Zvoks, Gimnazija Vinkovci

život vinkovačke omladine koja spava Gimnazija M. A. Reljkovića / veljača 2009. / broj 12 LJUBAV SPOLNOST ŠKOLA T E M A B R O J A • D O GA ĐA N J A U Š KO L I • TU OKO N AS • L I T E R AR NI P ODL I S TA K L

2 veljača, 2009.

ŽVOKS - NAŠA MALA UTOPIJA Sjećanja na nastanak Žvoksa prošlogodišnje generacije Žvoksovaca PIŠE David Furlan Školska godina 2007./2008. je započela kao i dim novinarima“ bile muza, došli smo na svaka, novi maturanti i novi fazani. No ta go- ideju da pišemo o onome o čemu možda ponosno zaključila: uspjeli smo! Novine su dina bila je za nas nešto drugačija i zanimlji- i najmanje znamo – o svom gradu. Nakon gotove. U pretijesnom autu dovezli smo se vija. S ljetom smo zatvorili jedno poglavlje iznenađujuće kratke rasprave dogovorili do Vesele od koje smo se svi zajedno uputili svoga života i krenuli novim putem. Jednog smo se -tema novog Žvoksa je „ Provincija prema profesorici. Na vratima smo stajali, u dana tog toplog ljeta u potkrovlju naše uzvraća udarac“. rukama držeći časopise. Bio je to vrhunac drage gimnazije ravnatelj je dijelio potvrde Svaki dan knjižnica je sve više ličila na redak- naše male avanture. Svih 40 strana su odra- o završetku školovanja, a s tim i jedan mali ciju, a sve manje na knjižnicu. Na podovima žavale naše četverogodišnje školovanje i dar- drugo izdanje Žvoksa! su bili nacrti novina, police knjižnica sve su bez obzira na sve, veliku ljubav i poštovanje Ovo je priča o tome kako je bilo biti dio više ispunjavali školski listovi, a kompjuteri prema toj žutoj zgradi i ljudima u njoj. ekipe koja je u nekoliko mjeseci izdala dva su, na žalost mnogih koji su dolazili na Žvoks nije na tome stao, nakon prodaje po Žvoksa, skup listova u koje su ugradili neke Internet, bili stalno zauzeti. Nismo mi stalno simboličnih 5 kn uslijedile su, oprostite na od najljepših uspomena za vrijeme boravka radili, ali je ipak trebalo održati tempo da ne pretencioznosti, nagrade. Od puta u Gunju u gimnaziji. bi slučajno morali na nastavu. koji nam je na jedvice jade odobren, napra- Stil pisanja ove priče kosit će se sa svim Dani su prolazili, a mi smo bili sve zagrijaniji. vili smo mali maturalac, zabavili se i pre- novinarskim normama. Bit će izrazito Naslovna stranica nam je zadala mnogo zentirali naš uradak. Drugi dio puta bio je subjektivna, jer objektivnu priču o Žvoksu muka, fotografije su se tražile po cijelom namijenjen samo glavnoj urednici,Veseloj, ne možete očekivati od nas. Možda pretje- gradu, starim albumima svojih roditelja. naime Žvoks je izabran među 10 najboljih rujemo, možda idealiziramo, možda smo Dani su prolazili, a ostanci u tiskari bili su listova u Hrvatskoj i išao je u Dubrovnik. nostalgičari, ali sve u svemu tih nekoliko sve češći i duži. Osim tog „radnog dijela“ Iz ove kratke povijesti nastanka Žvoksa mo- mjeseci novinarskog rada ostat će nam u često smo mi znali proslaviti svaku novu žete zaključiti moje sjećanje na to razdoblja. izrazito lijepom sjećanju. gotovu stranicu. Mi smo i više nego uživali u izradi tih novina, Sve je počelo predavanjem o grafičkom Vodstvo naše male redakcije je bilo pod možda one nisu bile tehnički savršene oblikovanju novina. Nakon toga ponese- vještim rukama profesorice Sorčik koja je možda je bilo propusta, ali u našim očima to ni željom i voljom krenuli smo u projekt dopuštala da naša mašta i kreativnost od- će uvijek biti podsjetnik na četiri prekrasne oživljavanja Žvoksa. Vratili smo mu staro vedu novine u smjeru u kojem smo to htjeli. godine provedene u našoj žutoj zgradi. ime - Život vinkovačke omladine koja spava. Sve je lijepo napredovalo tako da došao i Nakon prvog Žvoksa došao je i drugi, a treći Sam naslov novina je izrazito interesantan taj sudbonosan dan – dan kad je Žvoks bio … e to je već na vama dragi gimnazijalci! za opis naše male „provincije“. Na jednoj od tiskan. Gledajući hrpe časopisa, osjećajući mnogobrojnih kava, koje su nama „mla- miris nove tiskovine naša mala redakcija je Zauvijek bivši 4d razred veljača, 2009. 3

IMPRESSUM IZDAVAČ Gimnazija M. A. Reljkovića Trg bana Josipa Šokčevića 1 Vinkovci VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE Višnjica Sorčik, prof. VODITELJICA LITERARNE GRUPE Nikolina Maletić, prof. GLAVNA UREDNICA Marija Rečić, 3. e NOVINARI Ivana Bartulović, 2. d Anita Bićanić, 2. d Zvonimir Sušac , 3. e Antonio Šarić, 3. e Dinko Osrečki, 3. e Filip Kovačević, 3. e Tomislav Krmek, 3. e LEKTURA RIJEČ UREDNIŠTVA Višnjica Sorčik, prof. Blaženka Šimunović, prof. FOTOGRAFIJE Lucija Ivšić, 3. d P rije svega, vjerojatno ste primijetili da su se uredništvo i novinari promijenili, i novine su dobile nešto drukčije teme i Primjerice, mnoge od vas će zanimati članci o školovanju naših učenika u inozemstvu (Amerika, Velika Britanija, Japan), te o popu- E-MAIL tekstove. Nadajmo se da ćemo biti jednako larnosti pojedinih kafića u gradu. Donosimo gimnazija.zvoks@gmail.com dobri, ako ne i bolji (jer svaka generacija par članaka događanjima u školi, gradu, mora nadmašiti prethodnu?). Dakle, tema uostalom vidjet ćete i sami. Nadamo se da je udarna. Seks i mladi, spolni odgoj u smo opravdali vaša očekivanja. TISAK školi, ponašanje parova na hodnicima, te U ovome smo broju započeli i suradnju s Mar-tis Vinkovci razmišljanja profesora i učenika o istome. literarnom družinom, pa vam poput slavne Za tu temu smo se odlučili jer je uvijek ak- Gajeve Danice i mi donosimo podlistak NAKLADA tualna, a i mlade će zanimati. Mnogi mladi kojega su naši literarci nazvali U zagrljaju danas bespotrebno srljaju u preuranjene riječi. 500 primjeraka spolne odnose bez imalo znanja. A ako i imaju znanja, onda je to najčešće pogrešno. Uredništvo Koristili smo slike sa stranice Zato smo odlučili obraditi ovu temu, kako www.prike.net bi mladima pružili neke informacije, te kako bi barem malo utjecali na vas i vaše odluke. U časopisu ima još zanimljivih članaka. život vinkovačke omladine koja spava 4 veljača, 2009.

SADRŽAJ TEMA BROJA 6 LJUBAV, SPOLNOST, ŠKOLA ... 7 LJUBAV MEĐU TINEJDŽERIMA 8 SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 9 “POTROŠENO TIJELO” 10 SPOLNI ODGOJ U ŠKOLI 11 UČENICA MAJKA 12 RAZGOVORI SA ZALJUBLJENIM GIMNAZIJALCIMA 13 ANKETA ... 13 VALENTINOVO DOPISNICI 14 Moja Engleska 16 Moja putovanja 18 Amerika i ja TU OKO NAS 20 Edukacijom protiv nasilja 21 Pjesništvo je kao svirka na glasoviru 21 Hrvatsko knjižno blago Autor: Hrvoje Magdić 22 Učeničko vijeće 23 Državna matura u Sloveniji 24 Imaš face? 25 Jedan klik u photoshopu 25 Cibalitanska noć 26 Noćni život omladine u Vinkovcima veljača, 2009. 5

tema broja LJUBAV, SPOLNOST, ŠKOLA Naša suradnica Maya piše o razmišljanjima prosječne srednjoškolke o temi broja PIŠE: Maya I dok ja googlam o ovoj temi (što bi mi majka rekla da vidi povijest stranica koje posjećujem) kako bih našla nešto o čemu uvijek doživljavaju kao vođenje ljubavi - sve- ti čin kojim dodatno iskazujemo ljubav i povjerenje prema onom drugom. Drago mi je Seks ne bi trebao biti tabu tema. Da je, ljudska bi rasa izumrla (ipak je to jedini način razmnožavanja kod nas, ljudi)! Dobro, mož- bih mogla pisati, iskače prozorčić MSN-a. zbog njih. Al potrebe su tu da se zadovolje. da s majkom/ocem (poznatiji pod nazivom „što imamo za zaju? Kad pišemo kemiju?“ Zar ne? Mislim da bi 90% mladih odgovorilo stara i fosil) nije najugodnije pričati o tome, Upiti stižu nešto rano ovog jutra (inače da. Taj 'da' + needuciranost = jedna (ili više) al' tome služe prijatelji, partneri, doktori. ljudi ta pitanja postavljaju sat vremena trudnica po generaciji (u svakoj srednjoj No, kao što rekoh, današnjim generacijama prije nego će krenuti u školu). No, mene je školi). I djeca danas izlaze iz majki kao na nije teško niti pričati o spolnom odnosu niti zaintrigiralo nešto drugo (nakon odgovora pokretnoj traci. Plop i evo kmečanja, punih imati ga. „njemački- b/2, filozofija - pročitati o G. Bru- pelena i neartikuliranih ma-ma slogova. A nu; test- next Friday“)- u potpisu prijatelja mama uči za maturu. Needuciranost, neoz- ugledah ovo: „Educirajte se i vi, još danas... biljnost, lijenost, glupavost ili nešto treće? Jer sutra je već kasno!“. I, iako tu rečenicu on Vjerojatno sve pomalo. vjerojatno povezuje s nekom trećom stvari, Što se mene tiče, ne vidim razlog da netko mene je asocirala na dobar početak sastava bude djevac/djevica do prve bračne noći o seksualnosti. (sto ako ne nađete Onog Pravog/ Onu Pravu Educirajte se i vi, još danas! Nisam doktor ni do četrdesete? Živimo u 21. stoljeću, pobo- profesor, pa se neću ni truditi educirati. To gu) - osim ako vam vjera tako nalaže. Vaš je samo koristan savjet kojeg bi svi trebali izbor, naravno! Ali granice postoje. I ako ni- poslušati. Pogotovo danas, kada seks vise šta drugo, danas makar trudnoću možemo nije tabu tema (dobro, nekima još uvijek cr- spriječiti. Ponavljam, živimo u 21. stoljeću, venilo prekrije lice pri pomisli da moraju pri- tehnologija se razvila, postoje roboti koji čati o toj temi, ali takvih ljudi je sve manje). rade sve što i ljudi, svaki dan se na tržište Dapače, danas je taj čin poput jutarnjeg lansira nova nadogradnja nečega sto je bilo odlaska u pekarnicu po kruh i mlijeko - brz, nadograđeno prošli tjedan, pa kako onda ne jeftin, čest i radi zadovoljavanja potrebe. bi postojalo i nešto sto sprječava neželjenu Ne kažem da nema iznimaka koje seks još trudnoću?! Educirajte se! 6 veljača, 2009.

