Pretpovijest i rana povijest Indije<br />Kultura Harappāi dolazak Arijaca<br />
Kulture paleolitika na području Indije:<br />Kultura Soan (u dolini rijeke Soan u Panđabu)<br />Kameno oruđe od oblutka<br...
3000 godina pr. Kr. klimatske prilike drukčije: cijelo područje oko Inda izuzetno šumovito -><br />Gorivo za pečenje cigle...
Kulture su se razlikovale prvenstveno prema drukčijim obilježjima svoje bojane keramike; npr. sela na sjeveru su grnčariju...
Kultura Kullī u Makrānu: svoje mrtve spaljivali<br />Kultura Nāl u brdima Brāhūī: djelomično spaljivanje (pokapanje posmrt...
Glinene figurice Božice Majke:<br />Kullī kultura (~2500.-2000. pr. Kr.)<br />b), c) Zhob kultura (~2500.-2000. pr. Kr.)<b...
Kultura Harappā (cca 2500.-1550. pr. Kr.)<br />Civilizacija doline Inda ili Harappā kultura, prema jednom njezinom istoime...
Kultura Harappā<br />Najuočljivije obilježje: nesklonost promjenama<br />U Mohenđo Darou otkopano 9 gradskih slojeva; od p...
Kultura Harappā<br />Prva iskapanja nisu otkrila utvrde ili veću količinu oružja, pa se pretpostavilo da su ti gradovi bil...
Stardardizirane cigle harappske civilizacije<br />
Mohenđo Daro: ‘Veliko kupalište’ od cigle s nepropusnim bitumenom u (12 x 7 x 2,5 m); sadržavalo trijem i male sobe oko ba...
Odvodni sustavi u Mohenđo Darou (lijevo) i Harappi (desno)<br />
Sve kuće (koje su često imale dva i više katova i razlikovale se veličinom) u temelju su slijedile isti plan gradnje:<br /...
Hambar u Harappi, sagrađen na povišenom platou radi zaštite od poplava; korišten za spremanje žita koje se prikupljalo kao...
Poljoprivreda Harappā kulture<br />Najvažnije ratarske kulture: pšenica, ječam, grašak i sezam (koji je i danas važna rata...
Trgovina kod Harappā kulture<br />Trgovali sa seoskim kulturama Balūćhistāna<br />Iz Saurāšţre i Dekana stizale školjke i ...
U harappskim gradovima pronađeno oko 2000 ovakvih i sličnih pečata<br />^ Različiti tipovi harappskih pečata<br />
Harappski pečati<br />Vjerojatno svaki trgovac ili trgovačka obitelj imala takav pečat: grb, često s vjerskim motivom, te ...
Umjetnost Harappā kulture<br />Harappljani pridavali malo pažnje umjetnosti; arhitektonski oblici strogo određeni svojom s...
Harappske glinene figurice<br />
Religija Harappā kulture<br />Vrlo nepotpune spoznaje; neke sličnosti kasnijem hinduizmu<br />Središnja figura: rogati bog...
Religija Harappā kulture<br />Male izbočine lijevo i desno od lica Sir Marhall je smatrao licima, što božanstvo dodatno po...
Tko je izgradio harappsku civilizaciju?<br />Prema ostacima kostiju, više rasnih tipova:<br />1) Mediteranski tip (i danas...
Tko je izgradio harappsku civilizaciju?<br />U brdima Baludžistana, današnji narod Brāhūī, etnički pretežno Iranci, govore...
Propast gradova doline Inda<br />U iščekivanju opasnosti sa zapada pojačan zid Harappe<br />Prvo stradala sela Balūćhistān...
Dolazak Arijaca<br />Vrijeme ovih događanja se smješta otprilike u isto vrijeme kada je pod najezdom Kasita s planina Iran...
Indoeuropljani i Arijci: Podrijetlo<br />Dok su osvajači Indije sebe nazivali Ārya; isto su ime rabili i drevni Perzijanci...
Indoeuropljani i Arijci: Podrijetlo<br />Početkom 2. tisućljeća pr. Kr. ovaj se narod pokrenuo (prenapučenost, nestanak pa...
Pretpostavljena kretanja  (‘Kurgan’ hipoteza) indoeuropkog naroda od cca 4000.-1000. pr. Kr.<br />Ljubičato: tzv. Urheimat...
Invazija Arijaca u dolinu Inda<br />Dolina Inda: ponajviše zbog poplava, harappska civilizacija se Indoeuropljanima nije m...
