• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
Moodle alat za e-učenje ili Kako napisati diplomski rad?
 

Moodle alat za e-učenje ili Kako napisati diplomski rad?

on

  • 3,299 views

Kolega Davor Vrgoč je napisao diplomski rad pod naslovom "MOODLE ALAT ZA E-UČENJE". ...

Kolega Davor Vrgoč je napisao diplomski rad pod naslovom "MOODLE ALAT ZA E-UČENJE".
Sam rad može poslužiti kao uzor za pisanje diplomskih radova.
Upute za pisanje diplomskog (završnog) rada možete naći na blogu http://milepavlic.blogspot.com/
Sadržaj rada je:
1. UVOD 1
1.1. Nastavni proces i učenje 1
1.2. Online učenje 2
1.2.1. Prednosti online učenja 4
1.2.2. Kreiranje online nastavnih materijala 5
1.3. Oblici učenja 5
2. E-UČENJE 8
3. LMS – SUTAVI ZA UPRAVLJANJEM UČENJEM 16
3.1. LMS alati 18
3.1.1. Moodle 18
3.1.2. Claroline 18
3.1.3. Chamilo 19
3.1.4. WebCT 20
4. MOODLE 21
...

Statistics

Views

Total Views
3,299
Views on SlideShare
1,742
Embed Views
1,557

Actions

Likes
2
Downloads
96
Comments
0

19 Embeds 1,557

http://milepavlic.blogspot.com 1504
http://milepavlic.blogspot.ru 17
http://www.google.hr 4
http://milepavlic.blogspot.de 4
http://milepavlic.blogspot.fr 3
http://milepavlic.blogspot.ie 3
http://milepavlic.blogspot.co.at 3
http://milepavlic.blogspot.it 3
http://milepavlic.blogspot.nl 2
http://milepavlic.blogspot.ch 2
http://milepavlic.blogspot.se 2
http://webcache.googleusercontent.com 2
http://www.milepavlic.blogspot.com 2
http://milepavlic.blogspot.gr 1
http://milepavlic.blogspot.pt 1
http://milepavlic.blogspot.co.uk 1
http://milepavlic.blogspot.in 1
http://www.google.rs 1
http://milepavlic.blogspot.sk 1
More...

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Moodle alat za e-učenje ili Kako napisati diplomski rad? Moodle alat za e-učenje ili Kako napisati diplomski rad? Document Transcript

    • SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA POLITEHNIKU Davor Vrgoč MOODLE ALAT ZA E-UČENJE -diplomski rad- Rijeka, 2013.
    • SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA POLITEHNIKU Davor Vrgoč MOODLE ALAT ZA E-UČENJE -diplomski rad- Mentor diplomskog rada: Prof. dr.sc. Mile Pavlić Rijeka, 2013.
    • SVEUČILIŠTE U RIJECI Filozofski fakultet Odsjek za politehniku Rijeka, Sveučilišna avenija 4 Povjerenstvo za završni diplomski ispit U Rijeci, 29.05.2013. ZADATAK DIPLOMSKOG RADA Pristupnik: DAVOR VRGOČ Zadatak: MOODLE ALAT ZA E-UČENJE Rješenjem zadatka potrebno je obuhvatiti sljedeće: 1. Uvod: Nastavni proces i učenje, online učenje 2. E-učenje; alati i metode koje podržavaju e-učenje 3. LMS – sustavi za upravljanjem učenjem 4. Moodle 5. Metodički dio 5.1. Izrada online tečaja pomoću Moodle 5.2. Izvedbeni nastavni plan i program 5.3. Priprema za izvođenje nastave odabrane nastavne teme 6. Zaključak U diplomskom se radu obvezno treba pridržavati Pravilnika o diplomskom radu i Uputa za izradu diplomskog rada sveučilišnog diplomskog studija. Zadatak uručen pristupniku: Rok predaje završnog rada: 29.05.2013. Datum predaje završnog rada: Koordinator povjerenstva za diplomske ispite: Prof. dr.sc. Zvonimir Kolumbić Zadatak zadao: Prof. dr.sc. Mile Pavlić I
    • I. AUTOR Ime i prezime: Davor Vrgoč Mjesto i datum rođenja: Vukovar, 25.01.1978. Adresa: 35400 Nova Gradiška, Urije 2/1 FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA POLITEHNIKU Datum završetka nastave: II. DIPLOMSKI RAD Naslov: MOODLE ALAT ZA E-UČENJE Broj stranica: 106, slika: 38 , tablica: 4 , priloga: 1 , bibliografskih izvora: 38 . Ustanova u kojoj je rad izrađen: Filozofskom fakultetu u Rijeci Postignut akademski naziv: Voditelj rada: Prof. dr.sc. Mile Pavlić Obranjeno na Filozofskom fakultetu u Rijeci Oznaka i redni broj rada: III. OCJENA I OBRANA Datum preuzimanja zadatka: Datum predaje rada: Datum sjednice Povjerenstva za ocjenu i obranu diplomskog rada na kojoj je rad prihvaćen: Datum obrane rada: Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog rada pred kojim je rad obranjen: Datum promocije: 29.05.2013. 00.10.2013 . . . . . . . . . II
    • IZJAVA Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Miletu Pavliću, kao i profesoru Damiru Purkoviću na savjetima, uloženom trudu i pomoći koju su mi pružili pri izradi ovog rada. Hvala i ostalim profesorima i kolegama na ukazanoj podršci. Najveće hvala mojoj obitelji na razumijevanju i podršci tijekom cijelog studija a posebno hvala mojoj Magdaleni zato što me uvijek tjera naprijed. Davor Vrgoč III
    • SADRŽAJ SADRŽAJ ....................................................................................................................... IV SAŽETAK ....................................................................................................................... VI ABSTRACT .................................................................................................................... VI POPIS SLIKA ............................................................................................................... VII POPIS TABLICA ............................................................................................................ IX 1. UVOD ........................................................................................................................... 1 1.1. Nastavni proces i učenje .................................................................................. 1 1.2. Online učenje ................................................................................................... 2 1.2.1. Prednosti online učenja.......................................................................................... 4 1.2.2. Kreiranje online nastavnih materijala .................................................................... 5 1.3. Oblici učenja .................................................................................................... 5 2. E-UČENJE.................................................................................................................... 8 2.1. E-učenje kao nova paradigma učenja i poučavanja ......................................... 8 2.2. Alati i metode koje podržavaju e-učenje ....................................................... 10 2.2.1. Alati za e-učenje ................................................................................................... 10 2.2.2. Metode za e-učenje ............................................................................................... 11 2.3. Infrastruktura potrebna za e-učenje i model SECTIONS .............................. 12 2.3.1. Model SECTIONS ............................................................................................... 14 2.3.2. Komercijalno ili open-source rješenje .................................................................. 15 3. LMS – SUTAVI ZA UPRAVLJANJEM UČENJEM ................................................ 16 3.1. LMS alati ....................................................................................................... 18 3.1.1. Moodle.................................................................................................................. 18 3.1.2. Claroline ............................................................................................................... 18 3.1.3. Chamilo ................................................................................................................ 19 3.1.4. WebCT ................................................................................................................. 20 4. MOODLE ................................................................................................................... 21 4.1. O Moodle rješenju ......................................................................................... 21 4.2. Pregled mogućnosti Moodlea ........................................................................ 23 4.2.1. Uloge korisnika .................................................................................................... 24 4.3. Moodle okruženje .......................................................................................... 24 4.3.1. Prijava na Moodle sustav....................................................................................... 24 4.3.2. Korisničko sučelje ................................................................................................. 25 4.3.3. Pomoć korisnicima ................................................................................................ 27 4.3.4. Moduli, resursi, aktivnosti i blokovi ...................................................................... 28 4.3.5. Upravljanje blokovima .......................................................................................... 28 4.3.6. Promjena osobnih podataka korisnika ................................................................... 30 4.4. Uređivanje kolegija i nastavnog plana ........................................................... 31 4.4.1. Postavke kolegija ................................................................................................... 31 4.4.2. Rad s kalendarom .................................................................................................. 32 4.4.2.1. Pristup kalendaru .............................................................................................. 33 4.4.2.2. Vrste događaja .................................................................................................. 34 4.4.2.3. Dodavanje novog događaja .............................................................................. 34 4.4.2.4. Postavke kalendara ........................................................................................... 35 4.5. Rad s resursima – nastavnim materijalima .................................................... 36 4.5.1. Rad s datotekama .................................................................................................. 36 4.5.2. Dodavanje resursa ................................................................................................ 37 4.5.2.1. Izrada tekstualnih datoteka ............................................................................... 37 4.5.2.2. Izrada Web stranica .......................................................................................... 38 4.5.2.3. Izrada poveznica na dokumente, mape i Web stranice ..................................... 39 4.5.2.4. Izrada oznake .................................................................................................... 41 IV
    • 5. 6. 7. 8. 4.5.3. Izrada složenog nastavnog materijala – lekcija .................................................... 42 4.5.3.1. Dodavanje nove lekcije .................................................................................... 42 4.5.3.2. Unošenje PowerPoint prezenacije .................................................................... 43 4.6. Komunikacijski alati i alati za kolaboraciju .................................................. 44 4.6.1. Diskusijske grupe – forum.................................................................................... 44 4.6.1.1. Tipovi foruma .................................................................................................. 44 4.6.1.2. Dodavanje foruma ........................................................................................... 45 4.6.1.3. Otvaranje diskusije ......................................................................................... 46 4.6.1.4. Odgovaranje na poruke.................................................................................... 46 4.6.2. Ćaskanje – Chat .................................................................................................... 47 4.6.2.1. Dodavanje chat modula .................................................................................... 47 4.6.2.2. Korištenje Chata ............................................................................................... 48 4.6.3. Kolaborativni alat – Wiki ..................................................................................... 49 4.6.3.1. Dodavanje Wiki aktivnosti ............................................................................... 49 4.6.3.2. Uređivanje Wiki stranica .................................................................................. 50 4.6.4. Pitanje – Choice.................................................................................................... 51 4.7. Zadaće i provjere znanja ................................................................................ 53 4.7.1. Dodjela i prikupljanje zadaća – Assignments....................................................... 53 4.7.2. Testovi – Quizzes ................................................................................................. 53 4.7.2.1. Izrada testa – provjere znanja ........................................................................... 54 4.7.3. Izrada pitanja ........................................................................................................ 57 4.7.4. Vrste pitanja ......................................................................................................... 59 4.7.4.1. Točno/Netočno (True/False) ............................................................................ 59 4.7.4.2. Višestruki odabir (Multiple Choice) ................................................................. 60 4.7.4.3. Spajanje parova (Matching) ............................................................................ 61 4.7.4.4. Kratki odgovor (Short Answer) ....................................................................... 61 4.7.4.5. Esej (Essay) ..................................................................................................... 62 4.7.4.6. Numerički (Numerical) ................................................................................... 62 4.7.4.7. Pitanja s računanjem (Calculated) ................................................................... 63 4.7.4.8. Povezivanje kratkih odgovora (Random Short-Answer Matching) ................ 65 4.7.4.9. Ugrađeni odgovori (Embedded Answers - Cloze) .......................................... 65 4.7.5. Sustav za ocjenjivanje .......................................................................................... 66 4.8. Upravljanje kolegijem ................................................................................... 67 4.8.1. Upravljanje korisnicima ....................................................................................... 67 4.8.2. Uređivanje liste polaznika .................................................................................... 68 4.8.3. Upravljanje grupama ............................................................................................ 69 4.8.4. Izvješća o kolegiju (Reports) ................................................................................ 70 4.9. Instalacija i administracija sustava ................................................................ 73 4.9.1. Instalacija Web servera i baze podataka ............................................................... 74 4.9.2. Instalacija Moodle-a ............................................................................................. 76 4.9.3. Administracija Moodle sjedišta ............................................................................ 83 4.9.4. Unos korisnika ...................................................................................................... 84 4.9.5. Dodavanje novih kolegija ..................................................................................... 85 METODIČKI DIO ...................................................................................................... 87 5.1. Izrada online tečaja pomoću Moodle ....................................................................... 87 5.2. Izvedbeni nastavni plan i program ........................................................................... 88 5.3. Priprema za izvođenje nastave odabrane nastavne teme .......................................... 96 ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 103 LITERATURA ......................................................................................................... 104 PRILOZI ................................................................................................................... 106 V
    • SAŽETAK Na tragu promišljanja o kreativnim načinima korištenja punog potencijala tehnologije, od samog početka ovaj rad pokušava istači važnost e-učenja u okvirima unapređenja kvalitete obrazovanja te unapređenju rezultata obrazovnog procesa. E-učenje daje svoj doprinos u svakodnevnoj organizaciji obrazovnog procesa, u vremenskoj i prostornoj fleksibilnosti u podučavanju i učenju te neograničenoj dostupnosti znanja i obrazovnih sadržaja. U radu su predstavljeni sustavi za upravljanje učenjem (Learning Menagement Sistem – LMS) kao jedan od oblika e-učenja koji pružaju nastavnicima punu računalnu podršku pri organizaciji i izvođenju nastave, gdje nastavnik preuzima aktivnu ulogu u procesu e-učenja, a učenik se nalazi u centru tog procesa. E-učenje pruža velike mogućnosti za ostvarenjem navedenog te je ovaj rad namijenjen svima onima koji žele ući u iznimno široko područje e-učenja koristeći Moodle za e-učenje. Moodle je trenutno najpopularniji alat za e-učenje koji se koristi diljem svijeta, zahvaljujući svojoj jednostavnosti korištenja i fleksibilnosti. U ovom radu biti će opisane mogućnosti Moodla na jednostavan i praktičan način, pa svi oni koji izučavaju ili planiraju prakticiranje koncepata e-učenja kroz aktivnosti učenja i podučavanja mogu korak po korak izraditi vlastito interaktivno i privlačno okruženje za e-učenje. ABSTRACT On the trail of thinking about creative ways to use the full potential of technology, from the very beginning this paper is trying to emphasize the importance of e-learning in terms of improving the quality of education and improving the results of the educational process. E-learning contributes to the daily organization of the educational process, the temporal and spatial flexibility in teaching and learning as well as unrestricted access to knowledge and educational contents. This paper presents a Learning Management System LMS as a form of e-learning that provide teachers full computer support in organizing and teaching, where the teacher takes an active role in the process of e-learning, and the student is in the center of the process. E-learning offers great opportunities for the realization of the above and this paper is intended for those who want to get into a very wide range of elearning using the Moodle for e-learning. Moodle is currently the most popular tool for elearning that is used around the world, thanks to its ease of use and flexibility. This paper will outline the Moodle in a simple and practical way, and all those who are planning to study or practice the concepts of e-learning through the activities of teaching and learning can step by step create their own interactive and attractive environment for e-learning. VI
