• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
Pedeset godina racunalstva u Hrvatskoj
 

Pedeset godina racunalstva u Hrvatskoj

on

  • 3,559 views

 

Statistics

Views

Total Views
3,559
Views on SlideShare
3,549
Embed Views
10

Actions

Likes
0
Downloads
20
Comments
0

2 Embeds 10

http://static.slidesharecdn.com 8
http://www.slideshare.net 2

Accessibility

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Pedeset godina racunalstva u Hrvatskoj Pedeset godina racunalstva u Hrvatskoj Presentation Transcript

    • Pedeset godina računalstva u Hrvatskoj Marina Mirković, dipl. inž. Tehnička škola Požega Požega, 3. prosinca 2009.
      • Prije 50 godina (1959.) na zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković konstruirano je prvo digitalno računalo u Hrvatskoj .
      • Pokretač i glavni izvođač tog posla bio je hrvatski znanstvenik, doajen hrvatske i svjetske računalne znanosti, prof. dr. Branko Souček .
      • Osmislio je i izradio projekt “256-kanalni analizator, memorija, logika i programi”, te ga objavio u stručnom časopisu “Elektrotehnika” (br. 4, 1959. godine).
      • Računalo je bilo vrhunski opremljeno: logički sklopovi temeljili su se na vakuumskim cijevima, memorija je koristila magnetske jezgrice, programi su izvođeni brzinom milijun ciklusa u sekundi.
      • Računalni sklop je smješten u ormar visine 2 metra, kao izlazna jedinica za prikaz podataka i krivulja korištena je katodna cijev.
      • Nakon izrade funkcionalnog prototipa, početkom šezdesetih godina izrađena je serija računala koji su se koristili na Institutu Ruđer Bošković i drugim ustanovama.
      • Projekt je izazvao zanimanje svjetskih znanstvenih krugova .
      • Posjet gospodina Willya Higinbothama, direktora BNL-a (Brookheaven National Laboratory) iz SAD-a, tada najvećeg znanstvenog instituta na svijetu, donio je projektu svjetsko priznanje .
      • Japanska tvrtka NEC 1959. godine proizvela je prvo komercijalno računalo zasnovano na tranzistorima, a prva komercijalna mini-računala razvijena su početkom šezdesetih godina.
      • Prof. Souček 1966. godine osniva prvi laboratorij za Kibernetiku u Hrvatskoj .
      • Institut Ruđer Bošković i Sveučilišni Institut za Matematiku pod vodstvom prof. Součeka projektira i osniva prvi Znanstveni Elektronski Računski Centar - ZRCE , sa računalom SDS930. Taj Centar kasnije prerasta u SRCE .
      • Prof. Souček 1972. godine napisao je prvu knjigu na svijetu iz područja računalne znanosti: “Minicomputers, Microprocesors and Microcomuputers”.
      • Razvoju mlade hrvatske računalne znanosti doprinose knjige prof. Součeka: Microcomputers in data processing and simulation (New York, 1973.) i Microprocessors and microcomputers (New York, 1976.).
      • Niz seminara i predavanja diljem svijeta (New York, Boston, Pariz, London, Rijeka, Opatija).
    • Biografija profesora Součeka
      • Doktor znanosti, rođen 1930. godine u Bjelovaru.
      • Profesor računalnih i neuronskih mreža na Sveučilištu u Zagrebu, New Yorku i Arizoni.
      • Član Hrvatske akademije znanosti kojemu je 1960. i 1963. godine dodijeljena znanstvena nagrada Nikole Tesle.
      • Ekspert agencija Ujedinjenih naroda UNIDO i IAEA.
      • Istraživač i suradnik NASE, IBM-a, Siemensa, Scheringa, Brookhaven National Laboratory i Instituta Ruđer Bošković.
      • Objavio je preko 100 znanstvenih radova i 10 knjiga sa Wiley Inc., New York.
      • Osnovana Zaklada profesora Součeka za poticaj programa Hrvatska zemlja znanja, usmjerena prema razvoju intelektualnog kapitala u suvremene tehnologije radi povećanja učinkovitosti stvaralaštva i progresa.
    • Razvoj računalstva na Institutu Ruđer Bošković
      • Prvo značajno računalo na Ruđeru nabavljeno je 60-ih godina, a riječ je o računalu pod nazivom C9040, francuskoj inačici Xerox-ovog računala SIGMA 7. Premješten na SRCE, a sada se nalazi u Tehničkom muzeju.
      • Nakon toga, 1968., nabavljen je prvi PDP 8 za odjel eksperimentalne fizike, a dvije godine kasnije kupljen je i drugi PDP 8 za potrebe odjela elektronike.
      • Za vrijeme utemeljenja SRCA nabavljeno je računalo UNIVAC, a na Ruđeru je 1973. godine postavljen terminal DCT2000 sa printerom i čitačem bušenih kartica. Na taj je način 80-ih godina započeo rad prostora za korisnike terminala IRB-a preko iznajmljenih telefonskih linija.
