1
2
Prihvatanje NATO standarda kao uslov za dostizanje
                            interoperabilnosti Vojske Crne Gore


     ...
standardizacije. Naročito za partnerske države identifikacija i implementacija interoperabilnih
ciljeva postaje povećano v...
Standardizacija terminologije je bitna za kolektivno razumijevanje svih dokumentacija
koje se odnose na aktivnosti standar...
Crna Gora kao država partner, a u budućnosti i kao članica NATO-a, ne mora u
potpunosti da uvodi novo naoružanje da bi usp...
-   Postizanje nivoa standardizacije. Države bi trebale postići nivoe standardizacije prikazane
    u Zahtevima Standardiz...
Sjevernoatlantsko vijeće (engl. - North Atlantic Council NAC) i Odbrambeni komitet za
planiranje (engl. - Defence Planning...
NATO Standardizacioni ugovori (engl. - NATO Standardisation Agreements - STANAG) su
ono od čega se počinje. Cilj svakog ST...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Prihvatanje NATO standarda kao uslov za dostizanje interoperabilnosti

1,563 views
1,507 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
1,563
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Prihvatanje NATO standarda kao uslov za dostizanje interoperabilnosti

  1. 1. 1
  2. 2. 2
  3. 3. Prihvatanje NATO standarda kao uslov za dostizanje interoperabilnosti Vojske Crne Gore dr Marinko Aleksić dipl.inž.1 mr Tijana Turković2 Opredjeljenje Crne Gore da svoje osnovne bezbjedonosne interese ostvaruje u okviru sistema kolektivne odbrane, koju obezbje uje članstvo u NATO, zahtijeva stvaranje takve organizacije Vojske Crne Gore koja u datom bezbjedonosnom okruženju i sa postojećim tehničkim sredstvima omogućava ostvarenje željenih strateških odbrambenih ciljeva. Sve aktivnosti u okviru Partnerstva za mir su usmjerene ka izgradnji odgovarajućih sposobnosti, dostizanje interoperabilnosti i prihvatanju NATO standarda koji će Crnoj Gori pomoći da taj cilj ostvari. U NATO-u je interoperabilnost definisana kao najviši cilj koji se treba dostići upravo preko standardizacije, čime je ona postala glavna poluga jačanja unutrašnje organizacije članica NATO pakta. Standardizacija i interoperabilnost Prema novom strateškom konceptu upotrebe NATO snaga jedan od mehanizama unapre enja stabilnosti predstavljaju i operacije odgovora na krizu – operacije podrške miru, humanitarne operacije, operacije pružanja pomoći prilikom katastrofa, operacije traganja i spasavanja, operacije evakuacije civila, operacije pružanja pomoći/podrške civilnim vlastima i operacije podrške sprovo enju sankcija i embarga. U tim operacijama se, pored oružanih snaga država članica, mogu angažovati i snage država partnera i ne-NATO država. Time interoperabilnost dobija globalni karakter i postaje važan termin u procesu reforme oružanih snaga skoro svih država koje učestvuju u procesu evroatlantskih bezbednosnih integracija. Da bi oružane snage različitih država dostigle interoperabilnost i uspješno realizovale dodijeljene zadatke, one treba da budu sposobne da primjenjuju zajedničke procedure i postupke, koriste kompatibilna borbena sredstva, sisteme za komandovanje i kontrolu, kao i zamjenljive logističke servise. Pored toga, oružane snage različitih država treba da se služe zajedničkim jezikom i terminologijom. Promjene u NATO Savezu, sa novim i delikatnijim misijama, Partnerstvo za Mir i proširenje NATO-a čine potrebnim jasnije definisane parametre standardizacije i zahtijevaju pogodan nivo standardizacije da dozvoli saradničke operacije, obuku i vježbe. Kroz NATO standardizaciju, Saveznici povećavaju sposbnost za izvršenje čitavog opsega NATO zadataka i misija, a s druge strane, standardizacija im daje političku vrijednost kao spoljna demonstracija