    • POPIS SLIKA Slika 2.1 : E_učenje .......................................................................................................... 8 Slika 2.3 : Sustav u obrazovnoj ustanovi ....................................................................... 14 Slika 3.1 : Sustavi e-učenja ............................................................................................ 16 Slika 4.1 : Prikaz početne web stranice moodle.org....................................................... 21 Slika 4.2 : Moodle statistika ........................................................................................... 22 Slika 4.3 : Verzije Moodla ............................................................................................. 23 Slika 4.1 : Link za prijavu na sustav .............................................................................. 24 Slika 4.2 : Prijava na sustav ........................................................................................... 25 Slika 4.3 : Korisničko sučelje ......................................................................................... 26 Slika 4.4 : Moodle blokovi, resursi i aktivnosti ............................................................. 26 Slika 4.5 : Podnožje stranice .......................................................................................... 26 Slika 4.6 : Primjer sustava pomoći ................................................................................. 27 Slika 4.7 : Moodle dokumentacija.................................................................................. 27 Slika 4.8 : Primjer bloka ................................................................................................. 29 Slika 4.9 : Gumb za smanjivanje bloka .......................................................................... 29 Slika 4.10: Blok za dodavanje novih blokova ................................................................ 29 Slika 4.11: Promjena osobnih podataka, profil .............................................................. 30 Slika 4.12: Promjena osobnih podataka ......................................................................... 31 Slika 4.13: Link za postavke kolegija ............................................................................ 32 Slika 4.14: Postavke kolegija ......................................................................................... 32 Slika 4.15: Dodavanje kalendara .................................................................................... 33 Slika 4.16: Blok Kalendar .............................................................................................. 33 Slika 4.17: Detaljni pregled kalendara ........................................................................... 34 Slika 4.18: Odabir tipa novog događaja ......................................................................... 35 Slika 4.19: Dodavanje novog događaja .......................................................................... 35 Slika 4.20: Postavke kalendara....................................................................................... 35 Slika 4.21: Sučelje za rad s datotekama ......................................................................... 36 Slika 4.22: Izrada ZIP arhive.......................................................................................... 36 Slika 4.23: Popis mogućih resursa ................................................................................. 37 Slika 4.24: Izrada tekstualne datoteke ............................................................................. 37 Slika 4.25: Postavke izgleda prozora ............................................................................. 38 Slika 4.26: Izrada Web stranice ...................................................................................... 38 Slika 4.27: Umetanje slika u Web stranicu .................................................................... 39 Slika 4.28: Uređivanje poveznica na sadržaje ................................................................ 40 Slika 4.29: Odabir dokumenta za povezivanje ............................................................... 40 Slika 4.30: Odabir mape za prikaz ................................................................................. 41 Slika 4.31: Dodavanje nove oznake ............................................................................... 41 Slika 4.32: Dodavanje lekcije......................................................................................... 42 Slika 4.33: Izrada lekcije iz manjih elemenata ............................................................... 43 Slika 4.34: Primjer unesene PowerPoint prezentacije .................................................... 44 Slika 4.35: Dodavanje foruma ........................................................................................ 45 Slika 4.36: Otvaranje nove diskusije .............................................................................. 46 Slika 4.37: Lista diskusija .............................................................................................. 46 Slika 4.38: Pregled poruka u diskusiji ............................................................................ 47 Slika 4.39: Izrada chat aktivnosti ................................................................................... 48 Slika 4.40: Prijava na chat .............................................................................................. 48 Slika 4.41: Korištenje chata ........................................................................................... 49 Slika 4.42: Dodavanje Wikija ........................................................................................ 50 VII
    • Slika 4.43: Uređivanje Wikija ........................................................................................ 50 Slika 4.44: Primjer Wiki stranice ................................................................................... 51 Slika 4.45: Izrada pitanja ................................................................................................ 52 Slika 4.46: Sučelje za odabir odgovora .......................................................................... 52 Slika 4.47: Link za izradu zadaće .................................................................................... 53 Slika 4.48: Dodavanje nove zadaće ................................................................................. 53 Slika 4.69: Dodavanje novog testa .................................................................................. 55 Slika 4.70: Povezivanje pitanja s testom ......................................................................... 55 Slika 4.71: Lista pitanja u testu ....................................................................................... 56 Slika 4.72: Pregled testa .................................................................................................. 56 Slika 4.49: Link za izradu pitanja.................................................................................... 57 Slika 4.50: Unos kategorija ............................................................................................. 57 Slika 4.51: Uređivanje kategorija .................................................................................... 58 Slika 4.52: Dodavanje novog pitanja .............................................................................. 58 Slika 4.54: Točno/Netočno pitanje .................................................................................. 59 Slika 4.55: Pregled pitanja Točno/Netočno ..................................................................... 60 Slika 4.56: Primjer pitanja Višestruki odgovori .............................................................. 60 Slika 4.57: Primjer pitanja Spajanje parova .................................................................... 61 Slika 4.58: Primjer pitanja Kratki odgovor ..................................................................... 61 Slika 4.59: Primjer pitanja Esej ....................................................................................... 62 Slika 4.60: Unos mjernih jedinica ................................................................................... 62 Slika 4.61: Pitanje s računanjem ..................................................................................... 63 Slika 4.62: Unos točne fornule i mjernih jedinica ........................................................... 63 Slika 4.63: Ponavljanje varijabli ..................................................................................... 64 Slika 4.64: Uređivanje granica varijabli .......................................................................... 64 Slika 4.65: Generirana pitanja ......................................................................................... 64 Slika 4.66: Primjer pitanja računanjem ........................................................................... 65 Slika 4.67: Primjer pitanja Povezivanje kratkih odgovora .............................................. 65 Slika 4.68: Primjer pitanja Ugrađeni odgovori ............................................................... 65 Slika 4.73: Osnovni pregled ocjena................................................................................. 66 Slika 4.74: Uređivanje težina - udjela - svake kategorije ................................................ 66 Slika 4.77: Link na listu korisnika .................................................................................. 68 Slika 4.78: Pregled sudionika na kolegiju ....................................................................... 68 Slika 4.79: Dodavanje studenata ..................................................................................... 69 Slika 4.80: Dodavanje nove grupe .................................................................................. 69 Slika 4.81: Različite vrste izvješća .................................................................................. 70 Slika 4.82: Zapisi nastali u zadnjih sat vremena ............................................................. 71 Slika 4.83: Izvještaj o aktivnosti (po temama) ................................................................ 71 Slika 4.84: Izvještaj o aktivnosti (po korisnicima) .......................................................... 72 Slika 4.85: Prikaz svih zapisa izvještaja.......................................................................... 72 Slika 4.86: Statistika korištenja ....................................................................................... 72 Slika 4.87: Moodle instalacijski paketi ........................................................................... 73 Slika 4.88: XAMPP kontrolna ploča ............................................................................... 75 Slika 4.89: Pokrenuti moduli Web servera i baze podataka ............................................ 75 Slika 4.90: Početna stranica Moodle instalacije .............................................................. 76 Slika 4.91: Postavke PHP-a ............................................................................................. 77 Slika 4.92: Lokacija Moodle datoteka ............................................................................. 77 Slika 4.93: Provjera Moodle okoline............................................................................... 78 Slika 4.94: Preuzimanje jezičnog paketa ......................................................................... 78 Slika 4.95: Završetak prvog dijela instalacije ................................................................. 79 VIII
    • Slika 4.96: Poruku o copyrightu ...................................................................................... 79 Slika 4.97: Podešavanje baze podataka ........................................................................... 80 Slika 4.98: Trenutna verzija Moodlea ............................................................................. 80 Slika 4.99: Varijable sustava ........................................................................................... 81 Slika 4.100: Postavke Moodle sjedišta ............................................................................ 81 Slika 4.101: Postavke korisničkog računa administratora .............................................. 82 Slika 4.102: Početna stranica Moodle sjedišta ................................................................ 82 Slika 4.103: Blok Administracija .................................................................................... 83 Slika 4.104: Stranica za administraciju Moodlea ............................................................ 83 Slika 4.105: Pojedinačno dodavanja novog korisnika .................................................... 84 Slika 4.106: Dodavanje više korisnika kroz datoteku ..................................................... 84 Slika 4.107: Stranica za pregled kategorija ..................................................................... 85 Slika 4.108: Unos nove kategorije .................................................................................. 85 Slika 4.109: Dodavanje novog kolegija .......................................................................... 86 Slika 5.1: Izgled naslovne stranice tečaja ........................................................................ 90 Slika 5.2: Uvod u pripadajuću tematsku cjelinu ............................................................. 90 Slika 5.3: Primjer lekcije ................................................................................................. 90 Slika 5.4: Prikaz navigacije ............................................................................................. 91 Slika 5.5: Prikaz dijela jedne od Vježbenica ................................................................... 91 Slika 5.6: Prikaz dijela jednog od zadataka ..................................................................... 92 Slika 5.7: Prikaz raznih vrsta pitanja u testu ................................................................... 93 Slika 5.8: Prikaz povratnih informacija ........................................................................... 94 Slika 5.9: Forumi ............................................................................................................. 95 POPIS TABLICA Tablica 1.3: Upotreba tehnologije u različitim oblicima nastave ...................................... 6 Tablica 4.2: Elementi Moodle kolegija ........................................................................... 28 Tablica 5.1: Izvedbeni nastavni plan i program .............................................................. 89 Tablica 5.2: Organizacija nastavnog sata ........................................................................ 97 IX
    • 1. UVOD 1.1. Nastavni proces i učenje Budući da je u središtu procesa učenja i poučavanja sam čovjek, ne smiju se zanemariti priroda čovjekova učenja te utjecaj novih tehnologija na učenje. Pri kreiranju nastavnih procesa, učenja i poučavanja podržanih tehnologijama često se zanemaruju ili vrlo površno oblikuju metodički i pedagoški aspekti istih. Ako je metodičko i pedagoško oblikovanje prisutno, vrlo često je fokus na osobi koja kreira tečaj, u drugi plan stavljajući „krajnjeg korisnika“, osobu kojoj je sam sadržaj namijenjen, učeniku. Uvođenjem tehnologije u proces učenja umjesto promjene i preoblikovanja postojećih metoda (modela) poučavanja i obrazovanja, došlo je do prijenosa postojećih modela u novo okruženje (prelazak iz klasične učionice u virtualnu). Mnogi predavači, profesori, učitelji koji su se i odvažili koristiti bilo koju vrstu pomoći računala u realizaciji nastave nisu samim time unaprijedili proces učenja, a ni poučavanja. Postoje različiti tipovi učenja, ovisno o tome što se uči, okruženju u kojem se učenje odvija i karakteristikama osobe koja uči (učenika). Važno je uočiti kompleksnost procesa učenja. Promatramo li znanje kao veličinu koju pojedinac stječe procesom učenja, veličinu koja varira od jedne osobe do druge, i sam proces učenja tada svodimo na metafore stjecanja, apsorbiranja ili gradnje. Znanje obično proizlazi iz situacije u kojoj se pojedinac zatekao, znanje se dijeli i zajednički stvara ovisno o okolnostima u kojima se i s kime, osoba nalazi. U osnovi znanja uvijek su određene informacije koje pojedinac izravno (suočen s pojavama, procesima, predmetima realnog svijeta) i neizravno (preko tuđeg iskustva, posredstvom slike, crteža, teksta) prima i prerađuje te na taj način postiže osobni razvoj. Ipak, znanje ne treba ograničiti i reći da je ono samo rezultat spoznajne aktivnosti koju vrši pojedinac, već i sam gradivni element te kognitivne djelatnosti. (Jelavić, 1998.) Učenje se odvija kroz izazove ili preispitivanje vlastitih odluka, kroz problemske situacije, kroz postavljanje pitanja, kroz promatranje vlastite okoline te svjesno i nesvjesno imitiranje modela iz nje. Jelavić definira učenje kao „aktivnost (iskustvo) kojom pojedinac postiže relativno trajnu promjenu svog ponašanja.“ (Jelavić, 1998:14) Te promjene, dakle, nastaju pod utjecajem primljenih i prerađenih informacija. Bit je u tome da osoba koja uči, opće i gotove 1
    • spoznaje dovede na razinu osobnog iskustva, te na temelju toga doživljava promjenu ponašanja. Kako bi ovladala tim općim i gotovim spoznajama (znanjima) osoba koja uči (učenik) mora ih uočiti, osvijestiti, povezati sa osobnim iskustvom, otkriti što one znače na razini konkretnog, osjetiti (opipom, njuhom, sluhom, vidom.) Tek se takvim postupanjem/učenjem osoba razvija, jer ono što prije nije mogla (ili ne tako dobro) sada može. Učenje uvijek predstavlja integraciju osjetilno-praktičnog i misaono-teorijskog. (Jelavić, 1998.) Moderna teorija učenja shvaća učenje „kao individualno traganje za smislom i primjenjivošću.“ (Bates, 1995.) Učenje je mnogo širi pojam od obrazovanja odnosno odgoja. Obrazovanje možemo definirati kao namjerno, intencionalno, pedagoški (didaktički) osmišljeno i sustavno organizirano učenje odnosno iskustvo pojedinca koje se očituje u porastu (količinom i kakvoćom) znanja i vještina te razvoju sposobnosti. (Jelavić, 1998.) Nesumnjivo je da će se nekakvo učenje u nastavnom procesu i odviti. No, pitanje je da li je to ono učenje koje je nastavnik htio? Danas obrazovanje i poučavanje treba smjestiti u nove okvire u skladu s mogućnostima i potrebama suvremenog pojedinca i okolnostima u kojima uči. Ono što pri izradi nastavnih materijala podržanih tehnologijom treba uzeti u obzir su važne različitosti među osobama koje podučavamo. Poput učenja, i poučavanje je kompleksan pothvat. Dobar učitelj u tom procesu mora uravnoteženo i optimalno rasporediti sve elemente bitne za određeni zadatak učenja. Naravno da osim odluka učitelja, važni faktori za uspješno poučavanje često su izvan njegova dohvata (iskustvo učenika s proučavanom temom, njegovo opće znanje, kognitivne značajke, učenikova reakcija na tehnologiju, emocionalno stanje, dob, spremnost ili nespremnost na suradnju sa drugim učenicima, okruženje u kojem se poučavanje odvija, prisutnost drugih pojedinaca u tom okruženju). 1.2. Online učenje Poznato je da korištenje tehnologije u poučavanju i prenošenju informacija omogućuju lak i brz pristup materijalima za učenje. (Clark, 1983.), međutim, tvrdi da je tehnologija samo sredstvo koje omogućuje održavanje nastave, i ne utječe na uspjeh učenika. Clark nadalje naglašava da su metaanalitičke studije istraživanja medija pokazale da učenje putem audiovizualnih ili računalnih medija, za razliku od klasične nastave, ima značajnih prednosti. Iste 2
    • studije pak pokazuju da razlog tome nije upotreba određenog medija u nastavi, već nastavne strategije ugrađene u nastavne materijale. (Schramm, 1977.) također smatra da na učenje više utječe sadržaj i nastavna strategija ugrađena u nastavne materijale nego vrsta tehnologije koja se koristi u poučavanju i prenošenju informacija. Prema (Banku i Reynoldsu, 1997.) online učenje mora ponuditi izazovne aktivnosti koje omogućuju učenicima/studentima da povežu nove informacije sa starim, usvoje smisleno znanje te koriste svoje metakognitivne sposobnosti te na taj način poticati napredno razmišljanje na Internetu. Upravo je stoga nastavna strategija, a ne tehnologija ta koja utječe na kakvoću učenja. (Kozma, 2001.) tvrdi da su određena svojstva i mogućnosti računala potrebni kako bi približili stvarne, životne modele i simulacije učenicima. Medij dakle utječe na učenje. Ipak, nije računalo samo po sebi ono što motivira učenike na učenje, već dizajn stvarnih, životnih modela i simulacija, te interakcija učenika s tim modelima i simulacijama. Računalo je samo sredstvo koje omogućuje održavanje nastave i prenošenje informacija. (Clark, 2001.) Kozma je u pravu, ali učenici neće naučiti iz simulacija, ako one nisu razvijene korištenjem prikladnih načela dizajna nastave. Online učenje omogućuje pristup s bilo kojeg mjesta i najčešće u bilo koje vrijeme – u osnovi ono omogućuje učenicima prevladavanje vremenskih i prostornih ograničenja. (Cole, 2000.) Materijali, međutim, moraju biti dizajnirani tako da uključe učenike i promoviraju učenje. Prema (Rossettu, 2002.), online učenje ima mnogo prednosti, ali zahtijeva predanost i sredstva, te mora biti dizajnirano na pravi način. Dizajnirati ga na pravi način znači da materijali moraju biti dobro dizajnirani, usredotočeni prvenstveno na učenike i učenje, te da mora biti osigurana odgovarajuća podrška. (Ring i Mathieux, 2002.) smatraju da online učenje mora imati uporište u praksi, odnosno da bi učenici trebali učiti u kontekstu radnog mjesta, da ga moraju karakterizirati visok stupanj interakcije i suradnje. Kada se govori o online učenju, često se koristi različita terminologija i to je činjenica koja otežava razvoj definicije. Pojmovi koji se često koriste su e-learning, učenje putem Interneta, distribuirano učenje, network učenje, tele učenje, virtualno učenje, učenje potpomognuto upotrebom računala, učenje potpomognuto upotrebom Interneta, te učenje na daljinu. Svi ovi pojmovi podrazumijevaju da je učenik udaljen od voditelja ili predavača, da učenik koristi neki oblik tehnologije (najčešće računalo) kako bi imao pristup nastavnim materijalima, da učenik koristi tehnologiju kako bi komunicirao s voditeljem ili predavačem i drugim učenicima, i da je učenicima pružen neki oblik potpore. 3
