školski listGimnazijeNova GradiškaISSN 1847—5027GODINA XIX.PROSINCA 2011.BROJ 40                 RODITELJSKE              ...
R IJ E Č U R E D N I C EUvodnikPIšE: DORA DEVIĆNakon divnog ljeta evo nas opet u najdražoj                    ide ∞ ne ide...
Najava                                                                                                                    ...
KAZNE                                          Kazna ili nagrada                                                    PIšE: ...
R O D I T E LJ S K E K A Z N EMašta radi svaštaPIšE: ROMANA MILER  Za današnju mladež kažu da je nezrela,             Loša...
R O D I T E LJ S K E K A Z N E                                                                                            ...
R O D I T E LJ S K E K A Z N EČesto ili nikadaPIšE: marcelSvako je dijete barem jednom u životu              te izlaske iz...
M OJ G R A D               MOJ                                                                         GRAD              N...
M OJ G R A D                                                                                                            TR...
O B N OVA š KO L ESVE NA GLAVU P I š E : M A J A M I L I N OV I Ć Sve je krenulo nizbrdo pred kraj                        ...
o b n ova š ko l e Školska dvorana: Imamo je ali je nemamo P I š E : M AT E A VA L E š I Ć                                ...
p r o t i v ov i s n o s t i O N LI N E D E BATA ŽIVOT ILI VEGETIRANJE P I š E : M A R I N B I G OV I ĆDebata Online – Živ...
d o g a đaj PREVENCIJA SUVREMENIH OBLIKA OVISNOSTI P I š E : KO R A LJ K A H AU S N E T- L A S OV I Ć , p r o f. VODITELJI...
D O G A ĐAJ                                                                                                               ...
D R ž AV N A M AT U R ADržavna maturaPET DO 12P I š E : M A J A M I L I N OV I ĆZnate li onaj osjećaj kada će vamse za slj...
N OVA LI C A                                                                                                             M...
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
ZVONO  (SŠ - LiDrano 2012)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

ZVONO (SŠ - LiDrano 2012)

1,704

Published on

LiDrano 2012 - školski listovi - srednje škole
Gimnazija Nova Gradiška

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,704
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
9
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

ZVONO (SŠ - LiDrano 2012)

  1. 1. školski listGimnazijeNova GradiškaISSN 1847—5027GODINA XIX.PROSINCA 2011.BROJ 40 RODITELJSKE KAZNE DRUŠTVENE MREŽE OBNOVA ŠKOLE
  2. 2. R IJ E Č U R E D N I C EUvodnikPIšE: DORA DEVIĆNakon divnog ljeta evo nas opet u najdražoj ide ∞ ne ide. Jedna naša novinarka o tome jenam gimi. Vjerujem da nisam jedina koja porazgovarala i sa ravnateljicom koja kažebi praznike produžila za najmanje dva - tri da će se sve početi sređivati… Uskoro!tjedna jer dva i pol mjeseca (koliko su trajali)nikako nisu bila dovoljna. Već se bliži kraj S obzirom da je Zvono jedan od najboljihpolugodišta, pišu se testovi, ocjene se srednjoškolskih časopisa u Hrvatskoj, kakoispravljaju, izlazi novi 40. broj Zvona, a svi bi bili još bolji profesorica Ptačnik namčekaju zimske praznike koji će ove godine je organizirala odlazak u tiskaru i redak-vjerojatno trajati tri tjedna, da se djeca ciju Večernjeg lista gdje nam je održanomogu odvesti na skijanje, još da ovdje kod zanimljivo predavanje o Večernjem listu inas bude snijega… No dobro, pustimo sad novinarstvu općenito. Ako se mene pitaljeto i zimske praznike kad ima dosta toga predavanje je bilo odlično, a po reakcijamašto se o ovom broju treba reći. Krenula bih… ostalih učenika činilo se da neki razmišljaju i o novinarskom fakultetu… Osim tog odlaskaOd početka? Najbolje tako. Kao i svake go- u Zagreb neki naši učenici bili su u Du-dine u 9. mjesecu stigli su nam novi fazani. brovniku, Istri, Krapini, Vukovaru, Slovačkoj,Moram priznati da mi je malo čudno reći Austriji i naravno, Španjolskoj!fazani jer sam prošle godine i ja bila jednaod njih pa dobro znam kako je to nakon 8. Iz zbornice uvijek nešto novo. Osim štorazreda doći u gimnaziju. Nadam se da su se je došla Tihana Bilešić, napustila nas jesvi dobro snašli i da im je u gimi odlično bez profesorica Bungić (najbolji Pokemon trener)obzira na nove divne, krasne predmete (a i vratila se jedna stara, svima dobro poznatazna se na što mislim). Kad je riječ o fazanima profesorica Marija Škarica. Događaji umoram spomenuti i fazanijadu koja je svake školi… Pa ništa previše posebno nije segodine sve bolja ili gora… Kako kome. Tko događalo, dani plodova zemlje, rušenjeje bio tamo zna o čemu pričam, ja sam na stropa i natjecanje u nogometu (Petričevićprimjer uspjela izdržati rekordnih 10 minuta. slomio ruku, sva sreća lijevu). Naravno da to nije sve o čemu smo pisali u ovome broju.Teme ovog broja su roditeljske kazne, ob- Pa, ako vas zanima nešto više nastavitenova škole i školska dvorana. Neki roditelji čitati! E da, ima i nekih novosti iz Ćumeza…znaju smisliti dobre kazne, a neki baš i Ove godine nam se pridružilo punonemaju bujnu maštu (vjerujte mi). Kad smo fazana (a.k.a mali novinari). To bi bilo to! Do Dora u Večernjem listukod obnove škole, svi znate kako to kod nas sljedećeg čitanja…2 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina Xix. | prosinca 2011. | Broj 40
  3. 3. Najava Sadržaj10 ZVONOObnovaškole 28 40 02 Uvodnik Maturalac 04 Roditeljske kazne 08 Moj grad 22 10 12 Obnova škole Protiv ovisnosti Krapina 14 Zlatni zvonko 16 Nova lica 18 Slovačka 20 Fazani 22 Fazani na djelu 24 Planinari 24 26 Planinari O njima se malo zna 28 Maturalac 32 Reportaža 36 Crna kronika 38 Izbori 2011. 46 Fakulteti 48 GlazbaImpressum školski list gimnazije nova gradiškaIzdavač: Gimnazija Nova Gradiška | tel./fax: 035 361 427 | e-mail: gimnazija@skole.hinet.hr | www.gimnazijang.hr 52 FilmZa izdavača: Nada Peleh-Serenčeš, profesor savjetnikOdgovorna urednica i voditeljica: Ljiljana Ptačnik, prof. | Glavni urednik: Dora Dević 56 SportPrijelom: Dora Dević | Fotografije: Dora Dević, Romana Miler, Maja Milinović, Mia PojatinaNovinari: Dora Dević, Maja Milinović, Tonija Bičanić, Emil Valla, Romana Miler, Matea Valešić, Virna Gres, PaulaBenić, Dario Babić, Mihael Lalić, Ivan Galetić, Tihana Prša, Ivana Škvorčević, Pavle Letić, Domagouj Marković, Marcel 59 AukcijaŠimunović, Martin Pečnjak, Barbara Jeftoski, Lea Szabo, Katarina Bedlek, Nikolina Češić, Helena Jelić, Monika Marma,Sara Bungić, Dora Ivković, Martina Oršulić, Marina Kikić, Vlatka Bukarica, Marko Denis, Lucija Budić, Klara Budić,Karolina Mikić, Barbara Sokić, Bruno Lukačević, Elena Pavić, Monika Simić, Anja Bilogrević, Klara Ergović, Ines Ruškan, 60 HumorLucija Marić, Ana Poleto, Dora Sporiš, Lea Cindrić, Dominik Kičić, Marija Radman, Daniel Redžić, Marina Potkonjak,Matej Adžić, Marija Šifner školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40 3