Arijci u Indiji<br />Neka od arijskih plemena (Bhārata) su razvila osebujnu poetsku tehniku -> svećenici stvarali himne u ...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Početak indijske povijesti <- pisana građa (Ŗgveda)<br />Puno podataka o religiji i načinu m...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Arijci još uvijek nisu potpuno zagospodarili starosjedilačkim stanovništvom, pa se ispod međ...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />U klasičnom sanskrtu riječ dāsa obično znači “rob” ili “kmet”; iako su mnogi poraženi Dāse p...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Imali napredniju vojnu tehniku od Srednjeg istoka, visoko sofisticirane  svećenićke obrede p...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br /><ul><li>Ipak, rāđā je (kao isključivo ratni, a ne vjerski vođa) uživao kraljevsku čast: živi...
odličnici (sabhāsad)
starješine rodova (grāmanī)
general (senānī) odgovoran za manje bitke i pljačkanje susjednih područja
vrhovni svećenik (purohita) koji je pomoću žrtvenih obreda osiguravao blagostanje u miru i pobjedu u ratu (pojavljuje se i...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Himna o prvotnom biću “Puruṣa sūkta”:<br />“Brahman je nastao od njegovih usta; od obje ruke...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Četiri varne: svećenici (brāhmana), ratnici (kšatrīya), seljaci (vaiśya) i sluge (śūdra) su ...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Gospodarstvo i dalje uključivalo i stočarstvo i ratarstvo, stočarstvo dominantno<br />Poljod...
Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Arijci su bili skloni uživanju opojnih pića:<br />Dok se soma pila uz žrtvene svečanosti, su...
Kasnijevedsko razdoblje<br />U razdoblju između nastanka Ŗgvede i Buddhinog rođenja (5. st. pr. Kr.) Arijci se pomiču prem...
Kasnijevedsko razdoblje<br />Prema legendi, cijela je Indija, od Sinda do Assama i od Himālaye do rta Comorina, sudjeloval...
Kasnijevedsko razdoblje<br />Arijci su u to vrijeme osnovali kraljevstva u Kāśīju (okolica Vārānasīja) i Kosali, koja je s...
Kasnijevedsko razdoblje<br />Ova je legenda važna -> jedini siguran dokaz procesa kolonizacije iz tog razdoblja<br />U nap...
Kasnijevedsko razdoblje<br />Tekstovi ovog razdoblja uglavnom opisuju području istočno od Yamune do granice Bengala, dok s...
Kasnijevedsko razdoblje<br />Pošto su se Arijci već proširili dalje u Indiju, njihova stara domovina u Panđābu i u sjevero...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Kultura Harappa i dolazak Arijaca: Pretpovijest i rana povijest Indije

3,419 views

Published on

Etnološki, antropološki i arheološki prikaz pretpovijesti i rane povijesti Indije; kultura Harappā, dolazak Arijaca, njihovo društvo, tehnologija i religija.

Published in: Education, Technology, Business
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
3,419
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
4
Actions
Shares
0
Downloads
28
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Kultura Harappa i dolazak Arijaca: Pretpovijest i rana povijest Indije

  1. 1. Pretpovijest i rana povijest Indije<br />Kultura Harappāi dolazak Arijaca<br />
  2. 2. Kulture paleolitika na području Indije:<br />Kultura Soan (u dolini rijeke Soan u Panđabu)<br />Kameno oruđe od oblutka<br />Kultura Madras (na jugu, oko Madrasa, tj. Chennaija)<br />Mikroliti<br />Najstariji tragovi sjedilačkih kultura u Indiji - krajem 4. tisućljeća pr. Kr.<br />Ostaci malih naselja ratara u Balūćhistānu i nizinskom dijelu Sinda =><br />Prvi stanovnici Indije<br />
  3. 3. 3000 godina pr. Kr. klimatske prilike drukčije: cijelo područje oko Inda izuzetno šumovito -><br />Gorivo za pečenje cigle i hrana za divlje slonove i nosoroge<br />Danas pustinjski Balūćhistān, bio je bogat riječnim tokovima -><br />Mnoga poljodjelska sela u udolinama Balūćhistāna, na tada plodnoj visoravni Makrān, te u donjem toku Inda<br />Prva naselja<br />
  4. 4. Kulture su se razlikovale prvenstveno prema drukčijim obilježjima svoje bojane keramike; npr. sela na sjeveru su grnčariju uglavnom crveno, a ona južnija žućkasto<br />Naselja mala, ali proizvodi materijalne kulture prilično visoke kvalitete:<br />Seljaci su živjeli u prostranim kućama zidanim ciglom od blata, s donjim redovima od kamena<br />Poznavali su i koristili metal (pronađeno mnogo bakrenih predmeta)<br />Prva naselja<br />
  5. 5. Kultura Kullī u Makrānu: svoje mrtve spaljivali<br />Kultura Nāl u brdima Brāhūī: djelomično spaljivanje (pokapanje posmrtnih ostataka nakon spaljivanja ili izlaganja tijela na otvorenom)<br />U središtu vjerovanja su obredi plodnosti i štovanje Božice Majke, povezano sa štovanjem bika (kao i u drugim drevnim kulturama)<br />Brojne figurice Božice Majke, bika, a i falusa<br />Na keramici u Kullīju i Rānā Ghundāīju najrašireniji je motiv bika<br />Prva naselja<br />