    • U literaturi postoje mnoge definicije online učenja, definicije koje reflektiraju raznolikost prakse i pripadajućih tehnologija. (Carliner, 1999.) definira online učenje kao obrazovni materijal koji je dostupan putem računala. (Khan, 1997.) definira online nastavu kao inovativni pristup održavanju nastave udaljenoj publici, korištenjem Interneta kao medija. Ipak, online učenje uključuje više od same prezentacije i isporuke materijala putem Interneta. Učenik i proces učenja moraju biti u središtu online učenja. U skladu s tim, (Ally, 2005.) definira online učenje kao korištenje Interneta u svrhu pristupa materijalima, komuniciranja sa sadržajem, predavačem i drugim studentima, te dobivanja podrške tijekom procesa učenja, s ciljem stjecanja znanja, stvaranja osobnog smisla i razvoja kroz iskustvo učenja. 1.2.1. Prednosti online učenja Razne organizacije sve češće koriste online učenje kao glavnu metodu u obuci zaposlenika. (Simmons, 2002.) Istovremeno obrazovne institucije tek počinju koristiti Internet u svrhu poučavanja i prenošenja informacija, kako u sklopu klasične nastave na sveučilištu, tako i u učenju na daljinu. Ipak, kako bi organizacije i institucije učinile ovaj, često skupi, korak mora se stvoriti mišljenje da online učenje ima velikih prednosti. Evo nekih od tih prednosti, kako za studente, tako i za predavače. U online učenju studenti nisu ograničeni vremenom, mjestom ili udaljenošću. U asinkronom online učenju, student može pristupiti materijalima bilo kada, dok sinkrono online učenje omogućuje stvarnu interakciju između studenata i predavača. Studenti mogu koristiti Internet da bi pristupili najnovijim i relevantnim nastavnim materijalima, i komunicirati sa stručnjacima s područja koje proučavaju. Situirano učenje je olakšano jer student može pohađati online tečajeve na poslu ili u svom prostoru, te primijeniti naučeno u kontekstu. Nastavnici pak mogu poučavati bilo gdje i bilo kada. Online materijali mogu se osuvremeniti, te studenti mogu odmah uočiti promjene. Kada su nastavni materijali dostupni na Internetu, predavač studente lakše upućuje na informacije uzimajući u obzir njihove potrebe. Ako je dizajniran na odgovarajući način, sustav online učenja može se koristiti za određivanje potreba studenata i njihove trenutne razine znanja, te ih se može uputiti na odgovarajuće materijale da bi postigli željeni rezultat učenja. (Ally, 2005.) 4
    • 1.2.2. Kreiranje online nastavnih materijala Cilj bilo kojeg obrazovnog sustava je unapređenje učenja. Stoga, prije nego što počnu s dizajnom materijala, nastavnici moraju biti upoznati s načelima učenja i načinima na koje studenti uče. Ovo je naročito važno za online učenje gdje su student i predavač odvojeni. Razvoj učinkovitih online nastavnih materijala mora se zasnivati na dokazanim i odgovarajućim teorijama učenja. Medij koji se koristi u poučavanju i prenošenju informacija nije ključni čimbenik koji utječe na kakvoću učenja. Dizajn tečaja određuje učinkovitost učenja. (Rovai, 2002.) Postoje različite škole mišljenja i pristupi učenju. U dizajniranju nastavnih materijala nikada se ne primjenjuje isključivo jedan od njih, već se koristi kombinacija pristupa učenju. Uz to, kako istraživanja napreduju, razvijaju se novi pristupi koji bi se trebali uzeti u obzir u dizajniranju online nastavnih materijala. Osoba koja dizajnira materijale mora poznavati različite pristupe učenju da bi izabrala odgovarajuće nastavne strategije. Odabrane strategije učenja trebale bi motivirati studente, olakšati kognitivnu obradu, izgraditi cjelokupnu osobu, uzeti u obzir individualne razlike, poticati smisleno učenje i interakciju, pružiti povratnu informaciju, olakšati učenje te pružiti podršku za vrijeme procesa učenja. (Ally, 2005.) 1.3. Oblici učenja Uvođenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u nastavu, pojavili su se novi oblici učenja. Obrazovne institucije u pravilu razlikuju četiri oblika učenja i izvođenja nastave: • klasična nastava (eng. face-to-face) – to je učionička nastava, licem u lice, bez primjene ICT-a (osim npr. nastavnicima za pripremu nastave), • nastava podržana ICT-om (eng. ICT supported teaching and learning) – ICT se koristi sa svrhom poboljšanja klasične nastave. Koriste se tehnologije poput PowerPoint prezentacija, multimedijskih CD-ROM-ova, web mjesta predmeta s hipermedijskim nastavnim materijalima, programi za provjeru znanja, a za komunikaciju učenika i nastavnika elektronička pošta, distribucijske liste i forumi, • mješovita (hibridna) nastava (eng. blended, mixed, hybrid learning) – radi se o kombinaciji klasične nastave i nastave podržane ICT-om, a karakterizira je upotreba sustava e-učenja, npr. LMS-a ili CBT/WBT-a te videokonferencija. Obrazovni sadržaj 5
    • u sustavu e-učenja koristi se tijekom nastave ili ga učenici/studenti koriste samostalno, izvan učionice, • online nastava (eng. online learning) – učenje i poučavanje u potpunosti se odvijaju uz pomoć ICT-a, na daljinu, bez direktnog kontakta učenika i nastavnika. Predmet (etečaj) distribuira se putem web sjedišta ili LMS-a, dok se za komunikaciju i poučavanje u jednom koriste videokonferencije. ("Strategija e-učenja FOI-a", 2007.) Tablica 1.3.: Upotreba tehnologije u različitim oblicima nastave Kategorija Opis Klasična nastava nastava (najčešće predavačka) u učionici Nastava uz pomoć ICT Hibridna ili mješovita nastava Online nastava Tehnologije Ne koriste se, osim na npr. tekst procesor (Word) za pripremanje nastave tehnologija se koristi Prezentacije (PowerPoint) uglavnom zato da bi se Multimedijski CD-ROM-ovi poboljšala klasična nastava Web sjedišta za kolegije (predmete) s hipermedijskim sadrţajima za učenje (courseware) Programi za testiranje (kvizovi za samoprovjeru znanja i provjere znanja) E-mail i mailing liste Forum kombinacija klasične nastave LMS (Learning Management u učionici i nastave uz pomoć Systems) - sustavi za tehnologija upravljanje učenjem CBT/WBT (Computer/Web Based Training) Videokonferencije učenje i poučavanje odvija se Predmeti (kolegiji, tečajevi) isključivo uz pomoć koji se dostavljaju putem tehnologije; nema f2f nastave Interneta (kao Web sjedišta ili pomoću LMS) Videokonferencije Izvor: (Zemsky & Massy, 2006.) Brojna istraživanja pokazuju da je mješovita nastava najčešće primjenjivan oblik nastave, ujedno i najučinkovitiji (Precel et al., 2009.), ali i često loše definiran i pogrešno upotrebljavan pojam. (Oliver i Trigwell, 2005.) izdvojili su nekoliko definicija mješovitog učenja od kojih neke ne navode upotrebu ICT-a: 6
    • "Mješovito učenje je integrirana kombinacija tradicionalnog učenja s online učenjem temeljenim na web tehnologijama." (Whitelock, Jelfs, 2003., citirano u Oliver i Trigwell, 2005.) "Mješovito učenje je kombinacija medija i alata koji se koriste u okruženju e-učenja." – naglasak je na različitim tehnologijama i načinima isporuke sadržaja. (Whitelock, Jelfs, 2003., citirano u Oliver i Trigwell, 2005.) "Mješovito učenje je kombiniranje pedagoških pristupa (npr. konstrukcionizma, biheviorizma, kognitivizma) da bi se proizveli optimalni ishodi učenja s ili bez instrukcijske tehnologije" (Driscoll, 2002., citirano u Oliver i Trigwell, 2005.) Zamjetno je da se bilo koji pristup koji uključuje miješanje nečeg (tehnologije, pedagogije, online i offline pristupa učenju) naziva mješovitim učenjem, što dodatno zamagljuje definiciju pojma. U ovom radu koristit će se tumačenje pojma prihvaćeno na Sveučlištu u Zagrebu: mješovito učenje ili mješovita nastava je kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć ICT-a uz primjenu metodičkih postupaka kako bi se postigli ishodi učenja predmeta, nastavničko i studentsko iskustvo pri korištenju predmeta (e-tečajeva) implementiranih u sustave za upravljanje e-učenjem (LMS). 7
    • 2. E-UČENJE Tijekom godina elektroničko učenje (e-učenje) postalo je široko prihvaćen način poučavanja i učenja u akademskim zajednicama, koje prednjače u njegovoj primjeni. Isto tako, e-učenje se primjenjuje u školama ili poslovnim organizacijama odnosno u okviru cjeloživotnog obrazovanja. Široka rasprostranjenost primjene moguća je zbog dostupnih online tehnologija koje omogućuju raznovrsnost u prijenosu obrazovnih materijala, unaprijeđene metode učenja i poučavanja, kao i fleksibilnije pristupe u provjeri znanja. Elektroničko okruženje za učenje omogućuje polazniku/studentu veću slobodu u kreiranju i provedbi vlastite strategije učenja (npr. učenje nije prostorno i vremenski ograničeno), ali istovremeno pred instruktora/nastavnika postavlja izazov oblikovanja procesa poučavanja u danom virtualnom okruženju te izradu obrazovnih sadržaja za učenje koji će biti motivirajući za studenta i u konačnici rezultirati stjecanjem znanja. Slika 2.1. E_učenje 2.1. E-učenje kao nova paradigma učenja i poučavanja Elektroničko učenje ili e-učenje (eng. e-learning) najjednostavnije se definira kao učenje i poučavanje elektroničkim putem. U visokoškolskim ustanovama Velike Britanije najpoznatija je definicija (Turveya, 2009.) "E-učenje je fleksibilno učenje kao i učenje na daljinu, a možemo ga promatrati i kao primjenu ICT-a za osiguravanje komunikacije i podrške među pojedincima i skupinama, a sve radi pružanja bolje podrške polaznicima i boljeg upravljanja učenjem." [hrvatski prijevod (Ćukušić, Jadrić, 2012:13)]. To je samo jedna 8
    • od definicija i termina koji obuhvaćaju razne vidove otvorenih, fleksibilnih i distrubiranih aktivnosti učenja i poučavanja uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT). U hrvatskom jeziku uz e-učenje koristi se i termin e-obrazovanje kao "pojam koji se veže uz kombiniranu primjenu interneta i odgovarajućih računalnih tehnologija interneta, kao i prikladnih pedagoških načela ili metoda za uspješnije provođenje obrazovanja na daljinu". Termini e-učenje i e-obrazovanje su srodni, uz veći naglasak na usvajanju znanja kod eučenja [Bubaš, Huzjak, 2005., citirano u Ćukušić, Jadrić, 2012:14]. E-učenje uključuje brojne strategije učenja i poučavanja te različita elektronska sredstva i uređaje što podupiru ove aktivnosti (Stankov, 2009.) Elektronska sredstva koja se koriste pri e-učenju su sljedeća: CD-ROM, videokonferencija, web temeljeni sustavi (eng. Web-based systems), sustavi za obučavanje upotrebom računala (eng. Computer Based Training Systems), inteligentni tutorski sustavi (eng. Intelligent Tutoring Systems, ITS), sustavi za upravljanje učenjem (eng. Learning Management Systems, LMS), sustavi za upravljanje učenjem i sadržajem (eng. Learning Content Management Systems, LCMS), itd. (Kanuka, 2006) U ovom radu koristit će se termin e-učenje u najširem smislu riječi, a poseban je fokus usmjeren na sustave za upravljanje učenjem (LMS, poglavlje 3). kao dominantne internetske sustave za e-učenje. Elektroničko okruženje za učenje ima svoje zakonitosti i ograničenja koje treba uzeti u obzir prilikom oblikovanja, razvoja, implementacije i vrednovanja nastavnih sadržaja. (Khan, 2001) je identificirao različite faktore koji ocrtavaju elektroničko okruženje učenja i poučavanja te ih objasnio unutar "okvira za e-učenje" (eng. A Framework for E-learning), koji se sastoji od dimenzija pedagogije, tehnologije, korisničkog sučelja, vrednovanja, upravljanja, potpora e-učenju, etike i institucionalne dimenzije: • pedagoška dimenzija okvira odnosi se na proces učenja i poučavanja u elektroničkom okruženju. Obuhvaća elemente poput analize sadržaja, analize ciljeva, analize medija, pristupe oblikovanju nastavnih sadržaja, organizaciju te metode i strategije e-učenja. Neke od metoda koje se primjenjuju u e-učenju su prezentacije, demonstracije, vježbe, hipermedija, tutorijali, obrazovne igre, simulacije, modeliranje, studije slučajeva itd. To su ustvari pedagoški alati koji omogućuju prezentaciju obrazovnog sadržaja u elektroničkom okruženju, 9
    • • tehnološka dimenzija razmatra pitanja tehnološke infrastrukture u okruženju za e-učenje, poput planiranja infrastrukture te planiranja hardvera i softvera, • dimenzija korisničkog sučelja odnosi se na "izgled i osjet" (eng. look and feel) sučelja za e-učenje te uključuje: strukturu i oblikovanje stranica s nastavnim sadržajima, oblikovanje sadržaja, navigaciju te vrednovanje upotrebljivosti i pristupačnosti, • dimenzija vrednovanja uključuje ocjenjivanje učenika, ali i vrednovanje nastave te okruženja za učenje, • upravljanje e-učenjem bavi se održavanjem elektroničkog okruženja i distribucijom informacija od značenja za učenje, • potpora e-učenju odnosi se na online podršku i razne druge resurse koji podržavaju smisleno okruženje učenja, • etička dimenzija bavi se društvenim i političkim utjecajem, kulturnom raznolikošću, odstupanjima, geografskoj različitosti, razlikama među učenicima, pristupačnošću informacija, online-bontonom i pravnim pitanjima u e-učenju, • institucionalna dimenzija odnosi se na administrativne poslove, akademske poslove i servise namijenjene studentima, koji su potrebni da e-učenje zaživi u instituciji koja pruža ovakav vid obrazovanja. 2.2. Alati i metode koje podržavaju e-učenje 2.2.1. Alati za e-učenje Alati za e-učenje odnose se na različite računalne programe koji se mogu koristiti u procesu učenja ("Odabir alata za e-obrazovanje", 2006). Oni omogućavaju dostupnost obrazovnih sadržaja, dohvat obrazovnih sadržaja preko mreže, administraciju obrazovnih sadržaja te kontrolu promjena i pristupa sadržaju. Alate možemo svrstati u nekoliko kategorija (Horton, Horton, 2003.): 1) alate za pristup sadržaju e-učenja: web-preglednici, preglednici multimedijskih datoteka (eng. media players/viewers), 2) platforme i poslužitelje sadržaja e-učenja: web poslužitelji, poslužitelji multimedije (eng.media servers), sustavi za upravljanje učenjem (LMS), sustavi za upravljanje sadržajem učenja (LCMS), virtualne škole itd., 10
    • 3) alate za izradu sadržaja: alati za izradu e-tečajeva (eng. course authoring tools), alati za izradu web stranica, alati za testiranje i procjenu znanja, alati za izradu/obradu multimedijskih elemenata (npr. uređivači slika), konverteri sadržaja. Sustavi za upravljanje učenjem (LMS) najčešće su korišteni sustavi e-učenja (Kanuka, 2006.; Stankov, 2009.) te će u nastavku biti detaljnije opisani. 2.2.2. Metode za e-učenje Metode za e-učenje podrazumijevaju pedagoške alate koji omogućuju prikaz obrazovnog sadržaja. (Alessi i Trollip, 2001:89-94) navode osam metoda interaktivne multimedije koje bi se trebale koristiti kako bi se olakšalo učenje: tutorijali, hipermedija, treninzi, simulacije, igre, testovi, alati, otvorena okruženja za učenje, te web-bazirano učenje: • tutorijali/vođene lekcije (eng. tutorials) su programi koji obično uključuju prve dvije faze učenja, prezentaciju informacija i usmjeravanje učenika. Preuzimaju ulogu nastavnika tako što prezentiraju informacije te usmjeravaju učenika na usvajanje novog znanja. Klasična lekcija sastoji se od nekoliko tema (cjelina) koje se nadovezuju jedna na drugu, a svaka sljedeća tema prikazuje teže i složenije koncepte ili vještine od prethodne. Prelazak na sljedeću temu ovisi o ispravno ispunjenom testu za provjeru znanja, koji se, uz sažetak, nalazi na kraju svake teme. • hipermedija (eng. hypermedia) obuhvaća niz programa za prezentiranje ili prikupljanje informacija koji su oblikovani da podupiru konstruktivističko iskustvo učenja. Slabije su strukturirani od tuturijala te time omogućavaju učenicima da odaberu vlastiti put kojim žele proći kroz materijale. Neki od formata hipermedijskog softvera su multimedijske enciklopedije, online-muzeji. • vježbe (eng. drill, drill-and-practice) su obično prisutne u trećoj fazi učenja, vježbanju, tako što učenicima pomažu da vježbaju te stječu tečnost i zadržavanje informacija. Vježbe se odnose na ponavljanje nastavnog gradiva sve dok se ono ne nauči u potpunosti. Vježbe i igre koriste se i u motivacijske svrhe. • simulacije (eng. simulations) su nešto kompliciranija metoda e-učenja. Simulacija se može koristiti za prezentiranje informacija i za usmjeravanje učenika, za usmjeravanje i vježbanje, odnosno sve navedeno te za ocjenjivanje učeničkog znanja kao posljednje faze učenja. Ipak, rijetkost je da simulacije pružaju sve četiri faze odjednom. 11
    • Simulacije se mogu koristiti za direktnu nastavu ili za konstruktivistički pristup. Mnoge simulacije dopuštaju korisnicima da slobodno djeluju unutar ograničenog okruženja. Simulacije se također mogu kombinirati s metodom igara kako bi potaknule učenje otkrivanjem. • igre (eng. games) se mogu kombinirati s vježbanjem ili simulacijama. Koriste se za uvježbavanje, tj. usvajanje informacije na način koji nije ponavljajući, a također i kao okruženje za otkrivanje. Mogu se koristiti za integraciju učenja kroz nekoliko područja, kao što je to često u avanturističkim igrama. Igre obično podržavaju treću fazu učenja, vježbanje, kada su kombinirane sa metodologijom treninga, a rjeđe se koriste za usmjeravanje ili ocjenjivanje kada su kombinirane s metodologijom simulacija. • testovi (eng. tests) gotovo uvijek predstavljaju zadnju fazu učenja, ocjenjivanje onoga što je naučeno. Iznimka ovome su testovi za vježbanje ili kvizovi, koji se obično koriste da potaknu fazu vježbanja u nastavi (tzv. samoprovjere). • alati (eng. tools) predstavljaju računalni softver koji učenici koriste zajedno s ostalim vrstama medija te aktivnosti kako bi se ostvario neki obrazovni cilj. Na primjer, alat Mathematica od pomoći je pri učenju raznih matematičkih koncepata. • otvorena okruženja za učenje (eng. open-ended learning environments) pružaju okruženje koje podržava istraživanje, izgradnju kompleksnijih pojmova i u njima učenici vježbaju primjenu novog znanja te izražavaju kreativnost. Obično uključuju i softverske alate. • web-bazirano učenje (eng. web-based learning) može se kombinirati s bilo kojom od nabrojanih metoda iako se najviše koristi zajedno s formatima hipermedije. Korištenje informacija pronađenih na Web-u može potaknuti bilo koju od faza učenja. 2.3. Infrastruktura potrebna za e-učenje i model SECTIONS Ukupnu informacijsku infrastrukturu jedne ustanove čine komunikacijska infrastruktura, hardver, softver, aplikacije, baze podataka i druge dostupne informacije, a po nekim autorima i ljudi koji tu infrastrukturu razvijaju i koriste. (Božičević, 1996., Hanseth, 1998.). 12
    • Umreženost; Povezanost obrazovnih ustanova na Internet danas je uobičajena u razvijenom svijetu i predstavlja komunikacijski dio ukupne infrastrukture na ustanovi. Ulogu pružatelja internetskih usluga (eng. ISP) ponekad preuzimaju obrazovne ustanove kako bi zaposlenicima i polaznicima smanjili troškovi pristupa Internetu. Tako u Hrvatskoj CARNet svim nastavnicima kao i drugim zaposlenicima, te učenicima i studentima svih osnovnih i srednjih škola, te akademskih ustanova sponzorira troškove internetske veze. Širina frekvencijskog pojasa (eng. bandwidth); Širina frekvencijskog pojasa (bandwidth) odnosi se na količinu podataka koju je moguće prenijeti putem internetske veze u određenom vremenskom periodu. Širokopojasne internetske veze, osobito ADSL tehnologija, sve se više koriste kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Količina prometa ili širina pojasa koju korisnici mogu koristiti općenito raste, zbog sve veće brzine internetskih veza, no i zbog načina na koji ljudi koriste Internet. Npr. za prijenos teksta ili grafičkih prikaza nije potrebna velika širina pojasa, ali prijenos audio ili video datoteka traži puno veću širinu pojasa. Brzina internetske veze; Brzina prijenosa informacija još je jedna od važnih karakteristika infrastrukture na ustanovi koja može imati velikog utjecaja na e-učenje. Pri izradu materijala bilo bi dobro da se vodi računa o njihovoj veličini kako bi im mogli pristupiti i oni polaznici koji se spajaju „sporijim“ internetskim vezama. Medije koji zahtijevaju veće brzine prijenosa podataka, poput video prijenosa (eng. video streaming), moguće je komprimirati na nekoliko razina kakvoće, kako bi bili prilagođeni raznim vrstama internetskih veza. Ovisno o brzini internetske veze, prijenos video materijala može biti otežan i rezultirati sitnom slikom niske kvalitete Pri dizajniranju materijala kojima će se pristupati preko Interneta osobito je važno testirati ih. Iskustvo pri kojemu zbog spore internetske veze složeni multimedijski materijali postaju gotovo beskorisni, jer ih je nemoguće pogledati, može biti razočaravajuće za polaznike. Pristup; Presudnu važnost za uspjeh e-učenja ima dostupnost obrazovnih tehnologija studentima. Odnosno, ako studenti nemaju potrebnu opremu za korištenje e-učenja ili iz bilo kojeg razloga ne mogu pristupiti mreži, uvođenje tehnologije stvorilo bi samo probleme. Infrastruktura za e-učenje; Informacijska infrastruktura je vrlo složen sustav. Slika dolje prikazuje kako bi otprilike takav sustav trebao izgledati u jednoj obrazovnoj ustanovi. 13
    • Slika 2.3. Sustav u obrazovnoj ustanovi 2.3.1. Model SECTIONS Autori (Bates i Poole, 2003.) prezentirali su model SECTIONS u svojoj knjizi, u kojoj detaljnije objašnjavaju kako ga treba primijeniti. Radi se zapravo o kratkom popisu ključnih pitanja na kojima se treba temeljiti odluka o odabiru tehnologije u nekom kontekstu. SECTIONS je akronim, a sastoji se od početnih slova engleskih izraza za ta ključna pitanja:  studenti/učenici (eng. Students)  lakoća upotrebe (eng. Ease of use)  troškovi (eng. Costs)  poučavanje i učenje (eng. Teaching and learning)  interaktivnost (eng. Interactivity)  organizacijska pitanja (eng. Organisational issues)  novitet (eng. Novelty)  brzina (eng. Speed). 14