saradnje i solidarnosti. Stoga, NATO politika je da se ohrabre države i NATO vlasti da razvijaju, dogovore i implementiraju zajedničke koncepte, doktrine, procedure, kriterije i oblikovanja radi povećanja operativne efektivnosti Saveza i poboljšanja efikasnosti kod korištenja raspoloživih vojnih resursa. Narastajuća potreba za saradnjom Saveza u razvijanju i održavanju multinacionalnih snaga za sve misije zahtijeva više fleksibilnosti pri susretu sa širim i manje predvidljivim rizicima, kao i izvršenje raznovrsnih vojnih mjera pri krizama. Za multinacionalne formacije, bitna je obuhvatna zajednička saradnja izme u svih snaga i jedinica, što zahtijeva značajan nivo 1 major dr Marinko Aleksić dipl.ing., Ministarstvo odbrane Crne Gore, e-mail: marinko@t-com.me 2 mr Tijana Turković, Ministarstvo odbrane Crne Gore, e-mail: tijanat@hotmail.com 3
  4. 4. standardizacije. Naročito za partnerske države identifikacija i implementacija interoperabilnih ciljeva postaje povećano važna, kao i njihovo uključivanje i integracija u proces standardizacije. Unutar NATO-a, standardizacija se definiše kao razvoj i implementacija koncepata, doktrina, procedura i planova kojima se obezbje uje i održava potreban nivo kompatibilnosti, zamjenljivosti ili zajedništva na operativnom, materijalnom i administrativnom polju radi dostizanja interoperabilnosti. INTEROPERABILNOST Sposobnost snaga NATO i kada je potrebno, snaga zemalja partnera i ostalih ne-NATO zemalja za zajedničkom obukom,vježbama i uspješnim radom u realizaciji povjerenih misija i zadataka ZAJEDNIŠTVO Stanje koje se postiže kada se koriste iste doktrine, procedure ili oprema ZAMJENJIVOST Mogućnost da se jedan proizvod, proces ili usluga koristi umjesto nekog drugog kako bi se ispunili isti zahtjevi KOMPATIBILNOST Prikladnost zajedničke upotrebe proizvoda, procesa ili usluga pod odre enim uslovima, radi dostizanja relevantnih zahtjeva bez izazivanja neprihvatljivih interakcija NATO Standardi NATO standardi su formalno dokumentovani u zajedničkom dogovoru zemalja članica STANAG - Sporazumu o standardizaciji (STANAG - Standardisation Agreement) koji mogu da prihvate sve, ili samo pojedine članice saveza. Osim STANAG-a u dokumenta o standardizaciji ulaze i standardizacione preporuke (STANREC - Standardization recommendation) i publikacije Saveza (AP - Allied Publication). NATO standardi mogu biti primjenjeni na bilo koju NATO aktivnost i normalno su klasifikovani u jedno od tri područja kako slijedi, iako neki standardi mogu biti primijenjeni na više od jednog područja: - Operativni standardi su oni standardi koji utiču na buduću i/ili tekuću vojnu praksu, procedure i formate. Oni se mogu primijeniti na: koncepte, doktrine, taktike, tehnike, logistiku, obuku, organizacije, izveštaje, forme, mape i karte, izme u ostalih stvari. - Materijalni standardi su oni standardi koji se odnose na karakteristike budućih i/ili aktuelnih materijala, gdje spadaju i telekomunikacije, obrada i distribucija podataka. Materijal uključuje: kompletne sisteme, sisteme za komandovanje, kontrolu i komunikacije, oružne sisteme, podsisteme, skupove, komponente, rezervne dijelove, materijale i potrošne stvari (uključujući municiju, gorivo, zalihe, skladištene stvari i potrošne dijelove). - Administrativni standardi se odnose prvenstveno u odnosu na terminologiju – koja primjenjuje i "operativno" i "materijalno" polje – ali ova kategorija pokriva tako e standarde koji olakšavaju administraciju Saveza na poljima bez direktne vojne primjene (tj. izvještavanje o ekonomskim statistikama). U glavnom, operativna standardizacija spada u područje odgovornosti NSA (NATO agencija za standardizaciju) dok materijalna standardizacija spada u područje odgovornosti CNAD-a (Konferencija direktora nacionalnog naoružanja). Druga NATO tijela kao što su NATO C3 Odbor, SNLC, NPC, Odbor za Istraživanje i Tehnologiju i Odjelenja IMS-a tako e su odgovorni za standardizaciju. 4