  4. 4. KAZNE Kazna ili nagrada PIšE: ROMANA MILER Odgojem roditelj želi dijete pripremiti u kojem nema pravila, tj. u kojemu je sve za stvarni život i time naznačiti poželjna dopušteno. No čini se kako ovaj pristup više i nepoželjna ponašanja tako da roditelji šteti, no što pomaže. Stručnjaci dodaju kako vrlo čestoj pribjegavaju instituciji kazne i postoji alternativa ovom obliku odgoja. nagrade. One bi trebale biti motivacijski čimbenici koji će nas potaknuti na promjenu Psiholog Guy Roth bavio se pozitivnim i lošeg ili na ustrajnost dobrog ponašanja. negativnim vrstama roditeljske pažnje, kao Kod lošeg ponašanja, dijete treba kazniti, ali i jednim drugačijim stilom koji se naziva isto tako treba znati granice kazne i kaznu podrška autonomije. Taj alternativni stil što rijeđe upotrebljavati. uključuje postupke pomoću kojih roditelji podižu unutarnju motivaciju kod djece i koji Dijete se ne smije vrijeđati ili zlostavljati, se pokazao najučinkovitijim. Svoj pokus dr. nego se upotrijebiti razumljiva kazna i Roth započeo je anketiranjem 169 djece krajnje pravedna. Intenzitet kazne ovisi starosti oko 14 godina koja su trebala opisati od djeteta do djeteta. Na određenu djecu stil odgoja koji prakticiraju njihovi roditelji djeluje i najstroži pogled, dok s druge strane te koliko često od roditelja skivaju negativne RODITELJSKE na određenu djecu ne djeluje nikakva kazna. emocije kao što su strah ili ljutnja. Zajedno s Roditelji obično kažnjavaju s oduziman- profesorima su ocijenili vlasiti školski uspjeh jem stvari, promjenom ponašanja prema i na kraju su odgovarali na pitanja zamjeraju djetetu, zabranom izlazaka, gledanja tv-a li štogod svojim roditeljima. ili igranja na računalu, više∞manje nama najznačajnijim stvarima. Rezultati su pokazali da djeca koja su do- bivala pozitivnu pažnju od strane roditelja Što rijeđe roditelj kažnjava dijete, kazna će kao nagradu za dobro ponašanje shvaćaju jače djelovati. S druge strane, ako je dijete razloge tj. da su mama i tata na taj način poslušno, marljivo, ako se zalaže ili učini željeli promovirati dobro ponašanje. Ipak, nešto dobro i korisno, treba ga nagra- oni sami ne vjeruju u vrijednost dobrog diti pohvalom čime se potiče na daljnju ponašanja već samo u krajnji cilj tj. nagradu. aktivnost, dok novce i ostale materijalne Dok s druge strane, roditelji koji su prak- stvari treba izbjeći jer time potiču dijete na ticirali stil ignoriranja i uskraćivanja pažnje aktivnost koja ide njima u korist. Ne samo u odgoju, kod djece uzrokuju manjak moti- da to dijete potiče na daljnju aktivnost nego vacije. Drugim riječima ta djeca ne mare za mu donosi i materijalnu vrijednost. Isto aktivnosti koje njihovi roditelji cijene, kao kao i kod kažnjavanja, treba znati i granice što je primjerice pisanje zadaće, jer smatraju kod nagrađivanja. Roditelji obično nikako da im te aktivnosti neće pomoći u ostvari- ne mogu utjecati bilo kakvim kaznama ili vanju bilo čega u životu, niti se osjećaju nagradama na nas jer mi sami od početka sposobnima obaviti aktivnosti koje se od imamo svoje potrebe i želje kao i naši njih traže. Zaključak je da se djeci treba dati roditelji i nebi nam trebali to uskraćivati radi više mogućnosti izbora i načina obavljanja našeg daljnjeg razvoja. Ali ni to ne znači da aktivnosti, te ih ohrabrivati i uvažavati nji- bi nas trebali pustiti da živimo u okruženju hov stav i mišljenje u cijelom tom procesu.4 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40
  5. 5. R O D I T E LJ S K E K A Z N EMašta radi svaštaPIšE: ROMANA MILER Za današnju mladež kažu da je nezrela, Loša fora. Mobitel, barem ja mogu živjeti divlja, neodgojena, preslobodna. Naši dragi roditelji su odlučili ublažiti te epitete bez njega (ne znam za druge), roditelji su ti koji me uvijek zovu na njega tako da je to KAKO IZREĆI KAZNU? kaznama. Tako da su kazne uvijek bile dio više njihov problem. roditeljskog odgoja. Do prije par godina Kada dijete radi nešto što nije u redu, to su bile zabrane izlaska u grad, zabrana Osim ovakvih kazni, tu je i zabrana izlazaka. treba mu dati informaciju da to što gledanja TV-a, uskraćivanje večere, pospre- Ništa strašno, naš grad je toliko zanimljiv da radi nije u redu. To je zapravo blagi stu- manje i još štošta što je padalo roditeljima bi, vjerujem, svi radije ostali kod kuće i čistili panj u kojem se očekuje da na temelju na pamet. Danas su kazne i oduzimanje WC školjke ili prali suđe nego sjedili u dimu te informacije dijete promijeni svoje sve moguće elektronike, mobitela, laptopa, i slušali dvanaest pjesama koje se vrte svake ponašanje. Ako tome nije tak, onda mu računala, mp3-a, isključivanje telefona i subote. Vrlo je moguće da će vas roditelji treba uputiti kritiku ponašanja. Jako je interneta. Više-manje te kazne dobijemo tjerati da učite kao manijaci nakon nekakve bitno da to ne bude kritika osobe, već zasluženo i to u slučaju neke loše ocjene, loše ocjene, ali, zbilja, mi samo gledamo ponašanja jer ako kritiziramo identitet, nedoličnog ponašanja, neurednosti, alko- u tu knjigu i u sebi pjevamo “It’s cool to dijete može početi vjerovati u to i tako holiziranog stanja, kašnjenja kući, itd. No know nothing” pa si vi sad mislite. Kako se ponašati. Ako mu često govorimo zna se dogoditi da su nam starci ustali na li- stvari stoje, ako im kazne nisu dovoljno da je lijeno, vjerojatno će se tako i jevu nogu i mi zbog toga moramo ispaštati. maštovite, mi ćemo uvijek pronaći način da ponašati inače u životu jer i samo Kazne su u većini slučajeva učinkovite, no tu kaznu obrnemo u svoju korist. Sretno im počinje vjerovati u to. ne nužno. sa smišljanjem novih kazni jer su im ove već, kako bi se to reklo, izašle iz mode, izgubile Ukoliko ni to ne urodi plodom, slijedi Obično nas potaknu da dobro promislimo svoju čar, itd. prijetnja kaznom. Kazna treba zado- glavom i da nam se glupost ne ponovi. Dok voljiti uvjete, treba bit realna i može na neke, s druge strane, kazne ne djeluju i No ipak, nadajmo se da nam roditelji nisu se izvršiti. Ako djetetu prijetimo nečim potom nastave kršiti sve moguće roditeljske toliko bolesni, do te granice da nas zatvore što ne možemo izvršiti, ništa nismo i policijske zakone. Ili se jednostavno izvuku u sobu i drže nas bez vode kao što su to postigli osim da dijete ne vjeruje i iz svake božje kazne suzama, odličnim napravili roditelji maloga desetogodišnjega ubuduće prijetnje kaznom ne će biti ocjenama, prekrše kaznu bez znanja rodite- Jonathana Jamesa iz Teksasa jer se učinkovite. lja ili im roditelji jednostavno nisu dovoljno pomokrio u krevet. Nakon provedenih 5 Ukoliko ni prijetnja nije bila učinkovita, maštoviti u smišljanju kazne. Jedna cura je dana bez vode dehidrirao je i umro. (Čini dijete treba kazniti u skladu s pri anketiranju izjavila: Roditelji su postali, se kako ponekad roditeljima mašta ipak radi izrečenom prijetnjom. Jako je važno blago rečeno, nemaštoviti što se tiče kazni, svašta, ali ta mašta prelazi svaku granicu.) To biti dosljedan kod provođenja kazne. pa tako ja nikad nisam ni bila u kazni. Ali, oni nam govori da roditelji moraju znati granice To znači da ne ćemo naknadno prego- koji jesu bili u kazni dobro znaju da se sve kažnjavanja i da bi te kazne bile učinkovite, varati oko dužine kazne, “pomilovanja” zapravo temelji na isključivanju interne- dijete se ne smije zlostavljati i ponižavati i itd. S obzirom da su roditelji često ta, deaktivaciji Facebook-a, oduzimanju kazna mora sadržavati nadu u mogućnost ljuti kod izricanja kazne, događa se da mobitela ili nečega sličnoga. Međutim, uzeti popravka. U većini slučajeva prođemo prenagle i smisle kaznu za koju i sami kabel od modema i nije baš pametno, u samo s jezikovom juhom. Čini mi se da nam poslije vala ljutnje misle da je preoštra. trgovini možemo kupiti drugi vrlo jeftino. najveća kazna bude slušanje njihovog Zato je puno je bolje “izreći” blažu Deaktivacija Facebooka-a, aktiviramo ga u predavanja o školi, ponašanju i općenito kaznu, nego jako strogu pa je kasnije školi, promijenimo ime, napravimo drugi. životu iznova i iznova. ublažavati. školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina Xix. | prosinca 2011. | Broj 40 5