    • Prema Batesu i Pooleu, pri odabiru odgovarajuće tehnologije, svaki organizator nekog obrazovanja treba se voditi tim pitanjima i razmišljati koliko će predložena tehnologija biti prikladna za njihove polaznike, koliko je lako ili teško njezino korištenje, kakvi su troškovi itd., slijedeći svaki pojedini element modela. Model SECTIONS pomaže nastavniku ili drugoj osobi koja odlučuje o odabiru tehnologije, na razini jednog kolegija ili cijele institucije, da postavi prava pitanja i pokuša na njih odgovoriti. Model SECTIONS primjenjiv je u svim točkama kontinuuma e-učenja, no što se više tehnologije upotrebljava u nastavnom procesu, to pitanja u vezi pravilnog odabira tih tehnologija postaju složenija, a raste i potreba za pomnim upravljanjem tehnologijama za eučenje. 2.3.2. Komercijalno ili open-source rješenje 90-ih godina i početkom 2000-ih e-učenjem su dominirale komercijalne aplikacije poput WebCT-a i Blackboarda, kojima su upravljale velike korporacije, a cijene licenci za neke su ustanove dostizale i stotine tisuća dolara. Kao i u drugim sektorima informacijske tehnologije, open-source pokret odgovorio je na razvoj ovakvih tehnologija zajedničkim razvojem aplikacija kojima alati i njihov izvorni kod postaju besplatno dostupni svima. Ne samo da je članovima open-source zajednice dozvoljeno dodatno razvijati takav softver (tzv. prerađene inačice), već ih se i ohrabruje da to čine. Najveća prednost open-source softvera je očita: nema troškova licenciranja. Ujedno, upotreba takvog softvera nije ograničena (broj korisnika ili duljina trajanja licence). Jednom kada se takav sustav instalira na lokalnu informacijsku infrastrukturu, lako ga je prilagoditi, poboljšati ili popraviti, a često je moguće i kombinirati različite open-source alate. Open-source projekti se često ažuriraju, ponekad i svakog dana, što znači da nije lako biti u tijeku s najnovijim uočenim pogreškama, rješenjima i poboljšanjima. Stoga implementacija open-source rješenja obično zahtijeva ulaganje u obuku, podršku i prilagodbu unutar institucije. Time se pomalo smanjuje prednost open-source rješenja pred komercijalnima jer je sredstva ušteđena na licenciranju potrebno uložiti u zaposlenike koji će pružati podršku krajnjim korisnicima, u obuku takvih zaposlenika, u daljnji vlastiti razvoj i dr. To ujedno zahtijeva i drugačije organizacijske oblike, čega uprava ustanove mora biti svjesna kad donosi odluku o odabiru tehnologije. 15
    • 3. LMS – SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE UČENJEM Learning Management System – sustav za upravljanje učenjem (obično skraćeno kao LMS) je složeni softverski sustav koji omogućava nastavnicima kreiranje nastavnih sadržaja na Internetu, unutar svojih kolegija, a studenti se sami prijavljuju na kolegije koje su upisali. LMS sustav nudi mogućnost objavljivanja nastavnih materijala, alate za komunikaciju (Chat, Forum), izradu lekcija, izradu testova za provjeru stečenog znanja, kreiranje online kao i offline zadataka, evidentiranje raznih podataka o polaznicima (npr. kojim su nastavnim sadržajima pristupili i kada, kakve su rezultate postigli u rješavanju zadataka). Sustav sve sprema u bazu podataka koja je dostupna nastavniku koji prati i usmjerava studenta. Krajnji rezultat je efikasnije i zabavnije učenje. Ozbiljan sustav e-učenja ne može se ni zamisliti bez ovog kompleksnog softvera. Sustav se nalazi na nekom web serveru te mu i studenti i nastavnici pristupaju sa svojih računala preko Web pretraživača. Uobičajeno je da se online nastavom koja se izvodi putem LMS-a planira veći dio tzv. asinkronih aktivnosti, tj. onih koje ne zahtijevaju da učenici i nastavnici budu prisutni u točno određeno vrijeme. No, u LMS su integrirani i alati za sinkronu komunikaciju, kao što su chat i whiteboard. Slika 3.1. Sustavi e-učenja U nastavi LMS omogućuje organizaciju nastavnih materijala za svaki pojedini predmet (e-tečaj, online-tečaj) te praćenje aktivnosti učenika u e-tečaju. Većinu nastavnih materijala potrebno je oblikovati pomoću vanjskih alata za izradu sadržaja (npr. alata za 16
    • izradu prezentacija, animacija, video isječaka i sl.), a zatim ih uvesti u e-tečaj jer su mogućnosti uređivanja sadržaja u LMS-u ograničene i svode se na izradu jednostavnih web stranica unutar strukture e-tečaja. LMS sustavi imaju sljedeće karakteristike (Horton, Horton, 2003.): jednostavno web sučelje s jednostavnom administracijom; uvoz jedinica učenja (eng. learning objects); definiranje putanje učenja; upravljanje korisnicima, ulogama, e-tečajevima i predavačima; upravljanje kalendarom e-tečaja; obavješćivanje i razmjena poruka; ugrađene mogućnosti za provjeru znanja; prikaz bodova i transkripata; ocjenjivanje na e-tečaju i evidencija dolazaka, te generiranje izvješća. Primarna funkcija LMS-a je administracija, dokumentiranje, praćenje i izvješćivanje o polaznicima i događajima na raznim programima i oblicima obrazovanja (online, u virtualnoj učionici ili u hibridnom e-tečaju kojeg vodi predavač). Koriste se u obrazovnim institucijama da bi dopunili klasičnu nastavu, ali i u privredi (npr. financijskim institucijama) za stručno usavršavanje zaposlenika. Prednosti za polaznike LMS tečaja:  upravljanje vremenom, upravljanje sadržajima, upravljanje prostorom, upravljanje komunikacijom,  putem online testova omogućena je evaluacija odmah po završetku,  ocjene i bodovi su vidljivi sudionicima. LMS također omogućava nastavniku:  pregled nad svim aktivnostima polaznika,  prikaze statistika istih,  odličnu kontrolu nad tečajem  kombinaciju različitih vrsta učenja. Odabir optimalnog LMS sustava prvenstveno ovisi o platformi na kojoj će se izvoditi određeni obrazovni sadržaj, a odluka ovisi i o odgovoru na pitanja: kupiti komercijalno rješenje, prihvatiti i prilagoditi open source rješenje ili razviti vlastito rješenje od nule. 17
    • 3.1. LMS ALATI 3.1.1. Moodle Moodle je akronim od izraza Modularno objektno-orjentirano dinamičko obrazovno okruženje (eng. Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Moodle je softversko rješenje za izradu i održavanje online kolegija putem Interneta. Ima izvrsnu dokumentaciju i podršku. Moodle sustav omogućava:  Rad s postojećim datotekama i obrazovnim sadržajima,  Provjeru znanja i ocjenjivanje,  Praćenje aktivnosti učenika,  Upotrebu raznih komunikacijskih i kolaboracijskih alata,  Upravljanje sustavom – sigurnosne kopije, statistike, logovi,  Opsežan sustav pomoći,  Moodle je modularan sustav, što znači da se sastoji od više modula – manjih dijelova koji zajedno čine jednu cjelinu, a mogu se odvojeno dodavati ili mijenjati,  Kolegij se gradi od različitih resursa – nastavnih sadržaja, poput teksta, Web stranica, već postojećih datoteka itd. Primjeri Moodle LMS_a: - MudRI, http://mudri.uniri.hr - Merlin, http://merlin.srce.hr - CARNet Moodle, https://moodle.carnet.hr - Moodle Odsjeka za informatiku, http://inf2.uniri.hr/metod - Polifem Odsjeka za politehniku FFRI, http://polifem.ffri.hr 3.1.2. Claroline Claroline naziv dolazi od „Classroom on line“. Osnovna postavka sustava Claroline je da je razvijen od strane predavača, za predavače, odnosno da se najbitniji koncept razvoja usmjerava ka pedagogiji i kvalitetnom sadržajnom korištenju tehničkih alata. 18
    • Claroline susta omogućava:  Upravljanje dokumentima i linkovima,  Kreiranje online vježbi i testova,  Razvoj putanje učenja (learning path),  Usmjeravanje i stimuliranje učenika da pročitaju dokumente,  Popunjavanje vježbi i praćenje zadanih aktivnosti učenja,  Koordinaciju grupnog rada,  Kreiranje višestrukih grupa korisnika koji se prijavljuju na tečajeve. Ovaj alat je slabiji od Moodlea u područuju asinkrone i sinkrone komunikacije, ne posjeduje mogućnost promjene sučelja, u kalendar se ne mogu unositi vlastiti događaji, i pruža manje mogućnosti pri izradi zadataka za provjeru i samoprovjeru znanja. Učenje se može nastaviti na mjestu gdje se stalo, dok je sustav pomoći učenicima nešto bogatiji. 3.1.3. Chamilo Chamilo je fleksibilna platforma i svi njeni alati su prilagodljivi potrebama svakog tečaja. Ovo je jednostavan i intuitivan alat. Chamilo sustav omogućava:  Kreiranje tečajeva,  Učenje kroz lekcije,  Uvoz datoteka (audio, video, slike) i njihova objava,  Izradu testova,  Komunikaciju (Forumi,obavjesti),  Stvaranje grupa,  Sudjelovanje u virtualnom razredu,  Upravljanje bilješkama,  Stvaranje anketa,  Wiki za stvaranje suradničkih dokumenata,  Pojmovnik,  Kalendar,  Upravljanje projektom,  Statistiku polaznika tečaja. 19
    • Chamilo je vrlo zgodan, ne posjeduje sve mogućnosti Moodle-a, ali je lako primjenjiv za određene vrste jednostavnijih tečajeva. 3.1.4. WebCT WebCT je jedan od najboljih komercijalnih alata za e-obrazovanje na tržištu. Prilično je intuitivan za rad i posjeduje iznimno veliki broj funkcionalnosti. Sadrži mnogobrojne pomoćne alate za pomoć pri učenju (linkovi, audio, video, rječnik, tražilica), te također i veliki broj alata za komunikaciju. WebCT sustav omogućuje:  Obogaćivanje klasičnog kolegija multimedijalnim elementima (zvuk, slika, internet linkovi, dodatne informacije),  Ocjenjivanje znanja polaznika testovima i zadacima on-line,  Samoprocjena znanja za studente,  Stvaranje indeksa i rječnika važnijih pojmova koji se pojavljuju u lekcijama,  Integriranje postojećih web resursa u kolegij,  Komunikaciju polaznika tečaja međusobno i s nastavnikom kroz forume ili chat. Cijena: Prema Web stranicama WebCT-a cijena licence ovisi o određenoj situaciji - trenutnoj infrastrukturi, korištenju, budućim ciljevima - svakog korisnika. 20
    • 4. MOODLE 4.1. O Moodle rješenju Moodle je aplikacija za izradu i održavanje online kolegija putem Interneta. Riječ Moodle je akronim od izraza Modularno objektno-orjentirano dinamičko obrazovno okruženje (eng. Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment) što bi moglo značiti nešto onima od vas koji se bave programiranjem ili teorijom obrazovanja. (Bosnić, 2006.) To je također i glagol koji opisuje proces polaganog prolaska kroz neku materiju, trudeći se raditi samo kad baš to želite (ili morate), uživajući u radu koji vas vodi ka dubljoj spoznaji i kreativnosti. Taj glagol najbolje opisuje način nastanka i razvoja samog Moodle sustava, kao i način na koji studenti i predavači mogu pristupiti obrazovnom procesu pri učenju na daljinu. Osoba koja koristi Moodle jest Moodler (prilagođenije hrvatskom informatičkom slengu – Mudlaš ). (http://docs.moodle.org) Slika 4.1. : Prikaz početne web stranice moodle.org Moodle je sustav za upravljanje učenjem LMS (eng. Learning Management System) ili virtualno okruženje za učenje VLE (eng. Virtual Learning Environment), i može služiti za samostalno učenje ili kao nadopuna klasičnoj nastavi. Utemeljitelj je Martin Dougiamas čija je ideja bila pomoći obrazovnim djelatnicima u kreiranju online tečajeva s naglaskom na interakciju i suradnju u izradi sadržaja. Prva verzija sustava je objavljena 2002. godine, a od 21
    • tada je postao vrlo popularan diljem svijeta zahvaljujući svojoj jednostavnosti korištenja i fleksibilnosti. Prema podacima iz kolovoza 2013. godine, Moodle ima korisničku bazu od 83,008 registriranih i verificiranih stranica kojima se koristi 70,696,570 korisnika u više od 7,5 milijuna tečajeva sa više od 1,2 milijuna instruktora. http://en.wikipedia.org/wiki/Moodle Slika 4.2. : Moodle statistika https://moodle.org/stats/ Moodle je projekt otvorenog kôda (Open source), što znači da je korisnicima omogućen uvid u izvorni kôd, uz mogućnost promjene aplikacije i prilagodbe vlastitim potrebama. Moodle je izdan pod licencom GNU Public License, što znači da, iako je zaštićen, korisnicima je dozvoljeno koristiti, kopirati i mijenjati kôd, ukoliko omoguće drugima korištenje kôda po jednakim uvjetima, ne mijenjaju originalnu licencu ni zaštitu, te primijene istu licencu na bilo koji drugi rad koji iz Moodlea proizlazi. Aplikaciju se može besplatno preuzeti sa službene Moodle Web stranice. Moodle je Web aplikacija napisana u PHP-u, koji i sam prestavlja besplatno riješenje, podržava više vrsta baza podataka, sučelje je prevedeno na 73 jezika, a Moodle se trenutno koristi u 239 zemlje. Kako je Moodle projekt otvorenog kôda, ima brojnu zajednicu korisnika te izvrsnu dokumentaciju i podršku. Mnogi korisnici aktivno sudjeluju u stvaranju Moodlea, radom na postojećim dijelovima, izradom novih modula, testiranjem proizvoda ili pružanjem podrške korisnicima. http://docs.moodle.org 22
    • Slika 4.3. : Verzije Moodla http://en.wikipedia.org/wiki/Moodle 4.2. Pregled mogućnosti Moodlea Moodle sustav za upravljanje učenjem pruža nastavnicima punu računalnu podršku pri organizaciji i izvođenju online kolegija. Neke od važnijih mogućnosti Moodlea su: • izrada velikog broja tečaja na jednom sustavu • planiranje tečaja – raspored aktivnosti, kalendar • upravljanje korisnicima, korisničkim ulogama i grupama korisnika na tečaju • rad s već postojećim datotekama i obrazovnim sadržajima • provjera znanja i ocjenjivanje korisnika • praćenje aktivnosti korisnika • mnogobrojni alati za komunikaciju i kolaboraciju među korisnicima • upravljanje sustavom – sigurnosne kopije, statistike, logovi • opsežan sustav pomoći 23
    • 4.2.1. Uloge korisnika Na Moodle Web sjedištu korisnici su ugrubo podijeljeni u dvije skupine: administratori te obični korisnici. Administratori imaju sva prava upravljanja sustavom, poput otvaranja novih tečajeva ili uređivanja postojećih, dodavanja novih korisnika i slično. Korisnici mogu imati različite uloge, ovisno o kolegiju kojem pristupaju. Tri su najčešće vrste korisnika: • nastavnici, koji mogu uređivati svoje kolegije, dodavati nastavne materijale, ocjenjivati učenike, pregledavati statistike kolegija, itd. • učenici – studenti, koji mogu pregledavati kolegije na koje su upisani, pregledavati nastavne materijale, rješavati provjere znanja, koristiti alate za komunikaciju i kolaboraciju (zajednički rad), itd. • gosti – korisnici koji nisu prijavljeni na sustav s korisničkim imenom i lozinkom. Mogu pregledavati informacije o tečajevima i neke nastavne sadržaje ukoliko su im omogućeni. 4.3. Moodle okruženje Kako je Moodle Web aplikacija, Moodle okruženje je dostupno iz nekog od standardnih preglednika Weba, poput Internet Explorera, Mozilla Firefoxa ili Google Chroma. Moodle radi bez modifikacije na Unix, Linux, FreeBSD, Windows, Mac OS X, NetWare i bilo kojem drugom sustavu koji podržava PHP i baze podataka. Po dolasku na početnu stranicu Moodle sustava, korisnika najčešće dočekuju novosti o sustavu, popis kolegija, kalendar te obrazac za prijavu na sustav. Ukoliko je omogućen odabir jezika sučelja, moguće je promijeniti jezik u gornjem desnom uglu. 4.3.1. Prijava na Moodle sustav Korisnik se na Moodle prijavljuje odabirom linka Login u gornjem desnom uglu sustava. Slika 4.1 : Link za prijavu na sustav 24
    • Ovisno o postavkama Moodle sjedišta, korisnici koji još nemaju korisnički račun mogu ga ručno otvoriti, ili ga zatražiti od nadležne ustanove. Slika 4.2: Prijava na sustav Korisnik se prijavljuje na sustav korištenjem vlastitog korisničkog imena i lozinke, te klikom na gumb Login. Po prijavi na sustav, korisnika dočekuje vlastita početna stranica s popisom kolegija na koje je trenutno prijavljen. 4.3.2. Korisničko sučelje Korisničko sučelje sadrži nekoliko glavnih dijelova: • Zaglavlje – naslov trenutnog tečaja, obavijest o trenutno prijavljenom korisniku i link za odjavu korisnika • Navigacijska traka – trenutni položaj korisnika u navigaciji kolegijem, uz mogućnost povratka na hijerarhijski više stranice • Gumb Omogući izmjene – prelazi u poseban oblik sučelja za uređivanje resursa i aktivnosti (samo za nastavnike) • Gumb Turn student view on – privremeno prelazi u oblik kolegija kakvog vidi učenik (samo za nastavnike) 25
    • Slika 4.3: Korisničko sučelje • Lijevi i desni stupac – Moodle blokovi, koji služe za neku posebnu namjenu (pretraga foruma, popis kolegija, najsvježije vijesti...). Svaki se blok može smanjiti (minimizirati) na veličinu trake naslova. Slika 4.4: Moodle blokovi, resursi i aktivnosti • Srednja kolona – Moodle moduli resursa i aktivnosti • Podnožje stranice – prikaz trenutno prijavljenog korisnika i link na početnu stranicu kolegija Slika. 4.5: Podnožje stranice Sučelje za nastavnike složenije je i sadrži mnogo više mogućnosti od sučelja za učenike. Neke od mogućnosti navedene su u nastavku. 26
    • 4.3.3. Pomoć korisnicima Uz svaku važniju opciju u sustavu nalazi se upitnik u žutom krugu. To je oznaka sustava pomoći, koji korisnika upućuje na pomoć u upravo tom segmentu sustava (npr. dodavanje novog resursa, izrada kviza i slično). Slika 4.6: Primjer sustava pomoći Osim takvog sustava pomoći, vrlo je važno spomenuti i Moodle zajednicu, koja je uvijek spremna pomoći. Izvrsna dokumentacija napisana kao zajednički pothvat korisnika Moodlea (http://docs.moodle.org) na mnogo jezika, uključujući i hrvatski, opisuje rad s Moodleom, pojedine module i daje mnogo korisnih podataka. Dokumentacija je podijeljena u članke za nastavnike, administratore i osobe koje rade na daljnjem razvoju aplikacije. Slika 4.7: Moodle dokumentacija 27
    • Od velike pomoći su i forumi – diskusijske grupe, na kojima korisnici postavljaju pitanja i razgovaraju o problemima, trikovima, savjetima i rješenjima. Forum Using Moodle (http://moodle.org/course/view.php?id=5 ) veliki je i vrlo koristan izvor informacija. 4.3.4. Moduli, resursi, aktivnosti i blokovi Moodle je modularan sustav, što znači da se sastoji od više modula – manjih dijelova koji zajedno čine jednu cjelinu, a mogu se odvojeno dodavati ili mijenjati. Kolegij se gradi od različitih resursa – nastavnih sadržaja, poput teksta, Web stranica, već postojećih datoteka itd. Moduli aktivnosti su interaktivni dijelovi kolegija poput diskusijskih grupa i testova. Resursi i aktivnosti se nalaze u srednjem stupcu Moodle okruženja, podijeljeni u teme ili vremenske odjeljke. Blokovi su manji dijelovi Moodlea koji se nalaze u lijevoj i desnoj koloni, poput kalendara, rezultata ispita i slično. Blokovi se vrlo jednostavno mogu dodavati, brisati ili uređivati. Izvor: LMS Moodle, N.Hoić-Božić 2013. Elementi Moodle kolegija STATIČKI        INTERAKTIVNI Tekstualna stranica Web stranica Poveznica (Link) Datoteka Direktorij (mapa) Natpis (Oznaka) … AKTIVNOSTI        Knjiga Lekcija Zadaća Kviz (online test) Anketa …       Forum Chat Rječnik Wiki Blog Poruke … Tablica 4.2: Elementi Moodke kolegija 4.3.5. Upravljanje blokovima Nastavnici na svom kolegiju mogu dodavati ili uklanjati blokove, u lijevoj i desnoj koloni. Za uređivanje blokova, potrebno je prijeći u napredni oblik sučelja, odabirom gumba Omogući izmjene. Tada svako zaglavlje bloka dobiva ikone za uređivanje: 28
    • Slika 4.8: Primjer bloka Namjene ikona su: • Skrivanje bloka • Brisanje bloka • Pomicanje gore/dolje i lijevo/desno Svaki korisnik (uključujući i polaznike) može smanjiti određeni blok na veličinu naslova, klikom na kvadratić s malim minusom u gornjem desnom uglu svakog bloka. Slika 4.9: Gumb za smanjivanje bloka Dodavanje novog bloka na stranicu kolegija vrši se kroz poseban blok naziva Blokovi (uz prikaz detaljnog sučelja za uređivanje, odabirom gumba Omogući promjene). Slika 4.10: Blok za dodavanje novih blokova 29
    • Najzanimljiviji blokovi su: • Blog Menu i Blog Tags – blokovi za uređivanje vlastitog bloga korisnika • HTML – dodavanje samostalnog HTML odsječka na stranicu • Korisnici online • Rezultati testa 4.3.6. Promjena osobnih podataka korisnika Svaki korisnik može (i svakako bi trebao) urediti svoje osobne podatke. U online nastavi to je osobito važno jer nema mnogo načina upoznavanja nastavnika i polaznika, te je svaka informacija dobro došla. Stoga je u Moodleu svakom polazniku uz dodavanje osnovnih informacija omogućeno i dodavanje slike, informacija o korisničkim računima na različitim sustavima za komunikaciju, adrese osobnih Web stranica i slično. Osobne podatke svaki korisnik može promijeniti odlaskom na link Profil, u bloku Administracija. Slika 4.11: promjena osobnih podataka, profil Ovisno o postavkama sjedišta, korisniku će biti dozvoljeno promijeniti podatke poput korisničkog imena, imena i prezimena, lozinke i e-mail adrese. Svaki korisnik može podesiti postavke primanja e-mail poruka o događajima na kolegiju. Također, koristan je i odabir jezika sučelja. 30
