• Save

Loading…

Flash Player 9 (or above) is needed to view presentations.
We have detected that you do not have it on your computer. To install it, go here.

Like this document? Why not share!

Strukovnjak (2010)

on

  • 1,316 views

Školski list

Školski list
Strukovna škola Virovitica
Lidrano 2010

Statistics

Views

Total Views
1,316
Views on SlideShare
1,309
Embed Views
7

Actions

Likes
0
Downloads
0
Comments
0

3 Embeds 7

http://www.ucitelji.hr 4
http://www.ucitelji.org 2
http://www.slideshare.net 1

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Strukovnjak (2010) Strukovnjak (2010) Document Transcript

  • LIST U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA GODINA 7 • BROJ 7 • VELJA»A 2010. ISSN 1847-1080 BITI SREDNJO©KOLAC Mladi vozaËi Humanost Eko prilog Ples Na putu: Kanada Na putu: Sirija
  • U OVOM BROJU SADRÆAJ BITI SREDNJO©KOLAC BuduÊnost ovisi o srednjoj πkoli 5 Redovito uËenje jamËi uspjeh 6 Produæeni struËni postupak 9 Brucoπica u prvim redovima 10 Studentski æivot je predivan 12 Prvi put ostvarili pravo glasa 13 IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST Kocka je baËena 14 Izgubljena dobit 15 Prevencija izuzetno vaæna 16 Kad ljubav boli 17 RASPRAVA: Tko je pouzdaniji 19 Samouvjerenost πteti u prometu 20 NA PUTU Kanada: Misija ispunjena 20 Sirija: U svijetu toplog istoËnjaËkog vjetra 22 EKO PRILOG Regionalni susret eko πkola Slavonije i Baranje 28 Voda globalni problem 31 Brigom do zdrave vode 32 Ako pozeleni - pitka je 33 Vode - turizam - razvitak 34 KULTURA SjeÊate li me se, profesorice? 35 OVISNOST O KOCKANJU Milka TokaliÊ: Pronalazim se u svakom liku 36 Pjesme Alene HrvoiÊ SLOBODNO VRIJEME 37 Kocka je baËena • Strast za kockom odvodi kockara u kriminal • Kockar gubi obitelj Tango, valcer, cha-cha… 40 • PrivlaËna ponuda lake zarade »uvari tradicije 40 RIJE» STRU»NJAKA Trbuπni ples 41 Prevencija izuzetno vaæna SPORT LijeËnici rutinski pitaju bolesnike o Privremeni 42 puπenju i konzumiranju alkohola, no kockanje je neπto o Ëemu se ne Ekipni sportovi 43 raspravlja dovoljno. Problem kockanja se moæe shvatiti kao zdravstvena 'siva Vijesti zona' te se vrlo lako moæe poricati da je rijeË o medicinskom problemu. Restoran Strukovne πkole PomoÊ najugroæenijima PROBLEMATI»NO I PATOLO©KO BROJ 7 • VELJA»A 2010. Na fejsu po nekoliko sati KOCKANJE Dan jezika - U znaku ljubavi I kockanje je ovisnost Ovisnost o kocki seæe u daleku proπlost. Iz Gimnazije: Nagrada za uzorno vladanje Patoloπko kockanje je poremeÊaj Industrijsko-obrtniËka πkola: Ne zaboraviti tradiciju kontrole poriva i uvrπteno u Rastanci - dio æivota Meunarodnu klasifikaciju bolesti. Kockanje dovodi do brojnih problema. Izloæba Trickovih Adolescenti riziËna skupina Punom parom 2
  • RAZGOVOR: HELENA MARIJAN I JOSIP EGRI, Dragi naπi Ëitatelji, UVODNIK NAJUSPJE©NIJI U»ENICI NA PROBNOJ DRÆAVNOJ MATURI Evo usred smo joπ jedne πkolske godine i vi u rukama dræite novi broj Strukovnjaka. Redovito uËenje jamËi uspjeh Tijekom πkolske godine prikupljali smo informacije iz naπe πkole i okolice, kako bismo Na probnoj dræavnoj maturi odræanoj u 2009. godini vam πto bolje opisali sve πto smo doæivjeli i vidjeli, proslavili i obiljeæili. Marljivo smo pisali najbolji uspjeh u Strukovnoj πkoli postigli su Helena o svim temama koje se bile aktualne (i joπ su uvijek) i fotografirali sve πto nam je uveseljavalo Marijan iz 4.a i Josip Egri iz 4.b razreda. Oni govore πkolski æivot. o svom doæivljaju toga ispita, odnosu prema radu Jedna od tema ovogodiπnjeg Strukovnjaka je ?Biti srednjoπkolac?. Istraæivali smo i anketirali i vlastitoj buduÊnosti za koju je dræavna matura uËenike naπe πkole kako bismo saznali πto zapravo za njih znaËi srednja πkola. Predstavljamo pred njima vaæan korak vam i naπe najuspjeπnije uËenike na probnoj dræavnoj maturi. S fakulteta su nam se javili "bivπi" uËenici naπe πkole i naπi prijatelji. Svojim priËama upoznali su nas sa studenskim æivotom koji Ëeka i neke od nas. TEMA: BITI SREDNJO©KOLAC Na to koliko igranje igara na sreÊu moæe biti opasno, nismo ni pomiπljali dok nismo poËeli U spomen na praπke studente i srednjoπkolce koji istraæivati i donosimo vam ispovijesti onih koji su se naæalost susreli s tom ovisnoπÊu. su zbog mirna prosvjeda protiv nacistiËke okupacije PriËe sa svojih putovanja ispriËalo nam je dvoje naπih uËenika, tako da Êemo upoznati svoje zemlje 1939. godine strijeljani bez suenja, Kanadu i glavni grad Sirije Damask. u europskim se zemljama veÊ dugi niz godina obiljeæava Meunarodni dan srednjoπkolaca, a u Velik dio naπeg ovogodiπnjeg lista posvetili smo ekologiji, i to stoga πto se pribliæavamo Hrvatskoj je sluæbeno, prvi put obiljeæen 17. desetoj godiπnjici primanja Strukovne πkole u meunarodnu obitelj eko πkola pod okriljem studenoga 2009. godine, u organizaciji Nacionalnog Udruge Lijepa Naπa. Eko tema je odræiva potroπnja, o Ëemu su na regionalnom susretu vijeÊa Republike Hrvatske. Svi su uËenici pozvani govorili predstavnici eko πkola cijele regije. Eko prilog obuhvaÊa i Ëlanke o vaænosti zdrave na obiljeæavanje toga dana najrazliËitijim vode i potencijalima koje nudi VirovitiËko-podravska æupanija, pogotovo u gospodarskom aktivnostima s ciljem proπirenja znanja uËenika o - turistiËkom podruËju. njihovim obvezama i pravima zapisanim u U Strukovnjaku joπ moæete Ëitati i o naπim nogometaπima, knjigama, plesovima kojima Deklaraciji o pravima srednjoπkolaca i Zakona o se bave naπi uËenici, rastancima s profesorima i drugim temama. odgoju i obrazovanju. OdluËili smo otvoriti stranice naπeg lista i uËenicima drugih πkola, naπim vrπnjacima. Dopisnici iz Gimnazije Petra PreradoviÊa Virovitica i Industrijsko-obrtniËke πkole Virovitica izvijestili su nas o novostima iz svojih πkola. RAZGOVOR: BRIGITA PERKOVIΔ, U»ENICA PRVOG Uæivali smo druæeÊi se i obavljajuÊi novinarski posao. I samo za vas, naπe Ëitatelje, pripremili RAZREDA KOJA ZBOG BOLESTI NASTAVU SLU©A samo ovaj novi broj, joπ zanimljiviji i pun informacija vezanih uz naπe πkolske dane. U KUΔI ©to viπe reÊi nego - zabavite se i nauËite neπto novo o svojim πkolskim kolegama ËitajuÊi Planiram studirati poduzetniπtvo Strukovnjak. Urednica Ivana –ilas Impressum SLOBODNO VRIJEME Strukovnjak, list uËenika Strukovne πkole Virovitica ZANIMANJE MLADIH ZA NJEGOVANJE Godina 7, broj 7, veljaËa 2010. NARODNIH PLESOVA, PJESAMA I List izlazi jednom na godinu. OBI»AJA NAKLADNIK: Strukovna πkola Virovitica »uvari tradicije Vukovarska cesta 1, tel. 033 72 29 39 e-mail: info@ssv.hr PLESNA ©KOLA ZA NAKLADNIKA: Tango, valcer, cha-cha… Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, prof. Stela Blaæ i Dijana BrkiÊ veÊ godinama pleπu UREDNICA: Ivana –ilas, 2. b standardne i latinoameriËke plesove * ODGOVORNA UREDNICA Zapaæeni nastupi na natjecanjima i turnirima Marija Karácsonyi, prof. NOVINARI: PLESNI HOBI Adriana ReæiÊ, Barbara ©poljar, Mirela RadanoviÊ, Trbuπni ples Magdalena Poljak, Ines MijatoviÊ, Tanja PajiÊ, Sport u zaËecima u Virovitici. Razvija tijelo, Kristina VuËiÊeviÊ, Rafaela CindriÊ, Glorija PejiÊ, jaËa miπiÊe, potiËe æenstvenost Daria »oliÊ, Ivana –ilas, Tea Juma, Krunoslav BlaæeviÊ, Ivana BaËar, Danijela Fijala, Kornelija Potrata, Michel Stracaboπko-Dvorski, Melita GrgiÊ, Ivana Bjelica, Tanja JuriπiÊ, Dragana DimaË, Sanela Bingula, Swen Juπta, Zvonimir JakπiÊ, DOPISNICI: uËenici Gimnazije Petra PreradoviÊa Virovitica i Industrijsko-obrtniËke πkoleVirovitica; Nikolina VukoviÊ (Pula), Nikolina BoæiËeviÊ (Osijek), SURADNICI: Marija OliÊ, vjerouËiteljica, Marina Pleπa, dipl. psihologinja, Ivana LijoviÊ, 4.b, Ivan Lebinac, 4.d, BROJ 7 • VELJA»A 2010. GrafiËka priprema i tisak: Grafoprojekt, Virovitica Naklada: 1000 primjeraka Ovaj broj Strukovnjaka tiskan je na 100 posto recikliranom papiru. 3
  • TEMA BROJA BITI SREDNJO©KOLAC U spomen na praπke studente i srednjoπkolce proπirenja znanja uËenika o njihovim obvezama koji su zbog mirna prosvjeda protiv nacistiËke i pravima zapisanim u Deklaraciji o pravima okupacije svoje zemlje 1939. godine strijeljani srednjoπkolaca i Zakona o odgoju i obrazovanju. bez suenja, u europskim se zemljama veÊ dugi Prilog tomu ovogodiπnja je tema Strukovnjaka: niz godina obiljeæava Meunarodni dan Biti srednjoπkolac. srednjoπkolaca, a u Hrvatskoj je sluæbeno, prvi ©to znaËi biti srednjoπkolac? put obiljeæen 17. studenoga 2009. godine, u Kako se mladi ljudi osjeÊaju na poËetku, a kako organizaciji Nacionalnog vijeÊa Republike na kraju tog vaænog razdoblja u æivotu? Hrvatske. Svi su uËenici pozvani na obiljeæavanje ©to oËekuju od srednje πkole i πto dobivaju u toga dana najrazliËitijim aktivnostima s ciljem njoj? Prvaπi o svom kratkom srednjoπkolskom iskustvu Teπko je biti srednjoπkolac jer te prvi tjedan svi gaaju kukuruzom i zovu fazanima, ali kako tjedni i mjeseci prolaze, sve je lakπe… Volim se druæiti sa starijima jer mi svojim iskustvima pomaæu i olakπavaju srednju πkolu. Ovdje se osjeÊam odgovornijom i zrelijom. A. H., 1.f Kao srednjoπkolci upoznajemo se sa svojim zanimanjem i njegovim pravilima. OsjeÊam se vrlo odgovorno za sebe i svoje zanimanje. Danas-sutra radit Êemo i zaraivati kruh za svoju obitelj, tamo gdje budemo radili, ako budemo vrijedni, πefovi Êe biti ponosni na nas. Z. J., 1.f U naπim srcima joπ uvijek æari duh osnovne πkole. Tek smo prvaπi, do treÊe godine u naπim Êe srcima bii srednja πkola, a tek mali dio osnovne… Biti srednjoπkolac znaËi biti mlada osoba s ciljevima u svom æivotu. M. D., 1.f Prvaπi - u srcima joπ uvijek æari duh osnovne πkole Mijenjamo se Izazovi zanimanja Valentina Hlavsa, 1.f Alen Salopek, 1.f Sve se dogodilo za tren. Od niËega postati netko. Samo tako doÊi u Kad kreÊeπ u srednju πkolu, kroËiπ jednom nogom u svijet neznanu sredinu, bez imalo straha upoznati okolinu. Teπko je jer viπe odraslih. U tome razdoblju poËinjeπ shvaÊati koliko je æivot teæak. nema starih prijatelja. Profesori nam ponekad oteæavaju stvar. »esto Srednjoπkolac mora biti ozbiljan i ne smije biti djetinjast, makar nas podsjeÊaju na stare dane. Sve πto nas Ëeka dalje u æivotu, samo ima i takvih. Kad sam doπao u srednju πkolu, naπao sam nove je izazov. Sve smo stariji i s godinama saznajemo novo, postajemo prijatelje koji su jako dobri, imam osjeÊaj da se poznajemo cijeli odrasliji, sigurniji u sebe i nismo viπe obiËni balavci. Imamo viπe iskustva. æivot. Jako mi je ugodno u njihovu druπtvu. Naravno da su ovdje Srednjoπkolac znaËi biti ozbiljan, prihvatiti sve zadatke i pomoÊi u πkoli profesori stroæi, ali to je za naπe dobro. Moramo osjetiti bit i kod kuÊe. Posebno posluπati savjete profesora. Normalno je da svatko stvarnog æivota. Pred nas je stavljeno mnogo prepreka i obveza grijeπi, Ëesto stvaram probleme kod kuÊe. Ali ipak kasnije kad razmislim koje moramo stalno ispunjavati. πto sam uËinila, kajem se. PrihvaÊam svoje greπke. U srednjoj πkoli uvjeti za rad i odræavanje nastave znatno su U razredu ne postoji dan, a da nema neki lijep dogaaj. Ovo u Ëemu se bolji nego u osnovnoj πkoli. I trebaju biti jer je ovo nova πkola. BROJ 7 • VELJA»A 2010. sada nalazim ne mogu opisati. Jednostavno ne poznajem sebe, a i drugi Sve obveze, zadaÊe, i okolina joπ su nam novi, ali lako se na se mijenjaju iz dana u dan. Baπ kao vrijeme. to naviknuti. Dobro je πto idemo na praksu jer tamo izuËavamo Srednjoπkolac ne znaËi biti svaki dan u kafiÊima, bjeæati s nastave, puπiti i susreÊemo se s izazovima svoga zanimanja. Svi ti zadaci nisu i piti. Ako su se neki baπ zbog toga upisali u srednju πkolu, prevarili su nam toliko naporni jer imamo mnogo vremena za sebe i svoje se. prijatelje, naravno i nogomet. U πkolu idemo kako bismo za nekoliko godina iz nje izaπli s nekim U πkoli se najviπe vodim druæiti s prijateljima i zabavljati. Manje zanimanjem, da bismo imali neπto u glavi. Srednja πkola je uËenje, znanje, lijepo je to πto smo za svaku sitnicu zapisani, a to znaËi da prijatelji, luda zabava u slobodno vrijeme te odraslije ponaπanje. moramo biti jako dobri i truditi se. 4
  • MATURANTSKI POGLED NA SREDNJU ©KOLU KAKO OSNOVNO©KOLCI ZAMI©LJAJU SREDNJU BITI SREDNJO©KOLAC BuduÊnost ovisi ©KOLU DeËki su o srednjoj koli zgodniji UËenica sam osmog razreda osnovne πkole. U osnovnoj πkoli je lijepo, imam mnogo prijatelja, ali Êu uskoro morati otiÊi u srednju πkolu. Mislim da Êe mi tamo biti isto tako lijepo. PriËaju mi da su nekada skraÊeni sati, da svaki odmor svira glazba i da tamo stjeËeπ prave prijatelje. Druπtvo je opuπtenije i deËki su zgodniji. To je mjesto na kojem Êu odrastati i provesti vaæan dio u svome æivotu, i od tamo Êu imati najljepπe uspomene. Kada krenem u srednju πkolu, smjet Êu izlaziti u grad i sve Êe biti drukËije. PoËet Êu odrastati, a to mi se svia. Srednja πkolo, stiæem. Vrijeme provedeno u srednjoj πkoli za mnoge je najljepπe razdoblje u æivotu. Biti srednjoπkolac podrazumijeva sazrijevanje u zrelu i odgovornu osobu, stjecanje novih prijatelja te poËetak upoznavanja stvarnog æivota. Melita GrgiÊ, 4.a Odabravπi ovu πkolu nakon zavrπetka osmog prvih razmirica, i to u pitanju maturalnog razreda, nisam ni slutila kako mi se æivot putovanja. Uvijek sam razmiπljala kako bi moæe promijeniti. Krenuvπi u prvi razred, bilo lijepo otiÊi otputovati izvan zemlje s upoznavπi nove profesore, nove prostore, prijateljima, malo se opustiti i zabaviti. Nisam nove prijatelje, upoznala sam novi naËin rada mogla ni sanjati da Êe i uËenja. Tek tada sam shvatila da je osnovna neozbiljna ponaπanja biti razlog uniπtenja Doba prijateljstva, prvih ljubavi... πkola bila samo temelj za ono πto tek dolazi. naπe jedine πanse da provedemo zajedniËke Prve domaÊe zadaÊe, usmena i pismena trenutke koje smo mogli pamtiti zauvijek. ispitivanja potaknula su me da se moram viπe posvetiti uËenju i da su ove Ëetiri godine od velike vaænosti za moju buduÊnost. Mi smo prva generacija koja podlijeæe polaganju Istina, mnogo smo vremena troπili na svae s profesorima, na vrijeanja jedni drugih, no mislim da nitko nije ni slutio da Êe to dovesti do otkazivanja naπeg maturalca. Meutim, Malo se dræavne mature i ona je prvi korak prema spoznaji samostalnog naËina æivota, sazrijevanju i omoguÊavanju æivljenja bolje umjesto da stvari krenu nabolje, ova zadnja godina πkolovanja nije zapoËela kako smo mi to zamiπljali. Zbog naπe nesloge, bojim... buduÊnosti. nerazumijevanja drugih, brojnih svaa i Idem u 8. razred osnovne πkole. U osnovnoj prepirki naπa razrednica koja nas je vodila πkoli je lijepo, ali se svi prema nama odnose Zajedniπtvo kroz ove tri godine odrekla se razredniπtva, kao da smo djeca, na neki naËin i jesmo, Prvi razred najviπe patim po novim otkazana je Ëak i maturalna zabava. Cijelo ali mislim da su pravila prestroga. Ne poznanstvima. Od samog poËetka vladala prvo polugodiπte Ëetvrtog razreda vladala je smijemo se πminkati, farbati, lakirati nokte… je velika sloga meu svima nama, osjeÊala velika nervoza i neslaganje, no nakon zimskih U srednjoj πkoli je sve puno bolje i drugaËije, sam se kao da imam novu veliku obitelj koja praznika sve se promijenilo. Moæda je to tako mi govore svi prijatelji. Pravila su je sve radila zajedniËki, s velikim trudom, znak da smo se promijenili, napokon sazreli, drugaËija, uËenici imaju puno viπe slobode ulaganjem, æeljom i veseljem. Naπoj slozi ili je to moæda zbog straha od odlaska iz i viπe ih se ne gleda kao djecu. To mi se pridonijeli su organizirani izleti u Zagreb gdje srednje πkole. jako svia i jedva Ëekam da krenem u smo se pobliæe upoznali i gdje sam shvatila Za ove Ëetiri godine veæu nas posebne srednju πkolu. Priznajem, malo se bojim kako da je ovo poËetak jedne velike priËe. Prve uspomene jer biti srednjoπkolac je neπto Êe me prihvatiti stariji uËenici i kako Êe se dvije godine bili smo sloæni, omiljeni meu najljepπe u Ëovjekovu æivotu. To je razdoblje ponaπati prema nama 'novima'. Srednju BROJ 7 • VELJA»A 2010. profesorima, uvijek raspoloæeni, nadahnuti novih iskustava, znanja i poznanstava koje πkolu zamiπljam kao mjesto gdje Êu puno da se prikaæemo kao najbolji razred u πkoli. Êemo uvijek pamtiti bez obzira na neugodne nauËiti, ne samo za πkolovanje, nego i No to nije trajalo dugo. situacije i drago mi je πto sam proæivjela te korisne stvari o æivotu, i steÊi nova iskustva trenutke koji su obiljeæili moj æivot. Moja te upoznati mnoge prijatelje. Tu Êe se Podjele buduÊnost zasigurno ovisi o srednjoπkolskom dogoditi prve ljubavi, prijateljstva, Krenuvπi u treÊi razred, stvarale su se grupice obrazovanju i iskreno se nadam da Êe mi razoËarenja, markiranja i jedinice. Jedva uËenika i tako je cijeli razred postao podijeljen, sve πto sam nauËila koristiti u novom razdoblju Ëekam da krenem u srednju πkolu, puno je i to ne samo fiziËki. Doπlo je naime Ëak i do koje slijedi. zabavnija nego osnovna. 5