      • 1981. godine nabavljeno je mini-računalo HP 1000, koje je imalo disk i jedinicu magnetske trake, na koje je bilo vezano nekoliko terminala u svrhu interaktivnog rada. Time je HP 1000 zamijenio prijašnji terminal DCT 2000 kao veza s računalima UNIVAC na SRCU. Imao je prevoditelj za programski jezik FORTRAN, te predstavljao infrastrukturni resurs za numerički rad na Institutu Ruđer Bošković.
      • Značajan skok bio je PDP 11 koji je nabavljen u elektronici i LAIR-u (laboratorijska verzija) početkom 80-tih, kao i jedna od prvih radnih stanica HP 4000, 1989. godine. 1990. godine uz veliku financijsku investiciju nabavljeno je vektorsko računalo CONVEX C-120, namijenjeno naprednom numeričkom radu, primjenom uglavnom jezika FORTRAN.
      • Pojavom Apple-a, vrlo brzo je počela era osobnih računala, a zatim i radnih stanica. Nabavljene su radne stanice HP i Digital Alpha (Faust, Rudjer, Melior) te kasnije server računala pod Linuxom. 1995. godine nabavljeno je računalo Faust HP 9000 sa 160 MHz procesorom i 48 MB RAM-a, te operativnim sustavom HP UX 10.20 koje je u to vrijeme bilo jedan od suvremenijih poslužilaca u Hrvatskoj akademskoj zajednici.
      • Osim što je prvobitno služilo kao terminal server, te X server za grafičke terminale, kasnije je služilo i kao mail i web server, a bilo je glavni institutski web server sve do zadnjeg dana njegova postojanja 2003. godine kada je obnovljen i postavljen Intel server park.
      • 2001. godine započeo je razvoj IRB klaster računala. To je prvo znanstveno grozdasto (klaster) računalo u Hrvatskoj i na uzoru njega je postavljena Isabella klaster na SRCU.
      • 2004. godine postavljen je CRO GRID blade klaster. Nedugo nakon toga je 2005. instaliran prvi klaster u EGEE Grid sustavu iz Hrvatske. 2006. je pokrenut još jedan klaster u sklopu CRO JRU članstva u EGEE 2 projektu kao aktivni čvor u ERA.
      • Razvoj računalstva se dalje odvija u smjeru eScience tehnologije preko nacionalnih i EU FP projektnih nizova.
      • 2007. godine na Institutu Ruđer Bošković postavlja se Centar izvrsnosti za znanstvenu vizualizaciju.
    • Povijest Srca
      • Odluka Savjeta Sveučilišta u Zagrebu (tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj) o osnivanju Sveučilišnog računskog centra (29. travnja 1971.).
      • Održani prvi tečajevi u organizaciji Srca (siječanj 1972.).
      • Srce sudjeluje u projektu COST 11 - Europska informatička mreža (1973.-1979.)
      • Instalirano i počelo se koristiti računalo UNIVAC 1110 - tada najveće i najbrže računalo u ovom dijelu Europe (prosinac 1974.)
      • Uspostavljena terminalska mreža Srca u sveučilišnim centrima i na značajnim ustanovama sustava znanosti i visokog obrazovanja (1975.)
      • Srce izradilo cjelovit mrežni informacijski sustav za potrebe VIII. mediteranskih igara u Splitu (1979.)
      • Isporučeno i instalirano računalo IBM 4341-2 kao paralelni sigurnosni sistem XIV zimskih Olimpijskih igara Sarajevo 1984. (1982.)
      • Srce daje informatičku podršku (cjelovit informacijski sustav) za potrebe Univerzijade u Zagrebu (1987.)
      • Prva UNIX računala u produkcijskom radu u Srcu (1991.)
      • U Srcu uspostavljeni prvi IRC i FTP poslužitelji u akademskoj mreži, koje je Srce održavalo do 2005. godine (1992.)
      • Ostvaren priključak na globalnu mrežu Internet - u Srcu zaživio projekt Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, pokrenut 1991. godine (17. studenoga 1992.)
      • Zaživjela usluga javnog računala - pristup Internetu za članove akademske zajednice, ali i sve građane Hrvatske (1992.)
      • Dobivena vršna .hr domena - stvorene pretpostavke za prisutnost Hrvatske u virtualnom svijetu; srce.hr - prva hrvatska Internet domena (27. veljače 1993.)
      • Prvi tečajevi za korisnike Interneta (listopad 1994.)
      • U Srcu udomljen i započeo s radom CIX - nacionalno središte za razmjenu Internet prometa (2000.)
      • U Srcu uspostavljeno međunarodno čvorište paneuropske mreže GEANT u Hrvatskoj (1. svibnja 2002.)
      • Uspostavljen novi obrazovni program - Akademija mrežnih tehnologija prema CISCO programu - počela nastava za prvu generaciju polaznika (28. travnja 2003.)
      • Pokrenut zajednički projekt CARNeta i Srca - Giga CARNet (23. lipnja 2003.)
      • Počeo s radom ECDL ispitni centar u Srcu (1. travnja 2004.)
      • Započeo projekt AAI@EduHr - Srce predvodi izgradnju autentikacijske i autorizacijske infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja (27. svibnja 2004.)
      • Uspostavljen novi obrazovni program - Linux akademija (15. studenog 2004.)