    • Slika 4.12: Promjena osobnih podataka 4.4. Uređivanje kolegija i nastavnog plana Kao i svaki klasični kolegij ili tečaj, i online kolegiji imaju svoju strukturu, oblik ili format. Kolegiji su najčešće strukturirani po logičkim jedinicima – cjelinama. U Moodleu postoji više vrsta strukture kolegija, ovdje ćemo spomenuti tri najvažnije: • Tematski oblik (Topics Format) – cjeline su raspoređene u obliku tema. Trajanje teme nije određeno. Na nastavniku je da posebno označi temu koja se trenutno obrađuje. • Tjedni oblik (Weekly Format) – cjeline su raspoređene po tjednima u kojima se odvija kolegij. Sustav sam računa datume tjedana, ovisno o datumu početka kolegija, te posebno označava trenutni tjedan. • Socijalni oblik (Social Format) – cjelokupan kolegij se izvodi u obliku velikog foruma – diskusijskih grupa. Ovaj oblik najčešće nije pogodan za izvođenje klasične, uobičajene nastave. 4.4.1. Postavke kolegija Postavke kolegija su vrlo važne za izvođenje i prikazivanje kolegija na način koji nastavniku odgovara. Postavke se nalaze u bloku Administracija, pod linkom Postavke (Settings). 31
    • Slika 4.13: Link za postavke kolegija Prvi dio obrasca za postavke sadrži osnovne informacije o kolegiju, poput kategorije u kojoj se kolegij nalazi, punog imena i kratice kolegija te opisa. Slika 4.14: Postavke kolegija U postavkama se mogu podesiti načini upisa - prijave na kolegij (mogu li se polaznici sami prijavljivati, postoji li rok u kojem je upis omogućen, koliko dugo je polaznik upisan na kolegij i slično. Broj tjedana/tema označava broj cjelina koje će biti prikazane u središnjem stupcu Moodle sučelja. Teme se u sučelju uvijek mogu sakriti, a ovaj se broj također može podešavati po potrebi trenutnog stanja kolegija. Ukoliko želite, u postavkama se može “prisiliti” sve polaznike kolegija na korištenje istog jezika sučelja, te grafičke teme – izgleda – kolegija. Ove su postavke također ovisne i o sličnim postavkama od strane administratora cijelog sustava. 32
    • 4.4.2. Rad s kalendarom Kalendar je vrlo koristan modul koji omogućava prikazivanje različitih događaja (ručno ili automatsko) u nekom danu – periodu, te tako potiče polaznike na pridržavanje obveza i redovit rad. 4.4.2.1. Pristup kalendaru Sučelje kalendara je u Moodleu izvedeno i kao modul i kao blok, što znači da može zauzimati samo jedan mali dio sučelja (lijevi ili desni stupac), no također i cijelo sučelje, ako je to potrebno. Ako na kolegiju kalendar još ne postoji (nije vidljiv na početnoj stranici kolegija), može ga se jednostavno dodati. Blokove, pa tako i kalendar, može dodavati samo korisnik s ovlastima nastavnika na kolegiju. Da biste dodali blok Kalendar, omogućite promjene u kolegiju odabirom gumba Omogući promjene u gornjem desnom uglu, te nakon toga u bloku Blokovi (obično se nalazi dolje desno), koji služi za dodavanje novih blokova odaberite Kalendar. Slika 4.15: Dodavanje kalendara Kalendar kao blok prikazuje trenutni mjesec i prikazuje dane u različitim bojama ovisno o vrstama događaja koje se u tom danu nalaze. Slika 4.16: Blok Kalendar 33
    • Odabirom naziva mjeseca kalendar se širi na cijeli ekran te prikazuje detaljniji opis događaja u svakom danu, te tri mjeseca (prošli, trenutni i sljedeći). Slika 4.17: Detaljni pregled kalendara U oba načina prikaza (sažeti ili opširniji) odabir neke od boja (zelena, narančasta, žuta, plava) – vrsta događanja – privremeno sakriva tu vrstu, što može biti preglednije rješenje ako se u kalendaru nalazi puno događaja. 4.4.2.2. Vrste događaja U Moodleu postoje četiri vrste događaja: • Globalni događaji – događaji koje postavlja administrator na razini sustava (obavijest o privremenom prekidu rada, itd.) • Događaji unutar kolegija – događaji koje postavlja nastavnik, a tiču se cijelog kolegija (obavijest o početku pisanja testa, predaji radova, itd.) • Grupni događaji – događaji važni samo za jednu grupu polaznika (predaja radova dotične grupe) • Korisnička događanja – događaji koje svaki korisnik (čak i polaznik – učenik) samostalno može upisati (npr. Naučiti lekciju do srijede, itd.) 4.4.2.3. Dodavanje novog događaja Za dodavanje novog događaja, odaberite gumb Novi događaj, koji se nalazi na vrhu detaljnog prikaza kalendara. Prvo je potrebno odabrati vrstu novog događaja (ponuđene vrste odgovaraju trenutnoj razini prava korisnika). 34
    • Slika 4.18: Odabir tipa novog događaja Nakon odabira vrste, u obrazac je potrebno upisati ime i opis događaja, te datum početka i trajanje događaja. Trajanje može biti ograničeno do nekog datuma, neograničeno ili izraženo u minutama, a događaj se može ponavljati na tjednoj osnovi (npr. redovita domaća zadaća). Slika 4.19: Dodavanje novog događaja 4.4.2.4. Postavke kalendara Općenite postavke kalendara nalaze se u posebnom obrascu do kojeg se dolazi odabirom gumba Postavke u gornjem desnom uglu detaljnog prikaza kalendara. Moguće je birati između 12- ili 24- satnog prikaza vremena, prvog dana u tjednu, itd. Slika 4.20: Postavke kalendara 35
    • 4.5. Rad s resursima – nastavnim materijalima 4.5.1. Rad s datotekama Moodle sustav omogućuje rad s datotekama prethodno napravljenim na lokalnom računalu i njihovo korištenje na kolegiju. Datoteke se mogu unijeti u kolegij, kopirati, mijenjati, brisati, (de)komprimirati i slično. Za tu namjenu, u Moodleu postoji modul za upravljanje datotekama (File Manager), a nalazi se u bloku Administracija, pod nazivom Datoteke (Files). Slika 4.21: Sučelje za rad s datotekama Izrada mape vrši se odabirom gumba Kreiraj mapu, i unošenjem naziva mape. Za unošenje prethodno napravljenih datoteka potrebno je odabrati gumb Upload datoteke, te u novootvorenom obrascu pronaći željenu datoteku na lokalnom računalu. Ako je datoteka ZIP arhiva (korisno za prenošenje više datoteka i mapa odjednom), po unošenju u kolegij možete ju dekompresirati klikom na link Unzip pored imena datoteke. Označavanje više unesenih dokumenata vrši se odabirom kvadratića lijevo od imena datoteka i mapa (ili gumbima Select/Deselect All). Tako označene dokumente možete premjestiti u drugu mapu, obrisati ili koprimirati ZIP kompresijom (odabir akcije vrši se u padajućem meniju ispod datoteka). Slika 4.22: Izrada ZIP arhive 36
    • Unesene datoteke se nalaze u kolegiju, no trenutno nisu povezane sa strukturom kolegija, te studenti ne mogu doći do njih. Dolazak do dokumenata bit će objašnjen u poglavlju o izradi poveznica na dokumente, mape i Web stranice. 4.5.2. Dodavanje resursa Resursi Moodlea su, općenito, sve datoteke, mape i poveznice, koje sačinjavaju jednostavne oblike obrazovnog sadržaja, danog polaznicima na uporabu. Takvi resursi čine dio strukture tečaja i nakon izrade se nalaze u nekoj od cjelina kolegija. Za dodavanje novog resursa potrebno je imati ovlasti nastavnika na kolegiju, i odabrati detaljni prikaz sučelja (gumb Omogući izmjene). Svi se resursi dodaju na isti način: odabirom vrste resursa iz padajućeg izbornika Dodaj resurs, na željenom mjestu u logičkim cjelinama tečaja. Nakon dodavanja, resursi se po potrebi mogu premještati, uvlačiti i sakrivati od pogleda polaznika. Slika 4.23: Popis mogućih resursa 4.5.2.1. Izrada tekstualnih datoteka Tekstualne datoteke su najjednostavnije datoteke koje sadrže “običan”, neformatirani tekst. Za izradu tekstualne datoteke izravno u Moodleu, odaberite Napišite tekstualnu datoteku iz popisa resursa. Slika 4.24: Izrada tekstualne datoteke 37
    • U ovom je obrascu potrebno upisati ime datoteke (prikazuje se u sučelju Moodlea), kratak sažetak te puni tekst datoteke. Posebna je pažnja pridana načinu otvaranja prozora s tekstom datoteke, pa se tako tekst može prikazati u istom ili novom prozoru, pri čemu odabir novog prozora pruža mogućnosti definiranja izgleda prozora (veličina, postojanje trake s alatima, itd.) Slika 4.25: Postavke izgleda prozora 4.5.2.2. Izrada Web stranica Izrada Web stranica vrlo je slična izradi tekstualne datoteke. Kako biste izradili Web stranicu, odaberite Napišite Web dokument iz popisa resursa. Slika 4.26: Izrada Web stranice 38
    • Kao i pri izradi tekstualne datoteke, i ovdje je potrebno upisati ime, sažetak i puni tekst, s tom razlikom što su polja za unos teksta sada moćniji uređivači teksta (HTML kôda) – HTML editori. Isti HTML editor često se pojavljuje u različitim modulima Moodlea. Rad s HTML editorom vrlo je sličan radu s nekim jednostavnijim text editorom, poput WordPad-a. Tekst se može formatirati, mijenjati stil i veličina slova, dodavati tablice, posebni znakovi, poveznice (linkovi) i slike. Dodavanje slika vrši se kroz poseban obrazac do kojega se dolazi odabirom ikonice sa slikom, u drugom retku editora (desno). Slika 4.27: Umetanje slika u Web stranicu Ako se ne radi o slici koja se nalazi na Internetu, željena slika već mora biti u sustavu (unesena putem modula za rad s datotekama). Ako nije, iz ovog mjesta se slika može unijeti s lokalnog računala, odabirom gumba Choose file, i kasnije Upload. Važno je primijetiti da je obavezno unijeti alternativni tekst kao opis slike, radi pristupačnosti polaznicima. Izrada Web stranice ima jednake mogućnosti prikaza kao i tekstualna stranica (prikaz u istom ili novom prozoru). 4.5.2.3. Izrada poveznica na dokumente, mape i Web stranice Osim novoizrađenih materijala, u Moodle kolegij je moguće dodavati i dokumente koji su prije izrađeni lokalno, pa uneseni u sustav (vidjeti poglavlje 4.5.1. Rad s datotekama), a također je moguće i dodavanje poveznica na sadržaje na Internetu (Web stranice, slike, zvučni zapisi, itd.). Za dodavanje poveznice na datoteku ili Web stranicu, odaberite Link na dokument ili Web adresu, iz popisa resursa. 39
    • Slika 4.28: Uređivanje poveznica na sadržaje U obrazac je potrebno upisati ime poveznice – linka te kratak sažetak koji će polaznicima biti prikazan uz prikaz datoteke. Ako se radi o vlastitoj datoteci, bilo da je već u sustavu ili ju tek treba unijeti, treba odabrati gumb Odaberite ili uploadajte datoteku. Otvara se poznati sustav za rad s datotekama. Poveznica se dodaje klikom na link Odaberite pored željene datoteke. Slika 4.29: Odabir dokumenta za povezivanje Po povratku na obrazac za upis nove poveznice, u polje Lokacija je upisana interna lokacija datoteke. Ako želite dodati poveznicu na Web stranicu ili dokument koji se nalazi na Internetu, u polje Lokacija treba upisati URL – Web adresu stranice (npr. http:// hr.wikipedia.org). Na dnu obrasca se nalaze opcije za definiranje načina prikaza dokumenta, iste kao i u obrascu za izradu tekstualnih ili Web datoteka. Prikaz mape koja je dodana u kolegij moguć je odabirom linka Prikaži mapu iz popisa resursa. Kao i svaki resurs, i prikaz mape ima ime i sažetak. Odabir mape za prikaz vrši se odabirom Prikaz mape iz padajućeg menija, gdje su navedene sve mape koje se trenutno u kolegiju nalaze. 40
    • Slika 4.30: Odabir mape za prikaz Ako se materijali još uvijek nalaze na lokalnom računalu, treba ih unijeti u Moodle kolegij (vidjeti poglavlje 4.5.1. Rad s datotekama). Nakon izrade poveznice na mapu, sadržaj mape se prikazuje u posebnom prozoru. 4.5.2.4. Izrada oznake Oznake su manji tekstovi koji pomažu u strukturiranju tečaja, dajući uvode ili objašnjenja pojedinih materijala. Za izradu oznake treba odabrati Umetnite oznaku iz popisa resursa. Unos oznake je vrlo jednostavan, može se unijeti samo tekst oznake, i formatirati ga po želji. Slika 4.31: Dodavanje nove oznake 41
    • 4.5.3. Izrada složenog nastavnog materijala – lekcija Lekcija je složeni nastavni materijal s mnoštvom postavki, koji se sastoji od samih obrazovnih materijala – stranica, stranica s pitanjima i stranica odlučivanja o putu nastavka učenja. Lekcija podržava “putove učenja”, gdje polaznik sam može birati na koji način će prolaziti kroz nastavni materijal (detaljnije obraditi jednu temu, ili površno preći po svim ostalima). Pitanja u Lekcijama se mogu bodovati, a napredak u lekciji može utjecati na ukupnu ocjenu kolegija (uz pitanje koliko je to pedagoški opravdano, s obzirom na samu narav lekcije – obrazovni materijal za učenje). Lekcija podržava unos materijala – prezentacija – iz MS PowerPointa, što može biti velika pomoć nastavnicima koji često materijale izrađuju upravo na taj način. (Bosnić, 2006.) 4.5.3.1. Dodavanje nove lekcije Lekcija u Moodleu spada u aktivnosti, pa se dodaje odabirom iz popisa aktivnosti. Lekcija može imati vremenski limit u kojem ju je potrebno obraditi, može biti samo vježba ili se i ocjenjivati (uz ponovno polaganje po potrebi). Pri podešavanju se može definirati kako se tretiraju ponovni pokušaji, na koji način ulaze u ocjenu i slično. Svaka lekcija može biti zaštićena lozinkom, a posebno je korisna mogućnost ovisnosti lekcija (ako polaznik nije pročitao određenu lekciju do kraja, ili nije postigao dovoljno dobar rezultat, ne može prijeći na ovisnu lekciju). Kao zanimljivost, ova aktivnost podržava i listu najboljih rezultata, pa se polaznici mogu natjecati u što boljem rješavanju testa lekcije. Slika: 4.32 Dodavanje lekcije Nakon uređivanja postavki, dolazi red na unošenje sadržaja. 42
    • Slika 4.33: Izrada lekcije iz manjih elemenata • Import questions – unošenje pitanja na kojima se temelji lekcija iz nekog od podržanih formata • Import PowerPoint – unošenje PowerPoint prezentacije • Add a Branch Table – dodavanje odabira polazniku, kojim putem želi nastaviti • Add a Question Page – dodavanje stranice s pitanjima na neko mjesto u lekciji 4.5.3.2. Unošenje PowerPoint prezenacije Za unošenje PowerPoint prezentacije potrebno je slijediti ove upute: 1. Otvoriti prezentaciju u PowerPointu 2. U izborniku za spremanje odabrati tip Web page (*.htm, *.html) 3. Odabrati gumb Publish ->Web options, te u tabu Encoding odabrati Unicode (UTF-8) 4. Spremanjem se dobiva jedna .htm datoteka i jedna mapa. U ZIP arhivu staviti navedenu mapu. Ne mijenjati imena datoteka! 5. Unijeti datoteku putem Import PowerPoint opcije Svaki slajd je unesen u lekciju kao jedna jednostavna stranica sadržaja. Na ovakvu osnovu se može nastaviti graditi nastavni materijal, mijenjati postojeće stranice, dodavati nove. Više o dodavanju pitanja i tablica za odlučivanje možete pročitati u Moodle dokumentaciji. 43
    • Slika 4.34: Primjer unesene PowerPoint prezentacije 4.6. Komunikacijski alati i alati za kolaboraciju 4.6.1. Diskusijske grupe – forum Forumi ili diskusijske grupe čest su način komuniciranja na Internetu. Pripadaju asinkronim komunikacijskim alatima, što znači da korisnici ne moraju biti online u isto vrijeme. Forum radi na razini tema (topic) i poruka (message). Unutar unaprijed zadane ili nove teme korisnik može poslati poruku, koja je vidljiva drugim korisnicima. Na svaku se poruku može odgovoriti, te se na taj način stvara niz poruka neke teme (thread). U forumima Moodlea postoje neke napredne mogućnosti, poput dodavanja priloga (datoteka) svakoj poruci, ocjenjivanja poruka, slanja poruka na e-mail adresu, te upozoravanja “hiperaktivnih” korisnika, s prevelikim brojem napisanih poruka. 4.6.1.1. Tipovi foruma U Moodleu postoje četiri tipa foruma: • A single simple discussion – sadrži samo jednu temu, za kratke rasprave • Opći forum – svaki korisnik može započeti neograničen broj tema • Q and A forum – svaki korisnik (učenik) prije pregledavanja odgovora na početnu poruku teme mora poslati svoj odgovor. Ovaj tip foruma potiče na polaznike na kreativnost i koristan je za postavljanje pitanja za razmišljanje. • Svaki korisnik može započeti samo jednu diskusiju – na započetu diskusiju (jedna po korisniku) svi mogu odgovarati. Ovaj je tip koristan ukoliko želite saznati mišljenje polaznika o, na primjer, ovotjednoj temi, lektiri pročitanoj ovog mjeseca i slično. Tip foruma odabire se u postavkama foruma. 44
    • 4.6.1.2. Dodavanje foruma Za dodavanje foruma u kolegij, potrebno je uključiti detaljan prikaz sučelja, pritiskom na gumb Omogući promjene, u gornjem desnom uglu, te imati dovoljnu razinu prava na kolegiju (nastavnici). U detaljnom prikazu, na željenom mjestu u strukturi tečajeva, u padajućem izborniku Dodajte aktivnost odaberite Forum. Otvara se obrazac za unos novog foruma. Slika 4.35: Dodavanje foruma Dodavanje foruma počinje upisom naziva i opisa foruma te odabirom tipa foruma. Polaznicima se može zabraniti otvaranje diskusija ili pisanje odgovora, pa tako forum postaje forum za obavijesti (svaki kolegij na početku ima forum za obavijesti – News forum). Moguće je odrediti hoće li korisnici foruma primati obavijesti o novim porukama putem email poruka, te hoće li korisnici moći razlikovati pročitane od nepročitanih poruka (Read tracking). Poruke poslane na forum se mogu i ocjenjivati. Ukoliko to želite, označite Koristi ocjenjivanje. Poruke mogu ocjenjivati svi korisnici, ili samo nastavnici, a ocjene mogu vidjeti svi ili samo korisnik koji je napisao poruku. Potrebno je zadati i maksimalan broj bodova (tj. skalu ocjenjivanja). Ponekad u grupama postoje i “hiperaktivni” polaznici, koji pišu previše poruka, te tako sprječavaju ostale da dođu do izražaja. S ciljem sprječavanja takvih učenika, mogu se definirati pragovi (Treshold), broj poslanih poruka, nakon kojeg polaznik dobiva automatska upozorenja ili biva blokiran. Nakon izrade foruma, Moodle nas vodi na stranicu dotičnog foruma, na kojoj trenutno nema diskusija. 45
    • 4.6.1.3. Otvaranje diskusije Za otvaranje diskusije, odaberite gumb Dodajte novu diskusiju. Slika 4.36: Otvaranje nove diskusije Pri otvaranju nove teme, kao i pri pisanju odgovora, obrazac je isti: potrebno je unijeti naslov (za novu temu), tijelo poruke, te, ako želite, uz poruku priložiti neki dokument. Svaki put je moguće odlučiti se želite li pratiti ovaj forum, tj. primati poruke putem elektroničke pošte. Po otvaranju teme - diskusije, prikazat će se popis svih diskusija u ovom forumu, s imenom i slikom autora teme, brojem odgovora i datumom zadnje poruke u temi. Slika 4.37: Lista diskusija 46
    • 4.6.1.4. Odgovaranje na poruke Odabirom naslova pojedine teme – diskusije, prikazuje se popis svih poruka u toj temi, u obliku niza (poruka koja je odgovor će uvijek biti uvučena u odnosu na poruku na koju se odgovara). Za odgovor na neku poruku, odaberite Odgovori (Reply) u samoj poruci. Odgovor se upisuje na isti način kao i poruka za otvaranje diskusije. Nakon pohranjivanja odgovora, na zaslonu se prikazuje stablo poruka s cjelokupnim tekstom. Slika 4.38: Pregled poruka u diskusiji 4.6.2. Ćaskanje – chat Ćaskanje, ili popularni chat je sinkrona metoda komunikacije, koja zahtijeva da korisnici budu online u isto vrijeme, te im omogućuje brzu razmjenu kratkih poruka. U kolegiju se može napraviti više potpuno odvojenih chat aktivnosti – soba. Napredne mogućnosti chat modula uključuju unošenje vremena predviđenog za razgovore (chat time, chat session), ponavljanje tog vremena (npr. svaki tjedan ili dan u točno određeno vrijeme) i pohranjivanje zapisa poruka. 4.6.2.1. Dodavanje chat modula Dodavanje chat modula obavlja se odabirom Chat aktivnosti iz popisa aktivnosti. Za dodavanje modula, napredno sučelje mora biti prikazano (gumb Omogući promjene). 47
    • Slika 4.39: Izrada chat aktivnosti U postavkama Chat aktivnosti treba unijeti naziv i uvodni tekst razgovora. Ako će se o temi posebno razgovarati u neko određeno vrijeme, to se vrijeme može objaviti polaznicima (Next chat time). Takve sesije se mogu ponavljati, na dnevnoj ili tjednoj bazi. Važno je primijetiti da se najave razgovora automatski umeću u kalendar, kako bi svi polaznici bili obaviješteni o događajima koji slijede. 4.6.2.2. Korištenje Chata Nakon izrade aktivnosti, na početku Chata polaznike dočekuje uvodni tekst i popis trenutno prijavljenih korisnika, uz gumb Kliknite ovdje za pristup chatu. Slika 4.40: Prijava na chat 48
    • Odabirom tog linka otvara se novi prozor s tekstom poruka na lijevoj i popisom sudionika na desnoj strani. Slika 4.41: Korištenje chata Na dnu se nalazi polje u koje se upisuju poruke. Pritiskom tipke Enter poruka se šalje ostalim prijavljenim korisnicima. Za “skretanje pažnje” nekom korisniku na ono što se u razgovoru događa, koristi se link Beep pored imena korisnika, koji će na drugoj strani producirati zvuk. 4.6.3. Kolaborativni alat – Wiki Wiki je aktivnost – alat – za kolaborativni rad polaznika kolegija. Osnovna ideja Wikija je brzo i vrlo jednostavno stvaranje i uređivanje međusobno povezanih stranica, od strane više korisnika, kako bi se u što kraćem roku dobila velika količina informacija, dobro strukturiranih. Wiki se obično piše posebnim jezikom oznaka. Posebnosti Wikija su upravljanje verzijama teksta, pri kojem se stari tekstovi nikad ne brišu, te je uvijek moguće vratiti neku stranicu na prijašnje stanje. Administracija Wikija je vrlo moćna, pa je tako moguće pregledavati stranice po različitim kriterijima (najposjećenije, stranice do kojih se ne može doći, itd.) i poduzimati različite akcije (brisanje stranica, označavanje stranica, masovno vraćanje na staru verziju, itd.). 4.6.3.1. Dodavanje Wiki aktivnosti Dodavanje Wiki aktivnosti obavlja se odabirom modula Wiki iz popisa aktivnosti. Za izradu Wikija potrebno je upisati njegovo ime i opis. Wiki mogu graditi predavači, studenti ili grupe studenata. Uz odabir razine grupne aktivnosti (vidljive grupe, odvojene grupe, bez grupe) moguće je ostvariti devet načina korištenja Wikija, što je izvrsno objašnjeno u Moodle Wiki dokumentaciji. Ako se u opciji HTML Mode odabere HTML Only, korištenje 49