  5. 5. Standardizacija terminologije je bitna za kolektivno razumijevanje svih dokumentacija koje se odnose na aktivnosti standardizacije. NATO rječnik termina i definicija (AAP-6) je ključni NATO referentni dokumenat koji obezbje uje zvanične termine i definicije koji treba da se koriste. Standardizacija ne smije sprečavati istraživanje i razvoj novog naoružanja i/ili komunikacijske opreme ni težnju za efikasnijim/pogodnijim procesima i procedurama. Nasuprot tome, razmatranjem implikacija standardizacije u veoma ranom stadiju razvoja značajno poboljšava razvoj. Operativna i materijalna standardizacija su nezavisne. Me utim, standardizacija u ključnim operativnim područjima kao što su koncepti, doktrine, procedure i potrebe misija, uveliko povećava izglede za standardizaciju materijala. Nove tehnologije će često zahtijevati reformulisanje doktrine i skoro uvijek će rezultirati promjenom operativnih procedura. Isto tako, puni benefiti povećane materijalne standardizacije možda neće biti dostignuti dok ne postoji opsežna harmonizacija operativnih aspekata. Raniji sistem standardizacije u Vojsci Za procese, proizvode i usluge za koje jugoslovenski i drugi standardi i tehnički propisi nisu odgovarali potrebama, utvr ivali su se standardi odbrane i tehnički propisi u oblasti odbrane. Standardi odbrane sa oznakom SNO utvr ivali su se za procese, proizvode i usluge specifične za potrebe odbrane, a naročito za: materijal, dijelove i sklopove sredstava, naoružanja i vojne opreme; sredstava za zaštitu materijala; hranu, kuhinjski pribor, predmete odijevanja i smještaja; lijekove i medicinsku opremu; metode projektovanja, postupke ispitivanja i kontrole elemente sporazumijevanja i prenošenja informacija Tehnički propisi u oblasti odbrane sadržavali su tehničke i druge zahtjeve za sredstva naoružanja i vojne opreme, neposredno ili pozivanjem na druge propise ili standarde. Ministarstvo i Vojska su izdavali svoje interne standarde odbrane i tehničke propise, bez obzira što je postojao civilni Institut za standardizaciju, iako su učestvovali u njegovom radu. Standardizacija je bila veoma važna i razvijena djelatnost u Ministarstvu i Vojsci, kojoj se posvećivala velika pažnja i za koju su bili odvojeni veliki kadrovski i materijalni kapaciteti. Upore ujući je sa NATO podjelom, može se vidjeti da je ona pokrivala većim dijelom oblast materijalne standardizacije. Propisi o kvalitetu proizvoda su u stvari bili tehnički propisi. Vojna industrija je usko bila vezana uz Ministarstvo i Vojsku, a dostigla je visok stepen razvoja i kvaliteta proizvoda upravo zahvaljujući strogim zahtjevima u izradi propisa o kvalitetu proizvoda – PKP. Cilj i principi NATO standardizacije Cilj NATO standardizacije je povećanje operativne efektivnosti Saveza kroz postizanje interoperabilnosti me u NATO snagama, i dodatno izme u NATO snaga i snaga Partnera i drugih država, poboljšavajući time efikasnost u korištenju raspoloživih resursa. Operativna standardizacija teži ka upotrebi zajedničkih koncepata, doktrina, procedura, praksi ili formata radi povećanja operativne interoperabilnosti NATO i snaga Partnera. Ciljevi za materijalnu standardizaciju teže ka razvijanju i nabavci kompatibilnih, interoperabilnih ili zajedničkih materijala za NATO i snaga Partnera. Promjenom Programa standardizacije u NATO, dostizanje interoperabilnosti podrazumijeva operativnu i administrativnu standardizaciju na nivou zajedništva i materijalnu standardizaciju na nivou kompatibilnosti, ili na nivou zamjenljivosti kada su u pitanju municija, gorivo i sistemi za snabdijevanje i servisiranje. 5