  6. 6. Glinene figurice Božice Majke:<br />Kullī kultura (~2500.-2000. pr. Kr.)<br />b), c) Zhob kultura (~2500.-2000. pr. Kr.)<br />c.<br />
  7. 7. Kultura Harappā (cca 2500.-1550. pr. Kr.)<br />Civilizacija doline Inda ili Harappā kultura, prema jednom njezinom istoimenom gradu na lijevoj obali rijeke Rāvī u Panđābu<br />Mohenđo Daro: drugi veliki grad na desnoj je obali Inda, oko 400 km od njezina ušća<br />Kalībāng: blizu indijsko-pakistanske granice, u dolini gotovo isušene rijeke Sarasvatī; planiran na isti način, neznatno manji od prva dva<br />Surkotada, Lothal i brojni drugi manji gradovi i naselja<br />Iako se kultura Harappā prostirala na nekih 1500 km od sjevera prema jugu, vrlo je ujednačena na cijelom tom području (čak i cigla iste veličine i oblika)<br />Izvan njega seoske kulture Balūćhistāna nesmetano nastavljaju svoj razvoj<br />
  8. 8. Kultura Harappā<br />Najuočljivije obilježje: nesklonost promjenama<br />U Mohenđo Darou otkopano 9 gradskih slojeva; od periodičkih poplava Inda razina zemlje rasla, a nove kuće građene na mjestu starih uz minimalne razlike u tlocrtu; plan grada ostajao isti gotovo čitav milenij<br />Kontakt s Mezopotamijom, no bez interesa za preuzimanje tehnoloških napredaka od naprednije kulture<br />Kontinuitet državne vlasti tijekom cjelokupnog trajanja civilizacije koja je bila više vjerska nego dvorska<br />Temelj civilizacije uspješna poljoprivreda i trgovina<br />Građanski sloj i njihovi radnici koji su mogli biti i robovi<br />
  9. 9.
  10. 10. Kultura Harappā<br />Prva iskapanja nisu otkrila utvrde ili veću količinu oružja, pa se pretpostavilo da su ti gradovi bili oligarhijske trgovačke republike bez velikih razlika između bogatih i siromašnih i sa slabom represivnom organizacijom<br />Kasnija iskopavanja i pogotovo otkrića u Mohenđo Darou otkrila su sasvim drukčiju sliku -><br />U cijelom području kulture Harappāstroga jednoobraznost: jedinstveno planiranje ulica, mjere, veličina cigle, čak i planovi velikih gradova -><br />Jedinstvena centralizirana država, a ne nekoliko neovisnih zajednica<br />
  11. 11. Stardardizirane cigle harappske civilizacije<br />
  12. 12.
  13. 13.
  14. 14. Mohenđo Daro: ‘Veliko kupalište’ od cigle s nepropusnim bitumenom u (12 x 7 x 2,5 m); sadržavalo trijem i male sobe oko bazena; najvjerojatnije ritualna svrha (veza s Kumbh Melom?)<br />
  15. 15. Odvodni sustavi u Mohenđo Darou (lijevo) i Harappi (desno)<br />
  16. 16. Sve kuće (koje su često imale dva i više katova i razlikovale se veličinom) u temelju su slijedile isti plan gradnje:<br />Kvadratno dvorište u sredini, a oko njega određen broj soba; ulaz je uobičajeno bio iz pokrajnjih uličica, a na uličnoj strani kuća nije bilo prozora<br />Kupaonice su bile povezane s kanalizacijom, i u njima nije kupalo, već polijevalo vrčevima (‘tuširalo’)<br />^ Rekonstrukcija harappske kuće<br />
  17. 17. Hambar u Harappi, sagrađen na povišenom platou radi zaštite od poplava; korišten za spremanje žita koje se prikupljalo kao porez od seljaka<br />
  18. 18. Poljoprivreda Harappā kulture<br />Najvažnije ratarske kulture: pšenica, ječam, grašak i sezam (koji je i danas važna ratarska kultura u Indiji, zbog svojih sjemenki iz kojih se dobiva jestivo ulje), možda riža, a sigurno pamuk<br />Iako nije posve dokazano, možda su navodnjavali svoja polja<br />Glavne domaće životinje suvremene Indije već su tada bile pripitomljene – bivoli, koze, ovce, svinje, magarci, psi i domaća perad (sve kokoši su potekle od indijske divlje prašumske kokoši), a možda su pripitomljavali i slonove<br />Pretpostavlja se da su susreli i konje (pronađeni konjski zubi u najstarijem sloju grada Rānā Ghundāī u Balūćhistānu koji je datiran nekoliko stoljeća prije utemeljenja Harappe)<br />To znači da su manje skupine nomada na konjima pronašle put do sjeverozapadne Indije mnogo prije prodora Arijaca<br />Nije sigurno da su Harappljani i sami uzgajali konje, jer su ostaci vrlo rijetki; uobičajena tegleća životinja bio je vol<br />
  19. 19. Trgovina kod Harappā kulture<br />Trgovali sa seoskim kulturama Balūćhistāna<br />Iz Saurāšţre i Dekana stizale školjke i neke vrsta kamenja<br />Srebro, tirkizni i lazurni kamen uvoženi su iz Perzije i Afganistana; bakar iz Rāđasthāna ili Perzije, a žad vjerojatno s Tibeta ili iz srednje Azije<br />Trgovalo se i s Mezopotamijom, npr. Sumerom, čiji je izvoz u dolinu Inda doduše vrlo oskudan i upitan (većinom plemeniti metali i sirovine)<br />Nasuprot tome, u Mezopotamiji nađena značajna količina predmeta podrijetlom iz doline Inda:<br />U Sumeru, uz ostale predmete, pronađeno i mnogo tipičnih harappskih pečata -> indijski trgovci prebivali u Mezopotamiji, a njihova glavna roba vjerojatno pamuk<br />
  20. 20.
