Your SlideShare is downloading. ×
Licnost novo test
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Licnost novo test

1,564
views

Published on


0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
1,564
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
19
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Psihologija ličnosti Uvod u psihologiju, 2006People have one thing in common: they are all different! Robert Zend
  • 2. Kratki upitnikPonekad me boli glava.Nikada nisam lagala/lagao.Uvijek najprije pomislim sviđa li mi senešto ili ne.Ponekad razmišljam o prošlosti.Neki mi ljudi jako “idu na živce”.
  • 3. Rezultati Ako je vaš rezultat na ovom testu od 0 do 5 bodova, na vas se odnosi sljedeći tip ličnosti:“Test ličnosti koji ste upravo rješavali predviđa unutrašnji potencijal za promjenu...imate mnogo neiskorištenih potencijala...test pokazuje da imate sposobnost uspostavljanja ravnoteže između unutrašnjih impulsa i zahtjeva okoline...da nastojite biti kritični prema sebi i da imate snažan potencijal za poboljšanje.”
  • 4. Osobnost ili ličnost Barnum efekt – spremnost da sevjeruje uopćenim opisima ličnosti –takvi uopćeni opisi ličnosti imaju zasvakoga ponešto... Jedinstveni, relativno stalni obrazacrazmišljanja, osjećanja i ponašanja
  • 5. Psihoanalitički pristupSigmund Freud (1856 – 1939)
  • 6. Freudova struktura osobnosti Svjesnost Svjesno Ego PredsvjesnoSuperego Id Nesvjesno
  • 7. Kako radi “santa”Id Funkcionira na ‘principu ugode’ Trenutno zadovoljenje potreba kako bi se smanjila napetost i neugoda bez obzira na posljediceSuperego Funkcionira na ‘idealističkom principu’ Naš moralni vodič/naša savijest Pod utjecajem intrenaliziranih roditeljskih vrijednosti i glasa društva
  • 8. Kako radi “santa”Ego Funkcionira na ‘principu realnosti’ Ravnoteža zahtjevima ida i superega Procjenjuje što je realno moguće u zadovoljenju ida/superega (npr., što je za društvo prihvatljivo) Ego koristi obrambene mehanizme kako bi se zaštitioOsobnost ili ličnost je rezultat borbe zakontrolu između ida, ega i superega
  • 9. Obrambeni mehanizmiNegiranje Odbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnjeRegresija Pojava ponašanja karakterističnog za raniju fazu razvojaRacionalizacija Samozavaravajuća opravdanja za vlastito neprihvatljivo ponašanje
  • 10. Obrambeni mehanizmiRepresija Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju anksioznostProjekcija Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa drugima.Premještanje Premještaje misli ili impulsa s prijetećih ili neprikaldnih objekata na manje prijeteće
  • 11. Obrambeni mehanizmiFormirana reakcija Ponašanje koje je upravo suprotno pravim impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali potisnutiSublimacija Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna, konstruktivna nastojanja
  • 12. Psihoseksualni stadijiPeriodi razvoja Usmjerenost na seksualne impulse Utjecaj na ličnost odrasle osobe FiksacijeOralna (od rođenja do 1½ godine) Postizanje gratifikacije kroz oralne aktivnosti (npr., dojenje, sisanje, grickanje)Analna (1½ do 3 godine) Gratifikacija se postiže analnim aktivnostima
  • 13. Psihoseksualni stadijiFalusna (3 to 6) Pomak libida u falusno područje; gratifikacija se postiže masturbacijom Edipov kompleks Konflikt falusne faze, u kojoj dječak želi seksualno posjedovati majku, a oca doživljava kao suparnika u ljubavi Elektrin kompleks Konflikt falusne faze, u kojoj djevojčica žudi za ocem i suprotstavlja se majci