  6. 6. R O D I T E LJ S K E K A Z N E neke upute o tome ponekad je potrebno puno puta ponoviti sve dok ih dijete ne prihvati i usvoji. Pri tome valja imati na umu dosljednost. Ako svom djetetu danas nešto dopustite i na to gledate s odobra- vanjem, a sutra mu istu takvu aktivnost strogo zabranite zato što ste umorni ili neraspoloženi, takav oblik ponašanja odrasle osobe može zbunjivati dijete i ono neće znati što se od njega očekuje. Dugoročno, takve akcije odrasle osobe mogu uzrokovati nesigurnost djeteta. NOVA SA STARIMA PIšE: B.M.Roditelji i odgoj Prije su roditelji tinejdžerima zbog loših ocjena ili nekakve gluposti koje su napravili savali kazne poput“Odgoj počinje u obitelji. U prirodnim uvjetima života, u obiteljskom domu započinje zabrane izlaska u grad i slično, ali sadaproces socijalizacije — tu dijete upoznaje druge ljude, uspostavlja prve kontakte u dvadeset i prvom stoljeću kada su sei razvija navike kulturnog ponašanja. Mladom biću potrebna je pomoć i podrška vremena promijenila roditelji najčešćeu razvitku. Samo roditelji mogu imati toliko razumijevanja i strpljenja, upornosti, svojoj djeci zabranjuju digitalne stvari.suosjećanja, odricanja i nesebične pomoći djeci u procesu njihova razvitka. Mislim da bi se većina tinejdžera složilaPreduvjet dobrog obiteljskog odgoja su skladni obiteljski odnosi. Skladan, da mu je najgora kazna kad bi mu seuravnotežen i harmoničan obiteljski život, međusobna ljubav i povjerenje oduzelo računalo ili mobitel na tjedanpozitivno djeluju na oblikovanje osobnosti djeteta. dana. Velik broj njih više toliko često ni ne ide van, nego samo visi po Face-Kruti odgojni stil karakterizira jaka moć RAVNODUšNI ODGOJ booku, igraju igrice ili se dopisuju. To jeroditelja, a emocionalni život djeteta Ravnodušni odgojni stil obuhvaća takve sada nešto kao virtualno druženje. Tostavlja se po strani. Dijete se često kritizira, odnose u kojima dijete ima previše slo- im je zanimljivo, zabavno i od “životne”zastrašuje i posramljuje. Uglavnom se bode te nema postavljene granice između važnosti, a roditelji često vole udaratiističu negativne strane djeteta i “sve dobrih i loših postupaka. Kod roditelja je tamo gdje najviše boli.ono što dijete nije dobro napravilo”. prisutna emocionalna hladnoća, a time di- jete ne osjeća ljubavi, sigurnost i zaštitu od Mislim, istina je da ni te kazne višeAUTORITATIVNI ODGOJ roditelja. Djeca koja rastu u takvom okružju nemaju toliko utjecaja kao prije jerU autoritativnom odgojnom stilu prisutno mogu postati neprijateljski raspoložena i velika većina napravi poslije kazneje kažnjavanje, veliki dio komunikacije često pružaju otpor pravilima ponašanja u istu glupost zbog čega su je i dobili. Jaizmeđu roditelja i djeteta svodi se na grupi pa ih vršnjaci mogu odbacivati što uz- nikada nisam bila u takvoj situaciji dazapovijedanje i naređivanje, a ako se rokuje njihovu manju društvenu uspješnost. sam očajna jer su mi zabranili računalozapovijed moćnijeg, dakle, roditelja ne izvrši ili mobitel jer mi to nije toliko bitno,slijedi kazna. Kao rezultat takvih obrazaca POPUSTLJIVI RODITELJI više me muči i ubija kad mi zabraneroditeljskog ponašanja djeca su uplašena, Popustljivi odgojni stil karakterizira izlaske. De∫nitivno.teško se uključuju u igru, gube povjerenje često popuštanje djetetovim prohtje-u okolinu te stječu lošu sliku o sebi. vima, odnosno roditelj ne razlikuje Najgore kad sve isplaniraš, budešDjeca mogu pokazati nepoželjne i ne- djetetove želje i potrebe. Roditelji ne uzbuđen tjedan dana prije nego što biprihvatljive oblike ponašanja kad nisu nastoje biti dosljedni u pristupu djetetu trebao nekud ići i baš u petak te zeznes roditeljima. Djeca koja žive u takvom pa mu ponekad istu stvar ili aktivnost nekakva loša ocjena ili nekakva malaokružju često su pred roditeljima poslušna odobravaju, a ponekad zabranjuju. glupost koja ti upropasti cijeli vikendi to iz straha od roditeljske kazne. Zbog i odredi tvoju budućnost sljedećihnesigurnosti u roditeljsku ljubav sklona su Dijete ne nazire odgojne granice i zbunjuje par dana. Kao na primjer meni zapromjenama raspoloženja, povučena su i se. Takvo postupanje s djetetom može Novu godinu kad sam saznala da ćubojažljiva, a može se pojaviti i agresivnost. razvijati nesigurnost djeteta i nisku razinu ostati kod kuće gledati s roditeljimaU slučaju prisile i tjelesnog kažnjavanja, dje- samopoštovanja, a moguće su pojave TV umjesto sa društvom u gradu ilica su ponižena, nezadovoljna, nepovjerljiva, dječje impulzivnosti i agresije kao rezul- negdje. Izvukla sam pouku da nikad, aliniske razine samopouzdanja. Takva djeca tat nejasnih ili nepostojećih granica. nikad ne lažem svojima. O da. Radiječesto se brinu kako će udovoljiti roditeljima, Djetetu je nužan osjećaj sigurnosti. ću trpjeti prodike pola sata nego Novua ne riješiti neki problem koji Odrasla osoba mora mu reći i pokazati godinu slaviti kod kuće uz televizorim je na putu. što je poželjno i prihvatljivo ponašanje, a sa starcima.6 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40
  7. 7. R O D I T E LJ S K E K A Z N EČesto ili nikadaPIšE: marcelSvako je dijete barem jednom u životu te izlaske iz kuće dok mu se ocijene nedobilo kaznu, čast iznimkama. Naravno, poprave. Onda se zapitam, ima li u tomenečiji roditelji nisu tako strogi pa svoju djecu smisla, rade li to roditelji zato što drugi tone kažnjavaju tako često. No, nas ipak rade? Nadoknađuju li tako svoje nesretnozanimaju oni roditelji koji svoju djecu često djetinjstvo? Ili možda nešto sasvim treće?kažnjavaju i zašto to uopće rade. Svi znamo Stvarno ne bih imao pojma, ali u jednu stvarda su naši roditelji jednom davno bili djeca, sam siguran, a to je da se dijete sigurno neali ni jedan roditelj svojoj djeci ne priča puno će popraviti nakon te kazne. Ipak mislimo nepodopštinama koje su oni radili jer ih se da bi roditelj tada trebao prići kćeri ili sinu MJESEC DANA SAMICEvjerojatno srame. Naravno, kazne nekada i te reći: “Samo naprijed, svi veliki ljudi, i PIšE: M.M.sada nisu uopće iste pa je to možda jedan odvjetnici, i političari i oni koji su zadovoljniod razloga zašto roditelji ne pričaju puno o životom, su ti koji su imali jedinice u školi Jednu kaznu sam dobro zapamtila. Bila jebudalaštinama svojega djetinjstva. i tako su postali netko i nešto, a ti ako to subota prije fazanijade. Pošto nisam iz stvarno želiš graditi svoj život i karijeru na Gradiške skoro svaki vikend prespavamPetnaestogodišnje dijete prije četrdesetak jedinicama, izvoli, vrata su ti širom otvore- kod tete. Kao i svaki puta dogovorila samgodina koje bi dobilo lošu ocjenu u školi, na, ali pazi, ne će zauvijek biti tako.” Tako se sa svojima dokad smijem ostati. Ovajkada bi došlo kući, vjerojatno bi ga čekala nekako bi to izgledalo. Kada bi se radilo o puta su mi rekli da u 1:00 moram bit ušiba dugačka jedan i pol metar i to dovoljno nekakvim drugim budalaštinama, tipa da sin kući, ali ne smijem kasniti jer ću ovogatanka da se taj dan zapamti, no danas, to u razbije prozor, roditelji bi ga vjerojatno ka- puta biti