  • RAZGOVOR: HELENA MARIJAN I JOSIP EGRI BITI SREDNJO©KOLAC Redovito uËenje jamËi uspjeh Ivana Bjelica, 4.a Na probnoj dræavnoj maturi odræanoj u 2009. godini najbolji uspjeh u Strukovnoj πkoli postigli su Helena Marijan iz 4.a i Josip Egri iz 4.b razreda. Oni govore o svom doæivljaju toga ispita, odnosu prema radu i vlastitoj buduÊnosti za koju je dræavna matura pred njima vaæan korak Helena Marijan i Josip Egri - hoÊe li i ove godine, kad bude 'zaozbiljno', biti jednako uspjeπni (snimio Zvonimir JakπiÊ) Kada ste Ëuli prve informacije o knjiæevna razdoblja kako bih znala svrstati Josip: - Moram priznati da sam bio uvoenju dræavne mature, kakav je bio knjiæevnike u odgovarajuÊa razdoblja. ugodno iznenaen. Iako sam znao da sam vaπ stav? Josip: - Iπao sam na dodatnu nastavu koju se dobro pripremio i rijeπio ispit, tako dobre Helena: - Prvo sam pomislila da Êe biti je organizirala naπa πkola, iz hrvatskog i rezultate ipak nisam oËekivao, pogotovo jako teπko i malo sam se uplaπila. Najviπe njemaËkog jezika, a i na satu smo rjeπavali iz izbornog predmeta koji u πkoli nisam me zanimalo ima li kakvih prednosti, no zadatke sliËne onima koji su se trebali imao. kasnije sam promijenila miπljenje. pojaviti na ispitu. Jeste li se 'upisali' na æeljeni fakultet Josip: - Isprva mi se to nije Ëinilo tako Prilikom rjeπavanja testova, jeste li i koji je to fakultet bio? vaæno, bio sam viπe usredotoËen na bili nervozni? Helena: - Da, upisala sam se na æeljeni predmetnu nastavu, ali poËetkom treÊeg Helena: - Nisam bila nervozna. Rijeπila fakultet, a to je bio i opet Êe biti KatoliËki razreda uz razne pripreme za probnu sam prvo ono πto sam bila sigurna da bogoslovni fakultet u Zagrebu. maturu shvatio sam vaænost dræavne znam pa tek onda ostalo. Josip: - Fakultet koji sam izabrao bio je mature za nastavak πkolovanja. Josip: - Nije bilo nikakve nervoze. Ekonomski fakultet u Osijeku, a njega sam Mislite li da je uËenicima strukovnih Zapravo, bio sam nervozan do trenutka uspio ''upisati'' kao treÊi na listi. πkola omoguÊeno dovoljno dodatnog dok nisam dobio ispit i poËeo ga rjeπavati obrazovanja u πkoli? jer je tada najbolje bilo usredotoËiti se na Ispit shvatiti ozbiljno Helena: - Mislim da nemamo dovoljno rjeπavanje testova, a ne na nervozu. moguÊnosti. Nije organizirana nastava iz Kakvi su bili vaπi dojmovi nakon Kakve pripreme planirate za dræavnu izbornih predmeta, a ni iz hrvatskog jezika zavrπetka procedure probne dræavne maturu i hoÊete li uËiti samostalno ili je trenutaËno nema za zavrπne razrede. mature? uz neËiju pomoÊ? Zahtijeva se puno samostalnog rada πto Helena: - Bilo je olakπanje jer je napokon Helena: - Ne planiram niπta posebno. Malo baπ i nije jednostavno jer je puno lakπe zavrπilo neπto dugo oËekivano, a kasnije Êu prelistati stare biljeænice i udæbenike uz predavanje profesora. sam jedva Ëekala rezultate. te rjeπavati testove s interneta od prijaπnjih Josip: - U usporedbi s gimnazijom, naπ Josip: - Bio sam uglavnom zadovoljan. godina. je opseg gradiva puno manji, ali mislim Sve je Josip: - Pripremat Êu se kao i dosada. BROJ 7 • VELJA»A 2010. da je uËenicima omoguÊeno dovoljno proteklo u redu i πto se same procedure Smatram da mi instrukcije izvan πkole ne dodatnog obrazovanja. tiËe, mislim da su sada uËenici i profesori trebaju, odnosno da je sasvim dovoljno uvjeæbaniji i bolje pripremljeni za kontinuirano uËenje uz dodatnu nastavu Uspjeπna probna matura provoenje prave dræavne mature. i ponavljanje. Kada ste vidjeli svoje rezultate, jesu Mislite li da su uËenici strukovnih Jeste li se pripremali za probnu li bili sukladni vaπim oËekivanjima? πkola spremni za dræavnu maturu? dræavnu maturu i kako? Helena: - Kada sam vidjela rezultate, Helena: - Mislim da neki uËenici joπ nisu Helena: - Nisam se pripremala previπe, vidjela sam da su i viπe od oËekivanog. spremni, ali ne svi. Dosta je veliki problem jedino sam za hrvatski jezik pregledala Nisam se nadala tako dobrom uspjehu. u uËenicima koji joπ nisu svjesni da Êe 6
  • RAZGOVOR: BRIGITA PERKOVIΔ Adriana ReæiÊ, 1.b BITI SREDNJO©KOLAC polagati dræavnu maturu i neozbiljno to shvaÊaju. Josip: - Mislim da to najviπe ovisi o pojedincu. Oni koji su dræavnu maturu shvatili ozbiljno, pripremaju se i pohaaju Planiram studirati poduzetni tvo dodatnu nastavu, • Individualna nastava ima i prednosti i nedostataka • Nema spremni su za dræavnu maturu ali postoje druæenja s prijateljima u πkoli • Profesori ne popuπtaju i oni koji olako shvaÊaju taj ispit. Smatrate li dræavnu maturu boljom od dosadaπnje prakse πkolske mature i zaπto? Helena: - Smatram da je ova matura bolja od proπle jer su smanjeni troπkovi putovanja, moæemo odjednom pisati ispite koji nam vrijede za sve fakultete, imamo pravo izbora na do deset fakulteta, polaæemo samo predmete koje fakultet traæi i ne moramo polagati struku. Josip: - Ova matura je zasigurno bolja od proπle jer je omoguÊena ravnopravnost pri upisu na æeljene fakultete, svi uËenici rjeπavaju isti ispit i upisuju se na temelju rezultata koji su usporedivi s rezultatima drugih uËenika na razini dræave. KljuË uspjeha Adriana i Brigita Od ove πkolske godine uËenica 1. b razreda naπe πkole je Brigita PerkoviÊ iz Suhopolja Kakvi su vaπi buduÊi planovi glede koja zbog bolesti ne moæe nastavu sluπati u πkoli, veÊ joj je Ministarstvo znanosti, daljnjeg obrazovanja? obrazovanja i πporta RH suglasnoπÊu odobrilo izvoenje individualne nastave u kuÊi. Helena: - Planiram se i ove godine prijaviti Brigita boluje od spinalne miπiÊne atrofije uz dodatne komplikacije te je nepokretna na KatoliËki bogoslovni fakultet, ako ne i u kolicima i njezino stanje zahtijeva stalni fizikalni tretman u kuÊi i ovisna je o stalnoj proem, imat Êu rezerve. pomoÊi bliænjih. Kakva su njezina srednjoπkolska iskustva, πto misli o svom poloæaju Josip: - Ako matura proe uspjeπno, jedine uËenice na satu, a πto o poloæaju jedne od troje djece u obitelji, koji su joj hobiji vjerojatno Êu nastaviti πkolovanje na i kakvi su joj planovi… Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a ako Koliko Ëesto imaπ nastavu i po koliko Koliko onda sati na dan provodiπ uËeÊi? to sluËajno ne uspije, rezervna opcija mi sati? - Dnevno uËim po dva, tri sata. Nekad viπe, a je Visoka πkola menadæmenta u turizmu - Nastavu imam od ponedjeljka do petka po nekad i manje. Ako za odreeni dan nemam i informatici u Virovitici. Ëetiri πkolska sata, a ponekad i πest sati. nikakav ispit ili ispitivanje, onda uËim manje, Mislite li da je dræavna matura lakπa Koje su prednosti nastave u kuÊi, a koji a u suprotnom viπe. uËenicima koji redovito uËe ili mislite nedostaci takvog rada? Koji su ti predmeti lakπi, a koji teæi? da to ne utjeËe bitno na rezultate - Prednosti su πto se ne moram rano ustajati - Teæi su mi knjigovodstvo, matematika i dræavne mature? Zaπto? i spremati se za πkolu i to πto je sva paænja kemija, a lakπi poduzetniπtvo, poslovne profesora usredotoËena na mene pa tako viπe komunikacije i birotehnika. Helena: - Mislim da je lakπa onima koji gradiva obradimo u manje vremena. A Kakvi su tvoji planovi za buduÊnost? redovito uËe jer ako redovito uËiπ, nemaπ nedostaci su ti πto odovarati ne mogu ni Ivica, - Æelim zavrπiti ekonomsku πkolu, a zatim zaostataka s gradivom. a ni Marica, veÊ moraπ baπ ti (kroz smijeh). studirati poduzetniπtvo koje mi je najdraæi Josip: - Zasigurno je lakπe onima koji Veliki nedostatak je i to πto nisam u razredu predmet. Nakon faksa æelim pronaÊi dobar redovito uËe, Ëak mislim da je to jedan s prijateljima, ne mogu prolaziti s njima sve posao i raditi to πto volim. od vaænijih Ëinitelja uspjeha na dræavnoj one zabavne trenutke, a ne mogu ni prepisivati Je li ti sada drago πto si se upisala u maturi. i sluæiti se πalabahterima. ekonomsku πkolu? ©to mislite, zbog Ëega ste ostvarili Je li ti bilo bolje dok si iπla redovito u - Da, jako mi je drago jer sam to i htjela. I tako visok postotak? πkolu na nastavu ili ti je ipak bolje ovako? mislim da s ovom πkolom imam velike Helena: - Mislim da sam ostvarila ovaj - Bolje mi je sada dok imam nastavu u kuÊi moguÊnosti za dalje. jer mi je lakπe s obzirom na moje stanje. Dok Kako ti se svia razred? postotak jer sam polagala predmete koje sam iπla redovito u πkolu, moja mama je morala - Razred je najbolji i svi u njemu su mi prirasli volim, koji mi opÊenito dobro idu i imam iÊi sa mnom kako bi mi pomagala, a sada za srcu. Naravno, æao mi je πto u njemu ne mogu dobre ocjene iz njih. to nema potrebe jer sam kod kuÊe pa je tako provoditi i viπe vremena. Josip: - Kvalitetno sam se pripremao, lakπe i meni, a i njoj. Kako provodiπ dane, koji su ti hobiji? odnosno redovito uËio, ponavljao, vjeæbao Kakvi su profesori prema tebi, misliπ li - Dane provodim kao i veÊina mojih vrπnjaka, na primjerima i sluπao savjete profesora. da ti popuπtaju? na facebooku, crtam, sluπam glazbu, gledam BROJ 7 • VELJA»A 2010. Koji bi bio vaπ savjet maturantima? - Profesori su jako dobri, sve mi jako dobro tv... Helena: - Pripremite se πto bolje moæete objasne i pomognu koliko mogu. Ne popuπtaju Imaπ sestru u medicinskoj πkoli i brata jer ne znate hoÊe li biti jednostavno ili ne. mi. u osnovnoj πkoli. Misliπ li da je njima lakπe Josip: - Trebate ozbiljno pristupiti dræavnoj Ima li kakvih razlika u radu sada i u ili teæe jer idu svakodnevno u πkolu? osnovnoj πkoli? - Sestri je puno teæe u medicinskoj jer treba maturi ako æelite postiÊi upis na æeljeni - Da. Sada je nastava puno bolje organizirana mnogo uËiti, a ide stalno u popodnevnu smjenu fakultet. Takoer, pohaajte dodatnu nego u osnovnoj πkoli i sve je nekako ozbiljnije. pa nema vremena za uËenje, a k tome nastavu nastavu. Znamo da si jedna od rijetkih koja je ima i vikendom. Za brata mislim da mu nije proπla polugodiπte s odliËnim uspjehom. teæe, ipak je on joπ uvijek osnovnoπkolac. 7
  • U»ENI»KO VIJEΔE BITI SREDNJO©KOLAC Predsjednica I. Bjelica SprijeËiti markiranje Ivana –ilas, 2. b U naπoj πkoli 20. studenog odræao se UËeniËkog vjeÊa pozabaviti i pokuπati ga sastanak UËeniËkog vjeÊa na kojemu je rijeπiti. izabrano njegovo vodstvo - predsjednik, »esto se dogodi da neki uËenici ne zamjenik i zapisniËar. Za predsjednika VijeÊa prisustvuju sastanku UËeniËkog vijeÊa, iako izabrana je Ivana Bjelica, uËenica 4. a su ih njihovi πkolski kolege izabrali da ih razreda, zamjenica je Iva ©kvariÊ, uËenica zastupaju i da prisustvuju sastancima. 2. c razreda, a zapisniËarka je Ivana BlaæeviÊ Moæda zapravo nisu svjesni koliko mogu iz 1 a. Sastanak je vodila ravnateljica Pavica pomoÊi svojim πkolskim kolegama. Nisu BiondiÊ-IvankoviÊ. svjesni svojeg utjecaja ne stvaranje πto bolje - UËenicima pomaæemo dodatnim informacijama Naπe UËeniËko vijeÊe trebalo bi tijekom ove πkole. koje dobijemo od profesora i ravnateljice, ali godine uspjeπno rjeπavati sve probleme koji isto tako profesorima i ravnateljici iznosimo svoje UËeniËko vijeÊe osnovano je radi bolje stavove i ideje. Ove πkolske godine aktualan bi se mogli pojaviti. Svi prijedlozi trebali bi komunikacije izmeu uËenika i profesora, je problem izostajanja s nastave. Moja zadaÊa se dobro promotriti i neke i uvaæiti. Svaki NastavniËkog vijeÊa, Razrednog vijeÊa, i zadaÊa ostalih Ëlanova VijeÊa jest osvijestiti uËenik moæe bez ikakva straha svome Roditeljskog vijeÊa i ostalih institucija. UËenici uËenike o tom problemu i smanjiti ga na predsjedniku predloæiti πto misli da bi se koji su predstavnici svojih razreda rjeπavaju najmanju moguÊu mjeru. Razgovorom o tom trebalo promijeniti ili moæda uvesti neke probleme koji nastaju u razrednim odjelima, problemu shvatili smo da je jedino rjeπenje da promjene. Predsjednik odreenog razrednog ali se nekim problemima pozabave i na svaki predsjednik razreda djeluje πto uËinkovitije odjela slobodno na svakome sastanku UËeniËkom vijeÊu. Rasprave koje se vode u svom razredu i da sprjeËava uËenike koji to UËeniËkog vjeÊa moæe iznijeti prijedlog. na sastancima podjednako su vaæne za sve rade te da ih upozori na eventualne posljedice Ravnateljica Êe se sa svakim prijedlogom uËenike koji pohaaju odreenu πkolu. jer od problema ne valja bjeæati. ANKETA Svi a mi se… Ines MijatoviÊ, 1.a Fotografije: Zvonimir JakπiÊ i Sven Juπta, 4.a Na 25 uËenika proveli smo anketu s pitanjem πto im se najviπe svia u πkoli. Odgovori su bili sljedeÊi: Dvije uËenice iz 3. razreda sloæile su se da im se sviaju wc-i jer se mogu πminkati, a da nema guæve. Troje uËenika iz 1. razreda i dvije uËenice iz 4. razreda su odgovorili da im se svia πkolska kantina jer ne moraju izlaziti iz πkole, a imaju sve πto im treba. Pet uËenica iz 1. razreda odgovorilo je da im se svia druπtvo u πkoli jer nema puno svaa kao u nekim πkolama. »ak osam uËenika iz 1. razreda odgovorilo je da im se svia πto se svaki odmor puπta glazba i πto mogu Ëestitati roendane, zapjevati i opustiti se prije testova i ispitivanja BROJ 7 • VELJA»A 2010. Tri uËenice iz 2. razreda odgovorile su da im se svia ureenje πkole i πto je oËuvana. Dva uËenika iz 4. razreda odgovorila su da im se sviaju djevojke. 8
  • NOVO U NA©OJ ©KOLI: PEDAGO©KA MJERA PRODUÆENOG STRU»NOG POSTUPKA BITI SREDNJO©KOLAC Cilj - disciplinirati uËenike • NajËeπÊi uzrok izricanju mjere neopravdani izostanci • UËenici se nemaju Ëega bojati • Problemi se rjeπavaju mirnim putem Marina Pleπa, dipl. psihol. i prof. ©kola ima prvenstveno odgojnu funkciju, sljedeÊi postupci: nepoπtovanje autoriteta, stoga je njena zadaÊa odgojiti i usmjeravati nedostatak suosjeÊanja za ostale, mlade ljude ka pravom putu. To nije lak neprihvatljivo rjeπavanje sukoba, nizak prag Moram primijetiti da mnogi zadatak i Ëesto je potrebno uloæiti dodatan tolerancije itd. uËenici, pa i djelatnici joπ uvijek napor kako bi se stvorio korektan i prijateljski ne znaju koja je svrha psihologa, odnos izmeu nastavnika i uËenika. ©kola Kada se izriËe PSP kako u πkolama, tako i na kao ustanova ima svoja pravila, od kojih drugim radnim mjestima, stoga moæemo izdvojiti neka: Prema Statutu πkole, ova mjera bit Êe se njihov znaËaj joπ uvijek • pridræavanje kuÊnog reda izreËena u sluËaju da uËenik neopravdano minorizira. Od nekih uËenika • ispunjavanje uputa uËitelja odnosno izostane 17 sati. Povjerenstvo, koje imenuje sam dobila i primjedbe da ne nastavnika, struËnih suradnika i ravnatelja ravnatelj svake πkole, ima zadaÊu, nakon æele iÊi na „razgovor“ psihologu • Ëuvanje udæbenika i drugih obrazovnih i predlaganja NastavniËkom vijeÊu za jer Êe ih druπtvo smatrati nastavnih sredstava izricanjem ove mjere pratiti uËenika 30 dana • pohaanje obveznog dijela programa i „ludima“. Napomenut Êu da te uoËiti je li izreËena mjera dovela do drugih oblika odgojno-obrazovnog rada. poboljπanja u uËenikovu ponaπanju. U ovoj samo neznalice mogu imati fazi nastavnici i razrednici se nadaju da Êe takve komentare, a pametni ljudi ©to je produæeni struËni postupak uËenik ipak znati procijeniti πto je za njega znaju da se uvijek trebaju najbolje. Ako su te aktivnosti dovele do osloniti na sebe. Ovaj rad bavi se problematikom upravo poboljπanja, mjera se ne izriËe. U suprotnom zadnjespomenutog pravila, koje se Povjerenstvo poduzima niz koraka te nastoji manifestira kaπnjenjem ili izbjegavanjem kroz timski rad doprijeti do sræi problema. radionica Êe se temeljiti na razgovoru Ëiji je nastave. Upravo ova tema zauzima Kako je svaka osoba jedinstvena, tako se cilj pokazati kako se primjerenim znaËajan dio rasprava meu nastavnicima i razlozi izostajanja razlikuju od uËenika do ponaπanjem ipak moæe postiÊi viπe, ali Êe koji se trude motivirati uËenike za nastavu uËenika. Problemi mogu, izmeu ostalog biti se takoer nastojati uËenika poduËiti i zainteresirati ih upravo za njihov predmet. nezainteresiranost za nastavu, neugodan nenasilnom rjeπavanju sukoba. Kako uËenici imaju svoja prava, tako imaju osjeÊaj povezan s nastavom, bjeæanje od i obveze, a pohaanje nastave, logiËno, loπeg druπtva (ili ostajanje u kafiÊu, u „boljem“ UËenici veÊ u tretmanu spada u jednu od obveza. Ukoliko se ova druπtvu, zar ne?). obveza krπi, πkola je duæna provesti StruËni suradnik uvijek je jedan od Ëlanova odreene postupke. Cilj mjere nije kazna! Povjerenstva. U naπoj πkoli predloæeno je Produæeni struËni postupak predstavlja jednu nekoliko uËenika koji zadovoljavaju uvjetima od mjera kojom se uËeniku nastoji pomoÊi Nastavnici imaju obvezu voditi raËuna o za pokretanje ove mjere, dok je jedan uËenik u prevladavanju teπkoÊa te razvijanju emocionalnom, psihofiziËkom te mentalnom veÊ ukljuËen u Produæeni struËni postupak. vjeπtina koje Êe mu pomoÊi da stvori razvoju uËenika, te u skladu s tim valja Kako sam po struci psihologinja, jasno mi kvalitetnije socijalne odnose, te saznati razjasniti neke stvari. Produæeni struËni je da se problemi ne mogu rjeπavati nasilnim zaπto uËenik izbjegava nastavu. PSP je tretman naziva se „mjerom“, πto mu daje putem, veÊ razgovorom i razradom usmjeren prema onim uËenicima koji ne BROJ 7 • VELJA»A 2010. negativnu konotaciju. Cilj i zadatak problema. Zlobni komentari mogu doÊi samo mogu bez struËne pomoÊi prevladati svoje Povjerenstva jest disciplinirati uËenike koji od onih osoba koje nisu dovoljno upoznate probleme te koji manifestiraju ona ponaπanja nisu ispunjavali svoje obveze, no to ne s ovom problematikom. Prilikom pisanja koja mogu biti πtetna kako za samog ukljuËuje „vojne“ metode discipliniranja. ovog rada nastojala sam razjasniti svrhu ove uËenika, tako i za njegovu okolinu. Savjetodavnim razgovorom nastoji se pedagoπke mjere i nadam se da sam bila Neprihvatljivim ponaπanjem uËenika pomoÊi uËenicima te ih ukljuËivati u radionice jasna. UËenicima koji dolaze na tretman smatraju se: povreda duænosti, nasilniËko kojima je svrha obuhvatiti problem i nauËiti mogu preporuËiti da se nemaju Ëega bojati ponaπanje te neispunjavanje obveza prema neke nove stvari. Naprimjer, kod uËenika koji jer imamo zajedniËki cilj. Stoga se nadam πkoli. NasilniËkim ponaπanjem smatraju se pokazuje sklonost ka nasilniËkom ponaπanju da Êe se ugodno osjeÊati. 9