    • WikiMarkupa neće biti moguće, već će se stranice izrađivati kao HTML. U ovom radu bit će objašnjeno uređivanje Wikija korištenjem posebnih Wiki oznaka. Ako želite da polaznici stranicama dodaju binarne datoteke (uključujući i slike), treba odabrati Dozvoli binarne datoteke. Polaznicima se mogu dati i različita administratorska prava (Student admin options). Slika 4.42: Dodavanje Wikija 4.6.3.2. Uređivanje Wiki stranica Za uređivanje Wiki stranica koristi se WikiMarkup format. Format je vrlo jednostavan (detalji su objašnjeni u Moodle dokumentaciji http://docs.moodle.org/25/en/wiki), a ovdje će biti navedeni samo neki primjeri: • __tekst__ – podebljavanje • ''tekst'' – ukošena slova (dva jednostruka navodnika!) • *tekst – početak retka sa zvjezdicom označava nepobrojanu listu • #tekst – početak retka sa znakom # označava pobrojanu listu • [nova stranica] ili NovaStranica – poveznica na novu stranicu Slika 4.43: Uređivanje Wikija 50
    • Za dodavanje slike na stranicu potrebno je u obrazac na dnu unijeti sliku koja se nalazi na lokalnom računalu. Wiki će otvoriti novi prozor s putom do datoteke kojeg treba prekopirati u tekst stranice, na primjer [internal://Moodle-lms.jpg]. Slika 4.44: Primjer Wiki stranice Upitnik pored podebljanog teksta označava da će klikom na njega biti kreirana i povezana nova stranica s tim imenom. Tab Linkovi daje popis svih stranica s kojih se može doći na trenutno odabranu stranicu. Tab Povijest pokazuje pregled svih promjena odabrane stranice, Na svaku se verziju može vratiti jednostavnim odabirom Fetch back opcije, a može se pogledati i detaljna usporedba razlika. Administracija Wikija se obavlja putem padajućeg izbornika u gornjem desnom kutu, gdje se mogu obrisati stranice, postaviti posebne oznake svake pojedine stranice, izbrisati stare verzije, odjednom vratiti stanje većeg broja stranica na prijašnje te provjeriti ispravnost poveznica na nekoj stranici. 4.6.4. Pitanje – Choice Za jednostavno i brzo ispitivanje mišljenja ili demokratsko odlučivanje, u Moodleu postoji modul Pitanje (Choice). Dodavanje pitanja vrši se odabirom aktivnosti Pitanje (Choice) iz popisa aktivnosti (uz uključen napredni prikaz sučelja). Izrada pitanja započinje upisom naziva i samog teksta pitanja. 51
    • Slika 4.45: Izrada pitanja Posebna mogućnost Pitanja jest određivanje najvećeg mogućeg broja glasova za neki od odgovora. Potrebno je odabrati opciju Omogući uz Ograničite broj dozvoljenih odgovora, te uz svaki odgovor upisati maksimalan broj glasova. Jedan od primjera korištenja ove mogućnosti je popunjavanje grupa (kao odgovore se mogu ponuditi naslovi zadataka ili imena vođa grupa). Pitanje može biti otvoreno u nekom vremenskom intervalu, a rezultati se mogu prikazati studentima uvijek, nikad, poslije predanog odgovara, ili poslije isteka roka za predaju. Također, može se poštovati anonimnost, tj. privatnost rezultata (skrivanje imena osoba koje su glasovale za određeni odgovor). Slika 4.46: Sučelje za odabir odgovora Korisnik može odabrati samo jedan od ponuđenih odgovora. Nakon glasovanja, prikazan je odabrani odgovor i trenutno stanje odgovora (ako je tako određeno u postavkama pitanja). 52
    • 4.7. Zadaće i provjere znanja 4.7.1. Dodjela i prikupljanje zadaća – Assignments Zadaće – Assignments su aktivnost koja omogućuje dodjelu različitih vrsta zadataka polaznicima, prikupljanje i pohranjivanje rješenja te brzo i jednostavno unošenje ocjena (koje ulaze u cjelokupnu skalu ocjenjivanja). Za izradu novog zadatka potrebno je odabrati aktivnost Zadaća iz popisa aktivnosti. Pritom mora biti omogućen detaljni prikaz sučelja (Omogući promjene). Slika 4.47: Link za izradu zadaće U dobiveni obrazac upisuje se naziv i opis zadatka, te maksimalna ocjena koju učenik može dobiti (ili skala ocjenjivanja, vidjeti poglavlje o ocjenjivanju). Unutar opis zadatka mogu se dodati i poveznice na različite datoteke, upute za zadaću i slično. Slika 4.48: Dodavanje nove zadaće Zadaće mogu imati period dostupnosti, početak i kraj, a ako je potrebno, može se zabraniti naknadna predaja zadaće (pri pregledavanju zadataka uvijek će biti označen datum predaje i jasno je vidljivo da je učenik zakasnio). 53
    • Postoje tri vrste – tipa zadaće: • offline aktivnost – učenici predaju zadaću u pisanom obliku, a ocjene su unose u Moodle • online tekst – učenik u HTML editor u Moodleu upisuje odgovor (odgovor može biti dulji, sadržavati slike i poveznice na druge dokumente, tablice i ostalo) • predajte dokument – učenik odgovor piše lokalno te u sustav unosi svoju datoteku (ako se radi o radu s više datoteka, može se ih se komprimirati u arhivu) U slučaju predaje dokumenta, može se odrediti maksimalna veličina datoteke, smije li se zadatak ponovno predati nakon prve predaje, te treba li poslati e-mail obavijest nastavniku nakon predaje svake zadaće. 4.7.2. Testovi – Quizzes Testovi (Quizzes) su vrlo kompleksna aktivnost u Moodleu, s mnoštvom postavki, vrsta pitanja, dodataka i mogućnosti. Pomoću testova se vrši provjera znanja polaznika korištenjem više različitih vrsta pitanja. Sve vrste pitanja koje se mogu objektivno ocijeniti ocjenjuje sam Moodle, što nastavniku daje više vremena za osmišljavanje pitanja i kvalitetniju izradu obrazovnih materijala. U Moodleu je važno razlikovati pojam testa od pojma skupa pitanja. Pitanja se stvaraju odvojeno od testova i nisu ovisna o testu, pitanja se grupiraju u kategorije (najčešće vezane uz cjeline), a kasnije se iz kategorija pitanja uzimaju za pojedinačni test. Takav pristup donosi više mogućnosti, poput slučajnog odabira pitanja za test, korištenja istog pitanja u više testova i slično. 4.7.2.1. Izrada testa – provjere znanja Za izradu testa potrebno je odabrati aktivnost Test (Quiz) iz popisa aktivnosti. Svaki test može biti otvoren za pisanje u nekom periodu, i imati vrijeme određeno za pisanje. Na stranici se može prikazivati jedan ili više odgovora, a pitanja, kao i odgovori mogu biti slučajno raspoređeni. Nastavnik može odlučiti što od informacija – rezultata – će se prikazati polaznicima (polaznikovi odgovori, rezultati, povratne informacije, točni odgovori), te hoće li odabrane informacije biti dostupne odmah po rješavanju testa, ili kasnije, ili tek kada istekne period u kojem je test otvoren. Također, može se definirati koliko puta polaznik smije ponoviti pisanje tog testa, te postoje li ograničenja na vrijeme koje mora proći između dva pisanja. Pristup testu se može omogućiti samo nekim IP adresama (npr. adresama iz školske učionice), a test može imati i 54
    • lozinku, kako bi se spriječio početak pisanja prije vremena, npr. prije nego što su svi polaznici u učionici spremni za pisanje testa i slično. Slika 4.69: Dodavanje novog testa Nakon uređivanja postavki, test je potrebno povezati s napisanim pitanjima. Sučelje za uređivanje testa ima mnogo tabova, poput taba Pitanja koji korisnika vodi na uređivanje pitanja (nevezano za pojedini test). Slika 4.70: Povezivanje pitanja s testom Uz svako pitanje nalazi se ikona povećala, koja prikazuje kako pitanje izgleda na strani studenta, ikona X za brisanje pitanja, te ikona olovke u ruci, za uređivanje pitanja. Dodavanje pitanja u test obavlja se na dva načina: odabirom ikone s dvije strelice (<<) pored odgovarajućeg pitanja, ili označavanjem više pitanja i odabirom gumba Dodaj u test. Također, u test se može dodati i određen broj slučajno odabranih pitanja iz prikazane kategorije. 55
    • Nakon dodavanja pitanja, lijevi stupac sučelja sadrži dodana pitanja s trenutnim brojem bodova. Svakom se pitanju može pridružiti po volji velik broj bodova (pitanje koje nosi 2 boda je, na primjer, duplo teže od pitanja koje nosi 1 bod). Maksimalna ocjena ne mora biti ista kao ukupan broj bodova, već se na kraju vrši skaliranje bodova u odnosu na maksimalan broj. Slika 4.71: Lista pitanja u testu Redoslijed pitanja se može mijenjati strelicama lijevo od naziva pitanja, a također i korištenjem naprednog alata za promjenu redoslijeda (Show the reordering tool). Tab Pregled (Preview) prikazuje izgled testa kakvog vide polaznici (na ovaj način možete provjeriti i raspodjelu bodova na pitanju te točne odgovore i povratne informacije). Slika 4.72: Pregled testa Tab Rezultati (Results) prikazuje rezultate rješavanja testa za svakog polaznika, kao i detaljnu analizu odgovora za svako pitanje. Na ovom mjestu se ocjenjuju pitanja tipa Esej, koja se ne mogu automatski ocijeniti. 56
    • 4.7.3. Izrada pitanja Pitanja mogu izrađivati nastavnici na kolegiju. Za početak rada na pitanjima, potrebno je odabrati link Pitanja iz bloka Administracija. Slika 4.49: Link za izradu pitanja Na zaslonu se pojavljuje sučelje za uređivanje pitanja, koje na prvi pogled može izgledati komplicirano, no nastavnik se može brzo naviknuti na rad u njemu. Stranica sadrži četiri dijela – taba: • pitanja – za uređivanje liste pitanja • kategorije – za uređivanje liste kategorija u kojima se nalaze pitanja • import – unošenje pitanja prethodno izrađenih u Moodleu ili nekom drugom sustavu • export – iznošenje pitanja u nekom od podržanih formata S obzirom da se pitanja nalaze u kategorijama, prvo će biti prikazan rad s kategorijama. Odlaskom na tab kategorije, prikazuje se obrazac za unos ili uređivanje kategorija. Slika 4.50: Unos kategorija 57
    • U gornja se polja upisuju podaci o novoj kategoriji, naziv kategorije i opis kategorije. Kategorije se mogu izrađivati po razinama, pa se može odabrati nadređena kategorija (npr. Razvrstavanje i filtriranje>Filtriranje). Opcija Objavi ne označava dostupnost pitanja iz te kategorije, već jesu li ta pitanja dostupna svim nastavnicima na Moodle sjedištu. Na taj način svi nastavnici nekog kolegija – predmeta – mogu dijeliti dio svojih pitanja, s ciljem povećanja efikasnosti nastave. Slika 4.51: Uređivanje kategorija Dodana kategorija pojavljuje se u daljnjem popisu kategorija. Njezine se postavke mogu mijenjati odabirom naslova ili opisa kategorije. Pitanja se dodaju u tabu Pitanja. Pri unosu pitanju potrebno je odabrati kategoriju u kojoj će se pitanje nalaziti (naknadno se pitanje može preseliti u drugu kategoriju). Slika 4.52: Dodavanje novog pitanja Iz padajućeg menija treba odabrati vrstu pitanja koju se želi dodati. Obrasci su različiti za razne vrste pitanja. 58
    • 4.7.4. Vrste pitanja U Moodleu postoji 9 vrsta pitanja i pitanje Opis koje služi samo kao informacija ili obavijest za polaznika. 4.7.4.1. Točno/Netočno(True/False) Točno/Netočno je najjednostavnija vrsta pitanja, u kojoj se na postavljeno pitanje može odgovoriti točno ili netočno. U obrazac se unosi naziv pitanja i sam tekst pitanja (kao i uvijek, može biti formatiran, s tablicama, poveznicama, slikama), te odabir točnog odgovora. Ako je potrebno, izravno se može dodati i bilo koja slika trenutno unesena u kolegij. Slika 4.54: Točno/Netočno pitanje Osnovna ocjena pitanja (Default question grade) nije nužno ocjena koja se dobiva za točan odgovor na ovo pitanje, već je više “relativna ocjena” (lakša pitanja mogu nositi jedan bod, teža dva, itd). Pravi broj bodova se dodjeljuje kasnije, pri spajanju pitanja sa samim testom. Kazneni faktor (Penalty factor) nije broj negativnih bodova za netočan odgovor (ne postoji u ovom tipu pitanja), već je povezan s “adaptivnim” načinom testa, u kojem je učeniku omogućeno više puta pri pisanju testa odgovarati na isto pitanje. Ako je odgovor prvi put bio netočan, drugi put se vrijednost točnog odgovora umanjuje za Penalty factor. U svim pitanjima se može upisati povratna informacija polazniku, ovisno o odabranom odgovoru. Pritom je preporučljivo da komentari budu na višoj razini od “Nije točno”, kako bi pomogli polaznicima, objašnjavanjem zašto odabrani odgovor nije točan, davanjem više informacija i slično. 59
    • Slika 4.55: Pregled pitanja Točno/Netočno 4.7.4.2. Višestruki odabir (Multiple Choice) Višestruki odabir daje mogućnost postavljanja pitanja s jednim ili više točnih odgovora koji se mogu odabrati iz popisa, uz mogućnost definiranja negativnih bodova za netočne odgovore. Početak uređivanja isti je kao i u Točno/Netočno vrsti pitanja. Pitanje može imati jedan ili više točnih odgovora (postoji razlika u izgledu pitanja – gumbi za odabir samo jednog odgovora ili kvadratići za odabir više odgovora). Redoslijed odgovora može biti izmiješan. Svaki odgovor ima svoju ocjenu u postotku, uključujući i negativne postotke. Svaki odgovor može imati i svoju povratnu informaciju. Odgovora može biti najviše 10, ako ih je manje, prikazuje se samo onoliko odgovora koliko je upisano. Slika 4.56: Primjer pitanja Višestruki odgovori 60
    • 4.7.4.3. Spajanje parova (Matching) Jedan od oblika zanimljivih za učenike može biti spajanje parova. Neke pojmove je potrebno spojiti s njihovim parovima, koji su zadani u padajućem izborniku. U tekstu pitanja se zadaje uputa za spajanje, a kasnije se navode pojmovi i točni parovi. Moguće je izmiješati poredak pojmova, s ciljem sprječavanja zloupotreba i prepisivanja. Slika 4.57: Primjer pitanja Spajanje parova 4.7.4.4. Kratki odgovor (Short Answer) U tipu pitanja Kratki odgovor, od polaznika se očekuje upisivanje kratkog znakovnog niza kao odgovora na pitanje. To može biti neki pojam, kratica, i slično. Pri ovakvim je pitanjima važno paziti da se polaznika ne kazni zbog upisivanja točnog odgovora koji nije predviđen (upisivanje brojeva pomoću riječi, korištenje interpunkcijskih znakova, itd.) Zato je potrebno predvidjeti što više mogućih rješenja. Moguće je odabrati je li pitanje osjetljivo na velika i mala slova abecede (Case sensitivity). Slika 4.58: Primjer pitanja Kratki odgovor 61
    • 4.7.4.5. Esej (Essay) Esej je jedina vrsta pitanja koja se ne može automatski ocijeniti. Radi se o pitanju u kojem se očekuje dulji odgovor polaznika, koji će biti pročitan i ocijenjen od strane nastavnika. Polazniku se prikazuje uređivač teksta, u kojem se upisuje odgovor, Takav tekst može sadržavati i slike, tablice, te poveznice na sadržaje na Webu. Slika 4.59: Primjer pitanja Esej 4.7.4.6. Numerički (Numerical) Numerički tip pitanja je vrlo sličan tipu Kratki odgovor, s tom razlikom što su odgovori brojevi, a brojevima je moguće pridodati i mjerne jedinice, pa su idealni za zadatke iz fizike ili kemije. U takvim zadacima definira se točan odgovor i prihvatljiva apsolutna pogreška, te opcionalno, mjerna jedinica točnog odgovora. Također, mogu se unijeti i faktori množenja mjernih jedinica, ukoliko polaznik odluči rješenje iskazati drugim jedinicama (npr. km/h -> m/s). Na taj su način nastavnici oslobođeni razmišljanja o mjernim jedinicama i duljeg ispravljanja testova. Slika 4.60: Unos mjernih jedinica 62
    • 4.7.4.7. Pitanja s računanjem (Calculated) Pitanja s računanjem su najkompleksnija vrsta pitanja i idealna za zadatke iz matematike ili fizike. Pitanje se postavlja koristeći varijable, na mjestima gdje bi trebali biti brojevi – parametri, a Moodle sam može odabrati brojeve (uz ograničenja koja zada nastavnik) i tako generirati puno više pitanja, čime se smanjuje vjerojatnost prepisivanja, a povećava vjerojatnost provjere stvarnog znanja. Slika 4.61: Pitanje s računanjem Varijable se u polju Pitanje imenuju unutar vitičastih zagrada, npr {x}, {brojStupaca}, itd., a u polje Correct answer formula se upisuje formula za računanje točnog odgovora, npr. {x} * {y} - {z} + 1. Slika 4.62: Unos točne fornule i mjernih jedinica Također, može se zadati vrsta tolerancije na točan odgovor (relativna, apsolutna ili geometrijska) i odgovor s mjernim jedinicama (isto kao i u numeričkom tipu pitanja). 63
    • Nakon pohranjivanja pitanja potrebno je odlučiti hoće li se upisana imena varijabli koristiti i u drugim numeričkim pitanjima (s istim svojstvima i ograničenjima). To može biti jako korisno ako se u različitim pitanjima pojavljuju (na primjer, brojevi od 1 do 100), pa se postupak izrade pitanja znatno ubrzava. Slika 4.63: Ponavljanje varijabli Zadnji korak u izradi pitanja je definiranje svojstava svake od varijabli. Svaka varijabla ima svoju minimalnu i maksimalnu vrijednost, te broj decimala ili znamenki. Pri definiranju tih svojstava, potrebno je za svaku varijablu odabrati gumb Generate a new value between, kako bi se promijenila vrijednost varijable. Slika 4.64: Uređivanje granica varijabli S desne strane se nalazi formula po kojoj se odgovor računa, zajedno s vrijednostima točnog odgovora. Ako je ovaj skup varijabli zadovoljavajući, potrebno je odabrati gumb Dodajte, na lijevoj strani, kako bi se ova kombinacija dodala u pitanje. U tablici ispod mogu se vidjeti sve dodane kombinacije brojeva. Sustav će sam odabrati jednu od kombinacija pri ispisivanju pitanja za polaznika. Slika 4.65: Generirana pitanja 64
    • U samom pitanju, varijable su zamijenjene stvarnim brojevima. Slika 4.66: Primjer pitanja računanjem 4.7.4.8. Povezivanje kratkih odgovora (Random Short-Answer Matching) Zanimljiva vrsta pitanja sastoji se od slučajnog odabira već postojećih pitanja s kratkim odgovorima, te njihovog spajanja u pitanje s povezivanjem parova. Naravno, povezuju se samo točni odgovori. Za izradu ovog pitanja, u kategoriji moraju postojati barem dva pitanja tipa Kratki odgovor. Slika 4.67: Primjer pitanja Povezivanje kratkih odgovora 4.7.4.9. Ugrađeni odgovori (Embedded Answers - Cloze) Ova vrsta pitanja omogućuje da odgovori polaznika budu umetnuti izravno u tekst pitanja. Za ovo pitanje nema grafičkog sučelja, već se tekst pitanja unosi u posebnom, Cloze formatu (kojeg podržavaju i neki drugi sustavi za izradu testova). Slika 4.68: Primjer pitanja Ugrađeni odgovori 65
    • 4.7.5. Sustav za ocjenjivanje Pregled ocjena obavlja se odlaskom na link Ocjene u bloku Administracija. Ocjene se mogu pregledavati po skupinama – kategorijama – ili za svaku aktivnost pojedinačno. Cijela tablica ocjena se može izvesti u MS Excel ili tekstualni format. Na slici 4.73. aktivnosti nisu dodane u kategorije, a to se može učiniti u tabu Podesi kategorije (kategorije mogu biti, npr. Forumi, Testovi, Vježbe, Usmena ispitivanja itd.). Slika 4.73: Osnovni pregled ocjena Svaka kategorija ima određenu težinu kojom sudjeluje u konačnoj ocjeni (npr. Usmena ispitivanja 20%, Testovi 50%, Domaće zadaće 20%, Zalaganje 10%). Težine se podešavaju u tabu Podesi težinu. Slika 4.74: Uređivanje težina - udjela - svake kategorije Konačna ocjena se može izraziti riječima, iz postotka postignutog uspjeha (npr. 87% ili više = izvrstan, itd.). Uređivanje takvih, slovčanih ocjena obavlja se u tabu Set Grade Letters. 66
    • Slika 4.75: Uređivanje slovčanih ocjena U tabu Postavke ocjenjivanja nalaze se postavke većinom vezane za način prikaza ocjena. Smiju li se ocjene prikazati polaznicima, treba li im se prikazati postotak, ocjena slovima, ocjena prije promjena u shemi ocjenjivanja (skaliranje, izbacivanje najlošijih rezultata), itd. Također, ovdje se mogu sakriti napredne postavke sustava za ocjenjivanje, koje često mogu zbuniti nastavnike, zbog velike količine postavki koje se mogu promijeniti. Slika 4.76: Podešavanje postavki ocjenjivanja 4.8. Upravljanje kolegijem 4.8.1. Upravljanje korisnicima Svaki korisnik može vidjeti popis korisnika kolegija (učenika i nastavnika). Popis se nalazi u bloku Korisnici, gdje je potrebno odabrati link Sudionici (obično se nalazi u gornjem lijevom kutu). 67
    • Slika 4.77: Link na listu korisnika Na zaslonu se prikazuje popis svih korisnika/sudionika. Slika 4.78: Pregled sudionika na kolegiju Odabirom imena nekog od korisnika, prikazuje se profil korisnika (što je osobito korisno u online kolegijima, gdje se polaznici rijetko imaju priliku uživo susresti. S ove se stranice mogu slati poruke drugim korisnicima, koje im se proslijeđuju na email adresu navedenu u sustavu. Za slanje poruke potrebno je označiti korisnika (kvadratići s desne strane), te ispod popisa studenata odabrati With selected users... Add / send message, te kliknuti gumb U redu. Još jedna zanimljiva mogućnost prisutna u Moodleu je pisanje vlastitog bloga. Svaki korisnik može pisati blog kojeg može učiniti vidljivim svima (i neprijavljenim korisnicima), samo korisnicima prijavljenima na Moodle, ili ga zadržati za sebe. 4.8.2. Uređivanje liste polaznika Dodavanje studenata vrši se odabirom linka Studenti u bloku Administracija. Studente na kolegij može dodati korisnik koji ima dovoljnu razinu prava (nastavnik), ako je takvu mogućnost omogućio administrator cijelog Moodle sustava (u postavkama Moodle sjedišta). Na lijevoj strani stranice za dodavanje studenata nalaze se trenutno upisani studenti – učenici, a na desnoj svi koji imaju otvoren korisnički račun na sustavu. Za dodavanja studenata, označite studente koje želite dodati u desnom stupcu te ih odabirom gumba sa strelicom ulijevo dodajte dodajte u lijevu kolonu. 68