u kazni. Naravno, kao i uvijekvećini slučajeva nije slučaj. Vjerojatno, da to znili većom kaznom nego da prozor razbije rekla sam da ću biti točna, ali ovogadijete živi danas, kada bi došlo kući, pravilo kći. Ali, što je tu je, bez cura ne bi bilo ni nas. puta sam to stvarno i mislila. Spremilabi se da je sve normalno, a onda bi nakon Ja, osobno, nisam dobivao često nekakve sam se i otišla u grad. Toliko sam senekih dva do četiri tjedna bio red da se ide posebne kazne od roditelja. Tu i tamo bi se dobro zabavljala da sam izgubila pojam ona informacije, tada bi se određena osoba poneke našle, ali niti iz jedne nisam izvukao vremenu. Odjednom sam se sjetila da biuplašila i vjerojatno sve priznala roditeljima nekakvu pouku. bilo dobro pogledati koliko je sati. Nisamkoji bi tada nastupili u akciju. mogla vjerovati kad sam vidjela da je već Onda se opet zapitam, koji je smisao u 12:45. Znala sam da ću opet zakasniti iVelika većina roditelja bi postupila tako da kaznama, ne pomažu ni roditeljima, a ni ovoga puta stvarno biti u kazni. Krenulasvoje dijete stave u kaznu npr. da moram nama. Roditelji su davali kazne od sam kući ubrzanim hodom, ali shvatilasjediti na kukuruzu svaki dan od osam do pamtivijeka, a vjerojatno će ih i nastaviti sam da to nije dovoljno da stignem na vri-deset. Naravno, šalim se, tako bi postupio davati jer tako društvo funkcionira. Ljudi jeme, pa sam počela trčati. Već je prošloroditelj prije četrdeset ili više godina (čast još nisu smislili bolji način kako da sve bude jedan sat, a ja još nisam stigla. Odjednomiznimkama koji to rade i danas). Vjerojatno savršeno, a svi znamo da ga nikada ne će sam osjetila vibraciju mobitela, izvadilabi taj roditelj kaznio dijete na način da mu naći jer je život takav. ga van i vidjela da me stara zove. Nisamzabrani igranje računala, gledanje TV-a znala da se javim ili ne, ali mi je kroz glavu brzo proletjelo da bi se mogla još više naljutiti ako se ne javim. Javila sam se i pitala me gdje sam, rekla sam joj da samSkuhani mobitel došla. Razgledala sam gdje bi se mogla zavući da ne čuje auta ako prođu i baš uPIšE: K AROLINA MIKIĆ tom trenutku morali su prolazit cestom neki pijani dečki i urlikati. Čula ih je iU zadnje vrijeme sve manje čujem o većine ne, jer koliko god vi djeci zabranjivali nisam se trebala više ni truditi uvjeriti ju uroditeljskom kažnjavanju djece. Zar su sve i svašta, natjerivali ih na raznorazne suprotno, ali sam ipak probala. Rekla samstvarno naši dragi postali toliko poslove, ona će još iz inata namjerno učiniti joj da sam kod kuće i da mi je otvorennemaštoviti? Očito jesu, jer i sama sebi suprotno, odnosno ne učiniti ništa. Kakve prozor, pa se sve čuje. Znala je da tetaslužim kao primjer. Zabrane ti izlaske, a ti smo dobričine svi, znamo i sami. Hm, uvijek ostane budna čekajući me, pa jei dalje ideš u grad, zabrane ti da koristiš možda bi pomoglo ako bi nas se zaključalo zato tražila nju na mobitel. Kada mi je toračunalo i internet, a ti ga i dalje koristiš, u podrum, ali i u tome bi neki pronašli rekla uzbuncala sam se i nisam znala štonatjeraju te da učiš, a ti i dalje ne učiš. korist (pijandure možda?). No dobro, to bi joj reći više, to me odalo. Samo je rekla da već bilo iživljavanje. Po meni i dalje kazne odem ravno kod tete i da ćemo pričat kadIpak postoji još onih koji djecu žele naučiti nemaju smisla (a sve ima smisla, da). Pustite dođem sutra kući. Došao je i taj trenutakpameti smišljajući sve moguće urote i dječurliju da se sama nauči pameti jer ako kada sam se morala suočiti sa kaznom, azavjere. Znam čak i jednu učenicu (ne ću oni ne će, tko će? Ne možete vi umjesto njih ona je bila: “Smiješ otići na fazanijadu, anavesti ime) kojoj je stara doslovno skuhala (doduše, možete im prijetiti satarom, možda poslije toga mjesec dana nećeš nikuda ićimobitel u čaju ili kojoj već tekućini. Zanim- ih natjerate). niti će tebi itko dolaziti.”ljivo, vrlo. No, mislite da te kazne pale? Kod školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina Xix. | prosinca 2011. | Broj 40 7
  8. 8. M OJ G R A D MOJ GRAD Napravimo nešto GRADIšKA NOĆU za naš grad Za nas koji P I š E : S C H WA R T Z nemamo Često čujemo u gradu Nova Gradiška društveni život kako nema nikakvih događanja. Stoga P I š E : A N O N YM O U S F. napravimo nešto za naš grad. Naš grad ima lijepu povijest. Kao što i znate grad je osnovala Marija Terezija, apsolutistička Naša lijepa Gradiška. Paladium, New vladarica Habsburške Monarhije. 1748. York, Tropicana, Charlie… Od silnog lošeg godine je osnovan naš mali grad koji izbora stvarno ne znate gdje bi voljeli se najprije zvao Friedrichsdorf. Znamo provest onih 2∞3 sata kojih smijete bit da se u našemu gradu nalazi čuvena vani. Dosada nas inače potiče na glupe crkva sv. Terezije koja je izgrađena stvari dok sjedimo na drvima i svađamo 1754. godine i ona je primjer sakralnog se o totalno nebitnim stvarima. Pa, graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. dotične osobe vam kažu: ‘’E, ‘ajd’ idemo bacat’ stare crjepove tamo kod Omladin- Ali to je nažalost sve što mi znamo. Svaki skog!’’ a ti samo uputiš onaj začuđujući grad se kad∞tad svoje prošlosti i događaja pogled, jer, zašto bi itko normalan išao sjeti, ali kada malo bolje razmislite koliko bacati stare crjepove? Mislim, pa to toga mi zapravo znamo o našemu gradu ? nije zanimljivo. I onda se oni objasne i Što mislite kako bi se turizam povećao isprave, pa kažu: ‘’Da, pravilo igre je: tko kad bismo imali nekakve manifestacije u baci crijep i najduže ostane na mjestu, vezi povijesnih događaja. Kao što znate a da ne pobjegne ∞ pobjeđuje.’’ Onda u gradu Vinkovcima postoje Vinkovačke ti se oči ozare i odeš se igrati malo. jeseni, u Sinju Sinjska alka na sjećanje dana kada je pobijedila malobrojna Napokon, maknuli smo se s drva i došli sinjska flota protiv Osmanlije, te ve- do Omladinskog, stali u vrstu kao pod lesile. To su samo neki od navedenih tjelesnim, i svako po jedan crijep u događanja u drugim gradovima. U ruku (prvo nisam htjela ništa dirati jer našem gradu ima puno stvari i šteta bi je izgledalo odvratno i prašno i prljavo bilo da ne iskoristimo ono što imamo. i svakakvo). Onda netko ispali: ‘’Na tri! 1, 2, 3!’’ i čujete sve one zvukove Svakoga ljeta se kod nas održava koje ne bi željeli čuti u pola 11 navečer. Novogradiško glazbeno ljeto koje traje Naravno, ženski dio je odmah pobjegao svega tri dana i to je toliko malo za ovaj k’o muhe bez glave, muški 3 stotinke grad jer je stvarno šteta što nitko ne mari kasnije. Tu je uslijedila trka preko ceste, za kulturu i povijest ovoga grada. Možda smijeh, adrenalin, sve ono što si htio. bismo se mogli mi učenici obući u odore u kakve su se oblačili u doba Marije Terezije Na kraju tek iza ugla nailazi pobjednik, i bar na jedan dan oživiti doba Marije onako ležerno hoda kao i sprda nam se, Terezije, zanimljivo zvuči, zar ne ? Osim i onda vidi policiju u ophodnji i krene novogradiškog ljeta postoji i In your face trčat k’o tele jer nije nitko znao što su ali to je veoma malo za ovaj tužni grad. I vidjeli, a što ne. No dobro, ništa nisu sad je pitanje hoće li se i to dalje održavati vidjeli, kao i inače. Otad više nismo igrali, jer imamo problema s prostorom ali nema veze, poslužilo je za onaj jedan održavanja koncerata tako da je i to upit- dan. I oni crjepovi nisu služili za ništa, no. Mladi alternativci nemaju svoje mjesto jer su bili stari i pokidani i to sve, pa u gradu osim što znaju nekada subotom nema štete. Htjeli smo se poslije penjat izaći u kafe bar Dimenzija X. Međutim i po Domu kulture, ali 23:00, ajmo kući kao što rekoh čuvajmo ono što imamo. narode. Nekad mi stvarno bude posebno Moramo probuditi ovaj uspavani grad. drago što imam drugačije načine pronalaženja zabave, može vam bit žao, vama ljudima sa socijalnim životom!8 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx.| prosinca 2011. | Broj 40