  • NAKON SREDNJE ©KOLE BITI SREDNJO©KOLAC Nikolina VukoviÊ, studentica prve godine ekonomije na SveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli i proπlogodiπnja maturantica Strukovne πkole piπe o svojim iskustvima hvatanja u koπtac s najrazliËitijim Nikolina VukoviÊ, studentica, lanjski 4.b I u blokadi organizirano Bruco ica u prvim redovima Kada sam napokon postala studentica na Danas se cijene postdiplomskih studija kreÊu demokracije glasa (za, protiv, suzdræan). SveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli, na Odjelu oko 60.000 kuna. VeÊina studenata u Blokada je konkretno znaËila da studenti za ekonomiju i turizam dr. Mijo MirkoviÊ, bila Hrvatskoj djeca su visokoobrazovanih pulskog SveuËiliπta preuzimaju potpunu sam ponosna na sebe jer sam se upisala osoba, upravo iz razloga πto si velik dio kontrolu nad SveuËiliπtem. na fakultet uz potporu ministarstva, odnosno stanovniπtva ne Na plenumu su se ''bez plaÊanja''. To je konkretno znaËilo da moæe priuπtiti Svakodnevno sam odraivala deæurstva izglasavali naËini moji roditelji nisu morali platiti πkolarinu u πkolovanje. u sklopu redarske sluæbe, sudjelovala provedbe blokade. iznosu od 5500 kuna. Svoje sam u izvedbi performansa te sam se OdluËeno je da Êe Pula je meutim grad s vrlo visokim æivotnim nezadovoljstvo ukljuËila u medijsku grupu u kojoj sam se bez iznimke standardom, πto je oteæavajuÊa okolnost za pozicijom pripremala materijale za medije i davala blokirati nastavni studente koji dolaze iz drugih sredina. Tako studenata u Puli procesi, odnosno sam i ja uskoro shvatila da se ''upisati na i sve veÊom izjavu za televizijske kuÊe i razne novine predavanja, fakultet bez plaÊanja'' ne Ëini baπ tako kada komercijalizacijom obrazovanja studenti seminari i kolokviji, dok su bili dopuπteni na naplatu stignu svi ostali troπkovi SveuËiliπta u Puli pokazali su prvi put na usmeni i pismeni ispiti. Sve odluke vezane studentskog æivota. Za novËanike naπih proljetnoj blokadi nakon koje je zaustavljen uz nastavak blokade donosile su se na roditelja to je preveliko optereÊenje jer u biti daljnji porast πkolarina. Nakon zavrπetka plenumima koji su se za vrijeme blokade financiraju joπ jedno kuÊanstvo: prehranu, blokade studenti su ponovno baËeni u drugi odræavali svakodnevno. reæije, namjeπtaj, odjeÊu, knjige, prikljuËke plan. na internet, prijevoz i joπ mnogo toga. Kao studentica prve godine poËela sam se Studentske blokade diljem Osim toga Pula je jedini sveuËiliπni grad u informirati kako blokada funkcionira, za πto Hrvatske Hrvatskoj koji nema uËeniËki dom i menzu. se to studenti bore i ima li to uopÊe smisla. U studentskim domovima u ostalim Morala sam izabrati hoÊu li cijelu situaciju PoËetkom blokade oformile su se grupe gradovima studenti smjeπtaj mjeseËno oko borbe za besplatno obrazovanje pasivno studenata, od kojih je svaka imala svog plaÊaju oko 200 kuna, dok su pulski studenti gledati sa strane ne ËineÊi niπta, ili se ipak koordinatora, Ëlanove i naravno svoj prisiljeni plaÊati skupe stanove iz kojih se aktivno ukljuËiti u borbu za bolje sutra. Puna zadatak. Osnovane su grupe za tehniËku Ëesto moraju iseljavati za vrijeme ispitnih optimizma odluËila sam dati svoj doprinos podrπku, meuplenumsku suradnju, rokova zbog dolaska turista. Izgradnja i pridruæiti se Nezavisnoj studentskoj tehniËka pitanja plenuma, alternativni BROJ 7 • VELJA»A 2010. kampusa u sklopu kojeg bi bio dom i menza inicijativi Pula. program, medije, performanse, te redarska bio je u planu, ali je rebalansom proraËuna Studenti ujedinjeni u Nezavisnu studentsku sluæba. Sve grupe, odnosno studenti za pod izlikom recesije gradu Puli oduzeto 5 inicijativu Pula 20. studenog ponovno su na vrijeme blokade obavezno su se pridræavali milijuna kuna namijenjenih upravo za plenumu izglasali poËetak blokade. Plenum Kodeksa ponaπanja. Redarska sluæba imala provedbu tog projekta. je tijelo u kojem mogu sudjelovati studenti, je zadatak svakodnevno od 0 do 24 h Na razini cijele Hrvatske iz godine u godinu profesori, radnici, srednjoπkolci, odnosno svi organizirati deæurstva u svim zgradama studente se stavlja u sve teæi poloæaj graani, te na sastanku koji vode neutralni SveuËiliπta. Redari su jedini imali pravo fiziËki konstantnim poveÊanjem πkolarina koje je moderatori mogu iznijeti svoje ideje i sprijeËiti pokuπaje odræavanja nastave, ali poËelo joπ 1991. godine i traje sve do danas. prijedloge za koje se putem izravne se takve situacije nisu dogaale. Takve 10
  • NOVE BORBE BITI SREDNJO©KOLAC studentskim izazovima, pa tako i onom studentske blokade sveuËiliπta, u kojoj se naπla tek doπavπi na studij kad se ukljuËila u Nezavisnu studentsku inicijativu Pula moguÊe intervencije morale su proÊi u ©TO ÆELE STUDENTI? maksimalnom trudu da se sve rijeπi mirno i bez nasilja. U sluËaju policijske intervencije Nakon πto je blokada izglasana, u medijima su objavljeni zahtjevi studenata: studenti su bili duæni pruæiti pasivan otpor, • Jamstvo nadleænog ministra uz potpis resornog ministarstva, sluæbenim bez uzvraÊanja verbalnim ili fiziËkim dokumentom i u medijima da Êe osigurati ostvarenje ustavom zajamËenih nasiljem. Ovakav naËin borbe s jedne strane prava na obrazovanje za sve studente, na svim razinama - preddiplomskoj, naiπao je na odobravanje, a s druge strane diplomskoj i postdiplomskoj. Pod time razumijemo potpuno javno na visoki zid kroz koji nikako nismo uspjeli financiranje javnog obrazovanja za sve one koji zadovolje uvjete upisa proÊi. U isto vrijeme u Hrvatskoj u blokadi i izvrπavaju svoje obveze tijekom studija su bili i Filozofski fakultet u Zagrebu, • Standardizacija bolonje SveuËiliπta u Zadru i Splitu te Filozofski fakultet u Rijeci. Pulski studenti osim podrπke Studentskog zbora imali su i smo htjeli pokazati da smo mi sami spremni izrazio nam je podrπku predavanjem o podrπku koju niti jedan drugi fakultet u ærtvovati nekoliko svojih predavanja i svemiru koje je odræao za studente. blokadi nije imao, a to je podrπka rektora slobodno vrijeme te ga provesti na fakultetu Cijela atmosfera na fakultetu u vrijeme koji je izjavio kako je sve za πto se studenti æeleÊi ostvariti ciljeve u svrhu dobrobiti blokade bila je prijateljska i spojila je bore u interesu SveuËiliπta. Na rijeËke druπtva. nespojivo. Za vrijeme redovitih predavanja studente rektor je poslao zaπtitare kako bi ''filozofi'' i ''ekonomci'' rijetko su se druæili, ih se udaljilo s fakulteta. Gorljiva aktivistica dok su za vrijeme blokade razvili nova Ëvrsta prijateljstva druæeÊi se danju i noÊu. Podrπka i - ono drugo Kako su se i dalje nastavila vrijeanja i Organizirali smo dane druπtvenih igara uz prozivanja studenata koji su sudjelovali u stolni nogomet, Monopol, »ovjeËe, ne ljuti Osim podrπke, naiπli smo i na negodovanje blokadi, odluËila sam se viπe aktivirati u se, Uno, Belu, Poker, –engu i joπ puno studenata. Na plenume su bili pozvani svi, borbi. Htjela sam doprijeti do ostalih toga. Organizirali smo razne performanse i ''za blokadu'' i ''protiv blokade'', ali se studenata i graana i uvjeriti ih kako u na glavnom trgu, izraivali transparente, protivnici nisu u veÊem broju pojavljivali na blokadi ne postoji ''ja, ti, on'', veÊ smo to dijelili letke te organizirali tribine na kojima plenumima, veÊ su ''mi'' i naπa je se razgovaralo o ekonomskim svoje nezadovoljstvo Morala sam izabrati hoÊu li cijelu odluka bila da moguÊnostima provedbe naπih zahtjeva, blokadom pokazivali situaciju oko borbe za besplatno zajedno drugim naËinima borbe i sliËno. Takoer na krive naËine i na obrazovanje pasivno gledati sa strane ostvarimo cilj sam se za vrijeme blokade pripremila za krivim mjestima. ne ËineÊi niπta, ili se ipak aktivno za dobrobit kolokvije koji su bili na rasporedu odmah Nezavisna ukljuËiti u borbu za bolje sutra. nas, naπih po zavrπetku blokade, te smo time pokazali studentska inicijativa roditelja, naπe da nam blokada nije sluæila za razonodu i Pula od strane nekih medija i tzv. ''oporbe'' djece, prijatelja i dræave. Svakodnevno sam odmor od studentskih obveza, veÊ da smo prozvana je ''hrpom ljenËina, pijanaca i odraivala deæurstva u sklopu redarske odgovorni studenti koji æele neπto nauËiti te nasilnika, kojima je bolje da se uhvate sluæbe, sudjelovala sam u izvedbi da smo spremni na borbu za osnovna knjige''. Shvatila sam da je nastao velik performansa te sam se ukljuËila u medijsku ljudska prava zajamËena Ustavom. Ostvariti problem u komunikaciji izmeu studenata. grupu u kojoj sam pripremala materijale za san o besplatnom obrazovanju nije Medijska grupa izradila je razne prospekte, medije i davala izjavu za televizijske kuÊe nemoguÊe jer istraæivanja pokazuju kako BROJ 7 • VELJA»A 2010. transparente i πalabahtere Ëija je zadaÊa i razne novine. Takoer sam imala ulogu bez obzira na proglaπenu recesiju, u bila senzibilizirati javnost, prvotno studente, moderatora te sam vodila jedan od proraËunu postoje potrebna financijska a zatim i ostale graane o naπim plenuma. Osim toga redovito sam pohaala sredstva za potpuno javno financiranje aktivnostima i zahtjevima. Ni takve akcije teËaj yoge, latinoameriËkih plesova, javnog obrazovanja, ali ne postoji politiËka nisu imale puno utjecaja, jer su rijetki bili predavanja i vjeæbe o harmonici i volja te je to jedini problem. Pokazalo se ljudi koji su proËitali prospekte, informirali saksofonu, pravopisu, koje su vodili pulski da je blokada jedini i najefikasniji naËin da se i posluπali naπ glas. Jedini argumenti studenti s Odjela za glazbu, humanistiËke se Ëuje naπ glas, a u nama ima joπ dovoljno ''oporbe'' bili su da ''oni samo æele uËiti, a znanosti i odjela za obrazovanje uËitelja. snage, volje i nade da stvari u Lijepoj Naπoj blokada im to onemoguÊava''. Blokadom Poznati hrvatski astronom Korado KorleviÊ krenu na bolje. 11
  • JEDNA OD MOGUΔNOSTI NAKON SREDNJE ©KOLE BITI SREDNJO©KOLAC Studentski æivot je predivan Marina BoæiËeviÊ, lanjski 4.b, studentica Tko god æeli i tko moæe, obavezno neka ide studirati, jer to su najljepπe na Ekonomskom fakultetu u Osijeku mladenaËke godine koje osoba moæe proæivjeti Nakon mnogo napora, truda i umora moja æelja i dan biti isti, u biti razlika se neÊe ni osjetiti. Kako bi studenti ispunili svoj viπak vremena, za studiranjem ostvarila se na najbolji moguÊi Za dan se zna jedino kada se treba obavezno bave se razliËitim aktivnostima, kako na naËin. Upisala sam se na Ekonomski fakultet pojaviti na predavanju da se ne zaboravi u samom faksu, tako i izvan faksa. Stoga unutar u Osijeku kao i joπ mojih Ëetvero kolega, kojoj se ulici nalazi faks te kako izgleda, a sve faksa treniraju razliËite sportove koje sami Dubravko Δuk, zatim Martina Horvat, Marija ostalo vrijeme svodi se na uËenje. odaberu, pomaæu drugim studentima u Bekavac i Nikolina BoæiËeviÊ. Postigli smo snalaæenju, a izvan fakulteta veÊina njih radi odliËne rezultate na prijamnom ispitu koji je Tko je vidio uËiti cijelo vrijeme preko student servisa te si zarauje novac bio „famoznog“ datuma 13. srpnja 2009. »itajuÊi ovaj tekst, sigurno se pitate: „Zar oni za daljnje studiranje. »etvrtak, 1. listopada, osam sati ujutro i samo uËe?, Kad ti ljudi jedu?, Zar ne postoje, Studentske izvannastavne aktivnosti nisu prodekan zapoËinje rijeËima: „Dobro nam doπli, kao u srednjoj πkoli izvannastavne aktivnosti?“ samo posao, veÊ i organiziranje razliËitih dragi kolege!“ Mi svi zbunjeni, samo smo Ëekali i mislite: ''Aaa, mene niti jedan faks neÊe vidjeti, humanitarnih akcija. Tako je studentski zbor da nas poπalju u dvorane ne predavanja, a u jer ja ne planiram provesti sve svoje zajedno s ostalim studentima EFOS-a 16. tom trenutku ustaje dekan i govori: „Kako ne dragocjeno vrijeme sjedeÊi za knjigom“, onda prosinca 2009. godine organizirao jedan vrlo bismo krπili tradiciju, vidimo se za Ëetiri dana, vas moram izvijestiti da se varate i pokuπati zanimljiv dogaaj. Radilo se o humanitarnoj toËnije, u ponedjeljak. Svi presretni, profesore smo pozdravili pljeskom i naravno otiπli kuÊi. U ta Ëetiri dana dodatnih praznika istraæivali smo Osijek i odmah se u njega zaljubili. Nismo mogli vjerovati koliko nam je sve blizu, πoping centri, kafiÊi, studentski restorani, smjeπtaj…, πto dokazuje i Ëinjenica da se sve viπe srednjoπkolaca odluËuje za studiranje u Osijeku. Studentski dani I tako su proπli i ti dani i evo nas u studentskim dvoranama, spremni za predavanja i uzbueni, prvi dio semestra statistika, zakon predmet, πto pokazuje i statistika da preko 80% studenata ima odliËan, a Nikolina i Dubravko nalaze se Ëak u 5% najboljih s kolegija. S poznatim predmetima snaπli smo se odliËno, a s manje poznatim kao i sa svakim novostima. Studentske zimske radosti - Marina i Nikolina (u ljubiËastim jaknama) s prijateljima Svaki novi korak je teæak i krenuti ispoËetka daleko od doma nije lako. DoÊi u grad gdje odgovoriti na prethodna pitanja. malonogometnoj utakmici izmeu studenata nikoga ne poznajeπ, gdje roditelji viπe nisu uz Studenti ne uËe stalno, pa tko je vidio joπ danas i profesora - asistenata fakulteta. Utakmica tebe i gdje nema prijatelja, velika je prekretnica uËiti cijelo vrijeme, treba napraviti i predaha je nosila naziv „Dobro srce studenata u æivotu, jer sad imaπ odgovornost sam nad od knjige, recimo moæda pomoÊu nekog ekonomije“ sa svrhom da se pomogne sobom. S punom odgovornoπÊu kreÊeπ u partyja, ili moæda rasprave o nekim temama Milosrdnim sestrama sv. Kriæa iz –akova u nove pohode te sanjaπ o tome kako Êe jednom ili jednostavno gledanjem filmova, serija, prikupljanju financijskih i materijalnih sredstava biti bolje i znaπ da tako mora biti jer sada gradiπ dokumentaraca... Ili moæda odlaskom u kino, za najugroæenije obitelji u okruæju. Tekma je svoj æivot. S vremenom prou sve nostalgije, kazaliπte, ZOO, zimi na klizaliπte ili samo tek bila vrlo zanimljiva, ali na æalost asistenata, jer se Ëovjek mora nauËiti prilagoditi πetnjom po prirodi. Sigurna sam da pogaate studenti su pobijedili. Organizatori su uloæili promjenama. Tako se zavoli ono mjesto gdje koji je od ovih oblika odmora za veÊinu najËeπÊi mnogo truda i Ëasnim sestrama uruËili veÊu se trenutno provodi æivot i koje malo pomalo i pogodili ste! To je naravno party, moglo bi svotu novca, ali i kuÊnih potrepπtina kao πto postaje novi dom. Rodna kuÊa pretvara se u se Ëak reÊi da studenti imaju Ëudnu naviku su braπno, ulje, mlijeko… a sve to kako bi se mjesto gdje se provode vikendi, na prvoj godini praviti partyje i po nekoliko dana u tjednu, osim milosrdne sestre u –akovo vratile s skoro svaki vikend „viva Virovitica“, ali kako Ëetvrtka i subote kada su obavezni i osmijehom. prolazi vrijeme, sve rjei i rjei su povratci kuÊi. pretpostavljate da se treba i otrijezniti od Kao πto moæete zakljuËiti, studentski æivot je Kada se ode kuÊi, onda te pitaju: „I kad se mamurluka, a za to ima vremena od Ëetvrtka predivan. Osim πto nas takav æivot tjera na vraÊaπ doma?“ a ti im odgovoriπ za dva-tri do subote i od subote do Ëetvrtka, i mislite da stalno uËenje, u nama gradi drugaËiju, BROJ 7 • VELJA»A 2010. dana i kad se poslije malo razmisli, shvatiπ ostane vremena za uËenje… svjesniju i odgovorniju osobu. kako su i ostali uspjeli prihvatiti tvoj odlazak Studenti naravno trebaju dobro jesti, jer treba Tko god æeli i tko moæe, obavezno neka ide od kuÊe i neovisan æivot u drugome gradu. energije za provoenje vremena nad knjigom, studirati, jer to su najljepπe mladenaËke Osim πto si prepuπten sam sebi, treba naravno a za to se brine jedna jedina X-ica i studentski godine koje osoba kao pojedinac moæe uËiti, te mnogo vremena provoditi za knjigom, restorani gdje se na jelovnicima nalaze ukusni proæivjeti. za neki kolegij viπe, a za neki manje, ali knjiga odresci i prilozi k mesu… Studenti za 5 do 10 Vaæna napomena: Ne zaboravite kako knjiga je knjiga i obrazovanje je obrazovanje. kn, pa i viπe, dnevno mogu jesti izvrsno izgleda jer mislim da nam je ona trenutno Kada jednom postaneπ student/ica, spremljena jela koja posluæuju konobari i uæivati najbolji prijatelj, koji otvora mnoga vrata u jednostavno se treba pomiriti s time da Êe noÊ kao svi pravi gurmani. æivotu. Nadam se da se vidimo u Osijeku. 12