tema broja LJUBAV MEĐU TINEJDŽERIMA RAZGOVOR SA ŠKOLSKIM PSIHOLOGOM PROF. PAVLOVIĆEM O LJUBAVI I DRUGIM STVARIMA RAZGOVARALA: Ivana Bartulović ŽVOKS: Što mislite o ljubavi među tinej- ŽVOKS:Možete li nam reći kako se ponaša ŽVOKS:Po vašem mišljenju, kada je naj- džerima? mlada osoba kada se zaljubi? bolje stupiti u seksualni odnos? PROF.:Ponaša se impulzivno, neracionalno PROF.: Ljubav, kao snažno, pozitivno, i nekontrolirano – cijela se promjeni, ali je PROF.:Nema strogog pravila, ali svakako nesebično i zaštitničko čuvstvo, poželjna njoj bitno da se osjeća divno. Neki autori, nije dovoljno da mlada osoba samo fizički i je među svim ljudima, posebno mladima. zbog takva ponašanja, zaljubljenost opisuju spolno zrela (što se danas dešava vrlo rano), Odnosi prožeti ljubavlju uvijek su brižni, kao „oblik blagog ludila“.. nego treba biti, ako ne i socijalno, svakako prijateljski i više spremni na davanje nego emocionalno zrela za taj čin i, posebice, na primanje. Takva, a ne samo romantična ŽVOKS:Tko se brže zaljubi, muškarci ili s partnerom povezana dužim odnosom ljubav, poželjna je i među tinejdžerima. žene i tko jače voli? povjerenja i ljubavi. ŽVOKS:Koliko stvarno mogu biti jaki PROF.:Zaljubljivost je individualna osobina ŽVOKS:Zašto mladi manje razgovaraju osjećaji prema osobi suprotnog spola u i manje ovisi o spolu, ali jako ovisi o dobi o svojoj ljubavi i seksualnim odnosima s tinejdžerskoj dobi? – mladi se češće i jače zaljubljuju nego odra- roditeljima nego s prijateljima? sli. Kod većine ljudi ipak postoji uvjerenje PROF.:Općenito, osjećaji mladih vrlo su jaki, da su žene romantičniji i jače vole (ili barem PROF.:Mladi u adolescenciji inače o svojim ali ne i dovoljno realistični, pa tako i čuvstvo drugačije), ali neka istraživanja pokazuju problemima sve manje razgovaraju sa ljubavi. Tinejdžeri se čest intenzivno zalju- suprotno – da muškarci više biraju partnere svojim roditeljima, a sve više sa vršnjacima. bljuju, ali to može biti površno i afektivno, pod utjecajem „ljubavnog žara“ nego objek- Smanjeno uzajamno povjerenje ponovno to jest temeljno više na tjelesnoj i spolnoj tivnog prosuđivanja. s koncem adolescencije (polazak na studij) privlačnosti, a manje na dubljem pozna- uspostavlja i povećava, pogotovo između vanju i uvažavanju cijele osobe. Osjećajne ŽVOKS:S koliko godina mladi stupaju u kćeri i majke te sina i oca. Odnos postaje veze mladih zbog toga su jake, ali promje- seksualni odnos? sve više prijateljski i partnerski, što je znak njive, što ne mora biti loše jer omogućuje odrastanja mladih ljudi. upoznavanje i vrjednovanje više osoba te PROF.:Točne statističke podatke ne znam, ali stjecanje životnog iskustva. unazad nekoliko desetljeća mladi sve ranije ŽVOKS:Od koga se najviše može saznati stupaju u seksualne odnose. To je poveza- informacija o seksualnim odnosima u ŽVOKS:Kakve mogu biti posljedice za psi- no sa sve ranijim spolnima sazrijevanjem tinejdžerskoj dobi? hički razvoj mlade osobe ako mu ljubav tinejdžera, ali i sve liberalnijim društvenim ne bude uzvraćena i kako je preboljeti? nazorima. S druge strane, to je skopčano sa PROF.:U većim gradovima postoje savje- sve većim opasnostima od prenosivih bole- tovališta u kojima rade posebno educirani PROF.:Neuzvraćena ljubav nije tragedija, sti i od mladenačkih prijebračnih trudnoća. stručnjaci za savjetovanjem mladih o iako je mnogi tinejdžeri tako doživljavaju. spolnim odnosima i spolno prenosivim Cijeli je život satkan od dobitaka i gubitaka, ŽVOKS:Tko u prosjeku prije stupi u sek- bolestima, a u manjim sredinama time se pa tako i emocionalni. Bolni doživljaji neuz- sualni odnos, djevojke ili mladići? bave pojedini liječnici u Zavodima za javno vraćene ljubavi simpatije, iako povrjeđuju, zdravstvo, obiteljski liječnici, psiholozi i učvršćuju mlada čovjeka i tako ga priprema- PROF.:Iako djevojke prije spolno sazrijevaju, pedagozi koji rade sa adolescentima. Mnoš- ju za tegobe u životu. još uvijek mladići nešto ranije stupaju u tvo informacija može se naći u primjerenoj spolne odnose zbog društvenih razloga, ali literaturi na Internetu. je ta razlika sve manja. veljača, 2009. 7

tema broja SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI OPASNOST!!! Za naš je list o spolno prenosivim bolestima nešto napisao i dr. Ćavar. Zahvaljujemo mu se na trudu i spremnosti na suradnju U zročnici spolno prenosivih bolesti mogudjelovat izvan tjelesnih stanica domaćina (extracelularni uzročnici) i unutar podtipovima? Kod muškaraca rak spolnog uda je jako rijedak, ali u zadnje vrijeme ima radova koji Bez odgovornog spontanog i zdravog prihvaćanja spolnosti nema života, nema djece, nema budućih generacija, to svi stanica domaćina (Intracelularni uzročnici). govore u prilog vezi između HPV infekcije i znamo. Vanstanični uzročnici su bakterije raka prostate. (gonoreja,sifilis itd.).Bolesti uzrokovane Ako se žena redovito svake godine jedanput Stoga se svojim postupcima tj. ponaša- bakterijama se najčešće lako -Chlamidia, ginekološki kontrolira (gin. pregled, UZV njem trebamo pripremat za zdravo i sretno Micoplasma,Ureaplasma te virusi npr.HPV, pregled, PAPA test ) spriječiti će se razvoj roditeljstvo. virus HIV-a itd...) se skrivaju u stanicama te raka ceriksa. ih organizam domaćina mnogo teže ubija Virus HIV-a, mali RNK virus koji djeluje tiho, Ne treba se plašiti, naši preci su opstali bez i uklanja.Simptomi su oskudni ili nikakvi, a ali za pet do deset godina kad se pojave medicine i velike tehnologije, samo s malo posljedice razorne. simptomi donosi sigurnu smrt. Danas se zdrave pameti i prevencije. infekcija HIV-om trojnom terapijom uspijeva Protiv intracelularnih bakterija tj.Klamidija zaliječiti (davanje tri lijeka istovremeno), ali ,Mikoplazmi,Ureaplazmi postoje uspješni to je naporan i stigmatiziran život. lijekovi i uspješno liječenje.Protiv virusa lijekovi prepoznaju jer su simptomi bolesti brojni i jako izraženi.Srećom danas postoje uspješni lijekovi za njihovo liječenje.Budući da se lako prepoznaju i liječe, uz malo brige posljedice bi trebale biti neznatne. Unutarstanični uzročnici (posebne bakteri- jene postoje ili su se tek pojavili. Intracelularne bakterije mogu izazvati stelirnost prijevremene porode s oštećenom djecom, van maternične trudnoće itd... HPV virusi (rod DNK virusa sa preko stotinu podtipova ) izazivaju raznolike bradavice koji se zovu kondilomi uzduž vanjskog spo- lovila sve do šupljine maternice. Međutim oblici HPV virusa koji rijetko prave kondilo- me (nema simptoma) izazivaju rak cerviksa maternice. Oni se zovu visoko rizičnim pod skupinama HPV virusa. Prirodnim, osobnim imunitetom oko 50%- 70% osoba u roku od šest mjeseci do dvije godine iskorijeni visoko rizične HPV viruse iz svog tijela ili ga drži pod kontrolom . Kod ostalih( oko 1/3 inficiranih) prije ili kasnije nastat će neoplazija-rak. Ne postoji test tj. probni postupak koji može sa sigurnosti pokazati dali smo otporni ili ne. Cjepivo protiv dva tj. četiri najrizičnija pod- tipa HPV virusa je dobro. Ali što s ostalim 8 veljača, 2009.