  21. 21. U harappskim gradovima pronađeno oko 2000 ovakvih i sličnih pečata<br />^ Različiti tipovi harappskih pečata<br />
  22. 22. Harappski pečati<br />Vjerojatno svaki trgovac ili trgovačka obitelj imala takav pečat: grb, često s vjerskim motivom, te imenom i kratkim zapisom na njihovom nedešifriranom pismu*<br />Izrađeni od mekanog kamena zvanog steatit, koji je nakon pažljivog urezivanja otvrdnut paljenjem<br />Prvotna svrha vjerojatno bila oznaka vlasništva, ali služili su i kao amajlije<br />* Pismo ima oko 270 znakova; prvo je bilo piktografsko, a zatim ideografsko; uzor mu najvjerojatnije rano sumersko pismo, međutim pokazuje malo sličnosti s bilo kojim pismom drevnog Srednjeg istoka; simboli su najsličniji onima s Uskršnjih otoka (no vjerojatnost međusobnog kontakta teško moguća)<br />
  23. 23. Umjetnost Harappā kulture<br />Harappljani pridavali malo pažnje umjetnosti; arhitektonski oblici strogo određeni svojom svrhovitošću, ornamenti gotovo ne postoje<br />Monumentalna umjetnost potpuno izostaje, no nađeno je mnogo manjih skulptura (posebice vrlo natauralistički izrađenih životinja)<br />a)<br />b)<br />c)<br />“Svećenik-kralj”: izrađen od steatita, pokušaj portretiranja (mongoloid?)<br />Brončana “plesačica”: možda pripadnica klase hramskih plesačica i prostitutki (gotovo neizostavna pojava u civilizacijama drevnog Srednjeg istoka, kao i u kasnijoj indijskoj kulturi)<br />Model volova s kolima, najvjerojatnije igračka za djecu<br />
  24. 24. Harappske glinene figurice<br />
  25. 25. Religija Harappā kulture<br />Vrlo nepotpune spoznaje; neke sličnosti kasnijem hinduizmu<br />Središnja figura: rogati bog, odnosno ‘Proto-Šiva’<br />
  26. 26. Religija Harappā kulture<br />Male izbočine lijevo i desno od lica Sir Marhall je smatrao licima, što božanstvo dodatno povezuje sa Šivom<br />Životinje imale važnu ulogu, a pogotovo bik koji je prikazivan drukčije od ostalih životinja (ispred kultnog predmeta – žito?)<br />Brojni kipovi Majke Božice sugeriraju i njezino štovanje<br />Nađeno i mnogo stožastih predmeta koji predstavljaju falus<br />Mrtvi su spaljivani u ispruženom položaju, s grnčarijom i osobnim ukrasima pokraj sebe<br />
  27. 27. Tko je izgradio harappsku civilizaciju?<br />Prema ostacima kostiju, više rasnih tipova:<br />1) Mediteranski tip (i danas čini važan dio ind. populacije)<br />2) Proto-australoidi (srodni australskim aboridžinima i nekim planinskim plemenima moderne Indije)<br />Nađene i 3) jedna mongoloidna, te 4) alpska lubanja<br />Današnji stanovnik južne Indije je mješavina dvaju osnovnih rasnih tipova kulture Harappā<br />Elementi dravidskog hinduizma pokazuju sličnosti s harappskom religijom<br />Iz dravidskog jezika se razvio tamilski (prvi pretpostavio Otac Heras, koji je radio na odgonetavanju dravidskog pisma)<br />
  28. 28. Tko je izgradio harappsku civilizaciju?<br />U brdima Baludžistana, današnji narod Brāhūī, etnički pretežno Iranci, govore dravidskim jezikom<br />Jedna od glavnih pretpostavki je da su stanovnici harappske civilizacije bili Dravidi<br />
  29. 29. Propast gradova doline Inda<br />U iščekivanju opasnosti sa zapada pojačan zid Harappe<br />Prvo stradala sela Balūćhistāna i kultura Kullī -><br />Mohenđo Daro preplavljen izbjeglicama, drevni zakoni i ustrojstvo gradova se više ne poštivaju + poplave<br />Stanovnici grada nisu pobjegli i osvajači su ih pobili<br />U Harappi pronađeni armenoidni ostaci osvajača<br />U mnogim stvarima zaostaliji od harappljana, ali su imali nadmoćno oruđe i oružje, te iznad svega – konje<br />U drugim dijelovima Indije se ovaj udar manje osjetio, pa se, nakon pada Mohenđo Daroa i Harappe , kultura grada Lothala još neko vrijeme nastavila nesmetano razvijati <br />
  30. 30. Dolazak Arijaca<br />Vrijeme ovih događanja se smješta otprilike u isto vrijeme kada je pod najezdom Kasita s planina Irana propadala Hamurabijeva dinastija, dakle, oko 1600. pr. Kr.<br />Najraniji indijski pisani izvor kojeg poznajemo je Ŗgveda, većinom spjevana u drugoj polovici 2. tisućljeća pr. Kr.<br />Očigledno je to djelo osvajačkog naroda, koji još uvijek nije potpuno pokorio starosjedilačko stanovništvo sjeverozapadne Indije<br />Ti osvajači su sebe nazivali Ārya<br />