  9. 9. M OJ G R A D TROPICANA PIšE: NOMEN NESCIO Tko voli nek izvoli Tropicana. Što reći? Iskreno, nikad nisam bila tamo. Sve što znam je da se nalazi pokraj Fieste. Dobra je to stvar. Kupiš si nove štikle pa ravno u Tropi- canu. Ili ipak ne. Pošto ne mogu sama reći što se inače događa u Tropicani niti kakva se glazba pušta iz pouzdanih sam izvora otkrila neke informacije. Pa evo što će vas sve tamo dočekati: mladi ljudi željni zabave i plesa, ponekad petkom i subotom sviraju bendovi kao što su Vagabudno ili Ritam noći; puštaju se različite vrste glazbe, od domaćih do stranih, nešto od Jelene Rozge, Magazina, Ivana Zaka,Poklon grada uz nadolazeće kuna. Novogradiščanima će na raspolaganju Nede Ukraden i ostalih, također će vasbožićne blagdane biti 130 pari klizaljki, a radnim će danom dočekati simpatični konobari i zauzeti klizalište biti otvoreno od 14,00 do 22,00 stolovi; svakog vikenda je nekakvo pićeEppur si muove sata, vikendom od 11,00 do 23,00 sata. na popustu pa eto još jednog razloga za dolazak u Tropicanu.PIšE: LEA SZABO Budući da uz razonodu i rekreaciju uvijek ide i glazba, pobrinuli su se i oko toga, Iako je ka∫ć malen, to nikoga ne stoga je za očekivati da će ova ideja naići sprječava da se dobro napleše, napjeva na plodno tlo i da će ove zime u zimskim i zabavi. Ovo nije tip ka∫ća u koji bihU studenome je svečano otvoreno klizalište radostima uživati i stari i mladi. ja zalazila, ali tko sam ja da sudim. Nana prostoru rukometnog igrališta. Na vama je izbor.prostoru od 450 četvornih metara građani Gradonačelnik Josip Vuković i dječjamogu uživati na ledu, a mogu se i okrijepiti gradonačelnica Lara Savi su rezanjem vrpcekavom i toplim čajem u za to postavljenom označili početak rada gradskoga klizališta. PIJACAgrijanom objektu. Ono što najviše veseli je Od srca pozdravljamo ovu akciju kojom ječinjenica da je cijena jednokratne ulaznice obogaćen sportski i zabavni inače umrtv-za klizalište deset kuna, a najam klizaljki pet ljeni život našega grada. P I š E : M I A P O J AT I N A Pijaca, inače najpoznatije mjesto gdjeIza Becka Pretpostavljam da je većina vas bar jednu subotu u svom životu provela iza Becka ili na takozvanoj bivšoj Ljetnoj pozornici. Ako se zagrijava za grad. Okupi se ekipica, uzme pića i pravac na pijacu gdje sjedi još sto ljudi na onim stolovima na ništa drugo, mogli ste bar čuti ponešto o kojima su bakice isto jutro prodavalePIšE: romana tome. Najme, na svoje iskustvo mogu reći sir. Dobro je što na pijaci imaju krovovi da subota provedena tamo bude vrlo burna, te dobro dođe i kad pada kiša. Za to toliko da je se neki sutradan ne sjećaju. vrijeme od 8∞10h na pijaci bude više ‘’Sokova’’ u velikim količinama, a o dimnim mladih ljudi nego što ih je prošetalo štapićima i da ne govorim. pijacom po danu. Stol, stolice, šank, pa i natkriveni dio u Svi se zabavljaju, puštaju glazbu, piju, slučaju kiše... Zar je išta više potrebno? naravno, dok ne dođe policija. Prije je Naravno, osim odgovarajuće dobrog često dolazila. Pregledavali bi osobne, društva. U većini slučajeva se izbjegnu bilo te prosipali svo piće. No sada rijetko kakve racije koje su u zadnje vrijeme postale dođe. Novogradiška pijaca je postala vrlo učestale. U slučaju kratke nužde imate davno popularna, što mene osobno i WC u prirodi. čudi. Imamo igrališta, naselja s klupi- cama, a mi svi baš volimo pijacu i svake And remember, what happens iza Becka, sljedeće subote∞zagrijavanje na pijaci! stays iza Becka! školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina Xix. | prosinca 2011. | Broj 40 9
  10. 10. O B N OVA š KO L ESVE NA GLAVU P I š E : M A J A M I L I N OV I Ć Sve je krenulo nizbrdo pred kraj fl Kada je škola sagrađena? alna viša sila je nepredvidiva, a to onda Naša gimnazija je stara preko 100 godina. nije stvar samo nas nego se reflektira i prošle školske godine kada je pao Točnije, sagrađena je 1896. godine. drugdje. strop na ulazu škole. Na svu sreću fl Što činite po pitanju obnove škole? fl Načuli smo i da će se graditi dvorana, Činim sve što je u mojoj moći čak i više od gdje je planirana lokacija? nije bilo ozlijeđenih. No što bi se toga. Sada smo u fazi pregovora. Izrađeno Planiramo graditi novu školsku dvoranu. je puno elaborata. Do sada je napravljeno Planirana lokacija je na mjestu današnjeg dogodilo da je nešto pošlo po zlu. puno popravaka: fasada, krov, stepenice, školskog dvorišta. parket. No cjelovita i detaljna obnova Koliko ćemo dugo još morati ići u je u pripremi. Izrađena je konzervator- fl Strahuje li za djecu koja svaki dan ska studija, budući je zgrada zaštićeno moraju na tjelesni u dvoranu koja školu u strahu da nam se nešto ne kulturno dobro, napravljen je projektni je udaljena od škole zbog vremena i zadatak i idejno rješenje koje čeka suglas- pretrčavanja ceste? dogodi. Pošto već kruže glasine o nost u MZOS-u. Ne imati vlastitu dvoranu je veliki prob- lem, kojeg gimnazija nastoji riješiti još od obnovi škole zanimalo nas je kako fl Planira li se obnova u bližoj 1972. godine, no nije bilo prilike. Sada je budućnosti i tko odlučuje o tome? rješenje problema vrlo izvjesno. Imam teku pripreme. O tome smo po- Da, planira se vrlo brzo. Odlučuju MZOS puno povjerenja u naše učenike, znam i naš osnivač, a to je Brodsko-posavska da su odgovorni i da se znaju ponašati na razgovarali sa ravnateljicom naše županija. pješačkom prijelazu. škole profesoricom Nadom fl Bojite li se kako će proći ova zima jer fl Gdje ćemo imati organiziranu je škola u lošem stanju? nastavu za vrijeme obnove? Peleh ∞ Serenčeš. Ne bojim se jer smo napravili sve da se To još nije odlučeno. Znat će se posao može odvijati normalno. Eventu- na vrijeme.10 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40
  11. 11. o b n ova š ko l e Školska dvorana: Imamo je ali je nemamo P I š E : M AT E A VA L E š I Ć trče iz škole u dvoranu kako bi stigli na stvo ne reagiraju? Ogorčeni i s dozom ljut- vrijeme i iz dvorane se, po hladnoći, vraćaju nje, učenici će i sutra krenuti normalno na znojni u školu i pri tome prelaze preko nastavu u nadi da će sretno stići kući. JedinoJeste li se ikad pitali kako izgleda ići u školu prometne ceste. Što bi se dogodilo da se što im preostaje jest da čekaju bolje danekoja prokišnjava za nepovoljnih vremen- netko od četiristotinjak učenika na povratku i trenutak kada će se netko sjetiti običnihskih uvjeta ili u kojoj žbuka sa stropa pada s tjelesnoga posklizne i ozlijedi, ili da ga ljudi iz maloga mjesta i pružiti im ono što imna glave učenika? Vjerojatno niste, jer pokupi automobil na cesti? Roditelji strepe je nužno potrebno.smatrate da je to nemoguće, ali s ovakvim nad životima svoje djece jer ih svakodnevnose problemom svakodnevno susreću šalju u školu koja je u nesigurnim uvjetima.učenici u novogradiškoj Gimnaziji. Naime, Djecu moraju slati u školu jer nemaju dru-njihova je škola poprilično stara i u lošem goga izbora, ali