Svojstva koja moraju posjedovati oni koji naređuju dobro i odvraćaju od zlaNaređivanje dobra i odvraćanje od zla je jedan ...
Veoma je važno da pozivač u dobro sam bude vrijedan i uporan u ibadetima Allahu,dželle žanuhu, jer oni što naređuju dobro ...
dominiraju u mjestu ili vremenu gdje se čovjek nalazi, a nakon svega toga mora sepomno prostudirati fikh i šeriatsko pravo...
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, rekao:“Zaista je Allah blag i On voli bla...
Suprostaviti se pokvarenjacima i lošim ljudima, stati na put pokvarenim i lošimpravcima i kretanjima u društvu zahtijeva i...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Svojstva koja moraju posjedovati oni koji naredjuju dobro i odvracaju od zla

248 views
198 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
248
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
4
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Svojstva koja moraju posjedovati oni koji naredjuju dobro i odvracaju od zla

  1. 1. Svojstva koja moraju posjedovati oni koji naređuju dobro i odvraćaju od zlaNaređivanje dobra i odvraćanje od zla je jedan od propisanih ibadeta Allahu dž.š., pas obzirom na to da je to tako i ovdje se uslovljava i traži sve ono što se traži pri svimostalim ibadetima od iskrenosti prema Allahu dž.š., (el-ihlas), i ispravnog slijeđenjaMuhammeda s.a.w.s., (el-mutabeah), u sprovedbi tog djela.Naređivanje dobra i odvraćanje od zla je specifično po tome što je to bila povijesnazadaća svih božijih poslanika a.s., koji su neprestano radili na islahu-popravljanjusvega, tagjiru-mjenjanju opšteg stanja na bolje, tevdžihu-upućivanju ljudi dobru,nasihatu-savjetovanju ljudi, tražeći od ljudi da rade ono na čemu inače nisu bili!Poslanici a.s., su tražili od ljudi da rade stvari koje su im na prvi pogled bile čudne,koje su se kosile sa njihovim željama, pohotama, apetitima i strastima, kroz traženjetoga da se okane od nečeg lošeg što su činili, ili da čine nešto što je dobro – a koje uzbilji i praksi nije postojalo! Nekad će se propisom naređivanja dobra i odvraćanja odzla baviti i ljudi koji nisu ispunili sve neophodne uslove radi pravilnog funkcionisanja isprovedbe ovog ibadeta, neopskrbljeni iskrenošću, znanjem, mudrošću itd., pa ćetakvi više štetit neg što će koristit, i nekada je bolje da takvi ćute nego li što zbore,jer su mjenjanjem zla „na svoj način“ – postojeće zlo samo učinili još većim.Oni koji se bave naređivanjem dobra i odvraćanjem od zla, u svakoj sferiljudskoga života – oni su ti koji su potpomognuta i spašena skupinamuslimana, koja će istrajavati na istini sve do Sudnjega Dana. ISKRENOST (EL-IHLAS)Oni mu’mini koji misle baviti se ibadetom naređivanjem dobra i odvraćanjem od zla –prvashodno im djela moraju biti iskrena i samo radi Allaha, dželle šanuhu, činjena, jersu samo na taj način ljudska djela primljena i kod Njega, dželle ve ala, nagrađena:“Reci: Meni je naređeno da robujem Allahu, iskreno Mu ispovjedajući vjeru inaređeno mi je da budem prvi musliman. Reci: Uistinu, ja se bojim ako neposlusam Gospodara svog, kazne Dana strašnog. Reci: Allahu robujem,iskreno mu ispovjedajući svoju vjeru.“ (Kur’an, 39/11-14)Omer ibnul-Hattab r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao:“Zaista se dijela cijene prema namjerama i zaista će svaki čovjek dobiti onošto je naumio...“ (Buhari i Muslim)Fudajl ibn-Ijad rhm., kaže: “Ako je djelo iskreno a nije ispravno, onda je kodAllaha odbijeno; a ako je ispravno a nije iskreno, onda je kod Allahaodbijeno. Djelo neće biti primljeno sve dok ne bude iskreno i ispravno;iskreno ce biti ako se radi u ime Allaha, a ispravno će biti ako je usaglasnosti sa sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we sellem.“ LIČNI PRIMJER (EL-KUDVA)