  31. 31. Indoeuropljani i Arijci: Podrijetlo<br />Dok su osvajači Indije sebe nazivali Ārya; isto su ime rabili i drevni Perzijanci, te se ono održalo u imenu Irāna<br />Njoj je srodna i riječ Eire (“Irska” na gaelskom jeziku), ime najzapadnije zemlje koju su indoeuropski narodi dosegli u drevna vremena<br />Velika stepska područja (“Pontijska stepa”) koja se protežu od Poljske do središnje Azije oko 2000. prije Krista naseljavali su polunomadski narodi (visoki, svijetle puti i većinom dugoglavi)<br />Pripitomili konja i upregli ga u laka bojna kola koja su imala kotače s prečkama zbog čega su bila mnogo brža od kola s četiri puna kotača koja su vukli magarci (dotadašnji najbolji način transporta – Sumer)<br />Uglavnom stočari i zemljoradnici; nema dokaza o kontaktu sa Sumeranima, iako su usvojili neka mezopotamijska dostignuća (npr. sjekira s otvorom za dršku)<br />
  32. 32. Indoeuropljani i Arijci: Podrijetlo<br />Početkom 2. tisućljeća pr. Kr. ovaj se narod pokrenuo (prenapučenost, nestanak pašnjaka?) prema zapadu, jugu i istoku, pokoravajući starosjedilačko stanovništvo<br />Donosili patrilinearan sustav, štovanje nebeskih bogova, te konje i bojna kola<br />Ženili domorodačke žene, stvarajući tako vladajući stalež; jezik najčešće postupno prilagođavali govorima porobljenih naroda<br />Područja u koja su prodrli:<br />Europa -> preci Grka, Rimljana, Kelta i Germana<br />Anatolija-> sa starosjediocima osnovali veliko carstvo Hetita<br />Jedan dio se zadržao na starim područjima -> preci Balta i Slavena<br />Kavkaska i Iranska visoravan odakle su često napadali srednjoistočne civilizacije -> Kasiti, koji su porazili Babilon (Prva dinastija)<br />U sjeveroistočnoj Siriji (14. st. pr. Kr.) -> narod Mitanni čiji su kraljevi nosili indoiranska imena, a bogovi im se zvali: Ind(a)ra, Uruvna (vedski bog Varuna), Mit(i)ra<br />
  33. 33. Pretpostavljena kretanja (‘Kurgan’ hipoteza) indoeuropkog naroda od cca 4000.-1000. pr. Kr.<br />Ljubičato: tzv. Urheimat, tj. ‘pradomovina’ (kulture ‘Samara’i ‘SrednjiStog’)<br />Crveno: Područja koja su Indoeuropljani nastavali do 2500. pr. Kr.<br />Narančasto: Područja koja su Indoeuropljani naselili do 1000 pr. Kr. <br />ˇ<br />^ <br />Područje Pontijsko-kaspijske stepe<br />
  34. 34. Invazija Arijaca u dolinu Inda<br />Dolina Inda: ponajviše zbog poplava, harappska civilizacija se Indoeuropljanima nije mogla oduprijeti niti ih asimilirati (za razliku od srednjoistočnih civilizacija)<br />Arijci u potpunoj suprotnosti s harappskom kulturom (tek nakon više stoljeća počinju prihvaćati neke elemente starije civilizacije koje su očuvali siromašniji i sluge)<br />Arijsko osvajanje Indije je trajalo stoljećima i u njemu su sudjelovala mnoga plemena (različite rase i jezici)<br />Osvajači nisu htjeli živjeti u gradovima -> nakon pada Harappe i Mohenđo Daroa, širom Panđāba i Sinda nikla malena sela s nastambama od drveta i trske<br />
  35. 35. Arijci u Indiji<br />Neka od arijskih plemena (Bhārata) su razvila osebujnu poetsku tehniku -> svećenici stvarali himne u slavu bogova koje su pjevali prilikom žrtvenih svečanosti<br />Naselili većinom istočni Panđāb i područje rijeka Satlađa i Yamune<br />Himne su sačuvane usmenom predajom, a početkom 1. tisućljeća pr. Kr. su skupljene i uređene, nakon čega je i najmanja izmjena teksta zabranjena (sveti spis)<br />Osnovane svećeničke škole koje su kontrolirale izvornost<br />Čak i nakon širenja pisma, himne rijetko zapisivane; umjesto toga naraštaji izvježbanih brāhmana pamćenjem očuvali 3000 godina stari tekst – Ŗgveda<br />
  36. 36. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Početak indijske povijesti <- pisana građa (Ŗgveda)<br />Puno podataka o religiji i načinu mišljenja, ali vrlo malo o događajima i društvenim prilikama tog vremena<br />Magloviti obrisi kulture zaogrnuti sjajnim legendama<br />Najveći dio Ŗgvede spjevan između ~1500.-1000. pr. Kr.<br />Središte arijske kulture između rijeka Yamune i Satlađa, te uz gornji tok rijeke Sarasvatī<br />
