbe i etičku refleksiju
    • - u eseju će se (prema ljestvici za vrednovanje) posebno vrednovati:
    • primjerena uporaba pojmova
    • argumentacija
    • primjerenost primjera i navoda
    • kompozicija
    • razrada problema
    • zaključak
    • uporaba jezika
    • Teme za esej su formulirane prema nastavnome planu i programu koji se obrađuje tokom
    • četverogodišnje nastave etike u školama
  • Struktura prve ispitne cjeline Vrsta zadataka Broj zadataka Broj bodova Zadaci alternativnoga izbora 10 10 Zadaci višestrukoga izbora 10 10 Zadaci kratkih odgovora 5 5 Zadaci produženih odgovora 5 5
  • Struktura druge ispitne cjeline Vrsta zadataka Broj zadataka Broj bodova Zadatak esejskog tipa 1 30
  • Primjeri zadataka s pojašnjenjem
    • 1. Primjer zadatka alternativnoga izbora
    • Zadatak alternativnoga izbora sastoji se od upute i pitanja ili tvrdnje
    • U sljedećem zadatku za svaku tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N).
    • Aristotel je rekao: „Dobro je ono čemu sve teži.” T N
    • TOČAN ODGOVOR: T
    • OBRAZOVNI ISHOD: objasniti etičke teorije ovih autora: Sokrat, Platon, Aristotel, Hume, Kant, Mill, Bentham, Schopenhauer, Kierkegaard, Nietzsche, Moore, von Wright, Habermas, Scheler i Rawls
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – točan odgovor
    • 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko su označena oba odgovora
    • 2. Primjer zadatka višestrukoga izbora
    • Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute, osnove te četiri ponuđena odgovora od kojih je jedan točan.
    • I hedonistička i utilitaristička etika dobro određuju:
    • A kao krepost
    • B kao ugodu
    • C kao dužnost
    • D kao ljubav
    • TOČAN ODGOVOR: B
    • OBRAZOVNI ISHOD: objasniti različita etička uporišta i njihova načela: (...) hedonizam, utilitarizam (...)
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – točan odgovor
    • 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora
    • 3. Primjer zadatka produženoga odgovora
    • Zadatak produženoga odgovora sastoji se od upute i osnove (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti.
    • U sljedećem zadatku trebate odgovoriti jednom rečenicom, jasno i sažeto, usmjeravajući
    • se na ono što je bitno za zadatak.
    • Definirajte antropocentrizam kao etičko stajalište.
    • _____________________________________________
    • _____________________________________________
    • TOČAN ODGOVOR: Antropocentrizam je etičko stajalište prema kojem je čovjek jedini predmet etičkoga interesa i moralne skrbi.
    • OBRAZOVNI ISHOD: odrediti temeljne pojmove iz područja filozofske antropologije: (...) antropocentrizam, biocentrizam (...)
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – točan odgovor
    • 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
    • 4. Primjer zadatka kratkoga odgovora
    • Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute rješavanja i osnove.
    • U sljedećem zadatku trebate odgovoriti kratkim odgovorom (riječju ili jednostavnom
    • rečenicom).
    • Iz koje ideje Platon u svojem djelu „Država” izvodi idealnu svrhu političke vladavine?
    • _________________________
    • TOČAN ODGOVOR: iz ideje pravednosti
    • OBRAZOVNI ISHOD: navesti, prepoznati, odrediti i objasniti osnovne ideje grčkoga shvaćanja ljudske zajednice i pravednosti, zakona ( nomos ) i ljudske prirode ( fizis )...
    • BODOVANJE:
    • 1 bod – točan odgovor
    • 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora
    • Literatura za pripremu ispita iz Etike na državnoj maturi su svi udžbenici koji su propisani i odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske tijekom protekloga četverogodišnjega razdoblja.
    • Dodatno:
    • Boris Kalin, Povijest filozofije , udžbenik (izbor tekstova etičke tematike)
    • Tomislav Reškovac, Filozofija , udžbenik (izbor tekstova i sinteza etičke tematike)
    • Ukoliko imate kakvih pitanja, pitajte sada ili svoj upit pošaljite na email :
    • [email_address] .
    • K r a j