  2. 2. Veoma je važno da pozivač u dobro sam bude vrijedan i uporan u ibadetima Allahu,dželle žanuhu, jer oni što naređuju dobro a sami se ne pridržavaju istoga, ukoreni su,u Kur’an-i-Kerimu, ajetom: “Zar da od drugih trazite da se dobra djela cine, ada pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu ucite? Zar se opametiti necete?“(Kur’an, 2/44); “O vjernici! Zašto govorite ono što ne radite? O kako je Allahumrsko kada govorite riječi koja djela ne prate!“ (Kur’an, LXI/2-3)Alija r.a., je rekao: „Iščupaj zlo iz tuđih prsiju na taj način što ćeš ga prvoiščupati iz svojih prsa!“ (Tasnifu Gureril-Hikem, str.106.)Selef je govorio: „Pozivajte ljude ali ne svojim jezicima, kako bi ljdui primjetilivašu iskrenost, ispravnost i bogobojaznost; to su prave daije!“ (Pogledaj: el-Kudva el-Hasena, 1/38.)Ako je pozivač iskren, dobar, samokritičan i ako je jedan od onih čija djela pratenjihov govor, onda će mu Allah, dželle šanuhu, dati od Sebe blagodat time što ćeučiniti i dati da ljudi slušaju i prihvataju njegov govor i savjet. Zato mu’min kada želiodvratiti od nekoga zla, mora se sam pridržavati islamskih propisa, farzova, vadžiba inafila, i mora se sam kloniti harama i zabranjenih djela. Posebno treba praktikovatinafile, da često posti, da često klanja, da često udjeljuje sadaku, da često uči Kur’an ida puno spominje Allaha, dželle šanuhu. To će mu biti jako oružje i nepobitan dokazprotivu smutljivaca i raznih brbljivaca. ZNANJE I BOGOBOJAZNOSTAllah, dželle sanuhu, je naredio Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, da Ga moli zapovećanje znanja rekavši: “I reci: Gospodaru moj, povećaj mi znanje.“ (Kur’an,20/114) Zanimljiva je činjenica da Allah, dželle ve ala, nije naredio Poslaniku s.a.w.s.,da Ga moli za neko ovodunjalučko dobro, naprotiv, iz ovog ajeta se jasno vidi da jePoslaniku s.a.w.s., bilo naređeno da moli Allaha, subhanehu ve te’ala, za znanje i ilm,koje predstavlja najveće dobro po čovjeka u životu na ovom svijetu. U prilog tome je ihadis kojeg prenosi Muavija ibn Ebi-Sufjan, neka je Allah njima zadovoljan, a u komestoji: “Kome Allah želi dobro uputi ga u propise vjere (tj. fikh).“ (Buhari)Znati šta je dobro i znati što je zlo – to je ono čemu nas Šeriat uči, prvo kako bi gačinili a drugo kako bi se od njega čuvali, i čovjek će slijediti Allahov Šeriat samo ondakada ga bude studirao i učio onako kako se vjera uči. Onaj koji bude naređivao dobroi odvraćao od zla – ne slijedeći pri svemu tome instrukcije Šeriata – takva osoba ćebiti ona koja slijedi svoje strasti a ne ona koja slijedi Objavu.Mnogi zabranjuju nešto zbog toga što to ne voli njihova duša, njihove pohote i strasti– pa makar bilo i neko dobro u pitanju, i mnogi ljudi naređuju i traže da se čini nešto– zato što to voli njihova duša, njihove pohote i strasti, pa makar bilo i neko zlo upitanju! Ovakvi ljudi štete više nego što koriste!Da bi se ljudi bavili ovim poslom na pravi način – moraju prethodno dobro prostudiratiispravan menhedž i razumjevanje islamske vjere, kako bi u skladu s time djelovali,zatim osnove islamskog vjerovanja i akide, zatim osnove ideologija i pravaca koji