  6. 6. Crna Gora kao država partner, a u budućnosti i kao članica NATO-a, ne mora u potpunosti da uvodi novo naoružanje da bi uspješno realizovala zajedničke aktivnosti u evroatlantskom bezbjednosnom okruženju. Kompatibilnost, kao nivo standardizacije, podrazumijeva mogućnost efikasnog korišćenja različitih proizvoda iz različitih država u isto vrijeme prilikom realizacije zajedničkih aktivnosti. Za navedenu tvrdnju postoji mnoštvo dokaza u praksi. Bivše članice Varšavskog ugovora, a sadašnje članice NATO-a još uvek koriste naoružanje i opremu ruske proizvodnje (automatske puške kalašnjikov, avione MiG i slično). Opredjeljenjem za odre ene Ciljeve snaga u okviru procesa planiranje odbrane u NATO one postepeno uvode i novo naoružanje, ali samo u slučajevima kad izabrani Cilj ne mogu dostići postojećim naoružanjem. Sposobnost industrije da zadovolji vojne zahteve potpuno pripada ekonomskom sistemu država članica; stoga, postizanje NATO standardizacije je visoko zavisno od političke volje Saveznika da budu privrženi potrebnim naporima. Brojnost NATO standarda i Savezničkih publikacija o standardizaciji (oko 1300 Ugovora o standardizaciji u NATO i nešto manje od 500 Savezničkih publikacija o standardizaciji) zahtijeva i veliki broj ljudi uključenih u njihovu izradu. NATO standardi radi dostizanja interoperabilnosti na operativnom, materijalnom i administrativnom polju razvijaju se u 56 različitih oblasti. Oni se, prije svega, odnose na usaglašavanje procedura i postupaka, borbene tehnike, sistema za komandovanje i kontrolu, logistike i terminologije na zajedničkom (opštem) nivou i na nivou vidova (kopnena vojska, mornarica, vazduhoplovstvo). Primjenu NATO standardizacije vode slijedeći principi: - Glavni Ciljevi Saveza. Standardizacija nije cilj sama po sebi. Potreba za standardizacijom je proistekla iz globalnih političkih ciljeva Sjeverno Atlantskog Saveza, i specifično iz strategijskog koncepta saveza i ministarskih smjernica za odbrambeno planiranje aktivnosti NATO-a. - Harmonizacija standardizacije sa NATO odbrambenim planiranjem. Koordinacija u toku NATO odbrambenog planiranja je bitna za harmonizaciju i postizanje interoperabilnosti. Koji će NATO standardi za neku državu članicu biti obavezni prvenstveno zavisi od izbora Ciljeva snaga u procesu planiranja odbrane u NATO. Od broja izabranih Ciljeva snaga zavisi i broj obaveznih NATO standarda. Za države koje učestvuju u Partnerstvu za mir zahtjeve standardizacije odre uju Partnerski ciljevi. Implementacija je tada prikazana u PARP procjeni. Kada država partner postane članica Saveza njeni neostvareni Ciljevi partnerstva prevode se u Ciljeve snaga zahvaljujući povezanosti Procesa planiranja i revizije s procesom planiranja odbrane u NATO-u. - Jedinstvo napora. Jedinstvo napora je povećano harmonizacijom i koordinacijom aktivnosti standardizacije sa državama, Višim NATO komitetima kroz NATO organizacije za standardizaciju. - Upotreba civilnih standarda. NATO koristiti pogodne civilne standarde do maksimalno moguće mjere. Samo kada nema na raspolaganju civilnog standarda, razvija se NATO standard. 6