      • Srce dobilo posebno priznanje Hrvatskog informatičkog zbora - Kristalni globus (prosinac 2006.)
      • Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio da se uspostavi Središnji sveučilišni ured za e-učenje, s tim da poslove iz nadležnosti toga ureda obavlja Centar za e-učenje koji se uspostavlja u Srcu u skladu s Planom rada za 2007. godinu (siječanj 2007.)
      • Nakon više od 15 godina uspješne suradnje, Srce na CARNetov zahtjev prestaje za CARNet obavljati dvije usluge: "Pristup Internetu za osobe, ustanove i nekomercijalne projekte: javno računalo public.srce.hr" i "CARNetov helpdesk" (1. srpnja 2007.)
    • Srce je osnovano kao središnja informatička, računalna infrastrukturna ustanova akademske i istraživačke zajednice u Republici Hrvatskoj, ali i kao ustanova "koja će odigrati vodeću ulogu u razvoju kompjuterizacije čitave Hrvatske i služiti ne samo Sveučilištu nego i svima ostalima". Srce je danas središnje čvorište e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja, ekspertno središte za ICT, te središte za obrazovanje i podršku u području primjene ICT.
    • CARNet
      • Ideja o uvođenju Interneta u Republici Hrvatskoj rodila se 1991. godine. Te je godine Ministarstvo znanosti i tehnologije na inicijativu Predraga Palea pokrenulo projekt CARNet.
      • Bio je to početak rada Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet, prvog pružatelja internetskih usluga (Internet Service Provider - ISP) u Hrvatskoj. Sljedećih nekoliko godina CARNet je bio jedini pružatelj internetskih usluga u Hrvatskoj koje je pružao bez nadoknade, ne samo akademskoj zajednici, već svim građanima Republike Hrvatske.
      • U studenom 1992. godine uspostavljena je prva međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom. Time je Hrvatska postala dio svjetske računalne mreže Internet.
      • Također, tijekom 1992. godine nabavljena je prva oprema i izgrađena jezgra CARNet mreže. Ustanove unutar Hrvatske bile su spojene vezom brzine 19-200 kbps, a čitava se mreža spajala na Internet preko Austrije brzinom od 64 kbps.
    • Prve ustanove spojene na Internet:
      • Sveučilišni računski centar - Srce
      • Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu
      • Institut Ruđer Bošković
      • Prirodoslovno-matematički fakultet
      • Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu
      • Tehnički fakultet u Rijeci
      • Ekonomski fakultet u Osijeku
      • Ministarstvo znanosti i tehnologije.
      • U listopadu 1994. godine CARNet počinje održavati prve tečajeve o Internetu za svoje korisnike. S vremenom je edukacija korisnika postala jedna od najbitnijih djelatnosti CARNeta pa je u siječnju 2001. godine uspostavljen CARNetov edukacijski centar Edupoint zbog organiziranog oblikovanja i diseminacije znanja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
      • Vlada Republike Hrvatske 1. ožujka 1995. godine svojom Uredbom osniva ustanovu CARNet.
      • Godine 1996. jezgra CARNet mreže nadograđuje se uvođenjem ATM tehnologije koja omogućuje prijenos slike i zvuka u stvarnom vremenu, s osnovnom brzinom od 155 Mbps.
      • U siječnju 1997. godine putem CARNetove ATM jezgre realizirano je, prvo u Hrvatskoj, predavanje na daljinu između Rektorata Sveučilišta u Osijeku i Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
      • Prvog dana mjeseca prosinca 2001. godine puštena je u rad paneuropska akademska i istraživačka mreža GEANT na koju se spaja i CARNet. Riječ je o mreži koja povezuje više od 3000 istraživačkih i obrazovnih ustanova u više od 30 europskih zemalja, a po svojoj infrastrukturi i aplikacijama predstavlja najrazvijeniju računalno komunikacijsku mrežu te vrste u svijetu.
    • CARNet infrastruktura
      • 23. studenoga 2004. Edupoint je pokrenuo prve CARNetove online tečajeve za krajnje korisnike.
      • 18. listopada 2004. pokrenuta je E-learning akademija (ELA), organizirani oblik obrazovanja za vođenje, pripremu i održavanje e-obrazovanja kroz tri jednogodišnja certificirana obrazovna programa: E-learning Management, Tutoring i Course Design.
      • U prosincu 2005. CARNet je predstavio novi program "Nikola Tesla – Hrvatski sustav za e-učenje" i "Hrvatski školski web prostor“.
      • 1. ožujka 2007. pokrenut je CARNetov Portal za škole namijenjen nastavnicima, učenicima, njihovim roditeljima i školama.
      • U 2007. godini nastavlja se akcija spajanja osnovnih i srednjih škola na CARNet mrežu: spojeno je 205 novih lokacija članica na CARNet mrežu. 
      • U siječnju 2008. CARNetov projekt e-Otoci proglašen je najboljim projektom godine u kategoriji projekata s najvećim utjecajem na zajednicu na 2008 Cisco Networkers Innovation Awards.
      • U rujnu 2008. objavljen je Portal o državnoj maturi - Tour de Matour.