tema broja “POTROŠENO” TIJELO O TEMI BROJA NEŠTO NAM JE REKAO I NAŠ VJEROUČITELJ PROF. KALAJDŽIĆ PIŠE: dipl. teolog Dominik Kalajdžić, prof. K onačni cilj kršćanskog života je postizanje vječnoga života. Čovjek zbog svoje nesavršenosti (grijeha) nije u mogućnosti je samo trajna bračna zajednica muškarca i žene ambijent potpunog intimnog seksualnog sjedinjenja. U braku bi seksualnost prirodna ljudska stvar kako to može biti grijeh? Mnogi će reći: Pa to je “normalno”, to “svi” čine! svojim naporima ostvariti tu svrhu. Temelj trebala biti zaštićena od zlouporaba. Tamo Vratimo se sada na početak izlaganja i kršćanske vjere je Božja objava o naumu su stvoreni materijalni, duhovni, kulturni i primijetimo da je svrha kršćanskog života spasenja, koja postiže vrhunac u utjelovlje- društveni uvjeti za potpuno predanje i brigu postizanje vječnoga života i trajno prijatelj- nju Isusa Krista. Tako, kršćansko vrednova- o potomstvu. Dakako, to vrijedi samo ako je stvo s Bogom. Čovjek ispravnim moralnim nje tijela učimo upravo od Krista. On nam brak shvaćen kao trajno i potpuno preda- djelovanjem sudjeluje o ostvarenju toga kao pravi Bog i pravi čovjek omogućuje nje u ljubavi. Ako je stvorena takva trajna i cilja. U kršćanskoj moralnosti traži se od spasenje od grijeha, odn. vječni život. U čvrsta zajednica supružnika temeljena na čovjeka ono što je dobro kao norma djelo- postizanju spasenja sudjeluje i čovjek sam u ljubavi i povjerenju, gotovo da je nemoguće vanja, a ne ono to je normalno. Normalnim svojoj tjelesnosti. Isus nam osobnim primje- zloupotrijebiti tijelo. Zbog krivog shvaća- se smatra ono što čini većina ili svi, a to ne rom pokazuje da ne trebamo biti navezani nja ljubavi, vrijednosti tijela i seksualnosti mora biti dobro. Danas je možda konzumi- na svoje tijelo i materijalni život, ali i da tje- u ljudskom životu danas imamo veliko ranje predbračne seksualnosti normalno lesnim životom možemo pridonijeti svojem “bogatstvo” zloupotreba tijela. Npr. kod kod mladih, ali zbog izloženih razloga nije spasenju. Kao što nam je Isus Krist otvorio adolescenata seksualnost je najčešće samo dobro i moralno. Ono je uvijek manjkavo i mogućnost vječnoga života, tjelesnom mu- sredstvo za postizanje užitka, ali gotovo prazno. Ako je jedina ili glavna svrha tijela kom, tjelesnom smrću i uskrsnućem tijela, redovito bez nakane trajnog zbližavanja i postizanje užitka, onda je tijelo potrošna tako i mi grešni ljudi trebamo upotrijebiti stvaranja potomstva. Zbog toga je to zlou- roba, gubi svoju vrijednost. Također ako istu svoje tijelo za dobro, koristiti ga odgovorno potreba tijela. Današnjem čovjeku nije jasno stvar činimo u različitom kontekstu ne mora i sačuvati dostojanstvo u tjelesnosti. zašto je takva “potrošačka” seksualnost loša imati istu vrijednost. Npr. moramo jesti da jer je zarobljen u hedonizam i materijalizam. bismo živjeli, ali jesti za vrijeme nastave ili u Današnji govor o tijelu uglavnom se svodi “Bitno da je meni dobro i da je to sada!”, a crkvi nije moralno. Prakticiranje seksualnih na seksualnu dimenziju. Vjerojatno zbog ne razmišlja se o budućnosti. Takav stav je odnosa je za čovjeka normalno i potrebno napetosti između kršćanskog stava i doživ- nespojiv s kršćanstvom. Isus Krist nas poziva za produžetak vrste, ali izvan konteksta ljaja tijela suvremenog čovjeka. Kršćanstvo na odgovornost prije svega prema sebi, a trajne životne zajednice je nemoralno (npr. smatra ljudsku seksualnost svetom, iznimno onda i prema drugima. Također je u kršćan- preljub, predbračni odnosi, prostitucija, por- vrijednom, zaštićenom. Seksualnost je skom nauku važno i odricanje radi većeg nografija...). Vanbračna seksualna intimnost najintimnije područje čovjekove osobnosti. dobra, a današnji čovjek kao da ne poznaje je izraz nezrelosti, neozbiljnosti, iskrivljenog O svojoj seksualnosti razgovaramo s onima taj pojam. vrednovanja života, braka i tijela. Tijelo ne u koje imamo povjerenja. Svoju seksualnost smije biti potrošna roba. Tijelo nije samo “poklanjamo” onome komu se potpuno Zašto se kršćanska Crkva protivi postiza- sebi svrha. Tijelo treba upotrijebiti za dobro, predajemo. Zato kršćani katolici smatraju da nju užitka prije brak? Ako je seksualni čin a ne zloupotrijebiti. veljača, 2009. 9

tema broja SPOLNI ODGOJ U ŠKOLI? RAZGOVARALA: Anita Bićanić Intervju s profesoricom biologije ŽVOKS: Jeste li zadovoljni što počinje ŽVOKS: Od kojeg bi razreda predmet sek- provedba spolnoga odgoja? sualnog odgoja trebao postati dijelom Brigitom Jurić-Katunić PROF.: Da! Ako se uopće provede jer po obrazovnog programa? o uvođenju spolnog odgoja u škole najnovijem, Ministarstvo je odustalo od PROF.: Već od osnovne škole, pri ulasku u uvođenja seksualnog odgoja u škole. pubertet, bar od petog razreda. Djeca bi trebala poznavati svoje tijelo i promjene ŽVOKS: Mislite li da je potrebno uvođe- koje im se događaju u pubertetu, ludovanje nje spolnog odgoja u škole? hormona i potrebu uspostavljanja kontrole PROF.: Mislim da je potrebno uvesti seksu- nad svojim postupcima. Zaljubljivanje ne alni odgoj u škole, ali ne kao obavezan pred- znači odmah i nužno stupanje u spolne met koji bi dodatno opteretio učenike. odnose. Što se tiče srednje škole, trebalo bi ga uvesti već u prvom razredu. U trećem ŽVOKS: Tko bi sve trebao predavati spol- razredu pod nastavom biologije se uči o ni odgoj? spolnom sustavu i spolnim bolestima, ali PROF.: Pa tu bi zajedno trebali surađivati mislim kako to nije dovoljno. profesori biologije, psiholozi, sociolozi i vanjski suradnici kao što su ginekolozi. Ako ŽVOKS: Koje su spoznaje do kojih bi uče- bi programom bio određen jedan predavač nici trebali prvo doći? za taj predmet npr. profesor biologije, onda PROF.: bi ga se moralo još dodatno obrazovati -Kako se ne treba žuriti stupati u spolne iz područja psihologije, sociologije, pa i odnose. vjeronauka. No mislim kako je najvažnije -Kako biti odgovoran prema sebi i drugima. na svakoj školi odabrati osobu kojoj učenici -Moguće negativne posljedice spolnih vjeruju i kojoj bi otvoreno mogli postavljati odnosa kao neželjena trudnoća i spolne pitanja koja ih zanimaju. bolesti. -Ali, pripremiti ih i na budući spolni životom ŽVOKS: Smatrate li da je program udruge tu mislim na prvi seksualni odnos, metode GROZD po svom sadržaju protuustavan i kontracepcije, kako prepoznati i spriječiti opasan po javno zdravlje? (GROZD-Glas seksualno nasilje, rušenje predrasuda i ste- Roditelja Za Djecu) reotipova prema ženama i muškarcima. PROF.: Program svakako ima svojih ne- -Mislim kako je važno razvijati pozitivan dostataka i potrebno ga je osuvremeniti. stav prema seksualnosti, a ne samo osjećaj Prestrogi pristup bez uzimanja u obzir krivnje, srama i straha. stajališta drugih stručnjaka neće dovesti do Danas su nažalost mladi prepušteni samo ostvarenja cilja. Recimo, po programu bi se utjecaju medija, koji je često negativan bez trebalo kod nekih tema odvojiti mladiće od mogućnosti savjetovanja kod kompeten- djevojaka, što je totalno nelogično i pogo- tnih osoba i zato bi svakako trebalo uvesti tovo ako nastoje uvesti “seksualni odgoj” u seksualni odgoj u škole!odgoj u škole! škole, onda je jako važno mladiće upoznati s time što djevojke prolaze i obrnuto, te tako jačati komunikaciju među njima. 10 veljača, 2009.

tema broja ŽVOKS: Kako su tvoji roditelji reagirali kada su saznali da si trudna? UČENICA:Moji roditelji su isprva bili iznena- đeni i zatečeni, ali kroz razgovor i vrijeme smo svi shvatili da smo spremni preuzeti od- RAZGOVOR S govornost i uvijek pomoći jedni drugima. ŽVOKS: Kako je tvoj dečko reagirao? UČENICA: Moj suprug ( tada dečko ) je također bio iznenađen, ali i jako sretan i UČENICOM MAJKOM spreman preuzeti svu odgovornost. ŽVOKS: Kakav je danas tvoj odnos s roditeljima? UČENICA: Moj odnos s roditeljima je vrlo U svakoj generaciji nekoliko djevojaka postaje majkom. dobar, razgovaramo o svemu i uvijek Im se mogu obratiti ako imam neki problem. Što takvo rano majčinstvo donosi, pokušali smo saznati od učenice Često se posjećujemo i danas su sretni što imaju malu unuku koja im se jako veseli. koja je u drugom razredu gimnazije postala majka. ŽVOKS: Jesi li u kojem trenutku htjela prestati sa školovanjem? UČENICA: Ni u jednom trenutku nisam htjela prestati sa školovanjem jer sam znala da samo tako mogu osigurati bolju budućnost RAZGOVARALA: Anita Bićanić svojoj obitelji i sebi. ŽVOKS: Smatraš li se dovoljno zrelom za tako veliku odgovornost? UČENICA: Od početka sam se smatrala dovoljno zrelom za tu odgovornost, što je vrijeme i pokazalo, uspješno privodim ško- lovanje kraju, i brinem za dijete bez velike pomoći okoline jer ipak je velika većina stvari na meni. ŽVOKS: Stvara li ti dijete ikakve poteško- će u učenju? UČENICA: Dijete mi ne stvara neke velike poteškoće u učenju, učim dok spava, uglavnom navečer, ali naravno da se ponekad ne uspijem pripremiti za neki test ili ispitivanje, no i to se riješi vrlo brzo iza toga. ŽVOKS: Kako je na početku bilo uskladti pri- vatni život, tj.brigu o djetetu i ići u školu? UČENICA: U početku zbog dojenja nisam redovno pohađala školu, u dogovoru sa razrednicom i ostalim profesorima koji su mi maksimalno izašli u susret, pa im se ovim putem još jednom zahvaljujem. Učila sam kod kuće i sve uspjela riješiti zahvaljujući dobroj volji i ustrajnosti. ŽVOKS: Jesi li zadovoljna svojim životom? UČENICA: Zadovoljna sam svojim životom i ništa ne bih mijenjala. Naravno da ponekad bude teško i ima loših trenutaka, ali tada pogledam svoje dijete i shvatim kako nema veće radosti i zadovoljstva, te da ipak ima puno više onih boljih trenutaka. ŽVOKS: Planiraš li ići na fakultet? UČENICA: Obavezno planiram ići na fakultet, ali vanredno. Želja mi je upisati pedagoški fakultet. Našoj sugovornici želimo sve najbolje u dalj- njem nastavku školovanja. O njenoj hrabrosti i požrtvovnosti svatko od vas imat će svoje mišljenje. veljača, 2009. 11