  37. 37. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Arijci još uvijek nisu potpuno zagospodarili starosjedilačkim stanovništvom, pa se ispod međusobnih sukoba arijskih plemena spominje i osjećaj zajedništva protiv Dāsa i Dasyua:<br />Preostali predstavnici kulture Harappā i srodnih plemena u Panđābu i na sjeverozapadu<br />Opisani kao neprijateljski raspoloženi štovatelji falusa, tamnoputi i surovi, bikovskih usana i tubastih noseva; bili bogati stokom i obitavali u utvrdama naziva pur<br />Arijski bog rata Indra ih je masovno ubijao; najveći broj takvih razaranja se dogodio nešto prije nastanka himni, a velike bitke koje su se tada zbile već su ušle u legendu<br />
  38. 38. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />U klasičnom sanskrtu riječ dāsa obično znači “rob” ili “kmet”; iako su mnogi poraženi Dāse pretvoreni u robove, neki su se sporazumjeli s osvajačima (dāsanski poglavica koji slijedi putove Arijaca i potpomaže brāhmane)<br />Utjecaj starosjedilačkog stanovništva na Arijce vidljiv i u najranijim dijelovima Ŗgvede – snažni neindoeuropski jezični utjecaji<br />Vrlo se rano osjetio i nearijski utjecaj na religiju i kulturu - postupni nestanak znatnog dijela izvornog indoeuropskog naslijeđa<br />
  39. 39. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Imali napredniju vojnu tehniku od Srednjeg istoka, visoko sofisticirane svećenićke obrede plemenskih žrtvovanja i usavršenu poeziju strogo utvrđene forme<br />Ali nisu razvili civilizaciju gradova, niti su bili pismeni (u cijeloj Ŗgvedi nema niti jedne riječi povezane s pisanjem)<br />Ratnički narod uzgajivača stoke organiziran u plemena, a ne u kraljevine<br />Basham: “Njihova je kultura slična kulturi Beowulfa, ranih islandskih saga i staroirskih proznih epova, a pomalo je zaostajala za onom opisanom u Ilijadi.”<br />Plemenske poglavice nosile titulu rāđā (srodna lat. rex): nije bio apsolutni vladar, odgovornost plemenskog upravljanja dijelio s plemenskim vijećima (sabhā i samiti)<br />
  40. 40. Ŗgvedska kultura Arijaca<br /><ul><li>Ipak, rāđā je (kao isključivo ratni, a ne vjerski vođa) uživao kraljevsku čast: živio u boljoj građevini, a oko njega se polako stvara dvorska organizacija:
  41. 41. odličnici (sabhāsad)
  42. 42. starješine rodova (grāmanī)
  43. 43. general (senānī) odgovoran za manje bitke i pljačkanje susjednih područja
  44. 44. vrhovni svećenik (purohita) koji je pomoću žrtvenih obreda osiguravao blagostanje u miru i pobjedu u ratu (pojavljuje se i kao plemenski vrač koji je izvršavao magijske obrede</li></li></ul><li>Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Kada su naselili Indiju, Arijci su u svojoj plemenskoj strukturi već otprije imali stalešku podjelu<br />U najranijim himnama se spominje plemstvo (kšatra) i obični članovi plemena (viś); zapisi nekih drugih starih IE naroda – razvoj plemenske aristokracije prije napuštanja pradomovine<br />Naselivši se među tamnije starosjedioce Arijci počinju naglašavati čistoću svoje krvi i staleška podijeljenost jača -><br />Dāse i Arijci koji se s njima žene postaju marginalizirani<br />Istovremeno svećenici, čija obredna tradicija postaje sve složenija, prisvajaju sve više privilegija<br />Do kraja ŗgvedskog razdoblja, društvo se podijelilo u 4 velika staleža (varna)-> za to je našlo potvrdu u religiji:<br />Jedna od važnijih himni (puruṣa sūkta)govori da su četiri staleža nastala iz dijelova raščetvorenog prvobitnog čovjeka kojeg su na početku svijeta žrtvovali bogovi<br />
  45. 45. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Himna o prvotnom biću “Puruṣa sūkta”:<br />“Brahman je nastao od njegovih usta; od obje ruke Rāđanya [Kšatrīya] je stvoren. Njegovi bokovi su postali Vaiśya; od stopala Śūdra je proizveden.” (RV 10, 90)<br />[Sustav staleža se spominje i kasnije u Bhagavad-Giti gdje Krišna kaže:<br />"Stvorio sam četiri staleža ljudskog društva prema tri odlike materijalne prirode i djelovanju koje im je svojstveno.” (Bhagavad-Gita 4, 13)]<br />