  • U IZBORU ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE SVOJE BIRA»KO PRAVO PRVI SU PUT OSTVARILI I PUNOLJETNI U»ENICI NA©E ©KOLE BITI SREDNJO©KOLAC Glasovalo 65 posto Od 190 uËenika zavrπnih razreda naπe πkole 120 ih je punoljetno ostvarujuÊi svoje glasaËko pravo. Prema rezultatima ankete (63 posto), od njih je pak 78 izaπlo na izbore za predsjednika zakljuËujemo da je izlazak na biraliπta naπih uËenika veÊi od Republike Hrvatske (65 posto). To je bilo prvi put da su sudjelovali prosjeka u RH kao i da su razmiπljali o tomu kako Êe glasovati, u izborima pa smo anketom provjerili πto misle o ulozi hrvatskog da su pratili predizbornu kampanju svih kandidata, a moæemo predsjednika, njegovoj moÊi, kao i Ëime su se povodili prvi put vidjeti i kako je ona na njih utjecala. ! ? ? ! ? ! ? Pripremili: M. Kapitan, S. Juπta, M. Pintar, Z. JakπiÊ, M. VukoviÊ, I. Bjelica, M. Bajt, I. Zdjelar »ime si se povodio/la prilikom ©to smatraπ najvaænijom ulogom predsjednika? Iznesi dojmove izlaska na prve glasovanja? - da dobro predstavlja Hrvatsku u inozemstvu izbore u kojima si aktivno - niËim posebno - da nas izvuËe iz nastale krize sudjelovao/la! - eliminacijom onih koji mi se nisu - postizanje πto boljeg imidæa Hrvatske u svijetu - jako malo ljudi je izaπlo na izbore, sviali - da donosi vaæne odluke i to bez nekog cilja, tj. koga Êe - bezveze sam zaokruæio - ukidanje kriznog poreza izabrati - kvalitetama kandidata - da je veliki domoljub i vjerski Ëovjek - samo sam napravila svoju - da je kandidat mlad i da je katolik, - smanjenje nezaposlenosti i dobro voenje dræave za dobrobit graansku duænost domoljub i obrazovan, da nije crven naroda - æao mi je πto moj izbor nije proπao - glasovao/la sam za boljega - da uvede strani kapital u RH u drugi krug - srcem i tko ima bolju kampanju i - obilaziti druge dræave - nije niπta posebno: doeπ, obaviπ slogane - rjeπavanje raznih problema i odeπ - moji roditelji su mi rekli za koga da - poπtenje, pravednost, jednakost - osjetio/la sam se odraslim/om glasam - provoenje rijeËi u djela - drago mi je da imam pravo glasa, - zastupanje interesa naroda iako sam razoËaran/a tko nam je - time da izaberem osobu koja bi - nadzor rada vlade predsjednik, ali to je odluka veÊine mogla dobro obavljati duænost; bilo - smanjenje kriminala i korupcije, iako sumnjam - svatko iznosi svoje miπljenje tko mi je vaæno glasovati jer je od sada - trebao bi pomoÊi da se gospodarstvo oporavi, buduÊi da je bi trebao biti predsjednik to moja graanska duænost vrlo obrazovan - htio sam da pobijedi drugi - za koga mislim da bi bio pravedan - da se potrudi pruæiti svojim dræavljanima moguÊnost boljeg kandidat - smirenoπÊu i odgovornoπÊu æivota - bio sam jako uzbuen te nisam kandidata mogao zaokruæiti odgovarajuÊi - æeljom da se neπto promijeni i krene Kolika je stvarna moÊ predsjednika? broj koliko su mi se ruke tresle na bolje - ne baπ velika, moæda samo u vezi s vanjskom politikom - mislim da se neÊe niπta promijeniti - nisam htio iÊi, ali me mama - pomagati u nevolji - mislim da moj glas nema velik nagovorila jer je to moja graanska - ako uzmemo u obzir koliko je novca potroπeno na kampanje, utjecaj BROJ 7 • VELJA»A 2010. duænost uloga je veoma mala - bilo je vrlo zanimljivo - na blef - zapravo nije baπ velika jer vlada ima moÊ, predsjednik je - izbori su za mene puno znaËili - svojom voljom, vlastitom intuicijom samo lik koji predstavlja dræavu - osjeÊao sam da je to moja - savjetovao sam se s roditeljima - nije velika, ali ipak ima neπto utjecaja duænost kao punoljenog - miπlju da Êe biti bolje sutra - dræi 80 % moÊi dræave graanina i ponosan sam na svoj - time da izaberem pravog Ëovjeka - vrhovni zapovjednik oruæanih snaga i moæe na svoju inicijativu izbor za RH utjecati na neke odluke i donositi ih - sve je proteklo u redu - pravednoπÊu i poπtenjem onih koji - on samo odræava dobre odnose s drugim dræavama - dojmovi su normalni iako nisam se nisu izlagali medijima - ograniËena osoba koja je previπe u politici 13
  • OVISNOST O KOCKANJU IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST Kocka je baËena Kocka je baËena Tanja JuriπiÊ, 4.d • Strast za kockom odvodi kockara u kriminal • Kockar gubi obitelj • PrivlaËna ponuda lake zarade Kockanje je uzaludno bacanje novca. To Danas je ljudima klaenje moguÊnost da ovisne o kocki. Vjerojatno je to zbog toga je ovisnost novog doba, kladionice niËu dobiju puno novca i da æive lagodnim jer nemaju toliki pritisak okoline da na sve strane kao gljive poslije kiπe. æivotom. Jednom kad dobiju, ne mogu moraju uzdræavati obitelj, priuπtiti im StruËni Ëlanci ukazuju na velik problem stati. U Hrvatskoj ima viπe ljudi koji hrle u ugodan æivot. Kockari bi trebali prestati s kockanja koje izaziva kriminalne radnje. kladionice. Mnogi ne æele priznati da su tim, a oni koji nisu poËeli, neka i ne U sve veÊem je porastu pljaËkanje banaka ovisni o kockanju, da je ono sastavni dio pomiπljaju na kocku jer ona samo kvari i i u veÊini sluËajeva krivci su osobe koje njihova æivota, poput odlaska na posao, uniπtava obitelj, kao i samu osobu. imaju kockarske dugove pa oËajniËki traæe spavanja, kupnje namirnica… Ljudi se Kockanje se pretvorilo u ovisnost sliËnu novac. Kockanje izaziva i zdravstvene ponekad ne mogu oduprijeti drogi, alkoholu, ovisnik je mora uzimati tegobe. Ovisnik o kocki æivi za kockanje, kladionicama koje mame svojim svakodnevno, ne moæe æivjeti bez nje, samo mu je ono na pameti, novac za ponudama o lakoj zaradi. Jednom kad se tako ni kockar ne moæe bez kockanja i kockanje mu je poput obitelji, prijatelja, osoba navuËe na kocku, ona mu adrenalina koji mu pruæa pomisao na pruæa mu utjehu i radost. Ovisnici poËinju sustavno uniπtava æivot. dobitak. Takvu vrstu ovisnosti takoer gubiti obitelj, osamljuju se, gube posao. Zanimljivo je da su æene mnogo manje treba lijeËiti, dok joπ nije kasno. Odnos zakona prema mladima i igrama na sreÊu reguliran je upravo Zakonom o prireivanju igara na sreÊu i nagradnih igara, i to u Ël. 45., 47. i 55.; donosimo dio propisa: »lanak 45. (1) Posjet i sudjelovanje u igri u casinu dopuπten je samo punoljetnim osobama koje su dokazale svoj identitet. U policiji saznajemo da policijski sluæbenici svih policijskih postaja na podruËju æupanije u svom redovitom radu obilaze kladionice i automat klubove te prate i upozoravaju na poπtovanje zakonskih propisa o maloljetnim osobama. To je i dio aktivnosti u okviru programa Nasilje meu mladima, gdje je jedna od zadaÊa upravo i onemoguÊavanje sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreÊu i kladionicama. POZNAJEM KOCKARA… Dosta mojih poznanika uæiva u igrama na izgubio je sve. Pokuπavala sam mu pomoÊi, i upitao me da mu posudim novac te da Êe sreÊu, no do sada im to nije uπlo u opsesiju, govorila da to nije dobro, no samo bi mi veÊ iduÊi dan vratiti, samo da uplati na a koliko mogu primijetiti, nemaju nekih veÊih odmahnuo rukom i rekao: 'Pa to je samo kladionicu. Meni je veÊ stvarno bilo dosta problema koji bi im utjecali na svakodnevni igra!' I eto s tom igrom je dogurao do svoje njegovih molbi i odluËila sam mu sve æivot. Iako vjerujem da bi, ako se to nastavi, propasti, a bio je omiljen u druπtvu i ne volim otvoreno reÊi, zaprijetiti mu prekidom moglo biti dosta velikih problema. To je vrlo sluπati kako ljudi nakon svega jako loπe prijateljstva. Nakon toga nismo se neko velik novac koji se baca u vjetar. Ne sjeÊam priËaju o njemu. Nadam se da Êe taj deËko vrijeme Ëuli ni vidjeli, no poslije mi je poslao se da su neπto dobili, a ako su moæda i dobili, jednog dana pronaÊi pravi put. poruku u kojoj se ispriËava za sve… to nije bio iznos koji je do sada uloæen. Mislim da za prestanak kockanja nije ... ... potrebno lijeËenje, nego Ëvrsta æelja za boljim Svi kreÊu od toga da pet kuna nije niπta, a On je povuËen u sebe, kad mu se pokuπava æivotom. Nitko ne moæe biti toliko ovisan o moæda Êe neπto zaraditi. I tako se niæe pet pomoÊi, ne prihvaÊa pomoÊ. Obitelj ga je kocki da ne bi mogao prestati s tim. po pet kuna i zamamni dobitci, a onda se napustila jer ih je potkradao. U zadnje ... Ëovjek polakomi i nema granicu, uniπtave vrijeme sam sebe mrzi, ali ne zna kako da U mom susjedstvu bio je momak koji je sebe i svoju obitelj. BROJ 7 • VELJA»A 2010. se izvuËe iz toga. Zanemario je svakodnevni kladio. On sam sebi nije htio priznati da je Imam poznanika koji ostavlja bogatstva na æivot i æivi za to da prokocka svaku kunu. ovisan. Ponekad bi dobio neπto novca i onda kocki i provodi dane u kasinu. Vjerujem da On ne zna da postoji rjeπenja za to. je bio joπ viπe motiviran, ali bi u ponekim bi se i sam htio toga ostaviti. Za svaki ... situacijama od prevelike uzbuenosti sav problem postoji rjeπenje, no kockari ne znaju I sama sam imala dobrog prijatelja, Ëak novac uloæio i izgubio ga. Pokuπala sam gdje potraæiti pomoÊ. mogu reÊi najboljega. Sve je poËelo pokerom razgovarati s njim o njegovu problemu, ali ... na internetu, pa kasino i evo danas jedva on bi odmah poËeo biti ciniËan, mrzovoljan, Jedna je moja poznanica branila svom krpa kraj s krajem. Nema prijatelja, novca, bezobrazan… Tako je jednom doπao k meni momku da stalno kocka te joj je on lagao o 14
  • KOCKARSKA ISPOVIJEST IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST Izgubljena dobit • Uvijek me oËekuju listiÊi na internetu koje moram iduÊi dan uplatiti. • U poËetku sam dobivao, no kasnije sve manje i manje. Je li kockanje dobro ili loπe? Moæemo ga kockanje, je li potrebno lijeËenje ili tu trebaju usporediti s alkoholim i drogom jer su i to utjecati roditelji? Jedini izlaz iz kockanja je vrste ovisnosti. Kockanje dovodi do raznih razgovor i sankcije vezane uz kocku. problema - neimaπtine, stresa, problema sa Mislim da svi koji se bave kockanjem i igrama zakonom. Patoloπko kockanje trebalo bi na (ne)sreÊu, rade to radi dobitka, ima i onih prevenirati u πkolama, ali i u svakodnevnom koji to Ëine radi zabave i igre. Treba prestati æivotu. Kako ga iskorijeniti, tj. poticati ljude s kockanjem i imat Êemo viπe vremena i na ulaganje u neπto korisno? Posljedice su novca. velike - od materijalnih gubitaka pa Ëak i D. P. Igranje igara na sreÊu u πkoli samoubojstava. Kockar je osoba Ëudnog karaktera jer ne regulirano je πkolskim aktima, i to moæe prestati kockati, ulaæe novce misleÊi Odlukom o kuÊnom redu i Statutom da Êe neπto zaraditi, no malo je onih sretnih Strukovne πkole. Donosimo dijelove koji zarade na igrama na sreÊu. koji se odnose na navedenu Jedan sam od onih πto se kockaju, ali moji problematiku. ulozi su mali. U poËetku sam dobivao, no kasnije sve manje i manje. Prestao sam s Odluka o kuÊnom redu kockom, ali doπao sam do novog problema. Kolega je vidio da sam kockar i pomislio je »lanak 6. da Êe i on, ue li u taj svijet, neπto zaraditi. U prostoru πkole zabranjeno je: Nizali su se dobitci. Nije odustao, ali ja imam … igranje igara na sreÊu i svih novi problem. Njegovi roditelji su me ispitivali, vrsta kartanja… zaπto on kocka, zaπto sam ga uveo u to… Moj æivot viπe nije isti kao prije. Uvijek me Statut Strukovne πkole Virovitica oËekuju listiÊi na internetu koje moram iduÊi dan uplatiti. Svakog dana me ispituju i druge »lanak 147. kolege kako igrati, kakvi su dobitci i sve Ukor se izriËe zbog: ostalo vezano uz kockanje. Problema je sve … krπenja kuÊnog reda … viπe, a rjeπenja sve manje. Kako sprijeËiti tomu gdje se nalazi. Lagao je sve dokle ona stare dugove, a novi su mu dolazili na odbojan. ZaruËnica ga je htjela ostaviti. Stalno nije vidjela njegov automobil pred automat- naplatu. Nije viπe znao πto Êe i ubio se. je iπao ponovno kockati ne bi li vratio novce, klubom. To je bio kraj njihove veze: zbog ... ali sve je bilo uzalud. Naposljetku sam je kocke! Svi ljudi koje poznajem kao stalne Poznajem nekoliko osoba koje su poËele s shvatio ozbiljnost svog problema i cijela mu goste automat-kluba prave se prepametni, kockom, u poËetku je sve bilo lijepo, je obitelj pomogla… … Ljudi ne shvaÊaju kao da su popili svu pamet svijeta, a zapravo zaraivao se velik novac, a ulagalo malo. ozbiljnost situacije i nisu dovoljno informirani niti πto rade niti πto imaju. Svaki put kad su krenuli igrati, uvijek je tu o ovom problemu. Mislim da je kockare Ne mogu zamisliti da netko moæe provesti bio i alkohol i tako dan za danom dok nisu sramota traæiti pomoÊ te da zbog toga idu dublje Ëitav dan u automat-klubu. Ostaviti æenu i potroπili zalihe novca. Tada su poËele muke. i dublje u probleme Ëime πtete sami sebi. djecu kod kuÊe i otiÊi za kockom u nadi da Novca viπe nije bilo ni za kocku ni za alkohol, ... Êe imati sreÊe i nadati se nekom dobitku… poËeli su posuivati, a neki Ëak i krasti od Smatram da nismo dovoljno informirani o ... svojih roditelja. S takvom situacijom nosili tome kako pomoÊi takvim ljudima i πto Jedna moma poznanica udala se vrlo mlada, su se sve dok nisu upali u velike dugove, napraviti ako se i sami naemo u takvoj rodila dijete i udala se. Muæ joj je prvi poËeo neki su Ëak morali vraÊati dvostruke svote. situaciji. Isto tako ne znamo gdje potraæiti BROJ 7 • VELJA»A 2010. kockati te je povukao i nju. Znali su ... pomoÊ jer se za tu bolest joπ uzima zdravo prokockati cijelu plaÊu, a da nisu djetetu niπta Jedan Ëlan moje obitelji bio je kockar. Radio za gotovo i ne shvaÊa je se ozbiljno. Tu je kupili. Kad je shvatila da to nije u redu i da je sezonske poslove i to mu je bilo dovoljno. bolest danas “…bolje sprijeËiti nego lijeËiti…” jedva preæivljavaju te to rekla muæu, on ju Jedne godine u samo par noÊi njegova je jer se nikad ne zna hoÊe li se izlijeËiti do je napao, istukao i brak se raspao. tromjeseËna zarada nestala u vjetar. NoÊu kraja. I kad se osoba izlijeËi, uvijek postoji ... obiËno nije bio kod kuÊe, danju je spavao i strah od pokleknuÊa pred prvom preprekom Tatin prijatelj je tako zavrπio. Prodao je kuÊu odlazio nekamo samo da nije kod kuÊe. Nije na koju naie, a i njegova obitelj Êe uvijek i sve u njoj, uniπtio si obitelj. OtplaÊivao je razgovarao ni s kim. Postao je mrzovoljan i æivjeti sa sumnjom. 15