      • U travnju 2009. objavljena je prva hrvatska online enciklopedija – Proleksis enciklopedija, razvijena u suradnji Pro Leksisa i CARNeta, koja sadrži više od
      • 62 000 članaka i više od 17 000 fotografija, ilustracija, mapa i sl.
    • Hrvatski informatički časopisi
      • Bug
      • Vidi
      • PC Chip
      • Mreža
      • Enter
      • Info Trend
      • Edupoint
    • Bug
      • Vodeći hrvatski mjesečni informatički časopis
      • Prva tiskana inačica izašla 1992. godine
      • Prva elektronička inačica izašla 1999. godine
      • Izdavač BUG d.o.o.
    • Vidi
      • Računalni časopis utemeljen u studenome 1994. godine kada je izdan prvi broj.
      • Tematski se prije svega bavi računalnim tehnologijama, no radi raširenosti računala u svim segmentima društva danas u svojim člancima obrađuje i ostale aspekte primjene računala.
    • PC Chip
      • Časopis o osobnim računalima
      • Prvi broj izašao u listopadu 1994. godine
      • Časopis je poznat i po stalnoj rubrici koja se bavi Open Source softverom i Linuxom
    • Mreža
      • Mjesečni časopis za IT profesionalce
      • Prva tiskana inačica izašla 1998. godine
      • Prva elektronička inačica izašla 1999. godine
      • Izdavač BUG d.o.o.
    • Enter
      • Časopis o računalima koji se reklamira sloganom "Kompjuterski časopis koji svi razumiju".
      • Namijenjen osnovcima, srednjoškolcima, ali i zahtjevnim programerima.
      • Izlazi u nakladi izdavačke kuće SysPrint.
      • Prvi broj izašao je u listopadu 2002. godine.
    • InfoTrend
      • Časopis za menadžere i voditelje informatičkih sustava u tvrtkama i ustanovama.
      • Prvi informatički časopis u Hrvatskoj, koji bez prekida izlazi od srpnja 1992. godine.
      • Posebni dodatak e-GOVERNMENT - u suradnji sa Središnjim državnim uredom za e-Hrvatsku u svakom broju nalazi se poseban dodatak o uvođenju informatičkih tehnologija u državnu upravu
    • Edupoint
      • Časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju
      • Mjesečno online izdanje od 2001.
      • Izdavač CARNet, Zagreb
    • Pogled kroz prozor
      • Digitalni časopis u okviru MS projekta Suradnici u učenju.
      • Objavljuje članke, studije slučaja, primjere iz nastave i intervjue o primjeni obrazovnih tehnologija.
      • Časopis je osmišljen za razmjenu iskustava među učiteljima. Učitelji su aktivni suradnici kroz pisanje i komentiranje članaka.
    • Stručni skupovi i savjetovanja
      • MIPRO (32) – međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku (Opatija)
      • WinDays (9) – Microsoftova poslovno tehnološka konferencija (Opatija)
      • CASE (21) - konferencija o metodama i alatima za razvoj poslovnih i informacijskih sustava organiziraju kao i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i tvrtka CASE (Opatija).
      • Računalo u školi (13) – Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) organizira savjetovanje koje okuplja nastavnike informatike iz osnovnih i srednjih škola, ravnatelje, predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, CARNeta i drugih institucija i organizacija (Šibenik)
      • CUC (11) – CARNetova korisnička konferencija međunarodno je godišnje okupljanje informatičkih stručnjaka i gospodarstvenika iz područja ICT-a kao i širokog kruga CARNetovih korisnika i suradnika
      • Ured bez papira (3) - u organizaciji tvrtki Times Computers, Oracle Hrvatska i Arhiv Trezor održava se konferencija koja predstavlja rješenja za efikasnije upravljanje životnim ciklusom svih vrsta digitalnih sadržaja, od poslovnih dokumenata, preko tehničke dokumentacije do multimedijalnih zapisa (Zagreb)
      • Document Management Arena (3) - konferencija je namijenjena članovima uprava i stručnjacima za upravljanje poslovnim procesima, predstavnicima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti koji provode procese upravljanja dokumentima (Zagreb)
      • e-biz (8) - konferencija o elektroničkom poslovanju u gospodarstvu i upravi (Opatija)
      • Dani poslovne edukacije – izlagačko edukativni poslovni događaj (Zagreb)
      • INFODANI (17) - međunarodna konferencija korisnika INFODESIGN EAS/ERP sustava koja tradicionalno okuplja eminentne informatičke stručnjake iz Hrvatske ali i inozemstva (Lovran)
      • SoftCOM (17) - međunarodna konferencija o telekomunikacijama, softveru i računalnim mrežama čiji je organizator Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu svake godine okuplja hrvatske i inozemne stručnjake iz ovih područja.
    • Sajmovi informatike u Hrvatskoj
      • Međunarodni sajam informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija INFO (Zagreb, 37)
      • Najveći ICT sajam u Hrvatskoj stagnirao je posljednjih godina, kako po broju posjetitelja, tako i po broju izlagača
      • Zamjenjuje ga Sajam glazbe & multimedije (Zagreb,3)
      • Sajam informatike, elektronike i telekomunikacija (Osijek, 12)
      • SASO (Split, 14) na nacionalnoj ljestvici, predstavlja jedan od najznačajnijih sajmova za graditeljstvo, drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije, te obrtništvo i malu privredu.