  • 14. Psihoseksualni stadijiLatencija (6 do puberteta) Seksualni impulsi su potisnutiGenitalna (pubertet – odrasla dob) Zrelo razdoblje psihoseksualnog razvoja, karakterizirano izražavanjem libida kroz spolni odnos s osobom suprotnog spola
  • 15. KritikeSeksist Teorija usmjerena protiv žena (npr., “zavist na penisu”, nerazvijen superego)Opis a ne predviđanje Subjektivni opis koje je Freud dao temeljen na relativno malom uzroku pacijenata, ujljučujući i sebe! Njegovi pacijenti us uglavnom bile žene, pripadnice viših klasaNeprovjerljivi koncepti Kako direktno potvrditi, opovrgnuti ili opažati Edipov kompleks? Više mitska nego znanstvenaPreviše hipoteza za reakciju na anksioznost
  • 16. Ostale psihodinamske teorijeCarl Jung (1875.-1961.) – analitičkapsihologija – kolektivno nesvjesno i arhetipoviAlfred Adler (1870.-1937.) – ljudi su bazičnomotivirani kompleksom manje vrijednosti;pojam kreativnog ja – individualna psihologijaKaren Horney (1885.-1952.) – temeljnaanksioznost (trajni osjećaji nesigurnosti)Erik Erikson (1902.-1994.) – psihosocijalnirazvoj – teorija ličnosti i razvoja koja nagašavasocijalne odnose i 8 stadija rasta (ego identitet)
  • 17. Dispozicijski pristupiPrincipi: Ličnost je stabilna kroz vrijeme Ličnost je konzistentna kroz različite situacijePosljedice tih principa: Posjedujemo čvrste karakteristike ličnosti Crte Tipovi
  • 18. Allportova teorija crtaCrta Relativno stabilne, konzistentne karakteristike ličnosti o kojima se zaključuje na temelju ponašanja3 tipa crta Kardinalne crte Utječu na sva područja nečijeg života Majka Tereza – altruizam Centralne crte Utječu na mnoge aspekte našeg života Npr. “ljubazan” ili “duhovit” Sekundarne crte Utječu na površnije aspekte naših života Uvijek koristi jedan te isti parfem ili uvijek nosi kaubojski šešir
  • 19. Catellov 16PFPovršinske crte ličnosti – karakteristični načiniponašanja (stidljiv, škrt, uredan...)Izvorne crte ličnosti – iz njih proizlazepovršinske crte (omogućuju predviđanjenečijeg ponašanja)16PF – skala koja mjeri 16 faktora ličnosti(npr. submisivan-dominantan; siguran u sebe-nesiguran; opušten-napet...)
  • 20. Hans EysenckDvije važne crte ličnosti: Introverzija-ekstraverzija NeuroticizamKatalogizirao je različite crte ličnosti u skladu snjihovom pozicijom uzduž tih glavnih dimenzija(npr. otvoren, društven, suzdržan,tjeskoban...)
  • 21. EMOTIONAL Moody Anxious Fig14_3 Touchy Restless Rigid Aggressive Sober Excitable Pessimistic Changeable Reserved Impulsive Unsociable Optimistic Quiet Active Melancholic CholericINTROVERTED EXTRAVERTED Phlegmatic Sanguine Passive Sociable Careful Outgoing Thoughtful Talkative Peaceful Responsive Controlled Easygoing Reliable Lively Even-tempered Carefree Calm Leadership STABLE
  • 22. Pet velikih faktora5-faktorski model ličnosti Dimenzije Otvorenost za nova iskustva znatiželja, fleksibilnost, maštovitost, umjetnička senzibilnost Savjesnost discipliniranost, organiziranost, pouzdanost Ekstraverzija društvenost, asertivnost, prodornost Ugodnost simpatičnost, povjerenje, toplina Emocionalna stabilnost/Neuroticizam tjeskobnost, ćudljivost, zlovoljnostOdabir osoba i klasifikacija psihološkihporemećaja
  • 23. Bihevioralno-kognitivna perspektiva(Teorija socijalnog učenja) Albert Bandura – socijalno-kognitivna teorija Samo-efikasnost – vlastita učinkovitost Uvjerenje da se može obaviti neki zadatak – očekivana vlastita učinkovitost Osobne varijable: vrijednosti i očekivanja (ishodi ponašanja) Bandurin recipročni determinizam: ponašanje također utječe na crte i situacije – sva tri faktora su u međusobnoj interakciji “The capacity to exercise control over the nature and quality of one’s life is the essence of humanness.”