tema broja RAZGOVARALI SMO SA ZALJUBLJENIM GIMNAZIJALCIMA Razgovarali smo sa zaljubljenim parovima naše gimnazije, pojedinci nisu bili voljni razgovarati o toj temi. Ali zato zahvaljujemo onima koji su dopustili da ih intervjuiramo i tako su nas barem malo uveli u svoj ljubavni život. 1. Kad ste se upoznali i kako? 2. Smatrate li vašu vezu ozbiljnom i zrelom, s obzirom na godine? 4. Znaju li vaši roditelji za vezu i što misle o tome? 5. Viđate li se samo u školi ili i izvan škole? 6. Jeste li zapostavili prijatelje od kada ste u vezi? 7. Pazite li da vas profesori ne vide kad ste zajedno? Zašto? 8. Možete li nam reći neku aneg- dotu iz vašeg ljubavnog života? W.H. i A.G. 1) Upoznali smo se kao klinci, gotovo smo mislimo da naši prijatelji ne „trpe“ zbog naše to joj je u redu, a tata kao svaki tata. Nikad oboje još nosili pelene. :) Bilo je to kad smo veze. (OK, osim ponekad :)) se ne će pomiriti s tim da njegova mezi- imali četiri godine. 7) Ne volimo baš da nas profesori vide mica ima dečka, i nijedan nikada ne će biti 2) U vezi smo malo više od 4 mjeseca. zajedno, ali nije baš ni da bježimo od njih na dovoljno dobar. Haha! Marievi roditelji isto 3) Smatramo vezu i ozbiljnom i zrelom. hodniku. Iako pokušavamo bit pristojni dok znaju… Nemaju ništa protiv, a često ga i Jako se dobro poznajemo i oboma nam je smo unutra škole. zafrkavaju. ovo najposebnija veza koju smo ikada imali. 8) Pa, to bismo željeli zadržati za sebe, ali 5) Različita smo smjena pa se vidimo u me- Nadamo se da će potrajati (mora :)). možemo reći da nam se događaju zaista za- đusmjeni i obavezno izvan škole, naravno! 4) Naši roditelji znaju za to, gotovo od nimljive stvari budući da kroz „sve“ prolazi- 6) Nismo zapostavili prijatelje od kada smo prvog dana. Slažu se s tim u potpunosti, čak mo zajedno i u isto vrijeme. Reći ćemo samo u vezi. Uvijek nađemo vremena kako bi ih to nije nimalo iznenadilo, budući da smo da tu ima stvaaarno puno smijeha. :) :) :) udovoljili svima. odavno najbolji prijatelji u puno vremena 7) Možda samo u školi, izvan ne. Jer sma- provodimo zajedno. Čak nas je i razrednica M. P. i K. Š. tram da bas nije ni ukusno ni lijepo ljubakati zafrkavala da smo nešto više od prijatelja se po hodnicima. kada to još niti nismo bili. 1) Znali smo se iz viđenja, ali „službeno“ 8) Hm, Mario je u početku mislio da se 5) Viđamo se uvijek i svugdje. Imamo puno smo se upoznali spontano jedne subote u zovem Katarina. Ostale pojedinosti i tajne zajedničkih interesa, puno toga zajedno i ra- Vanilli. ne želimo otkriti. Haha! dimo. Tako nas to još više povezuje. Gotovo 2) Mjesec i 15 dana (ne brojimo dane). :) da smo uvijek zajedno. :) 3) S obzirom na godine, ne smatramo… 6) Imamo tu sreću da smo u istom druš- zasad! tvu, tako da nam to nikada nije problem i 4) Ah, znaju! Mama zna i s kim sam u vezi, 12 veljača, 2009.

tema broja ANKETA ...O PONAŠANJU ZALJUBLJENIH PAROVA U ŠKOLI Proveli smo anketu u našoj školi na zadanu temu i donosimo njezine rezultate. 1. Što u vama izaziva ponašanje zaljublje nih parova u školi? a) zavist = 5 b) ravnodušnost = 55 c) podržavam to = 40 2. Biste li da imate dečka/curu u školi iskazivali svoje osjećaje pred svima? a) naravno, želim da svi vide kako imam dečka/curu = 13 b) mislim da intimu treba zadržati za sebe = 87 3. Osjećaš li se neugodno kada ih vidiš (kao da im smetaš)? a) da = 22 b) ne = 78 Ispitanika = 100 Valentinovo – Dan zaljubljenih Piše: Ivana Bartulović Valentinovo – Dan zaljubljenih svoj po- svih vojnika koji su to željeli, sve dok rene žlice raznih oblika, najčešće srca četak obilježavanja započinje u dalekoj ga nisu ulovili i strpali ga u tamnicu. 14. kao privjesak za ključeve koji je nosio povijesti, u vrijeme staroga Rima. U to veljače svećeniku Valentinu su po carevoj poruku „ti imaš ključ mog srca“ . U nekim vrijeme kršćanstvo je bila potpuno nova naredbi odrubili glavu. Nedugo nakon je zemljama običaj da žene dobiju od i mlada religija, a na vlasti je bio car Klau- smrti, narod ga je proglasio svecem, pa svoga mladića na poklon odjeću, a ako dije II. On je naredio svim vojnicima da se tako danas mi u moderno doba slavi- ju zadrže, znači da se žele udati za njega. niti slučajno ne smiju ženiti ili zaručivati, mo Valentinovo kao „Dan zaljubljenih“ U današnje je vrijeme ipak najčešći, ali jer je vjerovao da vojnici ( kao oženjeni ili . Tradicija slavljenja Valentinova su po i najljepši poklon ženskoj osobi buket zaručeni muškarci) neće htjeti otići u rat zemljama različite. Prije sto godina su u prelijepih crvenih ruža. već da će ostajat u svojim kućama brinuti Engleskoj na Valentinovo oblačili malu I u mnogim je srednjim školama običaj se za obitelj. Svećenstvo je moralo pošto- djecu u odrasle, nakon toga su djeca išla da se na ukrašeni stol postavi kutija u vati odluku cara Klaudija II , no u to vrije- od vrata do vrata i pjevala Valentinovu koju se ubacuju ljubavna pisma koja se me je živio svećenik Valentin koji je ipak pjesmu. na Valentinovo predaju odabranoj osobi. ostao pri svojim životnim stavovima, te je U Walesu se darivaju drvene izrezba- potajno održavao ceremonije vjenčanja veljača, 2009. 13

dopisnici Moja Engleska Gimnazija je uvijek davala znanje svojim učenicima kojim su se mogli ponositi gdje god ih kasnije u životu put odnese. Neki su od njih upravo zahvaljujući tome znanju, odabrali fakultet koji su željeli i pomoću kojega su obišli gotovo cijeli svijet. Zahvaljujemo im što su se odazvali našoj molbi i svoja iskustva podijelili sa čitateljima ŽVOKS-a. PIŠE: Iva Tustanovski u privatnim školama diljem Velike Britani- svo osoblje-od ravnatelja, preko profeso- je, na osnovi njihovog zalaganja, ocjena i ra, pa do tajnica se trudi to geslo održati svestranosti. Ja sam jedna od ovogodišnjih na visini, te će vam u bilo kojem trenutku stipendista i trenutno se nalazim na jugu ponuditi svoju pomoć kako biste došli bilo Engleske, 40 minuta od Londona i isto toliko do akademskog, sportskog ili umjetničkog do grada na obali Engleske u kojem igra naš uspjeha. Iako nikad nisam bila timski igrač, nogometni reprezentativac Niko Kranjčar, nego uvijek individualac, sviđa mi se ovaj Portsmoutha, u školi Seaford College. U obiteljski duh koji postoji ovdje. Unatoč školu sam stigla na početku rujna, nakon tome što cijela škola radi na očuvanju trodnevnog kursa upoznavanja sa engle- osjećaja zajedništva, svi smo tretirani kao skom kulturom u Cambridgeu, no nijedan jedinke koje profesori i svo ostalo osoblje tečaj se ne može usporediti sa stvarnim žele što bolje upoznati. Isprva mi je bilo životom. Na samom dolasku u školu, bila čudno što ravnatelj zna ime svakog učenika sam oduševljena okolinom i samom školom, i sa svakim obavezno popriča ako ga sretne a to oduševljenje se nastavilo i do danas. negdje, no sada je postalo normalno, pa mi Škola kao škola nije pretjerano velika, jer je je smiješno kada se sjetim koliko bi to bilo sve raspoređeno po zasebnim zgradama, neobično kod nas, gdje vas nitko ne zna niti pa tako imamo Maths & Science Block, Art se trudi upoznati osim ako vam ne predaje Block, Music Block, Modern Languages ili poznaje vaše roditelje. Block, i sl., no posjed škole je ogroman. Svi učenici su podijeljeni između dvije kuće: Činjenica da nekolicina profesora koji žive College i Manor, između kojih se vrlo često na školskom posjedu mora svako jutro do- organiziraju razna natjecanja (u znanju, laziti autom na posao, govori dovoljno. Sve sportu, umjetnosti), a za svaku pobjedu ili učionice, kao i većina prostorija u školi su neko značajno mjesto se dobiju bodovi, i moderno opremljene „pametnom pločom“ na kraju svakog tromjesečja se odredi kuća , priključkom za Internet, računalima za pobjednica. Već par tromjesečja pobjedu profesore i učenike. odnosi moja kuća- College. Geslo škole je „Ad Alta“ što bi u mom Sustav školovanja se u potpunosti razliku- slobodnom prijevodu značilo „U visine“ i je od našeg. Zadnje dvije godine srednje V ećina ljudi mašta o tome kako bi bilo pohađati srednju školu negdje izvan Hrvatske, no malom broju tih ljudi se ta maštarija i ostvari. Ja sam jedna od onih kojima se taj san ostvario i sada pohađam 3. razred u jednoj od privatnih škola u Engleskoj. Došla sam u rujnu i ostajem dvije godine, sa povremenim dolascima kući, što bi značilo da ću završiti srednju školu ovdje. Svega ovoga ne bi bilo da ne postoji agen- cija HMC (Headmasters and Headmistress Conference), koja u suradnji sa Forumom za slobodu odgoja sa središtem u Zagrebu, dodjeljuje stipendije učenicima 2.razreda srednje škole iz središnje i istočne Europe 14 veljača, 2009.