    • Slika 4.79: Dodavanje studenata Na sličan način, ako želite neke polaznike udaljiti s kolegija, označite ih i odaberite gumb sa strelicom udesno. Baza korisnika sustava se može i pretraživati. Pretraživanje se pokreće upisom dijela imena u polje za pretragu, te odabirom gumba Pretraži. 4.8.3. Upravljanje grupama Polaznici svakog kolegija i njihovi nastavnici mogu biti podijeljeni u grupe. Upravljanje grupama riješeno je do sitnih detalja te je tako za većinu aktivnosti kolegija moguće odrediti koriste li se grupama, te na koji način. Neki od primjera korištenja grupa su zadavanje zadataka, kako bi se usporedilo znanje ili zalaganje učenika, grupni rad na nekom projektu, rješavanje različitog testa ovisno o sposobnostima učenika – grupe i slično. Grupe se uređuju odabirom linka Grupe u bloku Administracija. Na stranici za uređivanje grupa nalaze se tri stupca: Polaznici tečaja (zajedno s nastavnicima) u lijevom stupcu, popis grupa u sredini i Članovi odabrane grupe u desnom stupcu. Za izradu nove grupe korisnika, upišite naziv grupe i kliknite na gumb Dodaj novu grupu. Slika 4.80: Dodavanje nove grupe 69
    • Polaznike se u grupu dodaje označavanjem željenih polaznika u lijevom stupcu označavanjem grupe i odabirom gumba Dodaj odabrane polaznike u grupu. Brisanje polaznika iz grupe odvija se na sličan način, samo označavanjem u desnoj koloni i odabirom gumba Ukloni odabrane članove. Korisnici uz čije ime stoji znak # su nastavnici na sustavu. Jedan se polaznik može nalaziti u više grupa. Broj u zagradi označava broj polaznika u grupi (u srednjem stupcu), odnosno broj grupa u kojima se polaznik nalazi (lijevi i desni stupac). Pri izradi aktivnosti, na dnu obrasca se nalazi izbornik s tri načina korištenja grupa, • Bez grupa – svi su polaznici te aktivnosti u istoj grupi, i nema nikakvih razlika među njima. • Vidljive grupe – grupe postoje, aktivnosti se obavljaju u grupama (poput rasprava na forumu, izrade Wikija), ali su svi rezultati (poruke i sl.) vidljivi i osobama koje se na nalaze u toj grupi • Odvojene grupe – svaka grupa radi na svojoj aktivnosti i nema pristup rezultatima drugih grupa 4.8.4. Izvješća o kolegiju (Reports) Izvješća o kolegiju su vrlo iscrpan način dobivanja informacija o svemu što se na kolegiju događa, posebno usmjerena na aktivnost polaznika. Zapisuju se i najmanje aktivnosti poput odabira neke od stranica, čitanja poruka na forumu i slično. Izvješća se mogu pregledavati odabirom linka Reports u bloku Administracija. Slika 4.81: Različite vrste izvješća Postoji više načina pregledavanja izvještaja: • zapisi nastali u zadnjih sat vremena 70
    • Slika 4.82: Zapisi nastali u zadnjih sat vremena • izvještaj o aktivnosti (po temama) Slika 4.83: Izvještaj o aktivnosti (po temama) 71
    • • izvještaj o aktivnosti (po korisnicima, uz brojne filtere) Slika 4.84: Izvještaj o aktivnosti (po korisnicima) • prikaz svih zapisa izvještaja (uz filtere) Slika 4.85: Prikaz svih zapisa izvještaja • statistika (sve aktivnosti, pregledi i aktivnost na forumima) Slika 4.86: Statistika korištenja 72
    • 4.9. Instalacija i administracija sustava Moodle Web aplikaciju možete preuzeti sa stranice: http://download.moodle.org, na kojoj se nalazi više različitih paketa - distribucija. Slika 4.87: Moodle instalacijski paketi Dvije velike grupe distribucija su: • Standard Moodle Distribution • Complete Install Packages (Moodle+Apache+MySQL+PHP) Standard Moodle Distribution je grupa distribucija u kojoj se nalazi samo Moodle aplikacija, bez Web servera, PHP-a i baze, koje je potrebno prethodno samostalno instalirati, bilo pojedinačno, bilo korištenjem nekog od gotovih paketa, poput XAMPP-a. Unutar te grupe distribucija nalaze se različite verzije aplikacija, poput Latest Release (zadnje izdane stabilne verzije), Latest Stable Branch (zadnje stabilne verzije, koja se dnevno osvježava i sadrži najnovije promjene) ili Beta of next release (buduće verzije koja je još u fazi razvoja i testiranja). Korisnicima preporučamo odabir Latest Stable Branch paketa. Complete Install Packages je grupa distribucija koja u sebi, osim Moodlea, sadrži i sve potrebno za instalaciju okruženja u kojem Moodle, kao tipična Web aplikacija, može raditi. Paketi za instalaciju na operacijskom sustavu MS Windows su zasnovani na aplikaciji XAMPP, koja sadrži Apache Web server, MySQL, PHP i Perl, a također postoje i paketi za 73
    • instalaciju na Macintosh računalima. Ukoliko to želite, takav paket je moguće pokrenuti bez instalacije, što znači da Moodle neće ni na koji način promijeniti sistemske postavke Vašeg računala, poput mijenjanja Registry datoteka, instalacije servisa i slično. Moodle Downloads stranica, osim paketa za instalaciju, sadrži i bazu modula i dodataka (Modules and Plugins) te preko 65 prijevoda Moodle sučelja (Language Packs). Ukoliko Vam je potrebna dodatna pomoć pri instalaciji, dobro je pročitati dio Moodle dokumentacije za administratore: http://docs.moodle.org/en/Installing_Moodle http://docs.moodle.org/en/Installing_AMP 4.9.1. Instalacija Web servera i baze podataka Prije instalacije je važno još jednom napomenuti daje Moodle Web aplikacija te se ne može pokrenuti otvaranjem neke izvršne (.exe) datoteke i slično, već joj je potreban Web server (Apache, IIS...), baza podataka (MySQL, PostgreSQL...) i PHP. Ako Moodle instalirate na Vaše osobno računalo, iako se same Moodle datoteke nalaze na Vašem disku, kako biste došli do aplikacije, potrebno se spojiti na vaše računalo (koje “postaje” Web server), takozvani localhost, s IP adresom 127.0.0.1. Ovdje će biti opisana instalacija pomoću kompletnog XAMPP Moodle paketa (Moodle 1.9.19+ verzija). Instalacijsku arhivu (~65 MB) je potrebno spremiti na lokalno računalo, te raspakirati u direktorij po želji. Unutar raspakiranog direktorija (Moodle) nalazi se cjelokupni XAMPP sustav. Prije prvog pokretanja XAMPP-a, potrebno je pokrenuti datoteku setup_xampp.bat, koja se nalazi u raspakiranom direktoriju, kako bi se izvršila osnovna podešenja XAMPP-a. Najlakši način pokretanja Web servera i MySQL baze podataka je pokretanje XAMPP kontrolne ploče (XAMPP Control Panel Application), koja se pokreće odabirom datoteke xampp-control.exe. 74
    • Slika 4.88: XAMPP kontrolna ploča Za korištenje Moodlea, potrebno je pokrenuti Apache i MySql module, odabirom na gumbe Start. Ukoliko želite da se spomenuti Web server i baza podataka automatski pokreću pri svakom pokretanju operacijskog sustava, odaberite kvačicu Svc (Service) lijevo od imena modula. Na slici dolje vidi se konačan izgled kontrolne ploče, s upaljenim modulima. Slika 4.89: Pokrenuti moduli Web servera i baze podataka 75
    • 4.9.2. Instalacija Moodle-a Nakon uspješnog instaliranja okruženja za rad Web apklikacija, slijedi instalacija Moodle sustava. Kako bi došli do Moodle sučelja, u Web preglednik se upiše http://localhost ili http://127.0.0.1. Cijela instalacija, daljnja konfiguracija i rad sa sustavom odvija se preko navedene adrese. Ukoliko Web server nismo instalirali korištenjem Moodle gotovih distribucija, već samostalnom instalacijom XAMPP-a (ili Web servera pojedinačno), moguće je da će za dolazak do Moodle sučelja biti potrebno upisati drukčiju adresu, poput http://localhost/moodle ili slično, ovisno o postavkama servera. Moodle XAMPP paket na početku nije podešen za pružanje dovoljne razine sigurnosti sustava, te bi sigurnosne postavke Apache Web servera i MySQL baze podataka svakako trebalo promijeniti prije objave Moodle sjedišta na Internetu. Preporuka je instalirati ili posebno Apache, PHP i MySQL, ili sam XAMPP, podesiti sigurnosne postavke, pa tek naknadno dodati standardnu distribuciju Moodlea. Na početku instalacije dočekuje Vas pozdravna poruka i odabir jezika instalacije. Ukoliko odaberete jezik različit od engleskog, kasnije će Vam biti ponuđeno i da s Moodle sjedišta automatski preuzmete i jezični paket prevedenog Moodle sučelja. Slika 4.90: Početna stranica Moodle instalacije 76
    • Sustav sam provjerava neke postavke PHP-a. Sve bi trebalo biti zeleno, uz status Pass. Ukoliko postoji neka crvena stavka, dobit ćete i daljnje upute o rješavanju problema. Slika 4.91: Postavke PHP-a Za instalaciju je potrebno upisati podatke lokacije Moodle datoteka na vašem računalu, te Web adresu putem koje se dolazi do sustava. Ukoliko želite, možete ostaviti predložene vrijednosti. Slika 4.92: Lokacija Moodle datoteka 77
    • Slijedi upis postavki baze podataka. Ukoliko Moodle instalirate iz cjelovitog Moodle XAMPP paketa, ostavite predložene vrijednosti (MySQL korisnik i baza za Moodle je već kreirana). Ukoliko želite promijeniti postavke, morat ćete se ručno pobrinuti da baza i korisnik budu otvoreni. Moodle provjerava cjelokupnu okolinu potrebnu za rad sustava (baza, PHP, pomoćni programi). Ukoliko postoji neka greška, sustav će Vas uputiti kako nastaviti. Slika 4.93: Provjera Moodle okoline Ukoliko ste na početku promijenili jezik instalacije, ponuđeno je preuzimanje tog jezičnog paketa. Ako ga ne želite preuzeti, odaberite Sljedeći. Dodatne jezične pakete uvijek možete kasnije preuzeti iz administracijskog sučelja. Slika 4.94: Preuzimanje jezičnog paketa 78
    • Prvi dio instalacije Moodlea je završen. Slika 4.95: Završetak prvog dijela instalacije Prije nastavka rada s Moodleom, pročitajte poruku o copyrightu. Moodle je objavljen pod licencom GNU Public Licence. Slika 4.96: Poruku o copyrightu U nastavku slijedi osnovno podešavanje baze podataka. Automatski se kreiraju osnovne tablice potrebne za Moodle, uz zelene obavijesti Uspješno. 79
    • Slika 4.97: Podešavanje baze podataka Moodle ispisuje trenutnu verziju (inačicu) sustava. Ukoliko želite, možete pročitati koje su novosti u ovoj verziji. Na kraju, odaberite gumb Nastavi. Slika 4.98: Trenutna verzija Moodlea Kao administrator, možete podešavati mnogobrojne postavke – varijable – sustava. Radi lakšeg snalaženja, varijable su podijeljene u grupe (Sučelje, Sigurnost, Održavanje, Dozvole...). Neke od korisnih postavki su odabir jezika i države, mogućnost promjene jezika za korisnike i slično. Uz svaku varijablu nalazi se pomoć - opis polja. Ukoliko želite, slobodno ostavite preddefinirane vrijednosti svih varijabli. na ovaj popis se uvijek kasnije možete vratiti, iz administracijskog sučelja. 80
    • Slika 4.99: Varijable sustava Slijedi ponovno podešavanje tablica, ovaj put za module i blokove. Pričekajte dok se ne završi ispisivanje poruka o uspješnom kreiranju, a onda odaberite Nastavi gumb. Taj postupak ćete morati ponoviti nekoliko puta, dok se sve potrebne tablice ne kreiraju. Postavke Moodle sjedišta definiraju izgled početne stranice Moodlea. Upišite željeno puni naslov sjedišta, kratki naslov za navigaciju i opis. Ispod opisa možete podesiti što sve želite imati na naslovnoj stranici (popis tečajeva, najnovije vijesti, itd.), te na kojem mjestu na stranici će se određeni dio nalaziti. Slika 4.100: Postavke Moodle sjedišta 81
    • Na kraju, potrebno je urediti korisnički račun glavnog administratora sustava. Vrlo je važno da zaštitite administratorski korisnički račun sigurnom lozinkom, jer administratori imaju pristup svim podacima sustava. Preporučljivo je promijeniti i korisničko ime (admin) u neko drugo. Obrazac za korisničke postavke administratora isti je kao i za svakog korisnika. Slika 4.101: Postavke korisničkog računa administratora Slika 4.102: Početna stranica Moodle sjedišta Moodle instalacija i konfiguracija je dovršena. Dočekuje nas početna stranica administratora. U nastavku rada, možemo dodavati kolegije, korisnike, ili administrirati sustav. 82
    • 4.9.3. Administracija Moodle sjedišta Kako bismo administrirali Moodle sjedište, potrebno je prijaviti se kao korisnik s administratorskim pravima. Nakon prijave, na lijevoj strani sjedišta nalazi se blok Administracija, s najvažnijim kategorijama administracije (Konfiguracija, Korisnici, Kolegiji, Logovi, itd.). Slika 4.103: Blok Administracija Klikom na link Admin, otkriva se veći administratorski izbornik, s kratkim opisom svake opcije. Ovdje možemo promijeniti izgled i jezik Moodle sučelja, dodavati nove module i blokove u sustav, održavati korisničke račune i kolegije, izrađivati sigurnosne kopije i slično. Slika 4.104: Stranica za administraciju Moodlea 83
    • 4.9.4. Unos korisnika Unos korisnika u sustav obavlja se u administracijskom dijelu sučelja, pod nazivom Korisnici. Korisnike se može dodavati kroz Web obrazac, jednog po jednog, ili kreiranjem tekstualne datoteke s podacima više korisnika, napisane po zadanim pravilima. Da bismo dodali novog korisnika, odabiremo Dodajte novog korisnika iz popisa akcija. Slika 4.105: Pojedinačno dodavanja novog korisnika Otvara se Web obrazac sa unos novog korisnika – promjenu osobnih postavki. Korisniku treba dodijeliti korisničko ime i lozinku ukoliko smo se odlučili za način autentifikacije ručnim unošenjem lozinki (postoji još mnogo vanjskih načina autentifikacije, poput LDAP-a, POP3, IMAP poslužitelja, vanjske baze i slično). Za svakog se korisnika može podesiti primanje automatskih e-mail poruka, jezik sučelja i slično. Ukoliko želimo dodati više korisnika odjednom, u popisu akcija odaberite Upload korisnika. Za takav način dodavanja potrebno je kreirati običnu tekstualnu datoteku (Plain Text), po posebnim pravilima. Slika 4.106: Dodavanje više korisnika kroz datoteku 84
    • Format navedene datoteke (u obliku tablice, gdje svaki redak predstavlja jednog studenta, a različiti podaci su odvojeni zarezom, se može pronaći u sustavu pomoći, klikom na upitnik odmah pored naslova Upload korisnika. 4.9.5. Dodavanje novih kolegija Dodavanje novih kolegija vrši se odabirom linka Kolegiji (Courses) iz bloka Administracija. Slika 4.107: Stranica za pregled kategorija Kolegiji su na sustavu Moodle raspodijeljeni u kategorije. Na početku postoji samo jedna kategorija, Miscellaneous. Kako bismo dodali novu kategoriju, upišemo naziv kategorije i odaberemo gumb Dodajte novu kategoriju. Slika 4.108: Unos nove kategorije Popis trenutnih kategorija nalazi se na istoj stranici. Tu se može mijenjati vidljivost kategorije, raspored kategorija, a također i organizirati kategorije po razinama (kreiranje podkategorija). Kreiranje novog kolegija vrši se odabirom gumba Dodajte novi kolegij. 85
    • Otvara se poznati obrazac za promjenu postavki kolegija (ovaj put u službi otvaranja novog kolegija). Slika 4.109: Dodavanje novog kolegija Nakon otvaranja novog kolegija, rad možemo nastaviti uređivanjem kolegija, ili dodavanjem nastavnika i učenika, kako što je prethodno objašnjeno. 86
    • 5. METODIČKI DIO 5.1. Izrada online tečaja pomoću Moodle U okviru CARNetove usluge za podršku održavanje nastave na daljinu, čiji je cilj omogućiti učiteljima, nastavnicima, profesorima i drugim odgojno-obrazovnim radnicima kreiranje digitalnih nastavnih materijala u obliku online tečejeva, kao i održavanje nastave na daljinu za grupe učenika ili studenata. Za potrebe metodičkog dijela ovog diplomskog rada korišten je online tečaj „Osnove programa za tablično računanje MS Excel 2007“. Tečaj je uključen u ponudu CARNetovih e-tečajeva za korištenje u nastavi te je tako postao dostupan svim CARNetovim korisnicima. Tečaj „Osnove programa za tablično računanje MS Excel 2007” namjenjen je učenicima srednjih škola kojima je Računalstvo/Informatika redoviti predmet i učenicima osnovnih škola kojima je Informatika izborni predmet. Tečaj je usklađen s Nastavnim planom i programom predmeta Računalstvo/Informatika. Svi članovi akademske i školske zajednice imaju pravo na potpuno besplatno korištenje i svu pomoć oko korištenja ovoga sustava. Sustavu se pristupa, uz korištenje elektroničkog identiteta u sustavu AAI@Edu.hr koji se korisnicima dodjeljuje na matičnoj ustanovi (školi, fakultetu, institutu). CARNet trenutno omogućava korištenje dvije verzije istog programskog alata za održavanje nastave na daljinu: Loomen i Moodle. Loomen je nova verzija (2.3) Moodle programskog alata koja ima nove i unaprijeđene mogućnosti i novo ime. U sustavu Moodle korisnici mogu kreirati vlastiti online tečaj. 5.2. Izvedbeni nastavni plan i program Rb. 1. Naziv nastavne cjeline Uvod u program Prozor programa Vježbenica1 Očekivana postignuća (ciljevi)    prepoznati glavne dijelove prozora programa i služiti se njihovim mogućnostima, spremiti datoteku na željeno mjesto, izvoditi razne radnje s radnim Nastavi sadržaj Glavni dijelovi prozora programa i njihove funkcije Primjeri za vježbe 87
    •   Podatci Oblikovanje podataka Vježbenica2       2.     Brojevi i formule Vježbenica3     3.      listovima (umetanje, kopiranje, premještanje, preimenovanje, brisanje). mijenjati prikaz sadržaja datoteke, označavati ćelije radnog lista. namjenjeni 1. poglavlju razlikovati vrste podataka, prepoznati ćelije s formulama, prepoznati ćelije s funkcijama, mijenjati širinu stupaca i visinu redaka, mijenjati izgled sadržaja ćelija, poravnati sadržaj ćelija na željeni način, obrubiti ćelije i ispuniti ih bojom, mijenjati orijentaciju ispisa sadržaja ćelije, spajati ćelije, prilagođavati sadržaj ćelije veličini ćelije. Vrste podataka i njihovo oblikovanje uočavati probleme koji se javljaju pri prikazu realnih i cijelih brojeva a zbog neprilagođene širine ćelije, oblikovani brojčane podatke na različite načine (brojčano, valutno, postotak, znanstveno), uklanjati postavljena oblikovanja s brojčanih podataka, prepoznati osnovne operatore koji se koriste pri oblikovanju formula, pisati formule, shvatiti što se događa s adresama ćelija koje su uključene u formulu prilikom kopiranja formule, razlikovati relativne od apsolutnih adresa, koristiti funkcije naredbenog gumba Zbroj, prepoznati vrstu pogrješke načinjene u formuli, a prema sadržaju poruke koju ispisuje program. Zadatak 1 Test 1 - Uvod Oblikovanje izgleda znakova i izgleda ćelije Primjeri za vježbe namjenjeni 2. poglavlju Zadatak 2 Test 2 - Podatci i oblikovanje podataka Oblikovanje brojčanih podataka i rad s formulama Primjeri za vježbe namjenjeni 3. poglavlju Zadatak 3 Test 3 – Brojevi i formule 88
    • Razne mogućnosti programa Oblikovanje izgleda stranice Držač ispune Vježbenica4      4.    Grafikoni Vježbenica5    5.    Funkcije Kategorije funkcija Vježbenica 6     6. podatke sortirati u silaznom i uzlaznom redoslijedu, umetati i brisati retke, stupce i ćelije, zamrzavati (odmrzavati) retke (stupce), ispisivati cijelu radnu knjigu, radni list, odabrane dijelove radnog lista. oblikovati izgled stranice (podešavati margine, orijentaciju i veličinu papira, zadavati područje ispisa, umetati prekide stanice, ispisivati naslove, oznake stupaca i crte rešetki, zadavati zaglavlje i podnožje), koristiti držač ispune, ćelije ispunjavati: istim sadržajem, brojčanim nizom, prilagođenim nizom, datumskim nizom. brojčane podatke prikazati grafički - stvoriti grafikon, raspoznavati pojedine elemente grafikona, mijenjati vrstu grafikona, premještati grafikon s lista za podatke na list za grafikone, oblikovati natpise grafikona, prema potrebi odabirati podatke koji će biti grafički prikazani, utjecati na izgled osi, područja crtanja i ostalih elemenata grafikona. upoznati osnovne pojmove vezane uz funkcije, naučiti umetati funkcije i dodavati argumente funkcija, upoznati kategorije funkcija, koristiti osnovne funkcije različitih kategorija Razni načini oblikovanja izgleda stranice Korištenje držača ispune i razne vrste ispune ćelija Primjeri za vježbe namjenjeni 4. poglavlju Zadatak 4 Test 4 - Razne mogućnosti programa Umetanje grafikona i razne radnje za oblikovanje grafikona Primjeri za vježbe namjenjeni 5. poglavlju Zadatak 5 Test 5 - Grafikoni O funkcijama očenito i način umetanja funkcija Upoznavanje s osnovnim funkcijama raznih kategorija funkcija Primjeri za vježbe namjenjeni 6. poglavlju Zadatak 6 Test 6 – Funkcije Tablica 5.1: Izvedbeni nastavni plan i program 89
    • Nastavni sadržaj tečaja je podijeljen u šest tematskih cjelina. Svaka se sastoji od jednog ili više poglavlja, a svako poglavlje od niza lekcija. Izvedbeni program prikazan je u tablici 5.1. Slika 5.1:Izgled naslovne stranice tečaja Kao uvod u svaku od tematskih cjelina navedeni su obrazovni ciljevi i aktivnosti koje se očekuju od korisnika. Slika 5.2: Uvod u pripadajuću tematsku cjelinu Slika 5.3: Primjer lekcije 90
    • Lekcije su oblikovane na jednostavan način, pisane su jednostavnim jezikom, obimom nisu prevelike, a sadržaj je obilno popraćen slikama koje olakšavaju usvajanje gradiva. Navigacija između poglavlja i lekcija je vrlo jednostavna. Po odabiru poglavlja prikazuje se popis lekcija. Nazivi lekcija ujedno su i poveznice koje vode do pripadajućih lekcija. Slika 5.4: Prikaz navigacije Svaka tematska cjelina sadrži pripadajuću Vježbenicu, Zadatak i Test. Uz pomoć Vježbenica korisnik kroz praktični rad na računalu treba isprobati i uvježbati naučeno. Vježbenice se sastoje od vježbi. Datoteke za vježbanje korisnik može izraditi sam ili na svoje računalo može preuzeti gotove pripremljene datoteke. Slika 5.5: Prikaz dijela jedne od Vježbenica 91