na umu imaju činjenicu dastanju: propušta krovište, škripe podovi, su njihova djeca u opasnosti.nema dovoljno klupa u svim učionicamaza sve učenike, nema nužne opreme za Rukovodstvo Gimnazije Nova Gradiška sevršenje svakodnevne nastave. Škola vapi za boji nadolazećih dana, jer dolazi hladno vri-temeljitom obnovom koja će, kako izgleda, jeme s puno padalina, a s time i novi prob-pričekati još dosta vremena. lemi za školu. Roditelji, ali i čelni ljudi škole su vezanih ruku pred ovim problemom,Osim što imaju lošu školsku zgradu, jer nailaze na nerazumijevanje od straneučenici ove škole nemaju odgovarajuću nadležnih državnih tijela. Dok se u drugimsportsku dvoranu u kojoj bi imali nastavu gradovima grade odlične moderne srednjetjelesnoga odgoja. Na nastavu tjelesnoga škole, ovdje se pitaju što je sljedeće potreboodgoja odlaze u gradsku dvoranu koja nije u da se pokrene obnova i treba li najprijesastavu škole, ili na stadion nogometnoga netko stradati kako bi se upalila lampica ukluba “Sloga’’. Najveći problem predstavlja glavama onih koji namjerno zatvaraju očiodlazak na tjelesni kad pada kiša ili snijeg. pred ovim problemom? Kako je moguće da,Pod odmorom, koji traje pet minuta, učenici znajući za ovaj problem, županija i ministar- Čuvajte nas, pazite nas! P I š E : PAU L A Je li našoj gimi prošao rok trajanja? Često prolazimo, na kojem piše “OPASNO ZA se to pitamo ovih dana. Gimnazija Nova ŽIVOT!” Zašto? Pa zato što je počela padati Gradiška osnovana je 1919. Dakle, uzmimo žbuka. I još se uvijek ništa ne poduzima u u obzir da je proživjela dva rata i još stoji na vezi s tim. Radnika nigdje nema, a žbuke mjestu, ali ne baš najčvršće. Svake godine je sve manje i manje. Učenici samo mogu sve je starija, a i opasnija. Novi fazani, kad čekati da im žbuka padne na glavu. Prvih dolaze, u čudu prolaze gimnazijom. Samo par tjedana su svi disali na škrge, bilo je je pitanje vremena kada će se na katu pod nemoguće vruće i učenici nisu mogli pratit urušiti, škripanje parketa je svima dojadilo. nastavu, a i profesori su se patili. Kad imamo tjelesni moramo trčati do dvorane Prozori, koji su već trebali biti promijenjeni i po kiši i po ledu. i koji su previše stari za školu, nikome ne smetaju? Stari zastori puni prašine? Na Gimnazija je stvarno već na kraju snaga. Što kraju prošle školske godine, zadnjih par se treba poduzeti da se ona krene renovi- dana nismo mogli ulaziti na naš učenički rati? Svake godine se priča da će se početi ulaz nego na učiteljski. Pitate se zašto? renovirati, ali ništa od tog. I tako svake Jednog se jutra u našoj gimi, iz čistog mira, godine. U svim gradovima slušamo kako se na učeničkom ulazu urušio strop. A jedna srednje škole obnavljaju, a nisu stare ni pet- učenica, koja je stajala pred vratima, sve naest godina. Zar je našem gradu teško izd- je to vidjela, a bome i čula. Da je došla vojiti za bolje školovanje današnje mladeži? sekundu ranije, bilo bi svega i svačega. Ali Svi mirno sjede prekriženih ruku. Što se to je brzo riješeno, a još brže zaboravljeno. mora dogoditi da netko nešto poduzme? Za par dan počeli smo prolazit pokraj Treba li se nekome srušiti strop ili žbuka na ograđenog dijela, pokraj kojeg još uvijek glavu? Pa... mi možemo čekati, a vi? školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina Xix. | prosinca 2011. | Broj 40 11
  12. 12. p r o t i v ov i s n o s t i O N LI N E D E BATA ŽIVOT ILI VEGETIRANJE P I š E : M A R I N B I G OV I ĆDebata Online – Život ili vegetiranje održana je 3. 11. 2011. Prije samoga događaja razgovarali smo sprofesoricom psihologije Koraljkom Hausnet Lasović, organizatoricom debate o njezinim očekivanjima.Tko je organizator ove debate? žiri došao i sva publika koja je uključivala skupine, Marija nas je već krenula “napa-Profesorica: Ja organiziram ovu deabtu u učenike gimnazije, neke profesore i dati” zbog nekih stvari rečenih u našemsuradnji s udrugom Pozitiva. roditelje smjestila se, debata je počela. uvodu. Voditelji su je morali prekinuti jer poslije uvodne riječi slijedili su argu-Što je je tema ove debate? Voditelji Pavle Letić i Karla Menegoni menti skupina, a tek onda rasprava. NakonProfesorica: Online ∞ Život ili vegetiranje. započeli su debatu govorom što je to de- izrečenih argumenata od kojih su, ako bata, predstavljanjem stručnog žirija kojeg ćemo biti iskreni, argumenti a∫rmacijskeJeste li ikada dosada radili ovakve pro- su činili profesorica hrvatskoga jezika skupine bili bolji, krenula je rasprava. Kadjekte ili vam je ovo prvi put? Sonja Latal, pedagoginja, profesorica Mira je a∫rmacijska skupina krenula govoriti,Profesorica: Ovo je u okviru provođenja Linjaković i predsjednica Učeničkog vijeća pomislio sam da smo gotovi. Kad smo seškolskoga preventivnoga programa kojim gimnazije Tajana Juraković. Nakon toga konačno malo pribrali i došli do riječi, stalise borimo protiv ovisničkih i nasilničkih su predstavili članove moje ekipe koju su smo braniti svoje argumente i opovrgavatiponašanja. Prvi put radim debatu. Prošle činili Manuela Pleša, Tihana Prša, Vanja njihove.smo godine radili plakate, ove debatu, a za Cvijić i ja, dok su članovi protivničke ekipesljedeću godinu također nešto planiramo. bili Lovro Bigović, Nives Živković, Andri- Tih osam minuta koliko je trajala rasp- jana Kovačević i Marija Posavčević, kojoj rava prebrzo je prošlo. Poslije izrečenihKoja su vaša očekivanja od ove debate? je taj dan slučajno bio rođendan. Karla joj završnih riječi stručni žiri je izrekao svojeProfesorica: Moja su očekivanja da će je otpjevala rođendansku pjesmu i uručila glasove. Profesorica Sonja Latal, iako jeučenici malo više promisliti o načinu na poklon. rekla da je neodlučna, dala je svoj glaskoji koriste osobna računala i mobitele. a∫rmacijskoj skupini. Mislio sam da je sve Dok je sve to trajalo, gledao sam kako su gotovo, no pedagoginja Mira Linjaković iDebata je započela u 18:00. Sudionici, moji protivnici spremni i komentirao sa predsjednica Učeničkog vijeća gimnazijevoditelji i organizator došli su tridese- svojim članovima kako nemamo šanse. Tajana Juraković dali su svoje glasovetak minuta ranije kako bi obavili završne Nakon predstavljanja svih sudionika nama.pripreme. Kao član jedne ekipe imao sam bacanjem novčića ustvrđeno je da će Nakon što smo čestitali jedni drugima,osjećaj da ćemo izgubiti prije nego što moja grupa braniti negativne strane svatko je krenuo svojoj kući. Jedino se na-je debata počela . Druga ekipa bila je online načina života. To me razveselilo dam kako će se profesoričina očekivanjaorganizirana, stalno su se sastajali da sve jer sam po mom mišljenju napisao bolju ispuniti i da će svi koji pretjerano kositeuvježbaju i općenito su bili bolje priprem- završnu riječ za negacijsku skupinu, online način komuniciranja razmislitiljeni od nas. Moja se ekipa prvi put u ci- nego za a∫rmacijsku. Tek što smo iznijeli o drugim mogućnostima kad uključejelosti okupila tek na debati. Kad je stručni uvodne riječi a∫rmacijske i negacijske računalo ili mobitel.12 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40