  • RIJE» STRU»NJAKA IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST Prevencija izuzetno vaæna LijeËnici rutinski pitaju bolesnike o puπenju i kockanja druπtvu donose profit, koji se moæe doma, posla, prijatelja i obitelji. No, i takav ipak konzumiranju alkohola, no kockanje je neπto upotrijebiti u korisne svrhe, a ilegalni oblici su ima nadu i πansu za novi æivot u druπtvu, ako o Ëemu se ne raspravlja dovoljno. Problem inkriminirani (negativno obiljeæen, nap. ur.) i mu se pravodobno pruæi pomoÊ. kockanja se moæe shvatiti kao zdravstvena 'siva progonjeni. Meutim, patoloπko kockanje Ëesto Je li cilj izljeËenja samo prestanak kockanja ili zona' te se stoga vrlo lako moæe poricati da je rezultira ozbiljnim osobnim i socijalnim prihvaÊanje i druπtvena rehabilitacija osobe? rijeË o medicinskom problemu. problemima, financijskim gubicima, problemima Osnovno je pitanje kako prevenirati nastanak Zbog veliËine problema i posljedica koje donosi sa zakonom, problemima na radnom mjestu, ovog fenomena i kako generaciju koja dolazi izuzetno je vaæna prevencija patoloπkog psiholoπkim i drugim zdravstvenim problemima odgojiti u zdravom stilu æivljenja u kojem neÊe kockanja, koja se moæe provesti prije svega pa je lijeËnik obiteljske medicine, htio to ili ne, biti mjesta za razvoj patoloπke sklonosti primarnim screeningom (pregledom, involviran (ukljuËen, nap. ur.) u ovaj veliki kockanju. Moæda i ovdje najprimjerenije vrijedi ispitivanjem, nap. ur.) u πkolama i primarnoj problem. Pacijenti se æale na insomniju ona stara misao 'Bolje sprijeËiti nego lijeËiti' jer lijeËniËkoj skrbi… (nesanicu, nap. ur.), gastrointestinalne izljeËenja su joπ uvijek samo sporadiËna. … Je li kockanje 'patoloπko' ili 'zdravo', viπe (æeluËane, nap. ur.) probleme, visok krvni tlak, ovisi o percepciji (doæivljaju, nap. ur.) osobe glavobolje, psiholoπke poremeÊaje, a depresija (Elvira KoiÊ, ProblematiËno i patoloπko kockanje, koja kocka nego o vrijednostima srednje klase moæe dovesti do suicida (samoubojstva, nap. Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok VirovitiËko- podravske æupanije, Virovitica, 2009., iz ZakljuËka) po kojoj je to loπa navika. Legalizirani oblici ur.)… Kockar je Ëesto zapuπtena osoba, bez PREDSTAVLJEN PRIRU»NIK: PROBLEMATI»NO I PATOLO©KO KOCKANJE • Ovisnost o kocki seæe u daleku proπlost • Patoloπko kockanje je poremeÊaj Kockanje je ovisnost kontrole poriva i uvrπteno u Meunarodnu klasifikaciju bolesti • Kockanje dovodi do brojnih problema • Adolescenti riziËna skupina Tekst i snimci: Michel Stracaboπko-Dvorski, 3.d. U povodu obiljeæavanja Meunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti 18. studenog 2009. godine u Gradskoj knjiænici i Ëitaonici Virovitica predstavljena je knjiga - priruËnik „ProblematiËno i patoloπko kockanje“ Sudionici promocije broπure prim.mr.sc. Elvire KoiÊ, dr.med. psihijatrice i πefice Odjela za duπevne bolesti u Virovitici. Tom prilikom o autorici i knjizi govorili su U danaπnje doba sve je veÊa dostupnost svih Posljedice kockanja ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ vrsta igara na sreÊu, ukljuËujuÊi i „djeËji ruski ProblematiËno kockanje je ono koje je kod VirovitiËko-podravske æupanije Miroslav Venus, rulet“ koji svi mogu kupiti preko interneta, djeËji osobe izazvalo probleme u odnosima, braËnom profesori Vesna ©erepac, Siniπa Brlas te sama priruËnik za poker... Masovnost i prihvaÊanje statusu, zaposlenju, financijama ili zakonske autorica koja je meu prvima u Hrvatskoj kockanja kao legalnog obrta dovela je do probleme. Patoloπko ili kompulzivno kockanje pristupila ovom problemu. »lanci koji Ëine uËestalijeg pojavljivanja i patoloπkog kockanja je ovisnost. Ono se definira kod osoba koje u priruËnik objavljeni su prije nekoliko godina u koje je od 1980. godine uvrπteno u poslijednjih 18 mjeseci uËestalo kockaju i imaju znanstvenom Ëasopisu Collegium Meunarodnu klasifikaciju bolesti. Sindrom pet ili viπe problema povezanih s kockanjem. Antroppologium. kockanja naziva se joπ i manija kocke. Kockanje ne donosi samo probleme u obitelj, Kockanje seæe u davnu proπlost (Ëak i u Bibliji Adolescenti su riziËna skupina zbog same na poslu, sa zakonom, veÊ sa sobom nosi piπe kako su se ljudi u vrijeme Isusova razapeÊa prirode razvoja i odrastanja, praÊene mnogo ozbiljnije posljedice. Kod kockara se kockali za Njegove halje), a u danaπnje vrijeme znatiæeljom i otkrivanjem svojih granica. pojavljuje depresija koja Ëesto vodi i do krize ljudi ulaæu ogromne svote novca u nadi Muπkarci su specifiËna riziËna populacija, a samoubojstva; poremeÊaj osobnosti, migrene, za dobitkom. Pritom se ne misli na »ovjeËe, pojavljuju se u odnosu na æene u omjeru 2:1. stres, hipertenzija. ne ljuti se i dvije male zanimljive kockice uz U programima lijeËenja pojavljuje se samo 2- Dr. Elvira KoiÊ posvjedoËila je da ima samo koje se opuπtamo nedjeljom popodne, veÊ na 4% æena u odnosu na muπkarce, a razlog tomu ugodna iskustva u svezi s lijeËenjem ljudi ovisnost, patoloπko kockanje, tzv. poremeÊaj je πto je kockanje samo po sebi velika stigma ovisnih o kockanju. Oni su vrlo Ëesto motivirani BROJ 7 • VELJA»A 2010. kontrole poriva. i nelagoda, pogotovo ako je ovisnik æena. za oporavak, inteligentni, kompulzivni, Razlikujemo socijalni, druπtveni tip kockanja energiËni i veÊina je njih nenasilna populacija O kockanju znanstveno koji traje ograniËeno razdoblje uz predviene koja se okreÊe zloËinu samo u fazi oËaja. Prije dvije godine u Hrvatskoj je odræan prvi i prihvatljive gubitke (85% populacije). Ono Kako preventirati nastanak ovog fenomena i hrvatski simpozij o patoloπkom kockanju, a dr. moæe biti epizodiËno ili redovito (jednom na kako naπu znatiæeljnu adolescentsku KoiÊ je u suradnji s OpÊom bolnicom Virovitica mjesec). Takoer razlikujemo osobe s rizikom generaciju uvjeriti u zdrav stil æivljenja u kojem i udrugama civilnog druπtva organizirala struËna od razvoja problematiËnog kockanja i osobe neÊe biti mjesta za razvoj patoloπke sklonosti predavanja i javne tribine, uz podrπku drugima visokog rizika za razvoj problematiËnog kockanju? To je na nama. Naposlijetku, bolje u izradi radova o toj problematici. kockanja. sprijeËiti nego lijeËiti. 16
  • O TOMU NE TREBA PRESTATI GOVORITI Ivana –ilas, 2. b ME–U NAMA Kad ljubav boli... U oganizaciji Plavog telefona ponovno odræana radionica o nenasilju, ovaj put s temom nasilja u vezama. Kakva je to loπa veza, kakva kvalitetna, kako stvoriti vezu bez nasilja i kako se oduprijeti nasilju u vezi ako do njega doe… Kada ljubav boli? To je bilo pitanje radionice tome smo razgovarali na radionici. Mi sami odnosa u obitelji. Ærtve Ëesto same sebe koja se odræavala u naπoj πkoli. Plavi telefon odluËujemo, ali neke bi nas odluke mogle krive za sve πto im se dogodilo, ali one su veÊ drugu godinu provodi program pod skupo stajati i obiljeæiti naπ cijeli æivot. najmanje krive za sve to. A zlostavljaËi poriËu nazivom "Prepoznavanjem zlostavljanja do NajËeπÊe posljedice kod mladih ljudi koji su svoja zlodjela. sigurnosti" - PROGRAM PREVENCIJE u loπim vezama su nisko samopoπtovanje, Uvijek bi trebali teæiti odnosu temeljenom ZLOSTAVLJANJA ME–U MLADIMA. Tako depresija, agresija, pokuπaji samoubojstva, na uvaæavanju i poπtovanju, ali zbog smo i ovaj put razgovarali o nenasilju, ali ovisnosti i tjeskoba. Moæda je teπko nedostatka informiranosti Ëesto dolazi do orijentirajuÊi se na nasilje u vezama. Kada povjerovati da vam loπa veza sve to moæe zlostavljanja. moæemo prepoznati da se nalazimo u donijeti, ali na æalost to je istina. Mladi se nezdravoj vezi? Kako da se zaπtitimo? Zaπto Ëesto nemaju kome obratiti, iako znaju da I mladiÊi mogu biti izloæeni nasilju, ali djevojke se to baπ nama dogodilo? I kako da viπe ne problem postoji. Roditelji bi trebali biti prvi su u viπe posto sluËajeva ærtve. »esto budemo u nezdravoj vezi? kojima bi se oni mogli povjeriti, ali Ëesto te djevojke ostaju u takvim vezama zato πto Naπa nam je sigurnost najpotrebnija, a o osobe ne mogu to napraviti zbog loπih se boje za svoju sigurnost, misle da mogu pomoÊi zlostavljaËu tako πto Êe ostati s njim u vezi, a Ëesto misle i da to nije tako loπa Loπa veza Kvalitetna veza veza. Sram je isto uzrok zbog kojega djevojke ne æele reÊi istinu, ali i okrivljavaju Prema S. Cesaru moæemo prepoznati da se Prema S. Cesaru moæemo prepoznati da same sebe i misle da su to zavrijedile. nalazimo u loπoj vezi prema sljedeÊim se nalazimo u kvalitetnoj vezi po sljedeÊim ObiËno se nakon nasilnog ponaπanja nasilnik pokazateljima: pokazateljima: trudi biti dobar i obeÊeva da Êe se popraviti, • ako nas osoba s kojom smo u vezi vrijea i • svaka osoba moæe raËunati na podrπku ali nakon nekog vremena sve se opet omaloæava, ljubomorno se ponaπa, provjerava u dobrim i loπim trenutcima ponavlja. vas, uhodi, ispituje s kim ste i gdje kad niste • osobe su ravnopravne i meuspobno se Trebamo se veÊ jednom poËeti odupirati s njom, lako gubi æivce, ljuti se ili razbija stvari uvaæavaju, daju si poticaj i podrπku nasilju i biti u zdravim vezama. Trebamo • brinete se da ne razljutite osobu s kojom ste • osobe u kvalitetnoj vezi preuzimaju imati viπe samopoπtovanja i ne dopustiti u vezi odgovornost za vlastite postupke i ne nekome da nas tlaËi i zlostavlja. U vezi uvijek • ako pronalazite isprike za nasilno ponaπanje okrivljuju jedna drugu morate imati dozu slobode, ali i moÊi. Ne i opravdavate ga nakon toga pred sobom ili • odluke se donose zajedniËki, a osjeÊaji dopustiti da nasilnik ima moÊ nad vama. Ali drugima otvoreno izraæavaju prije svega trebate tu osobu upoznati prije BROJ 7 • VELJA»A 2010. • ako odustajete od stvari koje su vam bile • u dobrim vezama jedna osoba uvijek nego πto joj povjerite jedan dio svoga æivota. vaæne, kao πto su druæenja ili izlasci s vama sluπa drugu i pokuπava je razumjeti Toj osobi morate pokazati svoje granice i vaænim ljudima • osobe mogu imati prijateljstva i interese dræite se onoga πto vam je vaæno, ne • ako se osjeÊate depresivno izvan veze mijenjajte svoje stavove samo zato da se Takve osobe trebaju se upitati kako su zapravo Ali mladi Ëesto pomijeπaju prave osjeÊaje svidite toj osobi. doπle do te situacije, zaπto odmah nisu s nasiljem. »esto misle da je normalno da Nemojte podræavati nasilje, veÊ mu se prekinule to nasilje. Takvu vezu treba πto prije ih osoba koju vole omaloæava, podcjenjuje suprotstavite, svi smo mi odgovorni za prekinuti, kako ne bi doπlo do veÊih posljedica. i provjerava. Ali to nije ljubav - to je nasilje. suzbijanje nasilja. 17
  • RESTORAN RASPRAVA: MOGU LI MLADI VOZA»I STRUKOVNE ©KOLE NOVOSTI • I mladi i stariji sudionici u prometu vjeruju kako U slast! su upravo oni bolji vozaËi • VeÊina muπkaraca vozaËko iskustvo stekne i Glorija PejiÊ, Daria »oliÊ, Magdalena Poljak, 1.f prije polaska u autoπkolu, dok djevojke tek tada uËine “prvi krug” • VozaËi ne vole da ih se kritizira • UËenici 4.d smatraju da mladim vozaËima treba neko vrijeme pratnja vozaËki iskusnije osobe Stariji vozaËi mlade doæivljavaju kao vozaËku karijeru. A nestrpljivost nekog tinejdæera punog sebe, tj muπkaraca da sjednu za volan prije PoËetkom πkolske godine u sklopu samopouzdanja, kako juri cestom u nekoj polaska u autoπkolu u biti je „dvosjekli Strukovne πkole otvoren je restoran i do sad opremljenoj „makini“, upravljaËkog maË“, oni moæda nauËe tehniku voænje i je veÊ postao jako uspjeπan. U kuhinji motora, πkripi gumama i odvrne glazbu steknu znanje, ali pitanje je koliko su ta veÊinom rade mladi praktikanti, ali naravno dokle god ide. Ali i mladi vozaËi u znanja i vjeπtine ispravni, a i jednom imaju i mentore, tj. πefove kuhinje. Restoran starijima vide „old timere“ i neke „fosile“ steËena znanja i vjeπtine teπko se je obroke u poËetku posluæivao iskljuËivo koje bi trebalo maknuti s ceste. Osjeti se zaboravljaju. Takoer ankete su studentima, ali to Êe se promijeniti i vrlo skoro dakle generacijski jaz izmeu mladih i pokazale da je 60% muπkaraca sklono u njemu Êe moÊi jesti i ostali gosti. starijih vozaËa i to nam sve dokazuje da avanturama i upravljanju vozilima za Cijena jednog obroka, koliko doznajemo, i jedni i drugi smatraju da su u pravu, a koja nisu osposobljeni, dok æenama iznosi 25 kuna a u cijenu ulazi i desert koji oni drugi u krivu. Ali i sami smo svjedoci takvo πto ne bi palo na pamet. Ali svi su spremaju naπi vrijedni slastiËari. Petkom se promjenjivog ponaπanja: kad se naemo ispitanici zadovoljni naËinom na koji su posluæuje riba. Svima toplo preporuËujemo u ulozi vozaËa, ljutiti smo na pjeπake i na stjecali znanje i tehnike u autoπkolama, da se puste u ruke naπih mladih kuhara i njihovu prometnu „nekulturu“, a Ëim a samo 10 % ih se poæalilo na instruktora naravno, U SLAST! izaemo iz automobila i postanemo voænje. pjeπaci, isto tako smo ljuti na vozaËe i njihovu ponaπanje u prometnu. Jesu li bolji vozaËi muπkarci ili æene? Profil mladih vozaËa Tu se javlja i vjeËno pitanje tko su bolji Tko su zapravo mladi vozaËi? Najlakπe vozaËi, muπkarci ili æene. Dobar dio ih je definirati po dobi ili vozaËkom muπkih ispitanika odbio je komentirati, iskustvu. U MUP-u mlade vozaËe deklari jer oni ipak preferiraju „svoju vrstu“, a raju upravo tako: po godinama starosti i Ëak su i same æene izjavile da su po godinama vozaËkog iskustva. U muπkarci bolji za upravljaËem. Mladi druπtvu su osobe mlade ako nisu starije vozaËi ne vole da im komentiraju naËin Ljerka RenduliÊ, πefica kuhinje: od trideset godina. OpÊenito gledano, to voænje, ali bilo bi lijepo da prihvate - Nije mi ovo prvi posao u struci, no jedan su nesigurne osobe koje se joπ uvijek dobronamjerne kritike, pogotovo od je od boljih. Kuhinja je opremljena najnovijim obrazuju, stjeËu radno iskustvo, i stvaraju starijih i iskusnijih. VozaËi posebno ne peÊnicama, elementima i cjelokupnim priborom. vlastite æivotne putove i ciljeve. Rezultat vole da im drugi sude, ali zato oni vole toga je mladenaËka sloboda, drugima suditi, posebno vozaËicama. neodgovornost, koja se oËituje na svim Svi vozaËi imaju sliËna stajaliπta, a neki æivotnim podruËjima, pa tako i u prometu. smatraju da je rad policije RH prosjeËan Rezultati sluËajnog anketiranja do manjkav, Ëak i katastrofalan. 80 % pedesetak mladih na podruËji RH, muπkih i 50 % æenskih vozaËa bilo je podjednakog broja i vozaËa i vozaËica svjedokom prometne nesreÊe, a 40 % (do 26 godina) pokazuju da muπkarci njih pretrpjelo je posljedice prometne dolaze u autoπkolu s nekim osnovama nesreÊe na sebi ili svojim bliænjima. BROJ 7 • VELJA»A 2010. praktiËne voænje, njih 80 % priznaju da Mnogi vozaËi upravo zbog tih brojki boje su vozili automobil prije dolaska u se prometnih nesreÊa. Ali mlade vozaËe autoπkolu, a djevojke rijetko sjedaju za to ne sprjeËava da se voze uz glasnu Duπan BiserËiÊ, kuhar, na praksi: upravljaË prije polaska u autoπkolu. To je muziku i pod utjecajem alkohola. Ali naπi - Na praksi mi se svia, svi zaposlenici su u biti i dobro jer su autoπkole najsigurnije su mladi vozaËi dobro upuÊeni u strpljivi, a studenti nisu zahtjevni. Na praksu mjesto za stjecanje vozaËkog znanja i u prometnu stvarnost i miπljenje im se ne idemu u MFM i u πkolski restoran i tu mi se njoj se sve uËi na zakonski naËin, a to je razlikuje od miπljenja ostalih koji æive viπe svia. za poËetnika dobar temelj za uspjeπnu drugdje u svijetu, takoer ih se moæe joπ 18