    • Zadatci se, poput Vježbenica, izrađuju u datotekama koje korisnici stvaraju sami ili ih preuzimaju sa sustava na svoje računalo. Kad izrade zadatak, korisnici datoteke trebaju učitati u sustav. Učitane zadatke pregledava nastavnik–mentor i vrjednuje ih. Uspješnost rješavanja zadataka (uz testove) određuje uspješnost svladavanja tečaja. Slika 5.6: Prikaz dijela jednog od zadataka Testovi omogućavaju online provjeru znanja. Stvorena je baza od 84 pitanja koja su različitog oblika i vrste, od zadataka višestrukog odabira, kratkih odgovora, usporedbe parova do oblika istina/laž i ugniježđenih odgovora. Svaki je test vremenski ograničen, a korištenje tečaja u praksi dat će povratnu informaciju za možebitnu korekciju predviđenog vremena rješavanja. Korištenjem pitanja iz baze za svaku od tematskih cjelina, oblikovan je test od četrnaest pitanja. Pri stvaranju testa uključena je mogućnost miješanja redoslijeda odgovora da bi pitanja kod svakog korisnika imala drugačiji redoslijed te mogućnost promjene redoslijeda odgovora u pitanju. Ove mogućnosti smanjuju mogućnost varanja na testu. 92
    • Slika 5.7: Prikaz raznih vrsta pitanja u testu Testovi se ispravljaju automatski. Takav način rada omogućava da korisnik dobije povratnu informaciju odmah po završetku testa. Tablica pokazuje povratnu informaciju koja se trenutno koristi u tečaju, a oblikovana je na osnovi postotne uspješnosti: Slika 5.8: Prikaz povratnih informacija Opis strategija učenja S obzirom na ciljane skupine korisnika, tečaj je moguće koristiti na dva načina – kao kombinirani oblik nastave kojim upravlja mentor-nastavnik te kao online tečaj za samostalno učenje koje može biti mentorirano ili nementorirano. Primjena tečaja u nastavi Prvi način podrazumijeva primjenu tečaja u nastavi pri čemu se dio nastave odvija na klasičan način u učionici, a dio online. Svi materijali koji se učenicima pružaju u klasičnom 93
    • dijelu nastave, ponuđeni su i kao dio online tečaja kroz tematske cjeline pa ih učenik može dodatno rabiti. Učenici s mentorom ili međusobno mogu komunicirati korištenjem elektroničke pošte i foruma. Forumom mogu razmjenjivati razmišljanja o problemima na koje su naišli, o spoznajama koje su stekli, a nastavnik uvijek ima mogućnost usmjeravanja rasprava ili ponude rješenja problema kada smatra da je to potrebno. Ovakav način korištenja tečaja podrazumijeva i vremenska ograničenja pa je bitno koristiti kalendar u kome će biti zabilježeni svi datumi važni za tečaj. Mentor–nastavnik tečaj može koristiti i na ograničeni način, tako da uz pomoć tečaja samo provjerava usvojena znanja i vještine svojih učenika. Tada će, za vrijeme nastavnog sata predviđenog za provjeru znanja određene tematske cjeline, u kontroliranom okruženju učenike uputiti na rješavanje zadataka i online testova. Dobivene ocjene mogu biti samo dio ili jedini način vrjednovanja uspješnosti učenika pri usvajanju ove nastavne teme. Online tečaj Drugi način korištenja tečaja je isključivo online. Na taj način korisnik samostalno, u vrijeme kada to njemu odgovara i koliko mu odgovara, usvaja nova znanja iz ponuđenih lekcija, a potom uvježbava naučeno. Tečaj je kvalitetniji ako je mentoriran jer korisnik dobiva povratne informacije o uspješnosti izvršenih zadataka, forumom sudjeluje u raspravama, dobiva odgovore na pitanja i smjernice u radu. S obzirom na ponuđene materijale, vježbe i upute, smatram da bi i nementorirani način rada trebao biti posve zadovoljavajući te da bi prosječno motiviran i prosječno marljiv korisnik uz pomoć ovog tečaja mogao postići odlične rezultate. Plan vremenskog trajanja tečaja Predviđeno vrijeme za trajanje nementoriranog online tečaja je šest tjedana. Tijekom tog perioda korisnici tečaju mogu pristupati u vrijeme kada im najviše odgovara. Za svladavanje nastavnog gradiva, izradu vježbi, zadataka i testova predviđeno je od četiri do šest sati tjedno. Ako se tečaj izvodi kombiniranim načinom, mentor-nastavnik, ovisno o dobi učenika, njihovim sposobnostima i interesima, tečaj može izvoditi kraći ili dulji period. Elementi za vrjednovanje znanja Konačni uspjeh ovisi o rezultatima postignutim rješavanjem šest zadataka i šest testova. Zamišljeno je da ukupan broj bodova bude 100 (zadatci 60 bodova, a testovi 40 bodova). Testovi se ocjenjuju automatski. Prema postotnoj uspješnosti potrebno je oblikovati 94
    • skale ocjena te odrediti udio svakog testa u ukupnom rezultatu uspješnosti rješavanja testova. Potrebno je oblikovati skale ocjenjivanja svakog zadatka pojedinačno te određivanje udjela svakog zadatka u ukupnom rezultatu uspješnosti rješavanja zadataka. Komunikacijski alati Budući da je online tečaj specifičan oblik obrazovnog procesa, na njegovu uspješnost utječe i mogućnost interakcije između sudionika – korisnika međusobno te nastavnika i korisnika. Primjenom odgovarajućeg oblika komunikacije u online tečaju, korisnici stječu osjećaj pripadnosti grupi, mogu dobiti pomoć drugih korisnika ili mentora, a mogu i raspravljati o nastavnim sadržajima. U tečaju se koristi asinkroni oblik komunikacije: forum. Za tečaj su pripremljena tri foruma. Jedan služi predstavljanju i upoznavanju kandidata i mentora međusobno, drugi je namijenjen objavljivanju vijesti o tečaju, a treći forum služi raspravama o problemima nastalim pri svladavanju nastavnog gradiva. Slika 5.9: Forumi 95
    • 5.3. Priprema za izvođenje nastave odabrane nastavne teme S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I FILOZOFSKI FAKULTET RIJEKA ODSJEK ZA POLITEHNIKU Ime i prezime: Davor Vrgoč NASTAVNA PRIPREMA za izvođenje nastavnog sata računarstva Škola: Elektrotehnička škola, Mjesto: Nova Gradiška Razred: 1.b Nastavni predmet: Tehničar za računarstvo Nastavna cjelina: Osnove programa za tablično računanje - Uvod u MS Excel 2007 Nastavna jedinica: Rad s radnim listovima Tip nastavnog sata: Kombinirani sat obrade novog gradiva i vježbanja (primjena tečaja u nastavi) Vrijeme izvođenja: Utorak, 02. listopada 2013 Mjesto izvođenja: Računalna učionica 22 Cilj (svrha) obrade nastavne teme: Upoznati osnovne mogućnosti programa MS Excel 2007; rad s radnim listovima, u svrhu izrade osnovnih tabličnih proračuna za unos, izračun, analizu i prikaz podataka. Ishodi učenja (postignuća koja učenik treba ostvariti za postizanje cilja): ZNANJE I RAZUMIJEVANJE (obrazovna postignuća): - definirati pojam radnog lista, - nabrojati dijelove prozora programa koji se odnose na područje radnog lista, - objasniti kako i gdje se primjenjuje radni list. VJEŠTINE I UMIJEĆA (funkcionalna postignuća): - promijeniti redoslijed radnih listova, - kopirati radni list, - radnom listu promijeniti naziv, - obrisati radni list, - umetnuti novi radni list. STAVOVI I UVJERENJA (odgojna postignuća): - aktivno sudjelovati nastavi, - aktivno sudjelovati u aktivnostima poglavlja (vježbe, zadatak1-domaća zadača, forumi), - razviti sposobnost suradničkog oblika rada, osjećaj za toleranciju. 96
    • Nastavna načela: Načelo postupnosti (gradivo se izlaže od jednostavnijeg ka složenijem, naučeno se uvježbava na zadatku, radi utvrđivanja gradiva na kraju sata ponavljaju se najvažniji pojmovi). Načelo primjerenosti (primjeri i zadaci su odabrani uvažavajući predznanje i dob učenika, tijekom izlaganja se ukazuje na suodnos s ostalim predmetima). Načelo zornosti (grafičkim se prikazima i slikama tijekom demonstracije predočavaju pojmovi koji se obrađuju). Načelo individualizacije (za vrijeme praktičnog rada prati se situacija u razredu te se tempo rada prilagođava napretku učenika, pruža se individualna pomoć učenicima pri rješavanju zadataka). Nastavne metode: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda praktičnih samostalnih radova (kombinirani oblik nastave kojim upravlja mentornastavnik). ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA ETAPA Uvodni dio SADRŽAJ - priprema za rad - najava teme sata - motivacija učenika -obrada gradiva - rješavanje zadataka Središnji dio Završni dio ponavljanje i utvrđivanje gradiva - zadavanje domaće zadaće METODE RADA OBLICI RADA frontalni frontalni s elementima individualizacije individualni frontalni s elementima individualizacije usmeno izlaganje razgovor demonstracija praktičan rad na računalu razgovor VRIJEME 10 min 35 min razgovor 5 min Tablica 5.2:Organizacija nastavnog sata Posebna nastavna sredstva, pomagala i ostali materijalni uvjeti rada: Poželjna predznanja učenika koja su bitna pretpostavka za logično usvajanje novih znanja i vještina: - Potrebna predznanja podrazumijevaju osnovnu uporabu računala (osnove rada s operacijskim sustavom MS Windows), rad s web preglednikom i poznavanje komunikacije putem foruma i elektroničke pošte. 97
    • Prostor i materijalni uvjeti rada Učionica opremljena za izvođenje nastave iz informatike, osobno računalo i projektor, pristup internetu. Izvori za pripremanje Svi materijali koji se učenicima pružaju u klasičnom dijelu nastave, ponuđeni su i kao dio online tečaja kroz tematske cjeline pa ih učenik može dodatno rabiti. TIJEK NASTAVNOG SATA U podučavanju Excela i radu s radnim listovima koristio bih se mješovitim tipom sata obrade novog gradiva i vježbanja (primjena tečaja u nastavi). Sat bih podijelio u tri dijela: uvodni dio (do 10 mininuta), središnji dio (do 30 minuta), završni dio (do 5 minuta). UVODNI DIO Kako su učenici već upoznati s osnovnim pojmovima u radu s Excelom (glavni dijelovi prozora i njegove funkcije, spremanje datoteka) koje su učenici savladali u prethodnom radu i radu kod kuće. Ukratko bih ponovio te sadržaje postavljajući nekoliko kratkih pitanja vezano za te sadržaje. U nastavku potaknuo i motivirao bih učenike na usvajanje novog nastavnog gradiva kroz kratak razgovor, postavljanjem pitanja: kako vam se svidjelo dosadašnji način rada pomoću Moodla i može li se Excel učiti na daljinu? Dali je bilo problema u savladavanju zadaće i predavanju zadataka? Nakon toga slijedi uvod u današnju lekciju; najaviti što je tema današnjeg sata, što će danas učenici raditi i što se od učenika očekuje nakon obrade današnje nastavne jedinice (lekcije). Najava cilja u današnjoj lekciji: izvoditi razne radnje s radnim listovima (umetanje, kopiranje, premještanje, preimenovanje, brisanje). SREDIŠNJI DIO Nakon kraće diskusije učenici pokreću današnju nastavnu jedinicu (lekciju) u Moodlu; zadatak je da pročitajtu i prouče sadržaj prvog poglavlja dio vezan uz rad s radnim listovima. Radni listovi Svaka se radna knjiga sastoji od jednog ili više radnih listova (engl. sheet). Radni list je dio radne knjige koji se koristi za spremanje podataka i rad s podacima. Radni se listovi u radnoj knjizi mogu uklanjati i dodavati. Radno područje svakog radnog lista sastoji se od redaka i stupaca. Redci su označeni brojevima i ima ih više od milijun. Stupci su označeni slovima od A do XFD (ima ih 16.384). 98
    • Sjecište retka i stupca naziva se ćelija (engl. cell). U ćelije radnog lista unose se podaci. Uneseni se podaci u ćelijama čuvaju, obrađuju i oblikuju. Aktivna je ćelija uvijek označena debljim rubom. Svaka ćelija ima jedinstvenu adresu (referencu) koja se sastoji od pripadajućeg naziva stupca i broja retka. Rad s radnim listovima Sve potrebite informacije o nazivima i svrsi pojedinih dijelova prozora programa MS Excel 2007 dane su u cjelini Prozor programa. Radni se listovi mogu umetati, brisati, a može im se mijenjati i naziv. Mogu se premještati i kopirati unutar svoje radne knjige, ali i u neku drugu, trenutno otvorenu radnu knjigu. Ove se radnje najjednostavnije izvode pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na područje trake kartica radnih listova te odabirom željene naredbe. 99
    • Kod kopiranja i premještanja radnog lista u drugu, otvorenu radnu knjigu, potrebno je: u okviru U knjigu podesiti naziv željene radne knjige, a u okviru Prije lista podesiti lokaciju u radnoj knjizi na koju će radni list biti postavljen. Kod kopiranja dodatno treba označiti i ponudu Stvori kopiju. Neke od ovih radnji moguće je izvesti i na kraći način. Za promjenu naziva radnog lista dovoljno je dvokliknuti na njegovu karticu, pa upisati novi naziv. Radnim se listovima može promijeniti poredak tako da se uz pritisnuti lijevi gumb miša kartica željenog lista povuče mišem s jednog na drugi položaj. 100
    • Nakon što su učenici proučili sadržaj nastavne lekcije, nastavnik može metodom usmenog izlaganja i demonstracijom istaknuti najvažnije pojmove u radu s radnim listovima, te nakon pokazanih primjera (10-ak minuta) zadaje se zadatak učenicima koji samostalno rješavaju (metodom praktičnog rada na računalu) odnosno upućuje ih se na rad s Vježbenicom1. Vježbenica 1 Vježbenice su sastavljene od vježbi koje su osmišljene tako da korisnik na konkretnim primjerima isprobava i uvježbava novousvojeno gradivo. Datoteke na kojima to čini mogu biti: - datoteke koje je izradio sam, na vlastitom računalu, - gotove, pripremljene datoteke koje treba preuzeti sa sustava na svoje računalo. Za Vježbenicu 1 pripremljena je radna knjiga: Vjezbe_vjezbenica_1. Korisnik radnu knjigu treba preuzeti na svoje računalo i pohraniti u mapu Za tablice. Vježba 1.2 - U radnoj knjizi Vjezbe_vjezbenica_1 promijenite redoslijed radnih listova tako da budu poredani abecednim redoslijedom. - Kopirajte radni list Modrušan pa tako kopiranom radnom listu promijenite naziv u Marić. - Obrišite radni list Tokalić. - Umetnite novi radni list. Dajte mu naziv Infomacije. Nastavnik obilazi učenike i prati njihov rad te pomaže onima koji imaju poteškoća u rješavanju zadataka. Po završetku zadatka prodiskutirali bi rešenja koristeći se metodom razgovora. ZAVRŠNI DIO Kako bi do kraja sata ostalo još 5 minuta, u završnom dijelu sata bih zadao domaću zadaću tj. uputio učenike na rješavanje zadatka1 kod kuće, uz odgovarajuće upute o načinu predaje zadaće. Također uputio bih učenike da sudjeluju u aktivnostima ovog poglavlja (vježbe, forumi) te najavio provjeru znanja (Test 1), nako završetka prve tematske cjeline. 101
    • Zadatak 1 o Pokrenite program MS Excel 2007. o Novootvorenu praznu radnu knjigu programa Excel spremite na svome računalu. Naziv radne knjige neka bude oblika: Prezime_zadatak_1. o U datoteci naziva vlastitog prezimena umetnite novi radni list. o Preimenujte radne listove i dajte im nazive prvi, drugi, treći, četvrti. o Obrišite radni list prvi. o Promijenite redoslijed radnih listova tako da četvrti dođe na prvo mjesto. o Spremite promjene, pa ocjenjivanje. zatvorite radnu knjigu. Predajte radnu knjigu na Planiranje rada na školskoj ploči 02. listopada 2013. Osnove programa za tablično računanje - Uvod u MS Excel 2007 Rad s radnim listovima Radni listovi - Rad s radnim listovima - Vježbenica 1 (Vježba 1.2) - Zadatak 1 102
    • 6. ZAKLJUČAK U današnjem društvu nemoguće je zaobići informacijsko komunikacijske tehnologije i njihovu upotrebu. Informatička pismenost stoji uz bok vještini čitanja i pisanja. Generacije koje su danas u školskim klupama, kao i generacije koje tek dolaze rastu uz tehnologiju. Poučavanje i rad s učenicima izazovan su i zahtjevan posao. Često se to ne čini tako. Važno je prepoznati smjer u kojem će edukacija kroz budućnost ići, te pripremati nastavnike za uspješno praćenje tih promjena. Obrazovanje više ne možemo smjestiti isključivo u kontekst tradicionalne učionice. Svjetski trendovi u informacijsko komunikacijskim tehnologijama smještaju e-učenje na jedno od vodećih mjesta, gdje sustavi za upravljanje učenjem predstavljaju značajan element u e-učenju. Treba prepoznati njihove mogućnosti, te kao nastavnik kreativno pristupiti iskorištavanju tih potencijala u nastavi. Kroz ovaj diplomski rad želio sam opisati Moodle sustav za upravljane učenjem kao jedan je od alata kojim možemo unaprijediti nastavu, škole, rad nastavnika i način poučavanja gdje kao nastavnici možemo unaprijediti ne samo posao koji radimo, nego si dati i priliku da otkrivamo, kreiramo, učimo, rastemo. Možemo zaključiti kako je Moodle svoju veliku popularnost stekao zato što je od samog nastanka bio usmjeren na učenje, a ne toliko na same alate čime je u određenoj mjeri izazvao revoluciju, te zato što je vrlo pristupačan nastavnicima (teacher-friendly). Veliki plus je i podrška koju osigurava zajednica Moodle korisnika. Postavimo li si visoke ciljeve, dižemo razinu vlastitih očekivanja, otkrivamo da uvijek možemo bolje, više, postajemo svjesni sami sebe i svojih mogućnosti. Posao koji je izazov pruža zadovoljstvo jer iz vlastitih uspjeha (i neuspjeha) imamo priliku svaki dan naučiti nešto novo. U tom vlastitom rastu i spoznavanju imamo priliku istovremeno utjecati na mlade umove, poučiti ih; kritički razmišljati, rasuđivati, logički zaključivati i stvarati. 103
    • 7. LITERATURA 1. Ally, M. (2004). Foundations of Educational Theory for Online Learning. Athabasca University, Canada. 2. Alessi, S. M., Trollip, S. R. (2001). Multimedia for Learning, Methods and Development. Allyn and Bacon, Boston. 3. Bates, A.W. (1995). Technology, open learning and distance education. New York: Routldge. 4. Bates, Tony A. W. (2003). Upravljanje tehnološkim promjenama: Strategije za voditelje visokih učilišta. Zagreb/Lokve: CARNet. 5. Bonk, C. J., & Reynolds, T. H. (1997). Learner-centered Web instruction for higher-order thinking, teamwork, and apprenticeship. NJ: Educational TechnologyPublications. 6. Bosnić, I. (2006). Moodle – Priručnik za seminar. Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet, listopad. 7. Bubaš, G. & Huzjak, M. ( 2005). Design Elements of an E-learning .Course on Competence in Online Communication, Varaždin: CUC 2005. 8. Carliner, S. (1999). Overview of online learning. Amherst, MA: Human Resource Development Press 9. Clark, R. E. (1983). Reconsidering research on learning from media. Review of Educational Research. 10. Clark, R. E. (2001). Learning from media: Arguments, analysis, and evidence . Greenwich, CT: Information Age Publishing Inc. 11. Cole, R. A. (2000). Issues in Web-based pedagogy: A critical primer. Westport, CT: Greenwood Press 12. Ćukušić, M. & Jadrić, M. (2012). E-učenje: koncept i primjena. Zagreb: Školska knjiga. 13. Horton, W., Horton, K. (2003). E-learning tools and technologies. Wiley Publishing,USA 14. Jelavic, F. (1998). Didaktika. Jastrebarsko: Slap. 15. Kanuka, H. (2006). Instructional Design and eLearning: A Discussion of Pedagogical Content Knowledge as a Missing Construct. E-Journal of Instructional Science and Technology, Vol. 9, No.2, September. 16. Khan, B. (1997). Web-based instruction: What is it and why is it? Englewood Cliffs, NJ: Educational Technology Publications 17. Kozma, R. B. (2001). Counterpoint theory of “learning with media.” Greenwich, CT: Information Age Publishing Inc. 18. Oliver, M., Trigwell, K. (2005). Can Blended Learning be redeemed. E-Learning, Vol2, No.2. 19. Precel, K. (2009). Pedagogical and Design Aspects of a Blended Learning Course, International Review of Research in Open and Distance Learning, Vol. 10. No.2, April. 20. Ring, G., & Mathieux, G. (2002). The key components of quality learning. Paper presented at the ASTD Techknowledge Conference, Las Vegas. 21. Rossett, A. (2002). Waking in the night and thinking about e-learning. In A. Rossett (Ed.), The ASTD e-learning handbook (pp. 3-18). New York: McGraw-Hill. 22. Rovai, A. (2002). Building sense of community at a distance. International Review of Research in Open and Distance Learning (IRRODL). 23. Schramm, W. (1977). Big media, little media. Beverly Hills: CA:Sage. 24. Simmons, D. E. (2002). The forum report: E-learning adoption rates and barriers. The ASTD e-learning handbook. New York: McGraw-Hill. 25. Terry, A. & Fathi, E. (2004). Theory and Practice of Online Learning. Printed at Athabasca University. 104
    • 26. CARNet – Časopis Edupoint godište V | broj 38 |Zagreb|31.10.2005.|ISSN 1333-5987| Članak: Osnovne obrazovne teorije online učenja, M.Allya sa Sveučilišta Athabasca. 27. Fakultet organizacije i informatike (2007). Strategija e-učenja FOI-a. (19.08.2013.) http://www.foi.unizg.hr/Pretrazivanje-dokumenata/Strategija-za-e-ucenje/pdf 28. Stankov, S. (2009). E-učenje, PMF Split. (19.08.2013.) http://sites.google.com/site/kolegiji/home/sustavi-e-ucenja/E-ucenje_Stankov.pdf 29. Moodle – A Free, Open Source Management System for Online Learning, (rujan, 2013). http://moodle.org 30. Moodle Community, “Moodle Documentation”, (rujan, 2013). http://docs.moodle.org 31. CARNet Moodle, https://moodle.carnet.hr (rujan, 2013). 32. CARNet http://www.carnet.hr/e-tecajevi_za_primjenu_u_nastavi (rujan, 2013). 33. https://moodle.org/stats/ (rujan, 2013). 34. http://download.moodle.org (kolovoz, 2013). 35. http://docs.moodle.org/en/Installing_Moodle (kolovoz, 2013). 36. http://docs.moodle.org/en/Installing_AMP (kolovoz, 2013). 37. http://docs.moodle.org/25/en/wiki (rujan, 2013). 38. http://moodle.org/course/view.php?id=5 (rujan, 2013). 38. http://en.wikipedia.org/wiki/Moodle (rujan, 2013). 105
    • 8. Prilog 1: Moodle alat – vodič za nastavnike 106