  • 24. Humanističko-egzistencijalistička perspektivaUsmjerava se na pozitivne aspekte ljudskoga bićaHumanizam – ljudi imaju mogućnost samoostvarenja,slobodnog izbora i etičkog ponašanjaEgzistencijalizam – ljudi su poptuno slobodni iodgovorni za vlastito ponašanjeHumanistima i egzistencijalistima zajedničko jetraženje smisla života i vjerovanje da su sloboda iosobna odgovornost srž čovječnostiEgzistencijalne datosti: smrt, sloboda, smisao, izolacija
  • 25. Maslow – hijerarhija potreba Samoaktualizacija Poštovanje Ljubav i pripadanje Sigurnost Fiziološke potrebe
  • 26. Humanističko-egzistencijalistička perspektivaCarl Rogers (1902.-1987.) Osobi usmjerena terapija Kongruentnost Bezuvjetno pozitivno prihvaćanje Empatija Podudarnost – sukladnost između pojma pojedinca o samome sebi i njegovih ponašanja, mišljenja i osjećanja Idealno ja – predodžba o tome kakvi bismo željeli (trebali) biti
  • 27. Mjerenje ličnostiIspričajte priču: Na što vascrtež podsjeća? Kojeoblike na crtežu vidite?
  • 28. Projektivni testoviPrezentacija višeznačnih, nejasnihpodražaja Pretpostavka je da ljudi projiciraju vlastitu ličnost u svoje odgovoreRorschachov test mrlja Kako ljudi obrađuju informacije kreativnost, izvori suočavanja, emocionalno funkcioniranje, odnosi s drugima, poremećaji mišljenja, psihoze
  • 29. TAT- test tematske apercepcijeIspričajte priču: Što se na slci događa? Kako ste to zaključili? Očemu ljudi na slici razmišljaju, kako se osjećaju? Što će se s njima dogoditi?
  • 30. Test tematske apercepcijeCrno-bijele slike ljudi unejasnim/neodređenim situacijama Ispitanici trebaju izmisliti neku priču Ispitivanje motivacije u podlozi ponašanja osoba Pretpostavka je da će se osoba identificirati s jednim od likova na svakoj karti Kroz svoje priče ljudi izražavaju svoje potrebe, opisuju situaciju u kojoj se nalaze, zahtjeve okoline, emocije i percepciju stvarnosti
  • 31. Objektivni testoviMMPI – Minnesota multifazični inventarličnosti – sadrži stotine tvrdnji –dijagnosticiranje psiholoških poremećaja
  • 32. Objektivni testovi
  • 33. Objektivni testoviUpitnici ličnosti •EPQ – Eysenckova skala ekstraverzije/introverzije, neuroticizma i psihoticizma •Upitnici koji mjere 5 velikih faktora ličnosti •Upitnik anksioznosti kao crte ličnosti •...
  • 34. Anksioznost kao crta ličnostiNaveden je niz tvrdnji koje ljudi koriste pri opisivanju sebe. Pročitajtesvaku od njih i zatimoznačite odgovarajući broj s desne strane označavajući kako seOPĆENITO osjećate. Ovdje nema točnihi netočnih odgovora. Nemojte se predugo zadržavati na pojedinojtvrdnji, već zaokružite odgovor kojinajbolje opisuje kako se obično osjećate. Pri tome brojevi značesljedeće:0 - NIKADA se tako ne osjećam 1 - RIJETKO se tako osjećam 2 - PONEKAD se tako osjećam 3 - ČESTO se tako osjećam 4 - GOTOVO UVIJEK se tako osjećam
  • 35. Anksioznost kao crta ličnosti1. Osjećam se ugodno 0 1 2 3 42. Brzo se umaram.3. Osjećam se plačljivo4. Propuštam dobre mogućnosti jer se ne mogu dovoljnobrzo odlučiti.5. Osjećam se odmoreno6. Mirna sam, opuštena i sabrana osoba7. Čini mi se da se teškoće tako nagomilavaju da ih nemogu savladati8. Previše brinem o zapravo nevažnim stvarima9. Sretna sam osoba10. Sklona sam sve preozbiljno shvatiti
  • 36. Anksioznost kao crta ličnosti11. Nedostaje mi samopuzdanje12. Osjećam se sigurno13. Osjećam se tužno14. Zadovoljna sam osoba15. Misli o nevažnim stvarima me opterećuju iuznemiruju16. Tako ozbiljno shvaćam razočarenja da ih ne moguotjerati iz svojih misli17. Ja sam stabilna osoba18. Kada mislim o svojim sadašnjim poslovima iobavezama postajem napeta i nemirna19. Voljela bih da mogu biti sretna kao drugi ljudi20. Nastojim izbjeći suočavanje s teškoćama

×