  3. 3. dominiraju u mjestu ili vremenu gdje se čovjek nalazi, a nakon svega toga mora sepomno prostudirati fikh i šeriatsko pravo, sa svim svojim primarnim i sekundarnimpitanjima, usulima i furuima, jer će samo na taj način čovjek znati da li ima pravo ilinema da nešto naređuje ili zabranjuje, ili da li mora ili pak ne smije da na neštoreaguje. Sve ovo zajedno reguliše oblast islamskog znanja koja se zove FIKH.Imam Džaafer el-Sadik rhm., je rekao: „Čuvaj se dvije osobine zbog koje supropadali ljudi: čuvaj se od toga da fetve izdaješ ljudima na osnovu svoga mišljenja,ili da u vjeri praktikuješ ono što ne znaš!“ (el-Kafi, 1/42.)Imam Sufjan el-Sevri rhm., je rekao: „Neće naređivati dobro i neće odvraćatiod zla osoba koja nema pri sebi sljedeća tri svojstva: - Blagost pri naređivanju dobra i blagost pri odvraćanju od zla. - Pravednost pri naređivanju dobra i pravednost pri odvraćanju od zla. - Znanje radi naređivanja dobra i znanje radi odvraćanja od zla.“Dobro studirati životopis Muhammeda s.a.w.s., i njegovo djelovanje u Mekki prijehidžre, i u Medini poslije hidžre je velika pouka i poruka svakom onom ko se želibaviti naređivanjem dobra i odvraćanjem od zla! Poznavati prirodu ljudi određenogmjesta i vremena, ćud plemena, sela, gradova i država, trenutno socijalno stanje, tenjihovo historijsko naslijeđe – čini čovjeka uspješnijim u njegovom djelovanju.Dakle, shodno svemu navedenom, znanje je ono što čovjek mora imati pri sebi prijenaređivanja dobra i odvraćanja od zla. Blagost, mudrost i pravda je ono što se moraimati u toku naređivanja dobra i odvraćanja od zla. Sabur i strpljenje je ono štočovjek mora imati pri sebi nakon naređivanja dobra i odvraćanja od zla. DOBROĆUDNOST, BLAGOST I SAMILOSTBlagost je ta koja onoga koji naređuje dobro i odvraća od zla čini ustrajnim na tomputu, a i čini ga sposobnim da na pravi način organizuje politiku naređivanja dobra iodvraćanja od zla. Blagost je ta zbog koje ostali ljudi bivaju dobri. Ako naljutiščovjeka – neće ništa od tebe prihvatiti! Allah dž.š., je naredio Svome PoslanikuMusau a.s., da ode Faraonu – koji je bio oličenje zla na zemaljskoj kugli, i da mublago i ljubazno zbori, ne bi li se povratio.Nekada želja za dobrom i mržnja prema zlu čovjeka natjeraju na to da budegrub, i neljubazan prema drugima, što će učiniti da bude odbijen i da ga ljudine poslušaju u tome što zbori. Uvrede koje nam neznalice upute dok smo na putunaređivanja dobra i odvraćanja od zla ne smiju nas obeshrabriti i ne smiju nas odbitiod ovog veličanstvenog ibadeta, poput doktora i liječnika – koji konstantno liječenarod, i ako ih narod ne voli i po ružnome ih spominje.“Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti neprijatelj tvoj odjednomprisni prijatelj postati. To mogu postići samo strpljivi; to može postići samoposjednik sreće velike.“ (Kur’an, XLI/34-35)
  4. 4. Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, rekao:“Zaista je Allah blag i On voli blagost (ljubaznost) u svim stvarima.“ (PrenoseBuhari i Muslim)Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, kaze: “Došao je jedan beduin u džamiju i počeomokriti, pa ljudi skočiše da ga zbog toga napadnu, ali im Poslanik, sallallahualejhi we sellem, reče: “Pustite ga, i na to mjesto prolijte jednu kantu ili kofuvode! Zaista ste vi poslani da olakšavate, a ne da otežavate.“ (Prenosi Buhari)Imam Hasan el-Basri rhm., je kazao: "Znanje je bolje od nasljedstva, odgoj jenajčistiji obraz, pobožnost je najsigurnija opskrba, ibadet je najbolja zarada, razum jenajbolji vodič, lijepo ponašanje je najbolji drug, blagost je najbolji pomoćnik,zadovoljstvo je najveće bogatstvo, Allahova pomoć je najbolja pomoć, a sjećanje nasmrt je najbolji sagovornik." PROVJERAVANJE INFORMACIJATakođer, pozivač u dobro i onaj koji odvraća od zla, mora dobro provjeriti vijesti kojemu ljudi prenose o nekoj ličnosti ili nekoj grupi ili nekom događaju, i ne smije nipoštopožuriti sa donošenjem zaključka na račun onih koje poziva jer se može desiti dasvojom nepromišljenošću nekoga uvrijedi, a ako se to desi onda će mu autoritetopasti i zabiljezice negativne rezultate kod ljudi kojima naređuje dobro ili ih odvraćaod zla, što smo u proteklim recima spomenuli. Allah, dželle šanuhu, kaze: “Ovjernici, ako vam nekakav grijesnik donese kakvu vijest, dobro je provjerite,da u neznanju nekome zlo ne ucinite, pa da se zbog onoga sto ste ucinilipokajete.