  13. 13. d o g a đaj PREVENCIJA SUVREMENIH OBLIKA OVISNOSTI P I š E : KO R A LJ K A H AU S N E T- L A S OV I Ć , p r o f. VODITELJICA šKOLSKIH PREVENTIVNIH PROGRAMADebata je strukturirana argumentirana Mi smo formu debate prilagodili našim dobili su pohvale i od publike, koja smatrarasprava. Strukturirana znači da je potrebama i zamislili ju na sljedeći način: da su svoje uloge odradili profesionalnounaprijed određeno koliko govornika uvodna riječ a∫rmacijske skupine—2 minute i vrlo vješto.sudjeluje u debati, kojim redoslijedom uvodna riječ negacijske skupine— 2 minutete koliko vremena imaju za argumenti a∫rmacije—4 minute Svake godine u školi obilježavamo “Mjesecsvoje govore. argumenti negacije—4 minute dana borbe protiv ovisnosti , 15. studeni ∞ rasprava—8 minuta 15. prosinac”. Ove godine ćemoU debati obrazlažemo stav koji zastupamo završna riječ a∫rmacijske skupine—2 minute ga obilježiti tako da će se u svim razre-koristeći se logički održivim razlozima i završna riječ negacijske skupine—2 minute. dnim odjelima provesti slična debata, paprovjerenim znanstvenim informacijama, su učenici škole mogli zorno vidjeti kakopri čemu se ne oslanjamo nužno na naše Sudionici naše debate su se izvrsno to treba izgledati.osobne stavove. Strana koju ćemo zastu- pripremili. Argumenti koje su pripremilipati u pojedinoj debati određuje se bacan- bili su vrlo kvalitetni i uvjerljivi, kao i način Osobno sam vrlo zadovoljna cijelimjem novčića nekoliko minuta prije početka na koji su iz iznijeli - sigurno i vrlo rječito, u projektom i načinom na koji smo postiglisame debate. Suci odlučuju o pobjedniku, zadanom vremenu. Suci su pri donošenju zadani cilj, a to je navesti mlade navodeći računa o onome što je izneseno u odluke o pobjedniku uzeli u obzir različite promišljanje o izazovima suvremenogdebati i načinu na koji je to rečeno. aspekte debate - kvaliteta argumenata, vremena. Kao i uvijek, bilo je zadovoljstvoPostoje različiti formati i strukture debate način na koji su ih prezentirali… Pobjedu je surađivati sa učenicima naše škole.(npr. Karl Popper, vrijednosna debata itd). odnijela negacijska ekipa. Sudionici debateDani kruha iplodova zemljePIšE: ANA POLETOU petak, 21. 10. 2011., u našoj školisu obilježavani Dani kruha i plodovazemlje. Tako je veliki odmor trajao 45minuta, da bi učenici imali dovoljnovremena da se počaste raznolikimplodovima zemlje.Glazba je glasno svirala, a hodnik naše školebio je uređen u tradicionalnom slavonskomstilu. Sati poslije velikog odmora bili su, nanašu sreću, skraćeni po 10 minuta. Reakcijeučenika na obilježavanje dana bile su, nara-vno, odlične. Svi su jeli, družili se i zabavljali.Također, svi su učenici išli u istu smjenu paje škola bila prepuna vike, smijeha i dobrog često bacamo, nekome drugome punoraspoloženja. Naši profesori iz vjeronauka, potrebniji i da ono što mi uzimamo zdravoPatricija Brdar i Josip Marić, su također na za gotovo je nekome u ovom trenutkunastavi obilježili dane kruha i plodova zem- nedostižno. Svakome je izmamio osmijeh nalje. Tako je naš profesor iz vjeronauka, Josip lice taj veliki odmor, ali i razgovor sa našimMarić, održao jako edukativno predavanje vjeroučiteljima o ovim posebnim danima.o duhovnoj vrijednosti svih plodova zemlje Mnoge od nas je i natjerao na razmišljanje.koje mi, nažalost, ne cijenimo dovoljno. Nadam se da ćemo do idućih dana kruha pokušati promijeniti ono što možemo i prih-Nadam se da su neki od nas čvrsto odlučili vatiti ono što ne ovisi o nama. Ne zabora-naučiti cijeniti ono što imamo, odnosno ono vite biti zahvalni na kruhu i svim plodovimašto nam naša zemlja poklanja. Ne smijemo koje svakodnevno objedujete, jer punoni izostaviti to da su ti plodovi, koje mi drugih ljudi u ovom trenutnu nema te sreće. školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina Xix. | prosinca 2011. | Broj 40 13
  14. 14. D O G A ĐAJ barbara benčić i matija slišurić sa zlatnim zvonkom nominacije VIJEST/IZVJEšTAJ 1. Pješačenjem do zdravlja, T. Bićanić i D. Ivković voditelji vedran i ajna 2. Srebrna eko škola, Filipa Lukačević N OV I N A R S K I O S K A R 3. Orao, zmija, Tatjana Milojević ZLATNI ZVONKO 4. Mjesec hrvatske knjige, Maja Bokan 5. Kafkin prijatelj, A. Divić REPORTAžA 1. Besplatni zagrljaj, Majda Joha PIšE: TONIJA 2. EU i mladi, Andrea Divić 3. Na koncertu Kandžije, Matija Slišurić 4. Europsko prvenstvo mažoretkinja,Nekoliko se godina za redom održava, sada već tradicionalna, Sara Jurčević 5. Neočekivani poraz svetog B, Dodododjela Zlatnog Zvonka za najbolje učeničke radove iz školskog 6. Treba li nam EU, B. Slišurićlista Zvono. Nagrade se dodjeljuju u nekoliko kategorija. PUTOPIS 1. Svjetski dan jezika, Filip ĐurasekU kategoriji vijesti nominirali su bili: Filipa U kategoriji crna vijest nagradu je odnio 2. Atenzione, prego! Petra GalićLukačević (Srebrna eko škola), Dora Ivković Toni Mikanović (Yugosuraus) koji se pred- 3. Mjesto gdje živi prošlost, Katarina Žagrići Tonija Bićanić (Pješačenjem do zdravlja), stavio i s radom Preobrazba, a s njime je još INTERVJUTatjana Milojević (Orao zmija), Andrea Divić bila nominirana i Valentina Šimunović (Učiti 1. Domar Slavko, B. Benčić i M. Slišurić(Kafkin prijatelj) te Maja Bokan (Mjesec na maturalcu). 2. Gledam u budućnost,hrvatske knjige) koja je i odnijela nagradu. U kategoriji za naj fotku slavio je Toni za G. Križanić i A. Romanić Nekad i danas. Osim te fotogra∫je u igri 3. Dečko koji čita, Iva ŠpoljarićU kategoriji reportaže nagradu je odnijela je bila i fotogra∫ja Dore Dević (Zagrljaj), 4. Službene osobe, Dodo, Mika, JosipMajda Joha za članak Besplatni zagrljaj, a Majde Johe (Zagrljaj) te fotogra∫je Modno CRNA VIJESTosim nje u toj su kategoriji bili nominirani: osviješteni dečki, Šta ti je ljubav i Mariači i 1. Yugosaurus, DerimAndrea Divić (EU i mladi), Matija Slišurić (Na sangrija. 2. Preobrazba, Derimkoncertu Kandžije), Sara Jurčević (Europsko Novinarskom nadom proglašena je Dora 3. Učiti na maturalcu, V. Š.prvenstvo mažoretkinja), Dominik Barun Dević, a nominirane su bile i Romana Miler NAJ FOTKA(Neočekivani poraz svetoga)  i Barbara te Tonija Bićanić. 1. Zagrljaj, D. DevićSilšurić (Treba li nam EU?). U kategoriji naj novinar nominirani su bili: 2. Zagrljaj, Majda Matija Slišurić, Majda Joha, Andrea Divić i 3. Modno osviješteni dečkiU kategoriji putopisa, između nominiranih Barbara Benčić, a nagradu je odnio Matija. 4. Toni nekad i danasFilipa Đuraseka (Svjetski dan jezika), Petre 5. Šta ti je ljubavGalić (Attenzione, prego!) i Katarine Žargić Osim njih nagrade su dobili i vijećnici Tea 6. Mariači i sangrija(Mjesto gdje živi prošlost), nagradu je odnijela Jelinić, Lora Jurišić, Andrea Divić, Tatjana NOVINARSKA NADAKatarina. Milojević, Sara Jurčević, Ana Soldaković, 1. Dora Dević a bivši 4.b je odnio grupnu nagradu. 2. Tonija BićanićU kategoriji intervjua nominirani su bili: B. Dodjela je se održala 17. 05. u hotelu Kralj 3. Romana MilerBenčić i M. Slišurić (Domar Slavko) koji su i Tomislav, a zabavljali su nas naši pjevači i NAJ NOVINARodnijeli nagradu te G. Križanić i A. Romanić plesači. Nakon dodjele slavlje se nastavilo 1. Matija Slišurić(Gledam u budućnost), Iva Špoljarić (Dečko uz kolo i pjesmu, a nakon raspusta 2. Majda Johakoji čita) i D. Barun, M. Orelj te J. Mandić maturanti su nastavili sa svojim slavljem 3. Andrea Divić(Službene osobe). na gimi. 4. Barbara Benčić14 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40