  • VOZITI BEZ PRATNJE STARIJE OSOBE Tekst i snimak: Dragana DimaË, 4.d MLADI U PROMETU Tko je pouzdaniji Brojni maturanti stjeËu vozaËku dozvolu alkohol, πto pokazuje da mladost i alkohol „idu ruku pod ruku“. U mom razredu 4. d odræali smo raspravu s temom „Mladi vozaËi mogu voziti bez pratnje odrasle osobe“. UËenici su se podijeli u dvije skupine. Negacijsku grupu Ëinili su Andrea Djak, Mateja Zeba, Tanja JuriπiÊ i jedini deËko Ivan Brodar, dok su u afirmacijskoj skupini bili Anamarija Æagar, Sanela Bingula, Ivana MaroviÊ i Jelena Rokinger. Negacijska grupa je „vatreno“ zagovarala svoje stajaliπte i potkrijepili su ih nekim argumentima. Podsjetili su nas na nesreÊu u Koriji u kojoj je poginulo Ëetvero mladih ljudi, naπih vrπnjaka i uËenika izmeu ostalih i naπe πkole, pred kojima je bio cijeli æivot. Afirmacijska grupa se takoer borila i dokazivali su zaπto oni misle da mladi vozaËi mogu voziti bez pratnje odrasle osobe i takoer su napomenuli da stariji vozaËi takoer mogu izazvati prometnu informirati s ciljem poveÊanja sigurnosti i krivi ni duæni, samo se nau u pogreπno nesreÊu kao i mladi. Nakon „prepirke“ i njih, ali i ostalih sudionika u prometu. vrijeme na pogreπnom mjestu. Dostupni iznoπenja argumenata i jedne i druge Naπi vozaËi lijepo prihvaÊaju sve podaci s interneta pokazuju da otkako je strane te sudara razliËitih stavova ostatak promjene u prometu, ali kad pogledamo Hrvatska samostalna, poginulo je, razreda glasovao je i pokazao da je podatke o stradalima u prometu, sve to vjerovali ili ne, viπe od 11.000 ljudi, πto je pobijedila negacijska grupa, koja je pritom pada u vodu. Na naπu æalost, previπe ljudi vrlo blizu brojki stradalih u Domovinskom zamolila da posebno naglasim njihovu strada u prometu, a mnogi od njih nisu ni ratu. U veÊini prometnih nesreÊa kriv je pobjedu. RAZGOVOR: DARKO IVO©, INSTRUKTOR U AUTO©KOLI Sanela Bingula, 4.d Samouvjerenost teti u prometu Prebrza voænja, mladi vozaËi ili ipak samo samo πala, malo se uozbilje. sposobnosti, bræe uËe, dok starijima to nije trenutak nepaænje? Jedna pogreπka u Mislite li da mladi osjeÊaju pritisak sluËaj, treba puno viπe vremena i strpljenja prometu moæe nas odvesti do onog prije glavne voænje? da se doe do toga. najgoreg, gubitka joπ jednog mladog æivota. - Da, osjeÊaju, i ne samo mladi. ©to mislite o danaπnjem ponaπanju »esto viamo naπe instruktore kako projure Postoji li razlika za vrijeme glavne mladih u prometu i nesreÊama koje se autom pored nas, a upravo nas oni uËe voænje i za vrijeme voænje s Vama? dogaaju? da to nije dobro i govore nam kako bismo - Postoji, jer tijekom osposobljavanja - Puno nepaænje, prevelika brzina, trebali poπtovati prometna pravila. Naravno, sprijateljite se na neki naËin s kandidatom, samouvjerenost mladih vozaËa. Najviπe u pravu su. Porazgovarali smo s a dok je ispit, prisutan je strah i trema zbog se zbog toga dogaaju. instruktorom Darkom Ivoπem i saznali πto ispitivaËa. BuduÊi da ste instruktor i uËite mlade on misli o kaznama u prometu i koja je Smatrate li da mladi nakon πto poloæe da savjesno voze, vozite li i Vi tako ili BROJ 7 • VELJA»A 2010. razlika izmeu starijih i mlaih poËetnika. moraju voziti uz pratnju starije osobe? ponekad zaobiete pravila? Smatrate li svoj posao napornim? - Da, neko vrijeme zbog prilagodbe na drugo - He-he, dræim se pravila, veÊinom. - PsihiËki, da. vozilo, nema viπe oznaka autoπkole gdje ©to mislite o kaznama u prometnim Koliko su mladi zainteresirani za drugi sudionici u prometu viπe paze, a sad pravilima, mogu li pomoÊi ili bi trebale autoπkolu, to jest shvaÊaju li to ozbiljno? su ravnopravni s ostalim sudionicima. biti veÊe? - Zainteresiranost je velika, a ozbiljno je Je li lakπe raditi s mlaim ili sa starijim - Moæda bi i trebale biti veÊe jer pojedincima shvaÊa veÊina, poneki mlai kandidati na kandidatima? kazne niπta ne znaËe. Moæda bi promijenili poËetku ne, ali kad shvate da to sve nije - S mlaima jer imaju bolje psihomotorne miπljenje kada bi kazne bile veÊe. 19
  • MOJ KANADSKI DNEVNIK: NA PUTU Misija Ivan Lebinac, 4.d 4. studenoga Avantura je zapoËela u Virovitici, ujutro u 2 sata, poπto smo na aerodromu morali biti 2 sata prije Nastup Brass kvinteta u Torontu Ëekiranja prtljage. Stigli smo ranije i uvidjeli da aerodrom zapravno joπ i ne radi pa smo sljedeÊa dva sata odmarali. Napokon smo se Ëekirali i smjestili u avionu, ali tada su stigli novi problemi. Let je bio odgoen za sat vremene zbog loπeg vremena u Frankfurtu. Nakon sat vremena avion je dobio dozvolu za uzlijetanje i za tren se naπao u zraku. Ostali smo bez daha. Svi oni tmurni oblaci dolje na zemlji postali su bijeli, imao sam osjeÊaj kao da smo na velikoj ravnici prekrivenoj snijegom. Nakon sat i pol vremena sletjeli smo u frankfurtsku luku, jednu od veÊih u ovome dijelu Europe. Ali zbog zakaπnjenja leta iz Zagreba stigli smo vrlo kasno, a let za Toronto kretao je za 10 minuta i za to smo vrijeme morali biti na drugom dijelu luke, po mojoj slobodnoj procjeni prema pretrËanome bilo je najmanje 1 km. Ali uspjeli smo, smjestili se i zapoËeli svoj Uspomena ispred Niagarinih slapova mukortpni let od osam sati na kojem smo veÊinu vremena spavali. Pri dolasku u Toronto i prolaæenje svih rigoroznih mjera opreza, napokon smo krenuli po svoju prtljagu. Svi oduπevljeni napokon πto Êemo se moÊi presvuÊi i oprati nakon 17 sati putovanja,ali moja torba nije stigla. ©okiran i æivËan odlazim na pult informacija i saznajem da moja torba stiæe drugim letom, ali Êe je isporuËiti tek sutradan u hotel. Hotel se nalazio izvan grada, ali s vrlo visokim standardima u poznatom lancu hotela Holliday Inn. Nakon smjeπtaja otiπli smo na veËeru u hrvatski restoran na hrvatske specijalitete gdje saznajem da nisam punoljetan u toj zemlji i da ne mogu popiti pivo. Prvi dan mi je "savrπeno" poËeo, mislim da Êe mi se tako i nastaviti tokom cijelog moga posjeta Kanadi. Ma πto me briga, umoran sam i idem spavati.... 5. studenoga Buenje je proπlo glatko i nije bilo problema oko vremenskih zona, barem za sada. Nakon Od pogleda na CN Tower i s njega zastaje dah dobrog sna zapravo smo shvatili gdje smo i kakva je opremljenost soba. Samo Êu reÊi vrhunska, francuski leæajevi, veliki tv, internet, moderne kupaonice itd... Predvorje je bilo joπ i bolje, a ljudi, bilo radnici hotela ili gosti, svi su bili jako ljubazni πto mi je bilo Ëudno, jako Ëudno BROJ 7 • VELJA»A 2010. jer je to bilo za naπe pojmove i preljubazno. Nakon doruËka krenuli smo u obilazak Hamiltona, obliænjeg grada. Po silasku s autoceste i ulasku u grad ostali smo zapanjeni veliËinom gradova, strukturom zgrada i ulica, a posebno automobila. OsjeÊao sam se kao da sam u nekome ameriËkome filmu. Tada smo stigli u udrugu Napredak koja nas je i ugostila gdje i upoznajemo sve dobre ljude s kojima 20
  • IVAN LEBINAC, »LAN BRASS KVINTETA, NA DVOTJEDNOJ TURNEJI NA PUTU ispunjena • VirovitiËki Brass kvintet na turneji u Kanadi odræao niz koncerata • Osamnaestogodiπnji maloljetnik • Bez daha na CN Toweru • Upoznavanje indijanske povijesti i kulture • Bosanski lonac u Hamiltonu • Voda koja grmi • Prijam kod gradonaËelnice Mississage Êemo se druæiti sljedeÊa dva tjedna. Poslije i rijeke. Prekrasno! Napokon stigli smo u Welland ruËka u kineskom restoranu (za koji mogu reÊi i spremili se za koncert, ali koncert da je jedinstven jer se plaÊa samo 12 dolara, a opet nije bio ono πto je trebalo biti, poluprazno. moæe se jesti tri sata koliko æeliπ) krenuli smo Nekako nam ova turneja ne ide po planu, ali u obilazak grada πto je dobro proπlo, a joπ nas zadovoljni smo vienim. nitko nije ni opljaËkao. Nakon obilaska, izmoreni, odlazimo u hotel jer je sutradan koncert u 8. studenoga U indijanskom muzeju Torontu za koji se trebamo pripremiti, ali i Ponovni posjet Hamiltonu i malo duæa πetnja poπteno odmoriti. gradom. U jednoj ulici vidimo paradu, poput onih 14. studenoga u filmovima. Nakon parade upoznajemo kulturu Koncert u Hamilltonu, opet. Polako postajemo 6. studenoga i povijest Hamiltona. Upravo u Hamiltonu æivËani i jedva Ëekamo da odemo kuÊi. Ali posao Danas smo poËeli osjeÊati razlike vremenske Kanaani su uspjeli pobijediti ameriËku vojsku je posao. Koncert je proπao joπ bolje nego zone ili je moæda to samo bio umor, ne znam. i poslati ih preko rijeke Niagare i tako obraniti prethodni, to valjda kako se bliæimo kraju, tako IzraËunao sam sate i shvatio da je moje buenje teritorij i zadræati svoj "komad" zemlje. Nakon koncerti postaju sve bolji. Nakon iscrpne svirke u osam zapravo zavrπetak nastave mojim posjeta svim tim znamenitostima odlazimo kreÊemo na spavanje. prijateljima u Hrvatskoj. Straπno. Plan za danas gospodinu iz kulturno-umjetniËkog druπtva bio je obiÊi malo Toronto, popeti se na CN Tower Napredak gdje dobivamo pravi ruËak - bosanski 15. studenoga pa zatim na koncert. ©to reÊi, Toronto je lonac. Napokon neπto za promjenu pojesti na Zadnji koncert. Proπao je najbolje od svih do ogroman grad, sa 4,8 milijuna ljudi, viπe nego ælicu jer smo veÊ polako ludjeli od one brze sada zajedno. Crkva je bila puna, 1000 sjedeÊih cijela Hrvatska. VeliËina grada postane joπ hrane. mjesta bilo je zauzeto, a ljudi su joπ i stajali. uoËljivija kad smo se popeli na 370 metara CN NaveËer smo odræali koncert i konaËno moæemo Nakon takvog koncerta vratio nam se osmijeh Towera. Pogled je oduzimao dah, bilo je reÊi da je to bio pravi koncert: ljudi su bili na lica, vidjeli smo da smo ovdje ispunili svoju veliËanstveno a od pogleda prema dolje oduπevljeni te smo svirali viπe od predvienoga. misiju i predstavili grad Viroviticu i Republiku obuzimao me je strah. Postojao je joπ jedan kat Koncert je odliËno proπao, a zabava poslije Hrvatsku u najboljem svjetlu. I tako s tim koji se nalazio na 447 metara i time dræi najviπu trajala je dugo u noÊ. osmijehom krenuli smo se pakirati jer sutradan turistiËku toËku na svijetu. Nakon nekog je bio veliki povratak u Hrvatsku. Napokon. vremena silazimo s tornja, kupujemo suvenire 9. studenoga i putujemo prema crkvi gdje nam se i odræavao Posjet Niagarinim slapovima, napokon. To je 16. studenoga prvi koncert. Prije koncerta pojavila se lagana jedino mjesto koje sam æeljno iπËekivao vidjeti. Prije odlaska na aerodrom morali smo obaviti trema, ali veÊinu vremena sve je prolazilo u I πto reÊi, ostao sam bez daha, sva ona silna joπ nekoliko sitnica. Kao prvo upoznali smo smijehu i veselju. I evo osam sati, koncert je voda koja pada niz 50-metarsku liticu, neπto gradonaËelnicu Mississage koja je i sama zapoËeo, nije bilo toliko ljudi koliko smo oËekivali, neprocjenjivo. A joπ onaj silni zvuk padajuÊe pohvalila naπ rad i trud kao i Hrvate opÊenito kao ali dobro, prvi koncert, sutra Êe valjda biti bolje vode, ne govore bezveze "voda koja grmi". Kad jako dobre i vrijedne radnike. Nakon toga otiπli u Wellandu. smo se nagledali ljepote slapova, zaputili smo smo u druπtvo Napredak oprostiti se od se u centar gradiÊa Niagara Falls. Sam grad novosteËenih prijatelja koji su nam upotpunjavali 7. studenoga ukraπen je poput velikog lunaparka, barem uæi dane i vodili nas kroz dva tjedna ove turneje. Jutros smo se uputili u indijanski rezervat. Nakon centar. Zabava i razonoda na svakom koraku, I napokon doπao je i taj trenutak, Ëekiranje dva sata voænje i izlaska iz "pakla" betona naπli a najviπe nas se dojmio caffe bar ureen kao karata, ali i malih problema oko mojeg smo se na travnatim ravnicama u indijanskom tropska πuma. Kiπa pada pored vas, u akvarijima instrumenta jer su mislili da prenosim ne znam rezervatu gdje smo posjetili indijanski muzej. zmije i razni kukci, æabe i sl. Za gradiÊ na Niagari ni ja πto, valjda bombe, ali dobro, i to je proπlo. Muzej je rekonstrukcija razvoja Indijanaca kroz i za samu Niagaru mogu reÊi samo da sam Napokon sjedamo na avion i napuπtamo povijest: Prvi poËetci bili su najzanimljiviji, bila oduπevljen. sjevenoameriËki kontinent. Ovoga puta let je je opisana kultura i njihovi narodni obiËaji, ali πto trajao samo pet sati i ubrzo smo bili u Frankfurtu, smo se viπe bliæili kraju, uviali smo teror i nasilje 10. studenoga gdje smo Ëekali let za Hrvatsku koji je bio za BROJ 7 • VELJA»A 2010. vrπeno na Indijancima tijekom dolaska Napuπtamo hotel jako rano i putujemo u Toronto dalekih pet sati. Ukomirani od promjene doseljenika. Na samom kraju muzeja nalazila u veliki shopping centar. Kako opisati taj centar? vremenske zone i nespavanja cijele noÊi, se suvenirnica gdje su se mogli kupiti ruËno Pa kao da spojite dvadesetak naπih strukovnih napokon kreÊemo put Hrvatske i dolazimo u raeni suveniri, koji i nisu bili baπ jeftini. Nakon πkola, ali na tri kata. Tamo se stvarno moæe naÊi svoju domovinu. Nema viπe engleskog jezika, posjeta rezervatu zaputili smo se u Welland. sve od igle pa do lokomotive. U centru samo hrvatski, materinji jezik. I tako je zavrπila Naravno nekako smo se uspjeli izgubiti, makar provodimo cijeli dan i nakon napornog naπa dvotjedna turneja u Kanadi. Bilo je tu smo imali i domaÊina vozaËa. Ali nema veze, shoppinga kreÊemo u hotel na zasluæeni odmor. uspona i padova, svaa, veselja, ali ono πto smo krajolici kojima smo prolazili bili su prekrasni, Moram joπ samo napomenuti da smo pomalo donijeli iz Kanade - neponovljivo iskustvo - livade s travom kojima se ne vidi kraja, divljine veÊ svi nostalgiËni i æeljni kuÊe. neÊemo zaboraviti dok smo æivi. 21
  • DAMASK - PUTOVANJE ÆIVOTA NA PUTU U svijetu to BROJ 7 • VELJA»A 2010. 22 istoËnjaËkog v
  • NA PUTU • Uzbuenje putovanja zrakoplovom i opËinjenost ogromnim zrakoplovnim lukama • Prvi susret s brojnom srdaËnom grlenom obitelji • Bogatstvo jela na prostirci • LeæeÊi ljenivci za lijepe oËi • Restorani - parkovi za petosatne veËere • Raskoπno tradicionalno svadbeno slavlje Tekst i snimci: Tea Juma, 2.a Kada mi je tata rekao da Êu napokon prozora, stegnula pojas oko struka najjaËe upoznati svoju obitelj, jednostavno mu nisam πto sam mogla te se grËevito dræala za stolicu povjerovala jer moja obitelj je udaljena od dok me sestra plaπila kako Êemo se sruπiti. mene tisuÊe i tisuÊe kilometara, neki od njih Uzlijetanje mi je bilo najzanimljivije, a od æive u Iraku gdje se trenutaËno ratuje, drugi njega sam i najviπe strahovala. Avion je su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, treÊi polako krenuo, tako polako da bih mogla u ©vedskoj, a mi smo u Hrvatskoj. Nisam trËati pored njega, a zatim je poËeo ubrzavati mogla zamisliti da Êemo se napokon sresti. sve viπe i viπe. Najednom sam osjetila kako Nakon nekoliko mjeseci tata mi je rekao da su mi trnci proπli kroz Ëitavo tijelo, a ja sam ide u Zagreb po avionske karte. Blijedo sam bila potpuno zalijepljena u stolici. Nakon ga pogledala, a on se nasmijao i rekao da uzlijetanja bila sam malo opuπtenija, ali mi je ozbiljno mislio kad mi je rekao da je bilo grozno kad je avion poËeo podrhtavati putujemo. Na naπu sreÊu nismo putovali u od turbulencije. U jednom trenutku bila sam Irak, veÊ u Siriju, u glavni grad Damask. viπa od svih, na 11.900 metara, u plavo- Tako je zapoËela moja avantura. bijelom podruËju, a temperatura zraka Do zadnjeg dana putovanja nisam uopÊe iznosila je -52°C. Nakon sat i pol putovanja osjeÊala nikakvo uzbuenje, vjerojatno zato spremali smo se za slijetanje u Istambul. πto mi joπ nije uπlo u glavu da Êu upoznati Ponovno sam se sva ukoËila, stegnula svoju obitelj. Na dan putovanja probudila remen oko struka, jednom rukom uhvatila oplog sam se u 7 ujutro i joπ niπta nisam osjeÊala, sestru za ruku, a drugom se grËevito primila nikakvo uzbuenje i grËve u trbuhu. Imala za stolac. Slijetanje nije bilo baπ ugodno, sam osjeÊaj kao da putujem u Zagreb, da Ëitav avion se tresao, a ja sam Ëvrsto Êu se tamo naÊi sa sestrom i provesti dan zatvorila oËi dok nije stao. Prije uzleta iz s njom. Tako mi je sve bilo normalno dok Hrvatske mislila sam da je zagrebaËki nismo doπli na zagrebaËki aerodrom. Poslala aerodrom velik, ali da vidite istambulski sam zadnje pozdravne poruke prijateljima, aerodrom, to je kao dvanaest zagrebaËkih. BROJ 7 • VELJA»A 2010. a oni su mi zaæeljeli sretan put i lijep provod. Putnici koji su presjedali morali su odmah vjetra Ovo mi je bio prvi let zrakoplovom i stvarno trËati na drugi avion. Mi smo morali Ëekati me bilo strah jer sam prije puta iπla provjeriti sljedeÊi avion πest sati. Trgovine u je li Turkish airlanes imao ikakvih avionskih istambulskoj zraËnoj luci bile su ogromne, nesreÊa, a na moju nesreÊu, u veljaËi se mislim da bi sve djevojke tamo uæivale zbog jedan njihov avion sruπio u blizini velikih parfumerija, a deËki zbog ogromnih Amsterdama iz nepoznatih razloga. Moæete trgovina s tehnoloπkom opremom. Naæalost samo zamisliti kako mi je bilo grozno. sve je bilo uæasno skupo; ako pola litre vode Smjestili smo se u avion, sjela sam pored naplaÊuju 2 eura, a dvije kave 15 eura 23