“ (Kur’an, XLIX/6)Poznata je stvar da je brzopletost i žurba šejtanska rabota, a umjerenost iprovjeravanje habera je islamski metod postupanja i rada koji može čovjeku donijetisamo korist a nikako štetu. Potrebno je da pozivač dobru i borac protivu zla – da imapri sebi i ovu osobinu jer je i ona u sklopu blagosti i samilosti prema drugim ljudima. PRAVDA I STRPLJENJEImam Ahmed rhm., je rekao: „Čovjek koji naređuje dobro i odvraća od zla sene smije srditi i ljutiti ako mu ljudi kažu nešto što on ne voli čuti, jer će setada svećati zbog sebe a ne radi Allaha dž.š..“Pravednost je ono što čovjeka drži u Insafu, pa onome koji griješi ne zaboravlja dobrokoje je činio ili ga još čini, i ne smeće sa uma njegovu vrijednost, i ako je u nečemupogriješio pokušaće na najljepši mogući način da ga u tome ispravi.Strpljenje čini čovjeka izdržljivim spram svih neugodnosti koje se nalaze na ovomeputu: „Naređuj dobro, zabranjuj zlo, i budu strpljiv zbog onoga što će te natom putu zadesiti; to je vrhunac dobrote!“ HRABROST
  5. 5. Suprostaviti se pokvarenjacima i lošim ljudima, stati na put pokvarenim i lošimpravcima i kretanjima u društvu zahtijeva i jednu dozu hrabrosti i gorljivosti – jer sečovjek tada sudara sa strastima i pohotama ljudi i njihovim pokvarenim dušama;sudara se sa neznalicama koji zbog svog neznanja misle da su u pravu i da su ulijepim i dobrim postupcima, a da su drugi ti koji griješe i koji nisu u pravu; sudara sesa devijantnim profilima koji mrze dobro, ispravno, moralno, lijepo, čedno i pošteno;sudara se sa ideologijama, zavjerama i planovima neprijatelja islama ili raznihpolitičkih pokreta koji se bore protivu upute islama; sudara se sa ogromnom snagomkoja neistomišljenika izvrgava ruglu i poruzi i poricanju...Ne smijemo prezirati i potcjenjivati sebe o čemu nam sljedeći hadis Poslanikas.a.w.s., pobliže govori: „Nemojte potcjenjivati sami sebe! Rekoše: AllahovPoslaniče, kako će to neko potcijeniti sebe!? Reče: Kada neko primjetiodređenu situaciju o kojoj je trebao prozboriti ono što je Allah dž.š., odredio,pa ne prozbori ništa, zbog čega će mu Allah dž.š., na Sudnjemu Danu reći:Šta te je spriječilo da govoriš o tome i tome? Reći će: Strah od ljudi. Allahdž.š., će mu reći: Preče ti je bilo da si se od Mene plašio!“ (Sunen, IbnuMadždže, br.4008.) --------------------------Navedene osobine su teške i bitne ali znajte da se bez njih neće ostvariti dobro niti ćese bez njih stopirati zlo! Sve u svemu znanje je uslov svih uslova, jer će samo uzznanje čovjek moći znati da procjeni šta je dobro – kako bi ga baredio, a šta je zlo –kako bi ga zabranio, i koje je od dva dobra veće – kako bi ga učinio tako što ćeispustiti manje dobro, i koje je od dva zla veće – kako bi ga ukinuo makar i tako štoćemo počiniti zlo koje je manje.Svjedoci smo toga da je danas malo dobra, a da je puno zla, da je malo onih koji suspremni boriti se za opšte dobro i odvraćati od opšteg zla, i žrtvovati se na tome putu– što je samo znak i dokaz tome da je ovdje u pitanju vrh i najuzvišeniji cilj vjere –jer je malo ljudi osvojilo ove vrhove, i malo je ljudi sagledalo ljepotu vjere sa ovakvihuzvišenja!Da na kraju potvrdimo i to da su ovo samo neka od važnijih svojstava pozivača udobro i boraca protivu zla koji moraju znati da će se na ovom putu susretati sa raznimnevoljama i nedaćama što ne smije biti razlogom njihovog posustajanja iliodustajanja, ne daj Bože, od poziva ljudi u dobro i islam.Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikhaImam „Sultanija“ džamije, Plav, CG

×