    • Muzej informatike i informatičke tehnologije “Peek&Poke”
      • Muzej je otvoren 22. rujna 2007. godine u Rijeci sa svrhom educiranja novih naraštaja.
      • U njemu se kronološki može pratiti razvoj informatike od 1900. godine do današnjih dana. Osim toga, Muzej predstavlja i nove tehnologije.
      • Jedan je od rijetkih u svijetu prema fundusu i tematici.
      • Muzej se prostire na dvije etaže i ukupno 300 kvadratnih metara, ima oko 2000 eksponata
      • Posebno mjesto zaslužuju: Apple II, Sinclair ZX80, Commodore 64, prvi dlanovnik Newton, Amiga 1000, originalni IBM PC), zbirka kalkulatora
      • U sklopu muzeja djeluje čitaonica, retro igraonica, prezentacijska dvorana, učionica, suvenirnica i NetKorner.
    • Edukacija
      • U školskoj godini 1966/67. na zagrebačkom Sveučilištu uvodi se novi nastavni predmet: digitalna računala (ETF i PMF).
      • Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1970. godine uvodi se novo usmjerenje za studente III. i IV. godine: Računalske znanosti , te istoimeni postdiplomski studij.
      • Srednje škole i fakulteti uvode nastavni predmet osnove informatike .
      • Informatika u našim osnovnim školama nigdje nije obvezni, nego samo izborni predmet. Situacija nije puno bolja ni u srednjim školama, pa je, primjerice, u općim gimnazijama obvezna samo u prvom razredu, i to tri sata tjedno, u drugome je tek izborni predmet, a poslije je uopće nema.
      • U četverogodišnjim strukovnim školama, primjerice u ekonomskima, obvezna je od prvoga do trećeg razreda, a u četvrtome se ne pojavljuje ni kao izborni predmet.
      • U sklopu izrade novoga curriculluma, odnosno novoga plana i programa u školama, radna skupina za tehničko i informatičko kurikulsko područje izradila je prijedlog prema kojemu bi informatika postala obveznim predmetom u sedmom i osmom razredu osnovne te, pod nazivom informatika i računalstvo , u prvom i drugom razredu srednje škole.
      • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa oprema škole informatičkim učionicama.
      • Sva javna visoka učilišta, javni instituti, studentski domovi, matične osnovne i sve srednje škole opremljeni su barem jednom umreženom računalnom učionicom. Umreženom računalnom opremom opremljene su i sve znanstvene i akademske knjižnice te školske knjižnice, područne osnovne škole, sve zbornice srednjih škola te svi učenički domovi.
      • Od 2006./2007. godine srednje škole se sustavno opremaju "pametnom pločom" a uz to se uvode i on-line interaktivni obrazovni sadržaji . Povezana s računalom "pametna ploča" upravlja brojnim računalnim aplikacijama i interaktivnim CD-ima. Uporabom s multimedijalnim projektorom ploča postaje interaktivni "ekran osjetljiv na dodir" ("touch screen"), koji omogućuje učenicima i nastavnicima veću povezanost i interaktivnost sa sadržajima predavanja.
      • Prije 13 godina u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića upisao se prvi razred tehničara za računalstvo.
      • Nastavnici koji su tada držali strukovne računalne predmete vrlo su ozbiljno prionuli poslu osuvremenjivanja tog programa i uvođenju novih strukovnih predmeta. Zahvaljujući tome, program tehničar za računalstvo postao je atraktivan i vrlo zanimljiv učenicima.
      • Pojavljuju se srodna zanimanja: tehničar za elektroniku, tehničar za telekomunikacije, računalni tehničar u strojarstvu, tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom.
    • Edukacija nastavnika
      • Sukladno Vladinim odredbama, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kontinuirano potiče ulaganje u informatičko obrazovanje zaposlenika osnovnih i srednjih škola prema ECDL standardu . Tako je informatičkim obrazovanjem i certificiranjem tijekom 2005. godine 1.100 nastavnika informatike steklo ECDL diplomu.
      • U razdoblju od 2006. do 2008. godine edukaciju i certificiranje za ECDL eksperte prošlo je 600 nastavnika informatike, a edukaciju i certificiranje za stjecanje osnova informatičke pismenosti 15.250 zaposlenika osnovnih i srednjih škola.
      • Ove se godine nastavlja obrazovanje i certificiranje 5.250 zaposlenika školskih ustanova za stjecanje osnova informatičke pismenosti prema ECDL programu te 150 nastavnika informatike prema Naprednom ECDL programu.
      • Kako bi nastavnicima olakšali odluku o izboru optimalnih nastavnih metoda kao i softverskih rješenja koja bi doprinijela kvalitetnijem  procesu poučavanja, CARNet je osnovao servis obrazovanja nastavnika .
      • Online tečajevi uz podršku online mentora namijenjeni su učiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama te pripadnicima akademske i istraživačke zajednice.