  • NA PUTU KuÊa u kojoj sam æivjela tri tjedna izgraena je od kamena i svaki put kad sam izaπla, nisam mogla gledati jer je sunce vrlo jako i kamen uæasno blijeπti Moj prvi ruËak u Damasku, za prvi put priliËno nezgodno, OdjeÊa za trbuπni ples no nakon nekog vremena veÊ sam se navikla (bezobrazluk), onda moæete zamisliti kako Rahma(blizanke) i Hiba, koji nisu mogli doÊi pribojavali smo se πto Êu tamo jesti, hoÊe je sve ostalo skupo. Napokon smo se ukrcali iz Bagdada. Na kraju tu je najstarija Ëlanica li mi se sviati njihova hrana, ali moram u avion za Damask. Mome uzbuenju nije ove obitelji, baka Khawla. priznati da je vrlo ukusna. Isprobala sam bilo kraja jer napokon stiæemo na cilj. Nakon upoznavanja zapoËeli smo razgovor, raznoliku hranu i namaze, ali sam najviπe sve moje sestriËne i bratiÊ govore engleski jela kebab. Nije to bio kebab poput onog u Napokon susret pa na moju veliku sreÊu nije bilo problema nas u Hrvatskoj, oni kebabom zovu naπe u komunikaciji. Sjela sam s Hadeer i Hudom πiπ-Êevape, samo πto oni sadræe puno viπe U Damask smo stigli oko 3 sata noÊu. te su mi rekle da im je bio san upoznati me. zaËina, a naπ kebab zovu gass, ali ga Napokon sam u drugom svijetu, na drugom Toliko sam bila uzbuena da nisam viπe izrauju od piletine ili ovËetine. Jedu jako kontinentu gdje Êu se konaËno susresti sa osjeÊala umor od cjelodnevnog putovanja puno povrÊa i voÊa, meutim primijetila sam svojom velikom obitelji. tako da nisam otiπla spavati, veÊ sam sa da su svi debeljuπkasti, æene su pune oblina, DoËekao nas je stric Ehsaan koji æivi u sestriËnama krenula u razgled kuÊe. a muπkarci hodaju s velikim trbusima. Dubaiju, njega sam veÊ upoznala jer je bio Sastojala se od pet spavaÊih soba, Ëetiri kod nas proπle zime. Susret je bio vrlo kupaonice, dvije kuhinje, bazena i velikog Dojmovi noÊnog izlaska srdaËan. Moj drugi stric Gahsaan æeni se dnevnog boravka. Vidjela sam svoju sobu pa smo tu upoznali mladenku i njezinu obitelj u kojoj sam spavala sa svojom mamom i Vila u kojoj smo æivjeli nalazi se u naselju koja je stigla iz Londona. Izaπavπi iz zgrade sestrom, malo je bila smijeπna jer se u njoj sirijskih bogataπa udaljenom oko pola sata zraËne luke, zapuhnuo nas je topli istoËnjaËki nalazila i tuπ kabina. Zatim su me odvele voænje do grada. A voænja do grada je vjetar. Iznenadila me malo striËeva prebrza na krov kuÊe i pogled je bio prekrasan; osim posebna avantura. Unajmili smo taksi koji voænja, ali to nije niπta u odnosu na ono πto πto je krov izgledao kao dvorac kao i ostale je doπao po mene i moje roditelje kako je uslijedilo. Nakon pola sata voænje stigli prekrasne kuÊe s neobiËnom arhitekturom, bismo malo razgledali Damask. Cijena je smo u kuÊu, bolje reËeno u vilu. Oko kuÊe vidjela sam izlazak sunca. Sunce je puno bila dogovorena jer taksimetar ne postoji. su bile trometarske zidine i ogromna vrata veÊe od naπeg u Hrvatskoj, æarko naranËasto Krenuvπi na put, doæivjela sam ogromno koja su otvorile moje dvije sestriËne. Bilo mi i izaπlo je oko pet sati ujutro. Nakon nekog iznenaenje. Voænja je bila kao u filmovima, je malo Ëudno πto su budne jer je bilo Ëetiri vremena provedenog u razgovoru poËela nema nikakvih bijelih traka, samo cesta i sata ujutro, no uπavπi u kuÊu, svi su nas sam osjeÊati veliki umor i potrebu za snom vozi se u po pet kolona. Na cestama su se doËekali, Ëak i moja baka. Bila sam veoma te sam otiπla spavati. nalazili leæeÊi policajci, ali ja bih ih nazvala iznenaena tom velikom dobrodoπlicom i leæeÊim ljenivcima jer oËigledno sluæe za brojnim stanjem moje obitelji. BuduÊi da su Ljudi i obiËaji lijepe oËi: vozi se kako tko æeli, nema oni jako grlati, bila je velika galama. Tada æmigavaca, svaki auto ima barem jednu sam upoznala velik dio svoje obitelji. Tek poslije buenja vidjela sam pravo ogrebotinu, svi trube, ali veÊina tih truba Najstarija teta Khoulud i njezin muæ Shaheen iznenaenje. Bilo je vrijeme ruËka, a stola izgubila je glas. Ulaskom u grad najviπe su BROJ 7 • VELJA»A 2010. imaju tri kÊeri, moje sestriËne Maha, Huda nije bilo. Svi su sjedili na podu, hrana je me se dojmile visoke, prekrasne palme uz i Nada. Tu su Mohammad i Hadeer, djeca sloæena na prostirku cijelom duæinom, a tu cestu. U gradu sam zamijetila jednolikost mog najstarijeg strica Ehssana i njegova ne znam Ëega nije bilo: vrlo πarolika i boja, sve zgrade su sivkaste, grad se nalazi æena Walaa. Malak i Tiba, kÊeri moje tete raznolika hrana koja je zazivala moja gladna izmeu mnogo golih visoravni Ëudne Roqayae i njezin muæ Ali. Moj drugi stric usta. Mirisi su bili neobiËni, od raznoraznih crvenkaste boje bez ijednog drveta. Zgrade Ghassan i njegova buduÊa supruga Wiam. zaËina koje mi ne poznajemo, ali jedan od su uglavnom visoke, s terasama umjesto Stric Khaldoon i njegova æena Ann te sinovi njih uspjela sam prepoznati, to je jedan zaËin krovova na kojima se nalaze velike crvene Yousef i Abd Alah i joπ nedostaje teta Hend, koji moj tata Ëesto koristi u jelima, a zove baËve koje se tri puta na tjedan pune vodom njezin muæ Muthana, te djeca Maryam i se curcuma. Svi moji poznanici, takoer i ja tako da doe velika cisterna pred kuÊu ili 24
  • NA PUTU Dæamija Umayyad Mosque Ispred rimskih ruπevina, a pokraj dæamije Umayyad Mosque OËaravajuÊe visoke palme dijele dvije strane ceste zgradu. To je voda za kuÊnu upotrebu, a su i do pola dva ujutro. Primijetila sam da Svadbeno slavlje voda za piÊe kupuje se naknadno. Osim im je veoma vaæna obitelj; postoje veliki baËvi na krovovima su naËiËkane crne restorani za velike obitelji kao πto je moja Kako se djevojke zabavljaju, imala sam satelitske antene tako da sam na prvi te smo noÊni æivot provodili u jednom priliku vidjeti na striËevu vjenËanju. pogled pomislila da su to vrane. prekrasnom restoranu koji se zvao El VjenËanje se sastoji od tri zabave. Prva se Grad noÊu sja zelenom svjetloπÊu khaira, πto znaËi selo. Ureen je kao veliki odræava dan prije vjenËanja, druga na dan obasjanih minareta na dæamijama. Mnogo park s fontanama, vodopadima, zanimljive vjenËanja i treÊa sedam dana nakon je ostataka rimskih graevina, visokih arhitekture u drvetu i kamenu, obasjan vjenËanja, gdje muπkarci i æene slave stupova i saËuvanih palaËa, a to sam svjetlima i cvijeÊem. U tom restoranu odvojeno. Prije vjenËanja teta me odvela u vidjela na jednoj od najveÊih dæamija na razgovarala sam sa svojom najstarijom shopping da si kupim haljine i cipele, odvela svijetu Umayyad Mosque. Saznala sam da tetom Hulud te mi je objasnila da se u me frizeru i na manikuru, imala sam osjeÊaj je u toj dæamiji saËuvana glava Ivana restoranu provodi i po pet sati. Naime, kada kao da se ja udajem. Za prvu zabavu Krstitelja. Nije mi bilo jasno da se ona se doe u restoran, sjedi se i razgovara dva unajmili su salu u kojoj su se nalazile dvije nalazi u dæamiji, no tata mi je objasnio da sata, djeca se igraju, a muπkarci puπe velike kraljevske stolice namijenjene je po muslimanskoj vjeri Ivan Krstitelj Boæji nargilu. Nakon tih dva sata naruËi se jelo, mladencima i mnogo stolova za rodbinu. poslanik. Æene su uglavnom odjevene do ali najprije poËinju donositi salatu, nakon Kada su mladenci dolazili, moje dvije mlae grla, zamotane prekrasnim πalovima oko salate dolazi predjelo s veoma bogatom, sestriËne hodale su ispred njih noseÊi glave jer im se kosa ne smije vidjeti. Vidjela zasitnom hranom (raznoliki umaci, pomfrit Kur'an i zlatnu svijeÊu, a moje tete i starije sam æene iz Saudijske Arabije koje imaju i neπto jako fino sa sirom), a nakon toga sestriËne ispuπtale su zvuk poput onog kad samo prorez na oËima, i to crne boje, dok glavno jelo koje nitko od nas nije mogao u Hrvatskoj za vrijeme plesa djevojke viËu su muπkarci u bijelim haljinama s pojesti jer smo se zasitili predjelom, a ju ju ju. Iznenadilo me to da prije veËere palestinkama na glavi. ©to se tiËe nakon glavnog jela na redu je desert, dolazi jako velika, slatka torta koju mladenci odijevanja u samom Damasku, vrlo je krasno aranæirano voÊe, torte ili baklave. prereæu i torta se podijeli gostima. Pitala raznoliko, vidjela sam i za naπe pojmove Poslije svega pije se Ëaj, a kako mi je teta sam tatu zaπto se torta dijeli prije veËere, a normalno obuËene djevojke, raspuπtene objasnila, to je stoga kako bi se hrana lakπe on mi je rekao da to rade zato da se ljudi kose, s dekolteima. Muπkarci su u probavila. Nigdje u restoranima ne toËi se zasite te da ne pojedu mnogo hrane. Nakon trapericama i koπuljama, a haljina se kod alkohol (pivo, vino), to je u restoranima torte mladoæenja je nakitio mladenku tonom muπkaraca rijetko via. Danas je nepoznanica. zlata te smo se sestra i ja sloæile da se djevojkama odobreno da same odaberu U restoranu sam imala priliku razgovarati udajemo u arapskom svijetu. Mladoæenja i naËin odijevanja nakon prve mjeseËnice, sa svojim sestriËnama koje pohaaju πkolu. njegova obitelj moraju platiti cijelu proslavu, hoÊe li se zamotati ili ne, za razliku od Devet godina se ide u osnovnu πkolu i tri torte, hranu, unajmiti salu, a mladenka se U.A.E i Saudijske Arabije jer su tamo vrlo godine u srednju s tim da momci idu s samo mora lijepo dotjerati i kupiti pet-πest BROJ 7 • VELJA»A 2010. strogi po tom pitanju. momcima, a djevojke s djevojkama i sve haljina koje isto tako mladoæenja plaÊa i djevojke moraju biti zamotane i u posebnim naravno doÊi na vjenËanje. U restoranu El khaira odorama. PriËale su mi i o svom naËinu Nakon toga doπla je veËera, koja je bila jako æivota. NoÊnih izlazaka nema, ali ponekad fina; na stolu su se najviπe nalazile kube, i S obzirom na visoke dnevne temperature, djevojke znaju prirediti tulum kod kuÊe te to Ëetri vrste (kube su okruglice od krumpira grad æivi noÊu, sve trgovine su otvorene, tamo pleπu i zabavljaju se, ali niti jedan ili riæe punjene faπiranim mesom). Naravno ljudi uæivaju u obiteljskim piknicima koje deËko ne smije biti prisutan u kuÊi. Stvarno djevojke i ja plesale smo cijelo vrijeme bez provode uz cestu na travi, a πto je nisam vidjela u gradu niti jedan noÊni klub prestanka, osim kad su nas noge poËele najzanimljivije, djeca od tri godine budna πto mi je bilo vrlo Ëudno. boljeti zbog visokih potpetica pa smo morale 25
  • NA PUTU Coca-cola na arapskom Nargile U restoranu El khaira malo sjesti. Tako je zavrπilo slavlje prve Vrijeme rastanka Na aerodromu je bila velika guæva, a kada veËeri. su nas iznajmljivaËi kolica za prtljagu vidjeli, Sutradan je bio veliki dan, striËevi i moj tata Na æalost poslije ovog velikog dana trljali su ruke i utrkivali se tko Êe prije do otiπli su unajmiti automobile. Doπli su i pribliæavao se dan povratka u Hrvatsku i nas. Sa svim tim stvarima krenuli smo na trubaËi. Pred kuÊom se plesalo i pjevalo i mojim starim obiËajima, a zbog toga sam check in, prvi smo predali svoje stvari i nakon pola sata krenuli smo po mladenku. bila veoma tuæna kao i svi ostali. Prije krenuli na kontrolu putovnica. Nakon pola TrubaËi su isto tako krenuli za nama, ali odlaska obiπli smo joπ nekoliko puta centar sata Ëekanja u redu, jedan nas je carinik taksijem. Svi smo upalili sve æmigavce, trubili, grada, vidikovac Damaska u noÊi, par vratio jer nismo platili porez na karte, za koji a trubaËi su u taksiju svirali Ëitavim putem. restorana i organizirali izlet za nas mlae u nismo ni znali. Otiπli smo do πtanda gdje Naravno ipak je moja obitelj Elderadæi i to luna park zvan Happy Land. Zadnjih se naplaÊuje taj porezi i za nas Ëetvero smo ne bi bili oni da se nisu utrkivali na cesti nekoliko dana tata je pokupovao baklave, platili 120 dolara. Nakon svih graniËnih gdje je u vodstvu stalno bio moj tata. Nakon nargilu sa svim dodatcima, suvenire za pregleda smjestili smo se u avion i krenuli sat vremena voænje stigli smo po mladenku, prijatelje, Ëaj i mnogo razliËitih zaËina. Na za Istambul. Te noÊi vidjela sam neπto a ja sam se s fotoaparatom gurala ispred dan odlaska svi su trËali po kuÊi, spremali najljepπe u æivotu, a to je izlazak sunca svih kako bih mogla uslikati mladence. U svoje kufere i pospremali kuÊu, vladao je iznad oblaka. Mislim da je takvo neπto zgradi je bila opÊa buka i veselje uz pratnju opÊi kaos i nervoza. jednostavno neopisivo, to je bila æarko trubaËa. Najprije smo se fotografirali, a zatim U 12 sati doπlo je vrijeme oproπtaja. Svi crvena i naranËasta svjetlost. Naravno se uputili na drugu stranu grada u rezerviranu smo bili u suzama, mala sestriËna Maha me nisam mogla spavati u avionu te sam salu gdje Êe se odræati vjenËanje. Do primila za nogu, nije me mogla pustiti ni gledala kroz prozor i promatrala oblake, dvorane nam je bilo potrebno oko sat i pol govoriti koliko je gorko plakala. Baka me kopno i more ispod sebe. Mislili smo da nas vremena, a kada smo ulazili, ispred snaæno zagrlila i u suzama me zadnji put u Zagrebu neÊe nitko Ëekati jer se ni s kim mladenaca su ponovno hodale moje dvije pitala Shlonich, a ja sam joj na to odgovorila nismo dogovorili te smo kanili unajmiti taksi, mlae sestriËne dræeÊi Kur'an i svijeÊu; Siene, πto u prijevodu znaËi da me pitala ali na naπe iznenaenje doËekao nas je moj mladence su ponovno smjestili u velike kako sam, a ja sam joj odgovorila dobro. ujak koji je doπao iz Slovenije. Jedva me kraljevske stolice, ali prije nego πto su se To me svako jutro ispitivala kad bih joj doπla prepoznao jer sam pocrnjela, a kosa mi je smjestili, morali su plesati. »ak sam nauËila u sobu i zaæeljela dobro jutro iako prvi posvijetlila od jakog sunca. Nakon odlaska plesati taj njihov ples, u poËetku sam mislila tjedan nisam imala pojma πto mi govori. s aerodroma krenuli smo po naπ auto te se da je to trbuπni ples, ali zatim sam shvatila Najstarija teta mi je u suzama rekla kako zaputili kuÊi, u Viroviticu. Znala sam da da one vrlo malo pleπu trbuhom, a viπe miËu joj je veoma drago πto smo se svi napokon neÊu spavati barem joπ pet sati, jer nam do ramenima nego bokovima. Za to vrijeme okupili i πto me upoznala, te se pomolila Virovitice treba oko sat i pol vremena, a deËki se zagrle u polukrug, jedan na kraju bogu da se to ponovno dogodi, ali da ovaj nakon toga moram raspremiti stvari. Sada polukruga vrti brojanicu i svi poskakuju te put ne Ëeka πesnaest godina da me se samo nasmijem kada to kaæem - u se vrte u krug. Moram napomenuti da na ponovno vidi. Imala je tako topao zagrljaj Hrvatskoj nam treba sat i pol vremena od taj dan, dan vjenËanja, ne postoji nikakva da sam osjetila svu njezinu ljubav i njeænost jednog grada do drugog, a u Damasku nam ceremonija gdje Êe ih netko proglasiti muæem te sam pala u grozan plaË. »etverogodiπnja toliko treba kako bismo doπli od naπe kuÊe i æenom, a stric mi je rekao da su to obavili sestriËna Tiba gorko je plakala, a kada ju do restorana. I nakon raspremanja BROJ 7 • VELJA»A 2010. na dan zaruka prije Ëetiri mjeseca. je mama pitala za kim ona plaËe, odgovorila napokon sam legla u svoj mekani krevet i Kako se u restoranima nije posluæivao joj je da ne zna jer nas ima previπe. utonula u san. Kako sam samo slatko alkohol, tako nije ni na vjenËanju jer im vjera Tako sam se u pola sata oprostila s obitelji, spavala, jer nisam spavala 32 sata s tim brani. Nakon mnogo sati plesanja i veselja, s Damaskom, tim toplim istoËnjaËkim da sam trËala i stajala u redovima. Tako je krenulo se kuÊi s tim da su mladenci otiπli vjetrom, njihovim obiËajima, kojih Êu se zavrπila moja æivotna avantura i sada u hotel, gdje su tek tada konzumirali svoj sjeÊati Ëitav svoj æivot. Krenuli smo na put nestrpljivo Ëekam drugu. S obitelji sam i brak - takvi su obiËaji. Mi smo se svi ostali do aerodroma i zadnji put sam vidjela dalje u kontaktu putem interneta i zajedno uputili kuÊi gdje smo gledali snimku s svjetla grada drugog svijeta, nama tako se prisjeÊamo raznih dogaaja koje smo vjenËanja. nepoznatog i misterioznog. zajedno doæivjeli. 26