  46. 46. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Četiri varne: svećenici (brāhmana), ratnici (kšatrīya), seljaci (vaiśya) i sluge (śūdra) su se tijekom ŗgvedskog razdoblja ustalili i preživjeli do danas<br />Varna na sanskrtskom znači “boja”, a ne “kasta”<br />Temeljna jedinica arijskog društva bila obitelj; grupa srodnih obitelji tvorila klan ili grāmu – termin koji je kasnije uobičajeno označavao “selo”, a u Ŗgvedi prije upućuje na grupu srodnika nego na naselje<br />Obitelj strogo patrilinearna i patrijarhalna, a žena podređena mužu<br />Brak bio monogaman i očito neraskidiv, jer u Ŗgvedi ne postoje zapisi o razvodu ili preudaji udovica<br />
  47. 47. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Gospodarstvo i dalje uključivalo i stočarstvo i ratarstvo, stočarstvo dominantno<br />Poljodjelac molio za prirast goveda; ratnik očekivao goveda kao ratni plijen; svećenik govedom nagrađivan za svoje usluge<br />Vrijednosti procijenjivane grlima goveda (vrsta novca)<br />Nema naznaka da su kravu u to vrijeme držali svetom životinjom; i volovi i krave klani za hranu<br />Konj vrlo važan radi vojne upotrebe i nekoliko ŗgvedskih himni opisuju božanskog konja Dadhikrā (personifikacija jutarnjeg sunca)<br />Koze i ovce davale vunu (osnovni materijal za odjeću)<br />
  48. 48. Ŗgvedska kultura Arijaca<br />Arijci su bili skloni uživanju opojnih pića:<br />Dok se soma pila uz žrtvene svečanosti, surā je bila vrlo jako, potpuno svjetovno piće koje svećenici u svojim pjesmama spominju s neodobravanjem <br />Voljeli su glazbu; svirali flautu, lutnju i harfu uz pratnju cimbala i bubnjeva, koristeći heptatonsku ljestvicu<br />Postoje i zapisi o pjesmi, plesu i (možda profesionalnim) plesačicama<br />U svim svojim razdobljima, stanovnici Indije su se voljeli kockati (u iskopinama gradova iz doline Inda pronađeno ih je mnoštvo)<br />Arijci ostavili zapis o svom kockarskom umijeću u Igračevoj tužaljki, jednoj od nekoliko svjetovnih pjesama koje su se našle u Ŗgvedi<br />
  49. 49. Kasnijevedsko razdoblje<br />U razdoblju između nastanka Ŗgvede i Buddhinog rođenja (5. st. pr. Kr.) Arijci se pomiču prema istoku niz Gangu<br />Vrlo malo arheoloških ostataka, temelj za rekonstrukciju povijesti sveti spisi: kasnije Vede, Brāhamana i Upanišadi<br />Kao i Ŗgveda, potpuno su religioznog karaktera, ali govore nešto više o povijesti tog vremena<br />No, jedan događaj koji nije zabilježen u izvorima tog vremena ostao je snažno i živo zapamćen, jer je vjerojatno bio vrlo važan:<br />Velika bitka u Kurukšetri (u blizini današnjeg Delhīja) uveličana je do titanskih razmjera i predstavlja temelj priči najvećeg indijskog epa – Mahābhārata<br />
  50. 50. Kasnijevedsko razdoblje<br />Prema legendi, cijela je Indija, od Sinda do Assama i od Himālaye do rta Comorina, sudjelovala u ratu koji je izrastao iz borbe za vlast u plemenu Kuru<br />Sigurno je da je rat bio građanski, a priča se izlaže kao zbrkano sjećanje na osvajanja plemena Kuru koje su izveli pripadnici plemena mongoloidnog tipa s planina<br />No, veliki rat se sigurno dogodio i idućim naraštajima predstavlja događaj koji je označio kraj čitave epohe<br />Mnogi junaci iz Mahābhārate možda zbiljski poglavari<br />Basham: “Na žalost, moramo utvrditi da je ova priča povjesničarima manje korisna čak i od Ilijade ili većine nordijskih i irskih saga. Bolje se može usporediti s Nibelungenliedom, djelom nastalim u vremenu potpuno različitom od onoga koje opisuje, i rezultat je usvajanja mnogih raznolikih ratničkih tradicija. Uzaludno je iz Mahābhārate pokušati rekonstruirati političku i društvenu povijest Indije u 10. stoljeću prije Krista”<br />