    • ECDL u Hrvatskoj
      • Europska računalna diploma ( European Computer Driving Licence - ECDL) predstavlja međunarodno priznatu potvrdu informatičke pismenosti, koja vlasniku jamči poznavanje rada na računalu prema ECDL normi, tj. vladanje osnovnim informatičkim vještinama kao što su: korištenje računala i datoteka, kreiranje tekstova, tablične kalkulacije, kreiranje baze podataka, prezentacije, korištenje elektroničke pošte i Interneta itd.
      • ECDL diplomu u Republici Hrvatskoj steklo je gotovo 40.000 osoba.
      • Hrvatski sabor je ECDL program usvojio kao dio strategije "Hrvatska u 21. stoljeću - Informacijska i komunikacijska tehnologija“
      • Vlada Republike Hrvatske je u lipnju 2004. uvrstila ECDL u Operativni plan provedbe programa e-Hrvatska 2007.
      • U Hrvatskoj su do danas osnovana 33 testna centra, od kojih je njih četiri steklo naziv "Akademija-ECDL", budući da su u ECDL programe uvrstili više od tisuću kandidata te izdali diplome za više od 500 kandidata. Odobravanje rada testnih centara u Republici Hrvatskoj od 30. svibnja 2003. godine vrši Hrvatski informatički zbor, kao nacionalni nositelj licence.
    • Studij informatike i računalstva
      • FER (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb)
      • FOI (Fakultet organizacije i informatike, Varaždin)
      • Elektrotehnički fakultet, Osijek
      • Tehnički fakultet, Rijeka
      • Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
      • Stručni studij računarstva (Tehničko veleučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu)
      • Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb
    • Informatičko obrazovanje i usavršavanje
      • Razvitak globalnog informacijskog društva zahtijeva da učenje, odnosno obrazovanje na svim područjima, postane cjeloživotno obrazovanje. To se sve češće tumači kao neprekidno usavršavanje koje ne prestaje izlaskom pojedinca iz formalnog obrazovnog sustava, već se u različitim oblicima nastavlja do svršetka njegove radne karijere.
      • Veliki broj poduzeća, ustanova izvodi uslugu informatičkog obrazovanja.
      • Posebna pažnja posvećena je informatičkom obrazovanju nezaposlenih.
      • Kroz razne projekte izvodi se besplatno informatičko obrazovanje za umirovljenike, kućanice, umirovljene branitelje te invalide.
    • Programi obrazovanja
      • ECDL računalni operater
      • ECDL specijalist
      • Samostalni knjigovođa
      • Knjigovođa
      • CAD specijalist
      • Web dizajner
      • Grafički dizajner
      • Specijalist za digitalnu fotografiju i obradu
      • Specijalist za digitalni video i montažu
      • Specijalist za računalne mreže
      • Specijalist za sigurnost računalnih mreža
      • Specijalist za napredne mrežne tehnologije
      • Sistemski i mrežni administrator – specijalist
      • Serviser osobnih računala
      • Programer Internet aplikacija
    • Proizvodnja računala
      • Hrvatsko tržište osobnih računala dio je domaće informatike koji se tijekom posljednjih desetak godina najviše razvio te je u tom razdoblju rastao čak šest puta.
      • Tu danas možemo govoriti o zrelom, konsolidiranom tržištu koje se od broja od nekoliko stotina tvrtki koje su živjele od sklapanja i prodaje PC-ova prije devet godina danas svelo na desetak glavnih igrača.
    • Digitron d.o.o. (Buje)
      • Osnovan je 1971. godine i ubrzo postaje vodeća tvornica elektroničkih aparata i uređaja u regiji. Vlastiti razvoj bio je jedan od ključnih čimbenika koji su osigurali kvalitetu i postojanost proizvoda.
      • Povijesni pregled proizvodnje:
      • 1971.  Prvi europski džepni kalkulator 1972.  Stolni kalkulator 1974.  Elektroničke registar blagajne i teleprinteri 1975.  Program profesionalne elektronike, sigurnosnih sustava i detektora 1978.  Mjerni pretvarač sile i elektroničke vage 1981.  Detektori za eksplozive i toksične plinove 1982.  Mikroprocesori, displeji 1987.-1990.  PC-kontrolirani sigurnosni sustavi, telefaks oprema 1991.-1994.  Profesionalni mobilni radio  komunikacijski uređaji 1995.  PC-komponente i konfiguracije , digitalni pokazivači i satovi 1996.-2002.  Nove registar i POS blagajne, nove digitalne vage 1999.  Multimedija 2000.  Telefonija, INFOMAT (Info terminal) 2002.  Mrežni sustavi, POS blagajne, sistemske digitalne vage, mrežne komunikacije
    • Ivasim Elektronika (Ivanić Grad)
      • Ivel Ultra ili Impuls 9020 ime je za Apple II kompatibilno računalo koje je proizvodila hrvatska tvrtka Ivasim iz Ivanić Grada. Glavni dizajner ovog računala bio je gospodin Branimir Makanec .
      • Ovo računalo je bilo kompatibilno sa Apple II, i imalo je dvije disk jedinice od 5 1/2 incha, te karticu sa Zilog Z80 mikroprocesorom što je omogućavalo korištenje CP/M operacijskog sustava te velikog broja poslovnih programa koja su bila dostupna za CP/M.