dopisnici izlažu svoje radove, pa to više nalikuje nekoj modernoj galeriji, nego školskoj zgradi. Sport se ovdje jako cijeni, a najviše se igraju hokej i rugby. No, meni to ne znači puno, jer nisam previše sportski raspoložena, pa tako za vrijeme TZK-a, ja radim fitness. Kako nemam rodbine kod koje bih mogla stanovati, „prisiljena“ sam boraviti u domu, tj. boarding house. Boarding house smatram jednom od svjetlijih točaka mog boravka ovdje. Naučila sam se samostalnosti i neovisnosti o bilo kome, jer nema više mame da me budi ujutro u školu, vozi me u školu ako slučajno zakasnim na bus (dogodilo se i previše puta!) ili sprema do- ručak ujutro. Englezi bi rekli: “You’re on your own!“ ili po našem: “Snađi se kako god znaš i umiješ!“ Doručak, ručak i večera su u točno određeno vrijeme, i ako se ne pojaviš tada, ostaneš uskraćen za obrok. Ako se ne usta- škole nisu obavezne, tako da učenik može po mjesec dana nije ništa učio i onda noć neš na vrijeme, jer budilica opet nije zvonila napustiti školu sa 16 godina. Ukoliko se prije testa pokušavao naučiti 100 stranica. ili slučajno kasni (nikako ti ne možeš biti odluči ostati u školi još 2 godine, postaje Još uvijek imam te kampanjske navike, no kriv što si zakasnio/la u školu) i zbog toga dio 6th Forma (zadnje dvije godine srednje polako se odvikavam od toga. Pokušala sam zakasniš na registraciju ili assembly, snosiš škole), koji je ovdje jako cijenjen, jer svi odabrati predmete koji će mi biti potreb- posljedice. Normalno, nisu to nikakve velike učenici 6th Forma služe (ili barem pokuša- ni pri upisu na fakultet, pa tako sad učim posljedice, no potrude se očitati ti dobru vaju služiti) kao uzor mlađim generacijama. matematiku, višu matematiku, informatiku, bukvicu, tako da neko vrijeme pokušaš čuti Iako spomen škole u Engleskoj kod mnogih programiranje, politiku i njemački. U prosje- tu budilicu kad zazvoni po prvi put. Osim izaziva asocijacije na suknje s karo uzorkom ku svaki predmet imam po 6 sati tjedno, s samostalnosti, dobila sam priliku upoznati i kravate, tj. uniformu, 6th form učenici ne par izuzetaka, a broj učenika na pojedinim i družiti se s puno ljudi, od kojih dosta njih nose klasične školske uniforme, no to ovisi predmetima varira. Tako nas je na matemati- nisu Englezi, nego stranci baš poput mene. od škole do škole. U mojoj školi, učenici ci četrnaest, dok nas je na njemačkom samo Ako vam se u početku i ne sviđaju, jer imaju moraju biti „smart“ odjeveni, što bi značilo dvije (niti jedna nismo Engleskinje). U mojoj neke iritantne navike, poput ostavljanja da dečki moraju nositi odijela i kravate školi su jezici dobro zastupljeni, jer imamo pola kose u tušu nakon tuširanja, nakon par (varijacije na uzorke su dopuštene), dok su izbor od četiri strana jezika: francuski, špa- tjedana se naviknete, jer ipak sad živite za- djevojke malo slobodnije u izboru, jer može- njolski, njemački i mandarinski, no problem jedno i morate biti spremni na kompromise mo nositi suknje, haljine i sve što biste inače je što učenici nisu pretjerano zainteresirani (koliko god oni odvratni bili). obukli na posao. Traperice, tenisice, trenirke, za strane jezike. Dosta njih dijeli mišljenje Trenutno uživam u svim novim iskustvima pamučne majice su zabranjene, i ukoliko se da im strani jezik ne treba, jer oni pričaju koja mi donosi ova godina provedena u pojavite u jednome od navedenih ili ne-daj- engleski, koji je u upotrebi u gotovo svim nepoznatoj i potpuno drugačijoj okolini. bože kombinaciji gore navedenog, morate zemljama svijeta, pa se tako više baziraju Naravno, bilo je i negativnih iskustava, no se odmah presvući. Možda zvuči malo na povijest, ili neku od umjetnosti. Koliko bilo bi ih i da sam ostala u nadasve sigurnoj rigorozno, no nije tako loše, i meni osobno god to bilo bahato od njih, djelomično su u i poznatoj okolini u kojoj sam živjela cijeli se sviđa takav pristup oblačenju, jer vas pravu, jer danas gdje god pošli, svi pričaju ili život. Ali, to je život! Stoga smatram da sam od ranih nogu uči pravilima u poslovnom u krajnjem slučaju natucaju engleski. ovim odlaskom dobila puno toga što će mi svijetu, tako da se ne možete samo došetati Osim što puno sredstava ulažu u akademski biti od pomoći u mom budućem životu i u školu ravno iz kreveta. razvoj učenika, isto tako dosta sredstava za čega bih bila uskraćena da sam ostala u Isto tako nemamo klasične razrede, gdje odlazi i u sport, te umjetnost, pa tako ima- Hrvatskoj. vas stave sa 30 ljudi u grupu, i onda s njima mo veliki Art Department u kojem učenici provodite sljedeće 4 godine, nego idemo na predavanja i na svakom predavanju su različiti ljudi, ovisno o njihovim afinitetima. Jedno od najvećih iznenađenja mi je bio reducirani broj predmeta,tj. nemam 16+ predmeta kao većina mojih hrvatskih vrš- njaka od kojih me 4 ili 5 zanimaju, a na osta- lima ili jesam ili nisam, ovisno o predmetu i profesoru koji predaje. Trenutno ih imam 6, što se ovdje smatra daleko iznad prosjeka, jer je uobičajeno da učenik u year 12 (ekvi- valent 3. razredu srednje) ima 4 predmeta, kojima se u potpunosti posveti. Isprva mi je to bilo smiješno, jer je bilo jako lagano učiti samo 4 predmeta, no sada se sve počelo zakuhtavati tako da dnevno provedem 2-3 sata u pisanju zadaće ili učenju. Sa vašeg stajališta se to možda ne čini puno sati, no iz moje perspektive je to potpuno drugačije, jer sam u Hrvatskoj učila samo prije testova i odgovaranja, tj. bila sam kampanjac, koji veljača, 2009. 15

dopisnici Moja putovanja PIŠE: Tomislav Čengić Jedna od njih su i putovanja… punih volje, ljudi koji su osim učenja tražili i Postoji mnogo razloga za putovanja. To ono dodatno ispunjenje. mogu biti potraga za adrenalinom, upozna- I onda je krenulo… Od prvog putovanja vanje novoga, spoznavanje sebe, promjena u Južnu Ameriku za koje smo svi radili po ritma i sredine, iće, piće, zabava ili pak čisti nekoliko mjeseci i kasnije žicali lovu kako shopping. smo stigli, pa do nedavnog posjeta Japanu Bilo što od navedenog imat će u gdje sam s kolegama radio u bolnici mjesec konačnici jednake rezultate i dovest će do dana te stekao brojne prijatelje i iskustva. povećanja samopouzdanja, osobnog razvo- Što je bilo između? Puno toga: Singa- ja, povezivanja s drugima, sebi sličnima i pur, Malezija, Kambodža, Vijetnam, Tajland, različitima, širenja vidika i osobnih granica, Brazil, Čile, Velika Britanija, Češka, Rumunj- smanjenja ili nestanka predrasuda vezanih ska, Moldavija, Italija, Austrija, New York, uz određene narode, kulture ili zemlju. Washinghton, Francuska, Australija… Ukoliko ne brojim ekskurzije na kraju Nemoguće je sažeti sva ta iskustva u jedan “osnovnjaka” i “maturalac” mogu reći da članak, pa možda i u cijele novine. sam počeo ozbiljnije putovati tek kad Potrudio sam se na svakom putovanju sam upisao “faks” i postao studentom. Biti doživjeti bar jedan poseban osjećaj, pridru- student osim velike odgovornosti nosi i žiti mu glazbu, zvukove, mirise…i tako ga velike pogodnosti. Ne mislim pritom samo zapamtiti za cijeli život. Nikada neću zabo- na jeftine smještaje u domovima, objede raviti izlazak sunca na Fujiu u Japanu (nakon u menzama za par kuna, studentske fešte, cijele noći penjanja), pogled s Empire State itd., već na beneficije koje se tiču bilo kojeg Buildinga, rafting na rijeci Trancuri na grani- segmenta putovanja, počevši od prijevoza, ci Chilea i Argentine, skijanje u Francuskim preko smještaja, hrane i shoppinga. To je alpama, sunčanje na prekrasnoj Cottesloe definitivno najbolje doba za putovanje. beach u Perthu ili kampiranje na nestvarnoj Kako je to kod mene krenulo… “The Beach” (Maya Beach na Phi Phi islands Sve je počelo učlanjenjem u udruge Thailand) . studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci Ono što vrijedi više od osjećaja su ljudi. (Fakultetski odbor svih studenata, popular- Zamislite da imate frenda u Bangkoku ili u no zvani FOSS, te kasnije IFMSA (Internatio- New Yorku kod kojeg imate uvijek otvore- nal Federation of Medical Student Associ- na vrata, krevet i doručak. Ono što sam se ations). Upoznao sam tu hrpu mladih ljudi, uvijek trudio je ostaviti vrata otvorena i pro- Trenutno razmišljam postoji li teži zadatak koji je netko mogao postaviti pred mene, od toga da napišem nekoliko redaka za školski list svoje “bivše srednje”. Ma da budem točniji sve bih druge bi odbio. Sad sam u fazi kad stvarno mogu reći da “nemam vremena” ili se bar mogu izvući na tu foru. Ali,… moju profesoricu iz dramske… Vjerojatno bi me netko od starih kolega glumaca ustrijelio, pa ne bih ni dočekao da me profesorica uhvati. Šalu na stranu, bar je tema zanimljiva, putovanja... O tome se stvarno mogu raspi- sati. “Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba”, tješili su nas ili možda motivi- rali stariji svaki put kad bi prigovarali zbog škole ili fakulteta. Kad zakoračite “par koraka više u život,” shvatite da su bili u pravu, jer ste, kao učenici ili studenti, imali ili još uvijek imate vremena za puno stvari. 16 veljača, 2009.

dopisnici movirati ovu našu malu, prekrasnu zemlju kako god sam znao i mogao. Čovjek cijeli život postavlja pred sebe velike ciljeve, stremi tome da ih ostvari. Nema u tome ništa loše samo često pri ostvarivanju istih puno toga zaboravljamo. Zaboravljamo kako možemo učiti na različite načine, kako možda i nije tako velika katastrofa napraviti pauzu u svakodnevici, da bi vidjeli nešto novo i drugačije. Trenuci čine život i zato ruksak na leđa, put pod noge, pamet u glavu, novi ljudi, nova znanja, nove priče, manje ljutnje zbog velikih i više veselja zbog malih stvari. veljača, 2009. 17

dopisnici AMERIKA i JA PIŠE: Zrinka Tomić da ljudi kasne na sastanak pola sata i da se nonšalantno pojave kao da su došli deset minuta prije zakazanog termina. Imala sam sreću upoznati toliko predivnih ljudi iz razli- čitih dijelova svijeta koji su, iako daleko od domovine, živjeli svoju kulturu i dijelili je sa ‘strancima’. Moje najdraže uspomene vezane za Ameriku su većinom neki sasvim obični događaji u kojima bi se nas par iz različitih kulturoloških podneblja našlo na istom mjestu i kada bi shvatili koliko smo različiti- ti ‘sastanci’ su najčešće završavalo smijehom i očajničkim pokušajem opravdavanja jedne ili vise osoba kako je to sto su rekli ili napravili ‘kod kuće’ sasvim normalno. Stoga, teško je opisati kulturu Amerike samo kao američ- ku- ona sjedinjuje različite kulture svijeta, no naravno da i kao takva sadrži neka obilježja svojstvena samo Amerikancima. I bez obzira koliko ‘stranci’ drže do svojih kultura, svi se s vremenom prilagode američkom stilu života SAD ili jednostavnije- Amerika. Za jedne zapravo je. ne bi li se uklopili i time si povećali šanse u zemlja bezbrojnih mogućnosti, za dru- Naravno, nisu Amerikanci vanserijska društvu u kojem ‘konkurencije’ nikada ne ge nada i bijeg iz nekog ‘drugog svijeta’, vrsta ljudi koja živi nekim za naše prostore nedostaje. trećima je možda jedna od onih ‘avantura’ u nezamislivim životom. I tamo ima svega te Iskreno, prvo na sto me američko društvo životu vrijedna brojnih odricanja ne bi li se i za njih vrijedi ona ‘sto ljudi, sto ćudi’ tako asocira je novac- doduše, vjerojatno su na preletjela ‘bara’ i doživio dio ‘američkog sna’- da ih se ne može tek tako kategorizirati kao moj opći dojam dosta utjecala mnoga pre- bilo kako, svi su čuli za nju, rijetki su koji je ‘arogantne’, ‘debele’, ili, posebno omiljena davanja s područja ekonomije, no vjerujem ne žele doživjeti na ovaj ili onaj način. fraza među pripadnicima drugih naroda, kako nisam daleko od realnog stanja. Edo Igrom slučaja, tj. nevjerojatnim spletom ‘zatucane’ (da ne upotrijebim onaj ružniji, Maajka je najvjernije opisao Ameriku u svo- životnih okolnosti, ukazala se prilika te sam učestaliji izraz). Amerikanci su jedan pose- jim Savskim meduzama kada kaže kako se se i sama nasla na jednoj od onih zrakopara- ban narod. tj. po meni, ne jedan nego vise ‘kod njih se sve vrti oko para’. Nije tek pukim jućih letećih grdosija s još nekih 500-tinjak različitih naroda zajedno. Upravo ta multi- slučajem bas tamo nastala ona poznata putnika. Nevjerojatno je kad pomislim ko- kulturna složenost Amerike je ono sto mi se krilatica ‘vrijeme je novac/time is money’. I liko nas se zaputilo u istom smjeru, a velike tamo najviše svidjelo. Znate kada odete u stvarno, na trenutke mi se činilo kako se kod su vjerojatnosti da su povodi naših puto- Argentinu ili Japan da ćete u tim zemljama njih vrijeme ne broji u minutama nego u vanja potpuno različiti- opet, neki su išli za uglavnom sresti njihove ljude i upoznati dolarima koji su zarađeni. Kod njih sigurno boljim sutra, neki možda u posjet rodbini ili njihovu kulturu. Kad ste u Americi, ne nećete naći pune kafiće tijekom radnog prijateljima, a neki, poput mene, krenuli su morate otići na Kubu da bi shvatili kako 90% vremena; tamo se ‘radi od jutra do mraka’, iz- na put bez pretjeranog razmišljanja i nada- njihovih objeda zadrži neku vrstu graha ili među stanki na jednom, traži se drugi posao nja, ali s puno entuzijazma- pa sto bude. možda Kolumbiju gdje je sasvim normalno i svi koji se mogu bilo gdje zaposliti rade. Možda je najbolje krenuti od samog počet- ka kada sam kročila na američko tlo i polako počela otkrivati ‘obećanu zemlju’. Sjećam se da mi je prvih par mjeseci proletjelo jer sam gotovo svaki dan uočila/doživjela nešto drugačije sto bi me iznova fasciniralo i/li iznenadilo. Osjećala sam se kao u nekom filmu- ponajviše zbog toga jer sam stalno bila okružena ljudima koji pričaju američki engleski, koji sam do tada uglavnom slušala samo na TV-u. S vremenom sam shvatila da u biti ti njihovi filmovi zaista prikazuju život u Americi onakav kakav je- stoga, kada vidite fanatične roditelje koji prate svaku utakmicu svojih srednjoškolskih sinova- bu- dućih ‘footballskih’ ili ‘baseballskih’ zvijezda, 16-godišnjake koji voze svoje automobile, kuhinje s ogromnim, pretrpanim hladnja- cima…-ne pokušava vam nitko prodati maglu, kod njih je tako! Na kraju krajeva, niti kod nas režiseri ne izmišljaju neku drugačiju stvarnost samo za potrebe filma od one koja 18 veljača, 2009.