  15. 15. D R ž AV N A M AT U R ADržavna maturaPET DO 12P I š E : M A J A M I L I N OV I ĆZnate li onaj osjećaj kada će vamse za sljedećih 5 minutapromijeniti život? Sigurno neznate, ali s time su jako dobroupoznati naši maturanti. Naimeriječ je o državnoj maturi, i kakotaj korak tj. pisanje toga testa igraveliku ulogu u vašem budućem životu. Hoćete sljedećih 5 godina provesti uZagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci ili čak unekome drugome gradu, ovisi samo o vama.Kako biste upisali željeni fakultet nekima de∫nitivno najgori, iako sam znala kako to daneje potrebno i pored gimnazije se dodatno sve treba izgledati, imala sam veliku tremu, čekanja papripremati. Kako bismo se pobliže upoznali ali kasnije je sve išlo glatko. čak ni oni samisa detaljima državne mature, porazgovarali Vjerujem da ti je razdoblje od državne ne znaju štosmo s Tenom Ivković, sada već bivšom mature pa sve do objave rezultata bilo čekaju. Trebaučenicom naše gimnazije. najstresnije razdoblje u tvome životu. spomenuti Kako si reagirala kada si vidjela da si ustajanje u ponoćJesi li upisala svoj željeni fakultet? upisala željeni fakultet? samo kako biUpisala sam svoj prvi izbor, stomatologiju Ajme… bila sam presretna, vriskom vidjeli jesu li prošli ili ne. Neki su mijenjaliu Zagrebu. sam probudila roditelje koji su već bili u svoj izbor broj jedan misleći da će na drugeKoliko si se dugo pripremala za maturu? dubokom snu. Mislim da sam tog trenutka fakultete sigurno upasti. Vrlo je stresanPripremala sam se oko pola godine, bilo je bila najsretnija osoba na svijetu. taj period života. Ipak se državna maturateško jer sam uz to morala učiti za redovnu Većina vas vjerojatno misli da je najveća na- nikako ne može izbjeći pa je sigurnije dobronastavu, ali ne bih uspjela upasti na željeni petost prošla kad napišete ispit. To većinom se pripremiti i osigurati si uzbudljiv student-fakultet da nisam redovito učila prethodne i je tako, ali državna matura govori suprot- ski život na fakultetu koji ste si odabrali.tri godine. no. Očito šest mjeseci učenja i priprema Želimo puno sreće Teni, a i svim maturan-Kako si se osjećala dok si polagala ispite? nisu dovoljan napor pa naš dobro razvijeni tima u daljnjem obrazovanju.Prvi ispit iz hrvatskog jezika mi je bio sustav školstva maturantima priušti dane i Državna matura P I š E : Đ. E . U školskoj godini 2010./2011. ispitima pisalo je pedeset učenika, a nižu razinu državne mature pristupilo je devedeset četrdeset i troje učenika. Ispit državne i troje učenika novogradiške gimna- mature iz njemačkoga jezika je položilo zije. U ljetnom ispitnom roku maturu šest učenika, razinu A ispita englesko- su položila devedeset i dva učenika, ga jezika šezdeset i devet, a B razinu a jedna učenica je ponavljala ispit iz dvadeset i tri učenika. matematike te je maturirala u jesen- skom ispitnom roku. Najviše učenika je pisalo ispite iz Višu razinu ispita iz hrvatskoga jezika izbornih predmeta ∫zike (33) i politike i pisalo je devedeset učenika, a nižu troje gospodarstva (31), a nije bilo kandidata učenika. Višu razinu matematike na ispitu iz vjeronauka. školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40 15
  16. 16. N OVA LI C A Mislite li da su Vas učenici dobro prihvatili? Jeste li strog profesor? Kad sam se odlučila učiniti taj korak, pomislila sam da će reći ∞ što će nam sad ova baba. Ali zadovoljna sam, mislim da su me prihvatili izuzetno dobro. Jesam li strog profesor? Pa profesor mora biti malo strog. Volim rad, red i disciplinu. Više me brine jesam li pravedan profesor. Čuli smo da ste jedno vrijeme živjeli u Londonu. Kakva su Vam iskustva odande? Koje ste još zemlje i gradove posjetili? Da, bila sam u Engleskoj godinu dana, ali ne u Londonu već u Oxfordu, zbog usavršavanja jezika. Imam prekrasne uspomene iz tog vremena. No, bila sam ipak sretna kad sam se vratila u moju Hrvatsku. Englezi su prilično hladan narod i teško se probiti u njihove krugove. Mislim da su sada puno otvoreniji nego su bili u to vrijeme. Volim putovati i bila sam u svim zemljama u našem okruženju, u Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj… Puno bi trebalo da nabrojim gradove. Što radite u slobodno vrijeme? Iz mirovine u Što Vas zabavlja? Volim glazbu, kompjutor, ručni rad, šivanje, pjevam u HPD Graničaru… Kad bi makar školske klupe dan trajao dulje. Mislila sam da ću imati više vremena kad odem u mirovinu, ali vremena nikad dosta. Moram malo vremena odvojiti U školu nam se vratilo jedno poznato lice, profesorica engleskog, za unuke. Imam prekrasnih dvije unučice i dva unuka. Marija Škarica pa smo odlučili malo porazgovarati s njom. Kakvu glazbu, ∫lmove i knjige volite? Volim svaku lijepu glazbu, glazba me smiruje. Jedino me ovo moderno lupanjePIšE: TONIA BIČANIĆ ne privlači. Obožavam gledati ∫lmove, uglavnom trilere, životne i povijesne priče. Ne volim fantastiku… Moram priznati da neRecite nam nešto o sebi. Zašto ste odab- nešto posebno. To je moj drugi dom i tu čitam baš previše, malo zbog slabijeg vida,rali baš engleski jezik? Kakva ste osoba? ću uvijek pripadati u svom srcu. Ono što a s druge strane, nikad nisam bila pametanRođena sam u Novoj Gradiški 1948. godine. posebno raduje je vidjeti punu zbornicu čitač. Kad uhvatim knjigu ne znam je pustiti,Osnovnu školu i Gimnaziju pohađala sam svojih bivših učenika, sada mladih profe- a onda svi ostali poslovi zaostaju. Najvišeu Novoj Gradiški, a zatim sam studirala sora. To me ispunja ponosom i osjećajem čitam kad sam na godišnjem odmoru, kadengleski i talijanski jezik na Filozofskom ispunjene životne zadaće. Kako su me prih- ništa drugo ne moram raditi.fakultetu u Zagrebu. Zašto baš engleski ∞ vatili? Kao svoju bivšu profesoricu ∞ nisam Što mislite o društvenim mrežama kaoigra slučaja. U osnovnoj školi sam obožavala osjetila nikakve negativne vibracije. što je Facebook? Koristite li se time?kemiju i matematiku, a i engleski mi je bio Što mislite o današnjoj mladeži? Koje Jesam udružena na Facebook-u, ali nedrag. Kad sam krenula u Gimnaziju, morala razlike primjećujete između vremena uključujem se previše. Imam tek nekolicinusam se opredijeliti za prirodni ili društveni kada ste Vi bili učenica i današnjice? prijatelja. Mislim da takve mreže suvišesmjer, tako se to tada zvalo. U to vrijeme, Mi prosvjetari smatramo svojom zadaćom ulaze u ljudsku privatnost. Zašto netko ujedna moja rođakinja je bila u Londonu izvesti svoje učenike na “pravi” put i uvijek Turskoj ili recimo u Kini treba imati pristup(studirala je engleski u Zagrebu), i tamo se u bismo željeli više i bolje. Od pamtivijeka mojem pro∫lu. Nisam baš pristalica takvihnju zaljubio “bogati” Englez, i oženili su se su stariji mislili da mladi vode u propast, stvari. Volim privatnost.- a meni se to činilo kao u bajci ∞ i tako sam ali na kraju od većine njih postanu pošten Imate li kakvu poruku za kraj?odlučila studirati engleski. Nisam se nikad i uzorni ljudi. Ponosna sam na mnoštvo Što bih poručila za kraj. Učite, radite, ulažitepokajala. Pitaš me kakva sam osoba ∞ neka mojih učenika koji su danas vrlo uspješni u sebe, svaki trud kad ∞ tad urodi plodom.to kažu drugi. ljudi. Velika je razlika u školovanju nekad i Budite pošteni prema sebi, a osobito premaKako Vam je ponovno se vratiti u Gim- sad. Naravno da je puno bolje nego prije, no drugima da biste mogli uvijek hodatinaziju? Ima li među profesorima Vaših mislim da ova prevelika sloboda ne čini baš uzdignute glave.bivših učenika? Kako su Vas prihvatili? dobro ni roditeljima ni učenicima. A učiteljiPovratak u Gimnaziju nisam doživjela kao su između dvije vatre, da tako kažem.16 školski list Gimnazije Nova Gradiška | Godina XIx. | prosinca 2011. | Broj 40

×