      • Računalo se koristilo u mnogim školama i fakultetima u Hrvatskoj tijekom 1980-tih. Ivel Ultra je imao operacijski sustav IDOS koji je bio kompatibilan sa Apple II DOS 3.3, ali je bio poboljšanje na originalnu inačicu, isto tako BASIC prevodilac je bio kompatibilan sa Apple BASICom no konstruktori su poboljšali mnoge rutine tako da je Ultra bila mnogo brža u izvršavanju mnogih zadataka.
      • Ivel Z3 - kompatibilan sa Apple IIe i CP/M. Mikroprocesori: MOS 6502, Z80, i Intel 8080, 128Kb RAM, tekst:80x40, dvije disketne jedinice, setovi znakova: engleski, hrvatski znakovi, ćirilica.
      • Ivel V-100 - terminal kompatibilan sa DEC VT-100, korišteno za spajanje sa DEC VAX mini računalima.
      • Ivel-ICL - terminal kompatibilan sa ICL terminalima, koja su se spajala sa ICL mainframe i mini računalima.
      • Branimir Makanec (Koprivnica, 17. svibnja 1932.), inženjer i jedan od hrvatskih pionira računalstva.
      • Godine 1964. projektira prvu elektroničku učionicu pri Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Vinogradskoj ulici u Zagrebu. Četiri godine kasnije (1968.) osniva Zagrebački multimedijski centar (MMC), koristeći mini računalo Hewlett Packard 2000. U MMC-u računala su se koristila za ne numeričke svrhe, i odškolovala je mnoge mlade programere.
      • Konstruktor je prvog serijski proizvedenog mikroračunala u Hrvatskoj Ivel Ultra.
      • Dobitnik je državne nagrade 2001. godine za životno djelo zagrebačke zajednice tehničke kulture "Dr. Oton Kućera". Organizirao je i održavao poslužitelj osnovnih i srednjih škola skola.sys.hr
    • PEL (Varaždin)
      • Orao je porodica 8-bitnih kućnih mikroračunala koje je proizvodila hrvatska tvrtka PEL Varaždin.
      • Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan
      • Arhitektura Orla MR102 bila je zasnovana: mikroprocesor MOS 6502, ugrađeni BASIC i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K, RS-232 međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Grafiku je kontrolirao posebni hardverski sklop, a ne glavni mikroprocesor kao što je to bio slučaj kod mnogih kućnih računala,
      • Konstruktori Orla otišli su jedan korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti, priključiti na pisač te povezati sa vanjskim svijetom sa serijskim međuspojem RS-232.
      • Standardno računalo u osnovnim školama u Hrvatskoj između 1985. i 1991. godine.
    • Končar (Zagreb)
      • Aktivnostima konfiguracije, sklapanja, ispitivanja, prodaje, dostave, instalacije, održavanja i servisa osobnih računala tvrtka Končar bavi se od 2001. godine. Glavni dio proizvodnje sačinjavaju stolna i prijenosna računala te serveri; redom računala s hrvatskim imenom.
      • VERA je kvalitetno uredsko računalo, dok su BETI - računalo zasnovana na BTX tehnologiji, i IVA cijenjeni kod zahtjevnijih korisnika.
      • LEA, REA i KATA čine obitelj servera, a DINO, NIVES, NINA, NORA i NIKO pokrivaju široko područje prijenosnika.
      • Jedan od strateških ugovornih partnera je tvrtka Intel. U suradnji s tvrtkom Advantech dizajniraju i nude pouzdana industrijska računala, a u cilju daljnjeg približavanja korisniku, i želje da kupac ima sve na jednome mjestu, obogatili su svoj proizvodni program pratećom računalnom opremom svjetski priznatih proizvođača.
    • Hrvatsko informatičko tržište
      • Hrvatska informatička industrija prošle godine (2008.) je ostvarila 14,83 milijardi ukupnog prihoda, odnosno 9,8 % više nego li 2007. godine. Dobit je iznosila 768 milijuna, što predstavlja povećanje od samo 1.1 % u odnosu na 2007. godinu.
      • Ovi financijski pokazatelji poslovanja IT industrije i dalje usporavaju rast (u 2007. rast prihoda je bio 13,3 %, a dobiti 17,5 %, a u 2006. ovi su pokazatelji bili 18,8 i 53.8 %). U usporedbi s ukupnim gospodarstvom (nefinancijski sektor), rast ukupnog prihoda informatičke djelatnosti bio je za 0,8 % manji, dok je dobit povećana za 3.9 %. S druge pak strane broj zaposlenih u IT industriji povećan je za 9.2 %, znatno više nego u ukupnoj privredi (5,1 %).
    • Informatičke tvrtke
      • Djelatnosti:
      • Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima
      • Izdavanje softvera
      • Informacijske uslužne djelatnosti
      • Proizvodnja računala i periferne opreme
      • Trgovina na veliko računalima, perifernom opremom i softverom
    • Struktura informatičkih poduzeća prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih 2008. Izvor: časopis “InfoTrend”
    • 10 najvećih tvrtki po dobiti 2008. (iznos u kn) Izvor: časopis “InfoTrend”
    • e-Hrvatska
      • Program e-Hrvatska predstavlja skup aktivnosti i projekta koje se provode unutar tijela državne uprave i za čiju je koordinaciju zadužen Središnji državni ured za e-Hrvatsku sa zadatkom podizanja razine svijesti i potrebe procesa informatizacije, kako državne uprave, tako i ukupnog društva.