dopisnici u svijetu. Općenito, kao sto je svima znano, njihov sustav školovanja je drugačiji od npr. našeg. Sjećam se kako su me gledali kada sam im rekla da mi u srednjoj školi imamo i po petnaest predmeta i sto sve učimo. Njima je to nezamislivo uspoređujući s njihovih maksimalno pet predmeta po polugodištu, s tim da je ‘domaćinstvo’ ili ‘kako održati govor’ najčešće jedan od njih- tako da smo se uzajamno gledali u čudu. Nakon sto sam se srela s neupućenošću pa cak i nekim osnovnim- no većinom nenamjernim- ne- znanjem njihovih učenika i studenata, sjetila sam se svih onih ‘kukanja’ u gimnaziji zašto moramo učiti o nečemu iz kemije, filozofije, matematike, logike…- ‘kad nam to ionako nikada neće trebati u životu’ ili ‘ćemo to ionako vec sutra zaboraviti’- i samu sam sebe iznenadila koliko mi je bilo drago sto sam imala nekoga da me ‘pila’ o svemu tome. Tamo mi je, vise no ikada prije, postalo jasno kako od viska glava ne boli- iako nikada i nisam doživjela reumu od preveć učenja. I vjerojatno ce vas jedino u Americi gledati kao nekog genija samo zato sto znate da je molekula vode polarne građe ili kako je Američka deklaracija o neovisnosti izdana 1776. godine- i jos jednom, only in America! Prije nego mi se ukazala prilika da odem u Ameriku nikada o tome nisam niti razmi- šljala niti mi je bila neka posebna zelja ići tamo. Sada mi je vise nego drago da sam se odlučila na taj potez- i opet bih isto učinila da se mogu vratiti u to vrijeme! Bilo je to životno iskustvo neprocjenjive vrijednosti. Naučila sam puno toga ne samo o drugim ljudima, stvarima, zemljama, naučila sam Štoviše, u velikom broju slučajeva, onaj isti veličine prosječnog shopping centra kod ponešto i o sebi. ‘klinac’ koji ima automobil u šesnaestoj za- nas onda valjda proporcionalno i pretrpaju rađuje ‘džeparac’ od svoje trinaeste godine kolica svim i svačim. Nisam to nikako mogla Život je pun iznenađenja i, bez obzira kako te si sam placa gorivo, račun za mobitel i shvatiti- nije važno na kakve sve ‘bezvezari- zvučalo ‘isfurano’, neće postaviti pred nas pokriva svoje druge troškove. je’ bacaju lovu, ali glavno je da se troši. nešto čemu nismo dorasli. Treba samo biti Da se ne bi stekao krivi dojam- znaju Ameri- Kada se realno osvrnem, onda moram reci otvoren prema svemu, ne bojati se i prihva- kanci i uživati- i to još kako! Možda ce zvuča- kako sam upravo zahvaljujući ‘američkom titi izazov. Dajte si šansu ako osjetite da je to ti neobično, no moj opći dojam je kako im je potrošačkom duhu ‘ i sama tamo završila. Ne ‘to’ iako možda neki drugi tvrde drugačije- najveći ‘gust’ potrošiti onaj isti novac za koji znam gdje se još mogu naći ljudi koja bi u bio to odlazak na drugi kraj svijeta, kupnja su tako mukotrpno radili. Njihov najčešći potpunosti pokrili nečije troškove školo- crvenih cipela iako su vam sve druge crne, ‘ispusni ventil’ je otići na kakvo krstarenje ili vanja samo da ta osoba/osobe predstavlja izbor fakulteta.. - nije važno, na vama je da kupiti brdo stvari koje im u biti uopće nisu školu/fakultet na, recimo, nekom sport- vjerujete da možete! potrebne- osobno, mislim da imaju problem skom natjecanju. Vjerujte, ‘only in America’! s kupovinom na malo. Zvuci neobično, ali Naravno, nije tek tako lako dobiti stipendiju; stvarno je tako! Ne znam da sam bila kod postoje kriteriji i moraju se ispuniti određeni ijednog američkog prijatelja/ljice gdje im je uvjeti, no realno govoreći, puno su veće mo- trećina stvari koje su imali po kuci potpuno gućnosti da ćete dobiti punu ili djelomičnu nepotrebna. Kako su im uglavnom trgovine stipendiju u Americi nego bilo gdje drugdje veljača, 2009. 19

tu oko nas EDUKACIJOM PROTIV NASILJA NA ŠPORTSKIM I ŠKOLSKIM NATJECANJIMA (IGRALIŠTIMA) PIŠE: Marija Rečić grupa da promiče šport kroz školske novine ologije Benjamin Perasović, Igor Štimac, i izvještava o svakom natjecanju. Možda Gordan Kožulj i Danira Nakić koji su svi će astronomska grupa proricati rezultate više- manje rekli isto, a to je osnivanje već školskih natjecanja? spomenutih navijačkih skupina, ponašanje navijača… Jedino su Kožulj i Nakić govorili Dekan Kineziološkog fakulteta nam je izra- kao športaši i kako navijači utječu na njihov zio dobrodošlicu kao i svi ostali govornici. uspjeh i koncentraciju na terenu, igralištu, No, jedino su glavni tajnik HOO-a Josip Čop bazenu. Navijače su spominjali često kao i Igor Štimac čiju funkciju ne moram pisati, šestog, dvanaestog igrača koji itekako spomenuli Vinkovce kao dobar primjer utječe na športaša, podiže mu adrenalin i odgajanja osobe kao športaša (rekli su da je koncentraciju. No, pitanje je kad navijanje to zapravo odgajanje osobe, a zatim spor- prelazi u huliganizam. To se može riješiti taša) od malih nogu kroz Dječju olimpijadu. jedino diferencijacijom među navijačima, Naravno da nas je (predstavnike Županije) prema riječima profesora Perasovića. Cilj je ispunilo velikim ponosom, ali nismo se da ta mala količina huligana bude izopćena previše htjeli isticati. Također je glavni tajnik od strane ostalih tzv. mirnih navijača. No, rekao kako će nagraditi najbolje školske pitamo se kako će ti mirni navijači djelovati navijače odlaskom na Svjetsko prvenstvo na huligane kad će vrlo vjerojatno završiti s u nogometu u Južnoafričku Republiku. Mi ozljedama, kako psihičkim tako i fizičkim. novinari, trebali bismo napraviti izvješća Povodom sve većih nereda na utakmica- o navijanju i koliko to dobro bude naprav- Sve u svemu, na toj se tribini dobio osjećaj ma, i sve većeg broja huligana i nasilja, ljeno od strane novinara i navijača, put je da se želi kopirati američki školski sustav, Hrvatski školski športski savez je održao zajamčen. bar što se tiče športa u školi. Cilj je napraviti tribinu o nasilju i huliganizmu na kojoj od srednje škole brand koji bi imao svoje smo i mi bili nazočni. Sljedeći govornici su bili Stjepan Cavrić navijačice, sportaše, himne itd. Nije to ni (predstavnik MUP-a), Zrinka Kovačević toliko loše, ali jedino ako naiđe na potporu 17.10. na Kineziološkom fakultetu u Zagre- (državna tajnica za šport), profesor soci- profesora i ravnatelja. bu je održana tribina o nasilju i huliganizmu na športskim i školskim natjecanjima. Naša novinarka je zajedno s još dvoje predstavnika i pročelnikom za šport Vukovarsko- sri- jemske županije sudjelovala na toj tribini. „Samo 3 % djece je sklono huliganizmu, a 80 % djece napravi glupost iz dosade“. To su bile uvodnie riječi Franje Arapovića, predsjednika Hrvatskog školskog sportskog saveza koji nam se prvi obratio na tribini. Istaknuo je pitanje: ˝Kako kulturno i fer na- vijati?˝, te je iznio ideju o osnivanju školskih navijačkih skupina. Ideja je pokupljena od Amerikanaca, ali nije loša. Pitanje je samo o dopuštenju ravnatelja da te navijačke skupine mogu djelovati po Arapovićevom modelu. Ideja je (Arapovićeva) da sve izvannastavne grupe djeluju kroz te navi- jačke skupine. Npr. da literarna grupa piše navijačke himne, pjesme itd., likovna grupa da izrađuje transparente, a novinarska 20 veljača, 2009.