  7. 7. - Postizanje nivoa standardizacije. Države bi trebale postići nivoe standardizacije prikazane u Zahtevima Standardizacije. Nivoi standardizacije su, po uzlaznom redu, kompatibilnost, zamjenjivost i zajedništvo. - Povratna veza. Povratna veza kroz ispunjavanje zahtjeva standardizacije i implementacija dogovora standardizacije je bitan deo procesa standardizacije. - Privrženost države. U principu za sve države standardizacija je dobrovoljna. U nekim momentima, države se mogu dogovoriti o obaveznoj implementaciji specifičnih standarda. Obavezujuća je standardizacija zajedničke doktrine, taktike i postupaka kako za sadašnje tako i za buduće akcije saveznika. Puna saglasnost sa ciljevima snaga za države koje učestvuju u planiranju snaga je ključni aspekt nacionalne privrženosti za poboljšanje standardizacije. - Terminologija. NATO dokumenta moraju koristiti NATO dogovorenu terminologiju. Koristi od prihvatanja NATO standardizacije Težnja ka evroatlanskim integracijama i naglašavanje značaja interoperabilnosti u reformi sistema odbrane Crne Gore uslovljava i pozitivno opredjeljenje za implementaciju NATO standarda na njene oružane snage. Koristi od implementacije NATO standarda za Crnu Goru mogu biti višestruke: • Crna Gora tek počinje da izgra uje sopstveni sistem standardizacije u području odbrane. Uzimajući u obzir ukupne ekonomske i ljudske potencijale Crne Gore nesumljive su koristi od uključivanja u tako organizovan i razvijen sistem standardizacije kakav ima NATO. • Implementacijom NATO standarda na svoje oružane snage Crna Gora obezbe uje lakšu izgradnju potrebnih efektiva i obezbje uje povoljne uslove za reformu cjelokupnog sistema odbrane. • U procesu stremljenja Crne Gore NATO savezu potrebno je izgraditi sposobnosti da bi se zadovoljili vojni uslovi članstva. Izgradnja tih sposobnosti neposredno zavisi od implementacije NATO standarda. • Izgradnja vojnih sposobnosti Crne Gore primjenom NATO standarda za aktivno učešće u Partnerstvu za mir, članstvo u NATO ili Evropskoj uniji doprinosi i uvećanju sposobnosti za individualnu odbranu u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija. • Efikasnost učešća u me unarodnim misijama UN se povećava. Usljed tehnološkog preimućstva Zapada, Ujedinjene nacije, interoperabilnost i standardizaciju uglavnom posmatraju iz NATO perspektive. • Implementacija odre enog broja NATO standarda doprinesi efikasnom angažovanju u Partnerstvu za mir, čime Crna Gora može postati dostojan i aktivan partner. • Uspostavljeno strategijsko partnerstvo izme u NATO i Evropske unije dovelo je do porasta značaja NATO standarda za sve države, bilo da one uživaju članstvo u jednoj ili u obje me unarodne organizacije. Implementacijom NATO standarda obezbje uje se razvoj vojnih sposobnosti Crne Gore bitnih i za članstvo u Evropskoj uniji što joj obezbje uje da u budućnosti bude aktivan činilac razvoja jedinstvenih evropskih vojnih sposobnosti. • Implementacijom NATO standarda na svoju vojnu privredu Crna Gora povećava njihov tehnološki nivo i uslove za aktivniju ulogu na svjetskom vojnom tržištu. • Na kraju, implementacija NATO standarda Crnoj Gori otvara mogućnost da aktivno učestvuje u NATO forumu za standardizaciju i tako obezbijedi povoljne uslove za dogradnju postojećeg sistema za standardizaciju. Implementacija logističkih NATO standarda u Crnoj Gori U Ministarstvu i Vojsci Crne Gore se implementira već veliki broj NATO standarda. Ovdje će se prikazati zahtjevi za primjenu NATO standarda u logistici. Hijerarhija logističkih politika i doktrina može se predstaviti piramidom sa pet slojeva. 7
  8. 8. Sjevernoatlantsko vijeće (engl. - North Atlantic Council NAC) i Odbrambeni komitet za planiranje (engl. - Defence Planning Committee DPC) izdaju dokumente oznake: CM - Memorandum Vijeća (engl.- Council Memoranda) ili DPC, kao što su npr.: C-M (2001)44 - NATO Politika za Saradnju u Logistici (engl.