  51. 51. Kasnijevedsko razdoblje<br />Arijci su u to vrijeme osnovali kraljevstva u Kāśīju (okolica Vārānasīja) i Kosali, koja je s vremenom postajala sve važnija: kraljevstvo Rāme, junaka epa Rāmāyana<br />Jedna od Brāhmana govori o tome kako je osnovano kraljevstvo Videha istočno od rijeke Gandak i sjeverno od Gange<br />Bog vatre Agni je, paleći zemlju, išao prema istoku sve dok nije stigao do rijeke Sadānīre (današnji Gandak)<br />Njegov je trag slijedio Videgha Māthava, poglavica s rijeke Sarasvatī<br />Prije njegova dolaska nijedan Arijac nije prešao Sadānīru jer Agni još nije spalio i pročistio zemlju na njezinoj istočnoj obali; no sad je naredio Videghi da ga prenese preko rijeke i tako je zemlja Videha arijanizirana, a ime je dobila prema svom kolonizatoru =><br />
  52. 52. Kasnijevedsko razdoblje<br />Ova je legenda važna -> jedini siguran dokaz procesa kolonizacije iz tog razdoblja<br />U napredovanju Agnija koji pali zemlju se vidi postupno širenje arijskog kulta vatre, te krčenje džungle paljenjem, kako bi skupina nadolazećih ratnika-seljaka imala gdje osnovati nova naselja<br />
  53. 53. Kasnijevedsko razdoblje<br />Tekstovi ovog razdoblja uglavnom opisuju području istočno od Yamune do granice Bengala, dok se području južno od Gange poklanja malo pažnje: glavna linija prodora Arijaca nije išla niz rijeku, čije su obale tada bile gusta močvarna džungla, već uz podnožje Himālaye<br />No, prema epskoj predaji, ogranak plemena Yādava koje je vodio veliki junak Krišna kolonizirao je Saurāšţru<br />Iako je uloga Krišne u toj predaji upitna, legenda se vjerojatno temelji na povijesnim činjenicama<br />
  54. 54. Kasnijevedsko razdoblje<br />Pošto su se Arijci već proširili dalje u Indiju, njihova stara domovina u Panđābu i u sjeverozapadnim područjima gotovo zaboravljena: kasnija vedska književnost spominje je rijetko, a i tada uz prezir, kao nečistu zemlju gdje se vedske žrtve ne prinose -> možda ju ponovno osvojila indoiranska plemena koja nisu slijedila ortodoksne rituale<br />U glavnim gradovima javljaju se začeci administrativnog sustava; vlast plemenskih skupština sve više slabi, pa je kraljevska vlast ograničena jedino autoritetom brāhmana, teretom tradicije i javnim mnijenjem<br />Politička podjela temeljena na srodstvu ustupila mjesto teritorijalnoj i u mnogim dijelovima Indije plemenska organizacija ubrzano nestaje -><br />Jak osjećaj nesigurnosti -> jačanje asketizma i pesimističnog pogleda na svijet<br />
  55. 55. Kasnijevedsko razdoblje<br />Uz jačanje kraljevske i dvorske vlasti, jak razvoj kulta žrtve: mnogi tekstovi Brāhmana daju do najsitnijih detalja razrađene upute za određena kraljevska žrtvovanja koja se ne spominju u Ŗgvedi<br />U ovom razdoblju, Arijci su uzgajali već mnoge vrste žitarica uključujući i rižu, te naučili navodnjavati i gnojiti<br />Razvila su se raznolika zanimanja i obrti: draguljari, zlatari, kovači i ljevači, košaraši, užari, tkalci, bojači tkanina, tesari i lončari<br />Začeci zabavne industrije s profesionalnim akrobatima, gatarama, sviračima flaute i plesačima<br />
  56. 56. Kasnijevedsko razdoblje<br />Iako je arijska kultura napredovala, još uvijek se ne spominju ni kovani novac niti pismo<br />Književnost toga doba bila je namijenjena maloj publici svećenika, koji su razvili jedinstven sustav vježbanja pamćenja pa pismo možda zato nije bilo dobrodošlo<br />Nakon višestoljetnog prekida, indijski trgovci ponovno putuju u Mezopotamiju<br />Moguće je da su semitski trgovci ili indijski trgovci na povratku sa zapada donijeli alfabet, kojeg obrazovani postupno usvajaju i prilagođavaju fonetici indijskog govora (pismo brāhmī iz vremena Maurya)<br />Kraj ovog doba obilježava sve veća moć kraljeva i svećenika<br />
  57. 57. Basham, A. L. (2004). The Wonder That was India. London: Picador. ISBN 033043909X.<br />+<br />http://en.wikipedia.org/wiki/Indo-Aryan_migration (13. 4. 2010.)<br />http://en.wikipedia.org/wiki/Indus_Valley_Civilization (13. 4. 2010.)<br />http://en.wikipedia.org/wiki/Kurgan_hypothesis (13. 4. 2010.)<br />http://en.wikipedia.org/wiki/Proto-Indo-Europeans (13. 4. 2010.)<br />http://www.andaman.org/BOOK/F1-IndusCivilization/indus.htm (13. 4. 2010.)<br />http://www.harappa.com (13. 4. 2010.)<br />Literatura<br />

×