PJESNIŠTVO JE KAO SVIRKA NA GLASOVIRU Predstavljanje Antologije hrvatskoga pjesništva PIŠE: Marija Rečić U potkrovlju Gimnazije 17.10. u 17 sati Tako nije čitao ni pjesme već je to majstorski održano je predstavljanje knjige ˝Antolo- odradio gospodin Janković. Publika je traži- gija hrvatskog pjesništva˝ profesora Ante la još. Naravno malo smo se i osramotili kad Stamaća. Knjiga je kapitalno djelo koje nismo dali odgovore na pitanja poput: ˝Tko sadržava jedne od najznačajnijih hrvatskih je otac hrvatske književnosti?˝, itd. Profesor pjesama i autora. Pjesama je 731, a autora Stamać je govorio o svakom pojedinom 149. Na predstavljanju, osim samog autora poglavlju, te da svako poglavlje predstav- Antologije, bili su predsjednik Ogranka lja jedno razdoblje hrvatske književnosti. Matice hrvatske Vinkovci Dražen Švagelj, Janković je između toga čitao sve više i više članica predsjedništva profesorica Višnja pjesama, a mi smo se divili ljepoti njegove Sorčik, glumac Vjekoslav Janković koji je glume, odnosno sposobnosti uživljavanja u čitao odabrane pjesme. Naravno, bili su tu i pjesmu. Upitali smo prof. Stamaća koja mu predstavnici tiska, te brojni gimnazijalci koji je najdraža pjesma a on nam je bez puno su došli u potkrovlje (neki zbog obećanih razmišljanja odgovorio da je to pjesma petica, a neki čisto iz znatiželje i možda, ako ˝Himna mom tijelu˝, Tina Ujevića. je nade, opće kulture). Prvo nam se obratio gospodin Dražen Na kraju donosimo nekoliko mudrih rečeni- Švagelj koji je s par riječi pozdravio publiku ca koje je profesor Stamać izrekao tijekom i govorio o značenju knjige. Himnu je otpje- predstavljanje knjige. vala Marina Kozina, učenica srednje glazbene škole. Kada je profesor Ante Stamać ˝Pjesništvo je kao svirka na glasoviru.˝ došao na red, odmah je istaknuo kako ne ˝Poezija je u biti tiha.˝ voli komentirati svoj književni rad, nego bi ˝Mijenjaju se vremena, ali pjesništvo ostaje to trebali činiti za to predviđeni stručnjaci, zauvijek.˝ književni kritičari i povjesničari književnosti. HRVATSKO KNJIŽNO BLAGO PIŠE: Marija Rečić U našem gimnazijskome potkrovlju održana je prezentacija najstariijih hrvatskih inkuna- bula i knjiga i predavanje profesora doktora Matea Žagara U sklopu dana Matice hrvatske u našoj velik. Dr. Dražen Švagelj je uvodnom rije- Posebno su nam iznenađenje priredili Županiji, gimnazijalci su imali zadovolj- či istakao važnost upoznavanja učenika s pjevači našega zbora i sestre Bainac, stvo sudjelovati u nastajanju prezentacije našim knjižnim blagom. otpjevavši bugaršticu iz Hektorovićeva Hrvatskog knjižnog blaga. Prezentaciju Na prezentaciji su predstavljene neke od Ribanja i ribarskoga prigovaranja. Za ovu su priredili učenici 3. e razreda Dinko najznačajnijih i najvrjednijih reprint izda- ju je prigodu glazbeno „iščitala“ profeso- Osrečki, Antonio Šarić, Filip Kovačević, nja knjiga starije hrvatske književnosti. rica Sandra Milovac. Zvonimir Sušac. Profesor Mateo Žagar Zanimljivo je da Hrvojev misal vrijedi oko je održao predavanje o najstarijim hr- 1000 eura, a neke su knjige naši učenici vatskim knjigama. Odaziv učenika je bio mogli vidjeti po prvi put. veljača, 2009. 21

tu oko nas PIŠE: Marija Rečić Učeničko vijeće se održava po potrebi u en- gleskom kabinetu u međusmjeni. Sazivaju ga učenici ili ravnatelj ili pedagoginja. Ove godine su održana dva, prvi da se pozdravi UČENIČKO VIJEĆE nova školska godina i pročitaju neka nova pravila, i naravno govori o humanitarnim Naše su novinarke bile na sastanku učeničkog vijeća i donijele su nam izvješća. akcijama; a drugi da bi se raspravilo o maskenbalu. Naravno da je drugi bio puno zanimljiviji jer se svake godine održavao „taj veliki tulum“, a ispalo je da ga ove godine neće biti. A razlozi su više nego valjani. Razbijanje školskog inventara, pušenje, alkoholiziranje i sve ono što odrasli ne odobravaju. Naravno učenici su se pobunili, i maskenbal će se najvjerojatnije održati. Uz strogi nadzor na ulazu te upaljena svjetla, nema pušenja, nema alkoholiziranja, nema uništavanja školskog inventara. To je uzburkalo naše strasti pa su ipak milostivi ravnatelj i profesor Škegro dopustili gašenje svjetla. Koliko god nam bilo krivo što na maskenbalu neće moći biti učenici drugih škola, i što neće biti alkohola i pušenja, i što će ulaznica biti skuplja, opet moramo biti zahvalni što će se maskenbal uopće održati. Jer nakon prošlogodišnjeg destruktivnog ponašanja učenika drugih škola, ali i naše; ne bi nas trebalo čuditi i da je maskenbal otkazan zauvijek. Donekle se još i može shvatiti ponašanje učenika drugih škola( odrasli kažu možda zbog ljubomore, još da imaju zbog čega biti ljubomorni?), ali naše destruktivno ponašanje prema NAŠOJ školi, u koju idemo svaki dan, i koja nam daje obrazovanje, ako ne i odgoj. I onda se tako ponašamo. Možda bi svatko prije maskenbala trebao kod vlastite kuće razbiti koji prozor, tanjur, pokidat koju nogu od stolice i onda doći u školu, ponašati i zabavljati se kao normalna osoba. Sve u svemu, raduje- mo se ovogodišnjem maskenbalu, nastupu naših i učenika drugih škola, i neka nam ovo bude lekcija. PIŠE: Terezija Ćosić Zaključci posljednjih nekoliko sastanaka prvom sastanku izabire predsjednik vijeća. njih škola na županijskoj razini se izabire žu- Učeničkog vijeća bili su česta tema raz- Tu dužnost i obvezu ova je godine preuzela panijski predsjednik koji ulazi u nacionalno govora među gimnazijalcima. No, zašto gđica. Maja Medaković iz 4.f. Taj naslov po- vijeće učenika, a nacionalni predsjednik ima se učeničko vijeće sastaje i o čemu (osim drazumijeva da ravnatelj zasigurno zna ime izravan kontakt s ministrom i izražava mi- o održavanju i organizaciji maskenbala) i lik onoga tko ga nosi, tako da predsjed- šljenja i stavove svih učenika srednjih škola. raspravlja? nik uvijek mora biti u stanju pripravnosti U stvarnu moć djelovanja Nacionalnog Svrha Učeničkog vijeća je ostvarivanje bolje odgovora i replike na riječi gdina. ravnatelja, vijeća mogli smo se uvjeriti sabotiranjem, suradnje među učenicima i njihovo lakše i što i nije tako lako zadaća. S razlogom je ali na kraju i pozdravljanjem odluka samog izravnije komuniciranje s profesorima, po- iz jezične gimnazije. Gotovo redoviti gost ministra primorca vezanih za nacionalne is- sredno s Nastavničkim i Razrednim vijećem, na sastancima je i pedagoginja sa svojim pite i državnu maturu. S obzirom na to da bi rad na poboljšanju života u školi na temelju prijedlozima koji se uglavnom odnose na na istom principu trebalo biti organizirano i rješavanja nedoumica i nesporazuma u ponašanje i brigu za školsku imovinu, a djelovanje Sabora (općinski predstavnici > spornim pitanjima, uočavanja problema, posljednjih nekoliko i prof. Škegro (naga- županijski predstavnici > Sabor), Vijeće nas predlaganja rješenja za iste, te predlaganja đate zašto), što bi , vi čitatelji, trebali znati, uči o važnosti poštenog izbora prave osobe. organiziranja priredbi (npr. nogometni i od- jer je zadaća članova vijeća da događanja i Jer samo takav je najbolji za cjelokupnu bojkaški turnir, maskenbal), uređenja škole i zaključke sa sastanaka prenesu razredu za dobrobit zajednice. sl. Članovi vijeća daju mišljenje o postupci- vrijeme SRZ, kao što im je dužnost i iznoše- Dakle, sljedeći put kad vam na pamet padne ma škole kojima se reguliraju prava i obveze nje vaših prijedloga na sastanku. obojiti učionice u zeleno ili plavo, pomaknu- učenika, a njihovoj je nadležnosti i komen- Osim svoje primarne zadaće koja je na- ti početak nastave u 10h ili (ne daj, Bože!) tiranje Pravilnika o kućnom redu škole, što vedena u prvom pasusu ovoga teksta za i dalje ne želite polagati državnu maturu, može dovesti do njegove izmjene ukoliko koji se jako trudim da bude donekle čitljiv, recite to svom predsjedniku i on ima pravo stručna tijela prosude valjanost argumenata vijeće nas uči kako funkcionira naša državna inicirati sastanak kako bi vas poštedio nepo- kojima se traženje izmjene potkrepljuje. zajednica. Razredi šalju svoje predstavnike trebnog mozganja. Naše vijeće čine 24 predstavnika (najčešće u vijeće učenika gdje se izabire predsjednik. predsjednici) razreda između kojih se na Između predsjednika učeničkih vijeća sred- 22 veljača, 2009.

tu oko nas MATURA Državna matura u Sloveniji Sve nas više opsjeda famo- zna državna matura, pa smo odlučili saznati kako je kod naših susjeda. Tekst nam je poslao Srečko Zorko, ravnatelj mariborske gimnazije. O državnoj maturi je teško napisati ukratko, ali ipak ću pokušati! Obveznih je pet predmeta, materinski jezik, strani jezik, matematika i dva predmeta, koje biraju đaci i za njih se dodatno spremaju u 4.godini. U čitavoj državi se piše jedan predmet na točno određen dan i sat i svi pišu jednake zadaće. Iz ovih zadaća dobivaju 80% ocjene, preostalih 20 % dobiva se usmenom ocjenom (jezici, matematika) ili seminarskim ili laboratorijskim radom. Uspjeh na maturi direktno utječe na stjecanje uvjeta za upis na fakultet (dobre i loše strane). Neuspješni maturanti imaju popravke na jesen. Osnovne dobre strane državne mature su: - kriteriji su za čitavu državu jednaki (npr. kad je bila interna matura na našoj školi bilo je oko 10 % neuspješnih, sada 0-2%), - đaci se dosta ozbiljno spremaju do posljednjeg dana, - nisu potrebni prijemni ispiti na faksu (osim specifični-arhitektura itd). Osnovne negativne strane su: - sve je podređeno maturi, pa se zapo- stavljaju neki drugi važni elementi škole, - prisutan je imperijalizam struke (svaki predmet bi htio imati više sati tjedno), - uspjeh na maturi, kao ključni uvjet upisa na fakultete u ponekim slučajevi- ma se iskazao kao loš, npr. djevojke imaju po pravilu viši uspjeh , pa su u prednosti, no fakultet i struka željeli bi više muških, npr. veterina. veljača, 2009. 23