      • Projekt ePorezna predstavlja skup usluga namijenjenih poreznim obveznicima (pravnim i fizičkim osobama) koje omogućuju jednostavnu, sigurnu i brzu dostavu podataka iz poreznih prijava i poreznih obrazaca putem interneta.
      • U 2009. godini Carinska uprava nastavlja s provedbom projekata vezanih uz ostvarivanje interoperabilnosti i interkonektivnosti sa sustavima Europske unije i zemalja članica iz područja djelovanja Europske unije kao carinske unije.
      • Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je kroz niz projekata pokrenulo opsežan program informatizacije u cilju efikasnijeg rada pravosudnog sustava.Tako se u 2009. godini nastavlja se razvoj i implementacija Jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSpis) u hrvatske sudove.
      • Cilj provedbe aktivnosti na području informatizacije zdravstvenog sustava u 2009. godini je privođenje kraju informatizacije opće obiteljske medicine te cijele primarne zdravstvene zaštite (PZZ).
      • Dosadašnja realizacija brojnih projekata u području eObrazovanja omogućila je stvaranje najmodernije informacijske infrastrukture za snažan razvoj društva znanja i društva u cjelini pri čemu Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa trajno ulaže u realizaciju tehničkih preduvjeta, obrazovanje nastavnog kadra i svih osoba koje su uključene u proces obrazovanja.
      • Hrvatskim učenicima, studentima, znanstvenicima i djelatnicima u sustavu visokoškolskog obrazovanja i znanosti na svojim školama, fakultetima i u studentskim domovima imaju pristup broadbandu. Pored toga, na raspolaganju su i informacijski servisi poput nacionalnog portala za učenje na daljinu „Nikola Tesla“, eIndeksa, besplatnog pristupa brzom internetu iz studentskih domova (StuDOM), Informacijski sustava visokih učilišta (ISVU), raspodijeljene računalne infrastrukture za zajedničko korištenje kapaciteta (CRO-GRID), Hrvatski znanstveni portal (www.znanstvenici.hr), Giga CARNet, Mobile CARNet, Sustav autentikacije i autorizacije (AII) i drugi.
      • Projekt integriranoga sustava za upravljanje standardiziranim skupovima podataka ( eMatica ) stavljen je u funkciju početkom školske godine 2006./2007., a predstavlja jedinstvenu bazu standardiziranih podataka o osnovnom i srednjem obrazovanju (škole, zaposlenici, učenici, programi). Stjecanje informatičkog znanja i vještima presudan je element za sudjelovanje i osjećaj povjerenja prema eObrazovanju.
      • Ministarstvo kulture u 2009. godini nastavlja s razvojem Geografskog informacijskog sustava (GIS). Cilj projekta je uspostava informacijskog sustava kako bi se zaštićenim područjima nacionalnih parkova, parkova prirode i područjima kojima upravljaju županijske javne ustanove, upravljalo na temelju točnih i ažurnih podataka. Uspostavom GIS-a omogućava se točan prikaz topografskih, katastarskih, zemljišnih, prostornih podataka te praćenje stanja prirode uz prostorno određivanje rasprostranjenosti vrsta i stanišnih tipova. Sustav osim toga omogućava analize korištenja zaštićenog područja, poput intenziteta turističkog prometa, a sve s ciljem postizanja očuvanja i održivog korištenja zaštićenog područja.
      • U sklopu provedbe Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe i u 2009. godini želi se potaknuti i potpomoći sustavan i ujednačen pristup digitalizaciji građe u kulturnim ustanovama te oblikovanje i ponudu kulturnih sadržaja i usluga korištenjem digitalnih preslika. Portal Hrvatska kulturna baština predstavlja središnje mrežno mjesto koje omogućiti pristup i pretraživanje izrađenih digitalnih zbirki.
      • Elektronička uprava ( eUprava ) predstavlja infrastrukturnu pretvorbu djelovanja tijela državne uprave primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije kojom se cjelokupno poslovanje javne uprave usmjerava prema korisnicima. Elektronička uprava također uključuje stalnu prilagodbu pravnog i tehnološkog okvira djelovanja tijela državne uprave u cilju postizanja što veće učinkovitosti rada, racionalnijeg korištenja proračunskih sredstava i kvalitetnijeg pružanja usluga.
      • Važnost procesa izgradnje korisnički usmjerene, dostupne, odgovorne i učinkovite eUprave Vlada Republike Hrvatske prepoznala je i u mandatnom razdoblju 2008. – 2011. godine te je 21. siječnja 2009. godine, usvojila Strategiju razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine, koja ujedno predstavlja jedan od provedbenih dokumenata Programa Vlade Republike Hrvatske.
      Uspješna provedba Programa e-Hrvatska postavila je temelje koji jamče ravnomjerni razvoj informacijskog društva u Republici Hrvatskoj .
    • Hvala na pažnji! [email_address]