-NATO Policy for Cooperation in Logistics) ili C- M (2003)101 - NATO Principi i Politike za Logistiku (engl. - NATO Principles and Policies for Logistcs). Vojni komitet (engl. - Military Committee) izdaje dokumente oznake MC, kao što su npr.: MC 319/2 Principi i Politike za Logistiku (engl. -NATO Principles and Policies for Logistcs ili MC 55/4 Logistička Spremnost i Politika Održivosti (engl. - NATO Logistic Readiness and Sustainability Policy). Najviši nivo Politike i uputstva NATO logističke vizije i usmjerenja CM I DPC Dokumenti Logistički MC dokumenti logističkih politika Združene logističke AJP- 4 serija doktrine ALP- 4 serija Logističke doktrine vidova / službi STANAG, direktive Logističke taktike, tehnike, procedure i direktive Ono što se pručava u svrhu primjene u Ministarstvu Odbrane Crne Gore, u skladu sa Partnerskim ciljevima, su logističke doktrine - Savezničke združene publikacije-AJP, koje predstavljaju detaljnije logističke tehnike i procedure: 1. AJP-4(A) Savezničke Združene Logističke Doktrine (engl. - Allied Joint Logistics Doctrine) 2. AJP-4.4 Saveznički Združeni Pokreti i Transportovanja (engl. - Allied Joint Movement & Transportation Doctrine) 3. AJP-4.5 Saveznič. Združ. Doktr. i Proced. Podrške Države Domaćina (engl. - Allied Joint Host Nation Support Doctrine & Procedures) 4. AJP-4.6 Multinacionalni Združeni Logistički Centar (engl. - Multinational Joint Logistic Centre) 5. AJP-4.7 Doktrina Nafte, Ulja i Maziva (engl. - POL Doctrine (petroleum, oil and lubricants) 6. AJP-4.9 Modaliteti Multinacionalne Logističke Podrške (engl. - Modes of Multinational Logistic Support) 7. AJP-4.10 Saveznička Združena Doktrina Medicinske Podrške (engl. - Allied Joint Medical Support Doctrine) Savezničke Logističke Publikacije (ALP) su podržavajuće komponente / servisi za Multinacionalnu Logističku Doktrinu. Unutar AJP-4 sledeća serija Logističkih Doktrinarnih publikacija se razvila ili inicirala za razvoj hijerarhiju dokumenata, kako je prikazano ispod: 1. ALP-4.1 Multinacionalna Pomorska Logistička Doktrina (engl. - Multinational Maritime Logistic Doctrine) 2. ALP-4.2 Logistička Doktrina Kopnenih Snaga (engl. - Land Forces Logistic Doctrine) 3. ALP-4.3 Doktrina, Procedure i Vazduhoplovna Logistika Vazd. snaga (engl. - Air Forces Doctrine & Procedures, Air Logistics) 8
  9. 9. NATO Standardizacioni ugovori (engl. - NATO Standardisation Agreements - STANAG) su ono od čega se počinje. Cilj svakog STANAG-a je registracija prihvatanja AJP. Participirajuće nacije su saglasne da koriste konkretni AJP kao priručnik za združene logističke doktrine u NATO snagama. Literatura: 1. Aleksić M: "NATO standardizacioni sistem kao uslov za dostizanje interoperabilnosti Vojske Crne Gore", Brošura - Ministarstvo odbrane Crne Gore, Podgorica, 2009. 2. Turković, T.:“Reforma sistema odbrane Srbije i Crne Gore na putu članstva ka NATO-u kroz iskustva programa PzM” Magistarski rad, Fakultet za me unarodne odnose, Varšavski Univerzitet, 2006. 3. S. Arsić, S. Šujak-Marković: "NATO standardizacija i kodifikacija", 4. "Pravilnik o utvr ivanju standarda odbrane i tehničkih propisa u oblasti odbrane", Službeni vojni list 19, Beograd, 1997. 5. Connor M.: "Standardisation in NATO", NATO Logistics Staff Assistance Visit Montenegro 20 - 22 January 2009, ppt – presentation, 2009. 6. Connor M.: "NATO Logistics Concepts, Structures, Policies and Doctrine - An Overview", NATO Logistics Staff Assistance Visit Montenegro 20 - 22 January 2009, ppt – presentation, 2009. 7. "NATO Logistics Handbook", International Staff, Defence Policy and Planning Division, Logistics, NATO HQ, Brussels,2007. 8. Glišić M.: "Standardizacija materijalnih sredstava u severnoatlantskom savezu", Vojnotehnički glasnik 6,Beograd, 2005. 9. Glišić M.: "NATO standardi bez tajni", Evroatlantska revija, Beograd, 2007. 10. "AAP-6 (V), NATO glossary of terms and definitions", North Atlantic Treaty Organization, Military Agency For Standardization (MAS), 2000. 9

×