tu oko nas IMAŠ FACE? PIŠE: Andrea Pavić S ubota, vani, društvo 1 blizu društva 2. Nakon 5. čaše subjekt br. 1 iz društva br. 1 prilazi subjektu br. 2 iz društva br. 2 sa preslatkom životinjom (kao tamagoči) ili pak učiti geografiju (piše ime države, a ti od 6 ponuđenih zastava pronalaziš pripadaju- ka. MySpace, Hi5, Bebo… Sve ih je pokorio i napravio ovisnike od nas. Iako Cosmo kaže da je fejs postao out. :) I da… Čuvajte se spikom: ću… zvuči lagano, u početku i je, ali kad ti pedofila, perverznjaka i pazite se (posebno stave da nađeš zastavu Gambije, onda već Turčina, oni su najdosadniji), te očekujte -Ej, š’a ima?? Ja sam Đuro, ti? moraš pogađati). poruke kao: (original poruke) „Hi sweety -Zdenka, drago mi je. girl! how are u baby! hey i am here on ur -Šta ti? Koja si škola? … Bla bla bla. Osim svega toga, što je meni najvažnije,tu page and writing to u honey cause i want to su i slike. Stavljaš svoje, gledaš i komentiraš make a very very sweet conversation with u Ključno pitanje: tuđe. Umjetnici dobivaju publicitet koji and make a lot of things with u baby! u are zaslužuju: stavljaju svoje crteže, fotografije, the girl of my dreams and i think that we -E, pa ovaj. Imaš fejs? slike koje obrađuju u Photoshopu ili ostalim have a lot of things to ay each other baby!“ i -Da, naravno. Kako se zoveš, prezivaš, programima. Postoj i notes u koji možeš „ej mala opa koje tjelo...smijem dobiti msn?? da te dodam. zapisivati koješta: pjesme, sastave, sprdnje. pusa“ te „ćao kako si jesi mi dobra sta ima Dosta ih i uploada spot najdraže pjesme ili nesto novo kot tebe kako mozem pricat so I ovako kreće… nakon toga njeguju neku glupost koju su snimili s prijateljima. I tebe slatka si mnogu ćao“… kontakte preko fejsa. Ah, koliko sam puta to se naravno može komentirati. U biti, sve sama nekoga upoznala prvo tamo, a onda i se može komentirati. :) uživo i koliko se njih tako upozna… Facebook je prešišao sve ostale društvene Facebook (ili kako mi volimo pisati mreže sa preko 65 milijuna aktivnih korisni- Fejsbuk, ili kraće Fejs ili FB) je internetska društvena mreža osnovana 2004. godine, a omogućuje korisnicima povezivanje i socija- lizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih, rodbinom, starim prijateljima, ali i stvaranje novih prijateljsta- va. Doznajemo njihove interese, najdražu vrstu glazbe, najomiljenije filmovi i emisije na tv-u, te osnovne podatke kao datum rođenja, iz kojeg su grada, vjeru, ljubavni status, koju školu ide, e-mail adresu… itd. Naravno, ako netko ne želi ispuniti neke ili bilo koje od navedenog, ne mora. Facebook je jako popularan, i gotovo svi imaju otvoren account na njemu, ljudi iz cijeloga svijeta. Na početku su kvizovi, što je većini zanimljivo; raznorazni: od “Kakav ti je dečko suđen?” preko “Koji je savršen film za tebe?”, sve do “Jesi li pravi prijatelj?”. Možeš i virtualno ljubiti i grliti ljude, slati im kojekakve slike, poruke, igrati igrice koje čak neke (tko bi rekao) služe za učenje- meni su najdraže Fishplay igrice, gdje ima svega: možeš vježbati engleski, mozak (potiču na razmišljanje, logičko zaključivanje, trenira- nje pamćenja i sl.), igrati se sa virtualnom 24 veljača, 2009.

tu oko nas LJEPOTA JE REZULTAT PHOTOSHOPA PIŠE: Andrea Pavić J este li ikad gledali slike u časopisu i čudili se ‘kako je ova cura lijepa’, ‘kako ovaj deč- ko ima dobro tijelo’, ‘kako čisto lice’…? Znam mamo novaca… A nigdje nije ta slika savr- šenstva više nametnuta, i nigdje nije očitija nego što je u zabavnoj industriji (modnoj, u novinama sliku neke ‘božice’ sa savršenim licem i tijelom. Ne treba se truditi kopirati slavne, zavidjeti da jeste. Svi smo. I iako smo svjesni da je to glazbenoj i filmskoj), iz čistog razloga što su im i truditi se biti poput njih lijepi i zgodni, fotošop (nadam se da su svi toga svjesni!), takve osobe slavne, i naravno, svima pozna- mršavi kao oni, jer nisu ni oni sami takvi. vidjevši sve te „savršene“ žene kako nam se te, i žene, pa i neki muškarci, žele izgledati Ono što je potrebno jest prihvatiti sebe sa smiješe sa stranica tiska, želimo izgledati poput njih, imati kosu, kožu kao one, tijelo, ‘šlaufom’ na stomaku, s malim grudima za poput njih… lice bez bora (botoksirano)… Iako ih vidimo koje mislite da ih nema, s nogama koje idu Photoshop radi čuda: liposukciju, šminku, samo kroz te slike savršenstva, iza njih su i u križ, širokim bokovima… Bla bla bla. A da frizuru, mijenja boju očiju, ten i tako u ne- oni homo sapiensi (‘ko bi rek’o). Ali kakvu to smo savršeni, smetalo bi nam to što smo dogled. Jednostavno je: fotošop može SVE!! sliku daje djevojkama? Ženama? Okružene savršeni. Činjenica je da nitko nije savršen i On je plastični kirurg, solarij, frizer i make-up takvim –idealima-, pokušavaju se prila- nitko nikad nije bio, niti će biti… Možemo artist, fitness trener, maniker, pediker… On goditi, svidjeti, ne samo same sebi, nego i samo biti zadovoljni ili ne. sve sredi. Grafički učini ono što mi u pravom drugima. A i većina ih ni ne misli da je lijepa, životu ne možemo/ ne stignemo/ za što ne- jer i kad pomisli vidi negdje na internetu ili Cibalitanska noć Kao i svake godine u ovo vrijeme, održala se Cibalitanska noć u organizaciji Grad- vojnika i šala iz tekstova commedie dell’ PIŠE: Marija Rečić arte. Bili su odlični! Učenice 2. d razreda profesor. Sigurni smo da su se osjećali vrlo ponosno. Program je kratko trajao, skog muzeja Vinkovci. No, ove godine su nosile su modele inspirirane starom ali zato je afterparty potrajao dugo u noć. na njoj sudjelovali i učenici vinkovačke rimskom odjećom. Cure su, naravno, Jelo se, pilo i zabavljalo. Nadamo se da će gimnazije. Učenici 3.e napravili su kratki dobile najviše pljeska. Došli su ih podržati i sljedeće godine biti još bolje, iako je ovu igrokaz po predlošku Plautova Hvalisavog mnogi roditelji i, nažalost, samo poneki noć teško nadmašiti. veljača, 2009. 25

tu oko nas Noćni život omladine u Vinkovcima Jurograd E, tu se okuplja kako bi se pilo…i kartalo. :) Jeftina cuga, puno ljudi, plastične stolice. GLAZBA KOJU ĆEŠ ČUTI: uglavnom ne čuješ, čuju se pijani glasovi ili ako netko nešto pusti na đuboks, ali u pincipu tamo nema glazbe. Što je dobro, jer se ljudi ne svađaju hoće li pustiti Seksi Seku ili Put ka sreći. Terme Nije kafić, ali ako vani nema snijega, najpo- sjećenije je mjesto u gradu. GLAZBA KOJU ĆEŠ ČUTI: vika, ultrasi koji pjevaju svoju himnu ili neka grupa ljudi pjeva neku njima dragu pjesmu. Walkow Neki bi rekli to je sigurno tamo gdje izlaze „oni crni“, misleći pri tome na metalce, pan- kere, rokere i ostale alternativce. Ne znaju da su tamo bili viđeni i neki od profesora. GLAZBA KOJU ĆEŠ ČUTI: garant Maidene, najčešće bude metal (navečer), rokenrol, ali bude nekad i panka, sve zavisi o tome tko radi i prihvaća li glazbene želje u tom trenutku PIŠE: Andrea Pavić, o svome viđenju noćnog života u Vinkovcima I trebamo se još prisjetiti Puba, koji nas je Emporio prerano napustio. Na veliku žalost. R.I.P. Bilo Svake subote isto pitanje: „Di ćemo?“, iako Rado zvan i „Srbija“ zbog glazbe koja se je tamo puno, puno dobrih svirki, projekcija znamo gdje ćemo na kraju ipak završit… pušta i narodnjačke nacije koja tamo zalazi. i sl. Ali eto, što je tu je. Naravno da to nisu svi Kod nas u gradu nije neki izbor mjesta za Ako ćete negdje vidjeti curice u minicama kafići u gradu (zaboravili smo „Rim“ na pijaci izlazak. Ovisi sve o tome što slušaš, s kim se kako tancaju na stolu, onda je to tamo. te „Trojku“ preko puta knjižnice), ali za to bi družiš, gdje tvoje društvo ide. „Ludnica GLAZBA KOJU ĆEŠ ČUTI: neka od Cece ili trebalo jedno 10 strana, a ovo su najposje- subotom u gradu“ ovisi o godišnjem dobu. Seke Aleksić, Aspirin ili nešto sl. ćenije destinacije, recimo. :) Vanilla U zadnje vrijeme – truba, inače ima i ljudi i glazbe i plesa i… tako dalje. Pića su skuplja nego drugdje, a kokteli prefini. Ulaz je do 23 h besplatan, iako je prije bio do 00:00 što je bilo, ono, taman. Poslije 23:00 ulaz se naplaćuje 20 kn. GLAZBA KOJU ĆEŠ ČUTI: pjesme koje vrte neprestano na MTV-u, hip-hop stvari te nešto poput Pussycat Dolls, a česta pjesma je i Infinity koja mi skače po živcima. Bordeaux Idealno mjesto za šminkere, ali ni „normalni“ ljudi tamo nisu nepoznati. Zna biti dobro. GLAZBA KOJU ĆEŠ ČUTI: česta je „Ledena“ od Toše, a zna bit i nešto od Prljavaca, ili nekog domaćeg izvođača, te neke strane. 26 veljača, 2009.

Autori: Likovna grupa MAR Zahvaljujemo: Ivi, Tomislavu i Zrinki na prekrasnim član- cima iz inozemstva; profesorima koji su sudjelovali u nastajanju časopisa i doktoru Ćavaru što je izdvojio dio svog vremena za nas, mg. Srečku Zorko, ravnatelj I. gimnazije Maribor, tiskari Mar- tis, Luciji Ivšić, profesorima koji su nas pustili s nastave i svima koji su nam pomogli. Svoje primjedbe, prijedloge i pohvale može- te slati na mail redakcije: gimnazija.zvoks@gmail.com veljača, 2009. 27

DOGAĐANJA U ŠKOLI I IZVAN NJE 28 veljača, 2009.

Zvoks, Gimnazija Vinkovci

0 comments

Notes on slide 1

Favorites, Groups & Events