  • HUMANITARNA AKCIJA »LANOVA VJERONAU»NE RADIONICE Marija OliÊ, vjerouËiteljica DRU©TVENI ÆIVOT PomoÊ najugroæenijima Ove smo godine uspjeπno ostvarili humanitarnu boæiÊnu akciju i zbog toga smo jako ponosni. To je znak da imamo u sebi razvijen smisao za solidarnost i razumijemo druge ljude kojima je u ovom trenutku teæe nego nama. Od prodaje Caritasovih privjesaka u akciji „Za 1000 radosti“ koja se ove godine odvijala pod geslom „Neka bude viπe svjetla“ skupili smo prihod od 1160,00 kuna. Prema uputama Hrvatskog Caritasa polovicu tog iznosa πaljemo Caritasu za pomoÊ hrvatskim obiteljima koje su pogoene gubitkom zaposlenja obaju roditelja. Drugu polovicu iznosa, na temelju prijedloga Upravnog odjela za druπtvene djelatnosti VirovitiËko-podravske æupanije, πaljemo na æiro-raËun za pomoÊ uËenici Srednje πkole "Stjepan IvπiÊ" iz Orahovice kojoj I ove godine dio novca prikupljenog u humanitarnim akcijama u πkoli je potreban hitna operacija tumora. darovali smo zajednici Vjera i svjetlo Teæimo ka tome da na razini πkole ozbiljno radimo na projektima odgoja za promicanje vjeronauËnoj radionici najprije samo sakupljali ostalima koji su sudjelovali u pakiranju naπih zdravog i odgovornog odnosa prema osobama novËane priloge za materijal koji nam je bio proizvoda, a zahvaljujem i uËenicima i s posebnim potrebama. Zato je u naπ  πkolski potreban. Zatim smo od tjestenine izraivali profesorima koji su kupnjom ili prilozima kurikul „ugraena“ VjeronauËna humanitarna anele, zvonËiÊe i borove. Sve naπe proizvode podræali vjeronauËnu radionicu. Prihod radionica kojom æelimo ponajprije razvijati takoer smo uspjeπno prodali u prostorima ovogodiπnje radionice je 636,00 kn. empatiju  i naklonost  prema  hendikepiranim πkole, πto je znak da naπi profesori i uËenici Dana 13. prosinca spomenute uËenice 2. d osobama te razvijati svijest o moguÊnostima razumiju vaænost promicanja i æivljenja duha razreda odnijele su naπ novËani prilog i osobnog angaæmana u susretu s njima. Na zajedniπtva i empatije prema osobama s sudjelovale na susretu Zajednice djece i radionici meusobno razgovaramo o naËinima posebnim potrebama. NajveÊu pohvalu mladih s posebnim potrebama u æupi sv. Roka prijateljskog i spontanog odnosa prema ljudima zasluæile su uËenice 2. d razreda: Ana-Marija, u Virovitici. To je finale naπeg zalaganja, koji su  ranjene inteligencije, a izraujuÊi Glorija, Tea zatim Nikolina i Ana. Takoer ostvarenje novih prijateljstava i istinski doæivljaj boæiÊni nakit ujedno se razvija kreativnost i zahvaljujem uËenicima 3f razreda na podrπci BoæiÊa u onima koji su „djeca Boæja“ i naπa darovitost naπih uËenika. U ovogodiπnjoj i „kulinarskim savjetima“ za tijesto, ali i svim braÊa u pravom smislu te rijeËi. ISTRAÆIVANJE O FACEBOOKU U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE Tea Juma, 2. a i Krunoslav BlaæeviÊ, 2. b Na fejsu po nekoliko sati Svi anketirani uËenici imaju facebook, dopisuju se s prijateljima, komentiraju fotografije… Prije godinu i pol dana tinejdæeri (gotovo svi) internetom“, a njegova osnivaËa nazivaju imali su svoje blog stranice, objavljivali „novim Billom Gatesom“. O vrijednosti i postove, komentirali druge blogove, popularnosti te stranice govori i podatak da objavljivali fotografije, ali oËigledno im je bilo je Microsoft krajem 2007. platio 240 milijuna potrebno neπto viπe, pa se pojavio dolara za 1,6 % udjela u dionicama. Facebook. Na njemu su se poËeli viπe druæiti, Ta stranica probudila je interes u nama te objavljivali joπ viπe slika, te su poËeli πiriti smo odluËili istraæiti jesu li uËenici naπe πkole svoje druπtvo na okolinu, a ne samo na svoje Ëlanovi facebooka i kolika je njihova aktivnost poznanike. na internetu. Facebook je osnovao Mark Zuckerberg joπ Nakon proveden i analizirane ankete ©to se tiËe MSN-a i ICQ-a, veÊina uËenika 2004., ali u Hrvatskoj je postao popularan zakljuËili smo da svi anketirani uËenici imaju koristi taj oblik dopisivanja i prebacivanja tek prije godinu-dvije. U poËetku je sluæio facebook, veÊina oko godinu dana, baπ kao fotografija i dokumenata i dosta vremena samo za studente Harvarda, ali se u i mi novinari. Prema ovim rezultatima vrlo provode na njemu. (MSN je jedan od danas BROJ 7 • VELJA»A 2010. meuvremenu proπirio na sve dræave, na mnogo uËenika posjeÊuje facebook svaki popularnijih instant messengera koji koristi sve ljude. Danas facebook broji viπe od 200 dan, i to po viπe sati. NajËeπÊe komentiraju veÊina ljudi koji imaju pristup internetu. Izdao milijuna aktivnih korisnika. fotografije te postavljaju fotografije i status, ga je Microsoft joπ davne 1999. godine) Vaπ profil moæe Ëesto biti na meti nepoznatih a Ëest se i dopisuju sa svojim prijateljima. Po rezultatima ankete zakljuËili smo da ljudi, pa je tako doπlo do pojave moguÊnosti U anketu su bili uvrπteni i blogovi. Kako smo veÊina uËenika svaki dan pristupa internetu kontrole privatnosti, kojom moæete sakriti svoj veÊ naveli u uvodu, veÊina uËenika viπe te na njemu provode i po nekoliko sati. profil od nepoznatih ljudi. nema blogove, pa je tako i komentiranje veÊ UnatoË tim rezultatima, uËenici smatraju da Danas facebook nazivaju „novim „izaπlo iz mode“. nisu ovisni o internetu. 27
  • U SUSRET DESETOJ GODI©NJICI ME–UNARODNOG STATUSA EKO ©KOLE EKO PRILOG STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA REGIONALNI SUSRET EKO ©KOLA SLAVONIJE I BARANJE S resursima racionalno • Prezentacije i okrugli stol o odræivoj potroπnji Kornelija Potrata 3.a Ravnateljica Strukovne πkole Josip Gregec, predstavnik Antun MihokoviÊ Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ pozdravlja goste Udruge Lijepa Naπa Strukovna πkola Virovitica bila je domaÊin koordinatore, uËenike, te nas kao predstavnike smanjena. Ljudi bi trebali imati obzira prema prosinaËkog godiπnjeg regionalnog susreta eko medija koji Êe popratiti ovaj iznimno vaæan tome koliko i kako troπe. Treba se racionalno πkola - srednjih πkola s podruËja Slavonije i dogaaj u vrijeme krize i recesije. Takoer koristiti svim resursima kojima raspolaæemo. Baranje. Pozivu se odazvalo osam πkola, od zahvalila je svima nazoËnima na dolasku i Takvu poruku odaπilje i ovaj susret eko πkola. prve do desete generacije. Tema susreta bila poæeljela im ugodan boravak u naπoj πkoli. Na kraju uvodnog dijela gospodin Gregec je odræiva potroπnja, a odræan je i okrugli stol Iskazala je i Ëast πto je Strukovna πkola zaæelio je svim sudionicima uspjeπan i o istoj temi. Virovitica ovogodiπnji domaÊin eko susreta. produktivan rad. Gosti skupa bili su Susret je otvorila ravnateljica Strukovne πkole U susret nas je uveo i gospodin Josip Gregec, predstavnici grada Virovitice Antun MihokoviÊ, profesorica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ. Ljubazno predstavnik udruge „Lijepa Naπa“. Govorio je proËelnik ureda za druπtvene djelatnosti, je pozdravila sve nazoËne sudionike susreta, o odræivoj potroπnji i πto je ona zapravo. njegov zamjenik Alen Bjelica te predsjednica predstavnike πkola, udruga, profesore, Potroπnja bi u vrijeme krize trebala biti Ekoloπkog druπtva Virovitica Nedjeljka ÆupaniÊ. OBRTNI»KA ©KOLA ANTUNA HORVATA –AKOVO SREDNJA ©KOLA „STJEPAN IV©IΔ“ ORAHOVICA POLJOPRIVREDNO ©UMARSKA ©KOLA VINKOVCI Eko-πkola IV. generacije (od proljeÊa 2004.) 16 razrednih odjela, 324 uËenika, eko-πkola od 2006. Vinkovci, H.D.Genschera 16 Broj razrednih odjela: 30 (21 u obrtniËkim zanimanjima, godine Status eko-πkole: od 27. travnja 2007. 7 u poljoprivrednoj i 2 u elektrotehniËkoj struci) Predstavnici eko-πkole na susretu: Predstavnici πkole na susretu: Broj uËenika: 704 Sara Steiner, uËenica uËenici:- prezentacija: tema: Otpad Ravnatelj: Mirko ΔuriÊ, prof. Danijel StojkoviÊ, koordinator 1. Domagoj Murvaj - 4b Predstavnici na susretu: Snjeæana Konopek, pedagoginja 2. Doris –ulabiÊ - 4b Eko-koordinatori: Henrieta MatkoviÊ, Ivan Kriπto Zorislav MilkoviÊ, ravnatelj ©kolska koordinatorica- Marija Fa, prof. Pedagog: Branko ©poljar - tema rada (PowerPoint prezentacije) - kratak pregled UËenice - Ëlanice Eko-odbora: Marija IvakoviÊ, 3.PT2 sadræaja; autori i suradnici u izvedbi: GIMNAZIJA VUKOVAR    Ivana Grizak, 3.PT2 - Prezentacija rada eko-πkole i odræiva potroπnja u statusu eko-πkole od πk. god. 2004./05.    Valentina BlaæeviÊ, 1.PT1 (dobivanje statusa i obnavljanje statusa eko-πkole, Na susretu sudjeluju Vesna DobrijeviÊ, prof. i uËenici Tema PowerPoint prezentacije: Odræiva potroπnja podizanje zelene zastave, projektni dani eko-πkole, dani Vanja Baketa, Vladan RusmiroviÊ i Antonija »ibariÊ Autorica: Henrieta MatkoviÊ kruha, odræivi razvoj) Tema rada: Kratki pregled rada eko-πkole te power point Suradnici: Maja Breulj, ©imo Brdar, Roland KolareviÊ, - autori i suradnici: Snjeæana Konopek, prof. pedagogije, prezentacija "Junk food" - da ili ne? (engl. nezdrava Sanja MaleviÊ, Dubravka Scharmitzer Danijel StojkoviÊ, dipl. inæ. poljoprivrede, Sara Steiner, hrana) - anketa o prehrani tijekom boravka u πkoli, uËenica 3. razreda gimnazije rezultati i zakljuËak; autori Ana MirosavljeviÊ, prof. Vesna GIMNAZIJA NOVA GRADI©KA obrazuje uËenike DobrijeviÊ, prof. i uËenici Vanja Baketa, Vladan u smjeru opÊe gimnazije. Imamo 16 razredih odjela i 442 RusmiroviÊ, Antonija »ibariÊ GIMNAZIJA PETRA PRERADOVIΔA VIROVITICA uËenika.  ©kola je prvi put dobila status eko πkole 2001. godine,a Na prijedlog TuristiËke zajednice grada Nove Gradiπke 2009. Ëetvrti je put obnovila svoje Ëlanstvo te stekla UGOSTITELJSKO-TURISTI»KA ©KOLA OSIJEK, 2000. godine predloæeni smo za ulazak u svijet eko-πkola SREDNJA STRUKOVNA πKOLA BROJ 7 • VELJA»A 2010. srebrni status. u Republici Hrvatskoj. Do danas smo stekli bronËani Naziv Power Point prezentacije: Potroπnja energije i ©kolu polazi 640 uËenika s kojima radi i 47 nastavnika, status, a ove godine pripremamo se za dobivanje zbrinjavanje otpada u Gimnaziji P. PreradoviÊa Virovitica. u 25 razrednih odjela, obrazuje uËenike u trogodiπnjim srebrnog statusa Meunarodne eko-πkole. Predstavnici πkole na skupu: Ivana Beπir, prof., (konobar, kuhar, slastiËar) i Ëetverogodiπnjim zanimanjima Predstavnici na Susretu eko-πkola su: Nada Peleh- ravnateljica, Hrvoje TurËinoviÊ, prof., voditelj eko-πkole, (hotelijersko-turistiËki tehniËar i turistiËko hotelijerski SerenËeπ, prof.savjetnica - ravnateljica, Ljiljana Vidmar, Adrijan Paponja, uËenik, Ivan Bogati, uËenik. komercijalist) prof. mentorica - πkolska i regionalna koordinatorica, Status eko-πkole imamo od 2005. godine. –urica EræiÊ, prof. - koordinatorica, Ajna PrstaËiÊ, Na susretu sudjeluju: Blaπko Menalo - ravnatelj uËenica 3. a razreda i Vedran ÆupanËiÊ, uËenik 3. a STRUKOVNA ©KOLA VIROVITICA Ksenija Kesegi-Krstin - koordin atorica eko-πkole razreda. Strukovnu πkolu predstavljale su: Nina Rebernik, Katja MarkotiÊ - uËenice Autori prezentacije su uËenici i profesorica –urica EræiÊ voditeljica eko πkole Ivanka ©timac Tema rada: Zbrinjavanje elektroniËkog otpada i sa suradnicima profesoricom Ksenijom ArtukoviÊ i uËenice 4. d razreda Ivana MaroviÊ i Suzana MiholiÊ. predstavljanje humanitarno ekoloπke akcije "Klikni za Ljiljanom Vidmar, prof. Rad: Predstavljanje projekata u koje je πkola ukljuËena. pomoÊ!" 28
  • EKOLO©KE EKIPE SREDNJIH ©KOLA SUDIONICA REGIONALNOGA SUSRETA PREDSTAVILE SVOJE PROJEKTE VEZANE UZ ODRÆIVU POTRO©NJU EKO PRILOG RazliËita sredstva - isti cilj Krunoslav BlaæeviÊ, 2. b Na susretu eko πkola Slavonije i Baranje 11. prosinca u Strukovnoj Fotografije: Tea Juma, 2. a πkoli sudjelovalo je osam πkola, s prijedlozima za smanjenje potroπnje. Na poËetku svi su predstavnici predstavili svoje πkole te iznijeli Strukovna πkola Virovitica: koje su mjere poduzeli po pitanju „odræive potroπnje“. Donosimo Sortiranje i reciklaæa pregled njihovih prezentacija. Strukovnu πkolu predstavljale su profesorica Ivanka ©timac te uËenice 4. d razreda Ivana MaroviÊ i Suzana MiholiÊ. Predstavile su πkolu te projekte u koje je ukljuËena. Po pitanju odræive potroπnje predloæeni su sortiranje otpada i prikupljanje i reciklaæa sirovina. Takoer, predloæeni su i naËini πtednje energije (gaπenje svjetala na hodnicima za vrijeme sata, koriπtenje danje svjetlosti i sliËno), koriπtenje javnog prijevoza, bicikala i sliËno. OpÊe je poznata stvar da uËenici Ëetvrtih razreda, kada poloæe vozaËki ispit, poËinju svojim automobilima iÊi u πkolu, ne misleÊi pritom o iskoriπtavanju energije i zagaenju okoliπa. Predloæena je i kupnja domaÊih proizvoda, proizvoda u rinfuzi i sl. Jedan od predloæenih Strukovna πkola Virovitica naËina smanjenja potroπnje bio je i razmjena koriπtene robe, poticanje posudbe kada je to moguÊe. Redari redovito provode mjerenje potroπnje se smanjenje koliËine tonera na fotokopirnim Da bi se svi ti ciljevi mogli ostvariti, potrebna energije s pomoÊu odreenih tablica. Time aparatima. Pored svake fotokopirke, ali i u je samo volja da se uËenike potiËe na takvo se pokuπava stvoriti svjesnost o uËionicama, postavljene su kutije za stari ponaπanje. A rezultati bi mogli i biti dobri. neostavljanju upaljenih svjetala. Takoer, da papir. VirovitiËki gimnazijalci u svoju su πkolu bi se uπtedjela energija potrebna za postavili kutije u koje se odlaæe nepotreban Gimnazija Petra PreradoviÊa Virovitica: zagrijavanje zgrade, na vratima su otpad: „Bocko“ za plastiËe boce (PET Smanjiti potroπnju energije postavljeni natpisi da uËenici zatvaraju vrata. ambalaæa) i „Papirko“ za skupljanje starog Predstavnik Gimnazije bio je profesor Hrvoje Naravno, kako profesori pokuπavaju papira. Postavljene su i kutije za baterijski TurËinoviÊ, koji je predstavio njihovu πkolu. uËenicima objasniti vaænost smanjenja otpad, za iskoriπtene catridge, koji Êe se Gimnazija koristi centralno grijanje i neonsku potroπnje, tako i oni sami meu sobom poslije reciklirati. U πkolsku knjiænicu rasvjetu, Ëime je uvelike smanjena velika stvaraju istu svjesnost. Da bi se smanjila postavljene su obavijesti o nepotrebno potroπnja. Jedan od prijedloga bio je i oneËiπÊenost i poveÊala brojnost nepotrebno upaljenim raËunalima. Takoer se provodi uvoenje toplinske izolacije, πto je na kraju posjeËenih stabala, smanjenje zagaenosti redovita kontrola potroπnje plina i struje, ipak onemoguÊeno zbog starosti zgrade. bojom iz printera i ostalih ureaja, predlaæe temperature u uËionicama. Okrugli stol: Sudjelovati u meunarodnim projektima Nakon prezentacija svih πkola sudionica i nakon zavrπne rijeËi gospodina Josipa Gregeca zapoËeo je okrugli stol. Na njemu je regionalna koordinatorica susreta izrazila primjedbu da mnogo πkola razmiπlja o ostanku ili neostanku u projektu eko πkola, πto nije pohvalno, te je izrazila nadu da Êe uskoro to postati najnormalnija stvar. PreporuËila je uËenicima sudjelovanje u meunarodnim projektima. Profesori stranih jezika trebali bi viπe poticati uËenje konverzacije jer je poznavanje stranih jezika postalo prijeko BROJ 7 • VELJA»A 2010. potrebno. Gospodin Gregec izrazio je zadovoljstvo aktivnostima πkola koje su se predstavile. Predstavnik gradske vlasti Antun MihokoviÊ izjavio je da je 50 % troπkova vezano uz potroπnju energenata. OËekuje se da Êe troπkovi porasti za 20-40%. Ravnateljica πkole domaÊina Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ zahvalila je sudionicima te im uruËila i poklone. 29
  • EKO PRILOG Ono Ëime se gimnazija trenutno bavi ili Êe to tek uvesti, jest nastavak propagandnih aktivnosti, razvrstavanje otpada, te uvoenje VOLONTERIZAM aluminijskih prozora. Gimnazija Nova Gradiπka: Projekti unatoË nedostatku novca Novogradiπka πkola trenutaËno nije sposobna za opremanje protiv velike Gimnazija P. PreradoviÊa Virovitica potroπnje energije, ali, kako su izjavili predstavnici, nadaju se kako Êe to uskoro moÊi ostvariti. Gimnazija se bavi raznim aktivnostima kojima bi upozorila uËenike o prevelikoj potroπnji energije putem plakata, postavljanjem natpisa ispod prekidaËa, uvoenjem „Bocka“, koji smo veÊ spomenuli i kod Gimnazije Petra PreradoviÊa. Novac prikupljen od predaje PET ambalaæe Gimnazija predaje za pomoÊ misionarima u Ruandi. UËenici su izradili projekt o izgledu grada u buduÊnosti - postavljanje sunËevih Gimnazija Vukovar kolektora, vjetrenjaËa, koriπtenje energije munje i sl. Jedan od projekata bio je i projekt ©AFRAN, Ëiji su ciljevi uljepπanje okoliπa i sjeÊanje na djecu ærtve holokausta. Izraene su i kuÊice za uholaæe, koje su korisne u vrtlarstvu jer uniπtavaju biljne uπi umjesto pesticida. Predstavnici su izrazili negodovanje zbog toga πto mnoge πkole odustaju od ukljuËivanja u projekt eko πkola. ObrtniËka πkola –akovo: Gimnazija Nova Gradiπka Deset zapovijedi prijatelja okoliπa ObrtniËka πkola potiËe odræivu potroπnju meu svim uËenicima te je promovira putem plakata, panoa, te „10 zapovijedi prijatelja okoliπa“. Da bi smanjili potroπnju plastike, omote za CD-e izrauju od papira, a svu staklenu ambalaæu daju kuharskom praktikum. U svome voÊnjaku uzgajaju jabuke kako bi smanjili troπkove kupnje, pa od manje kvalitetnih jabuka izrauju sok, koji S© S. IvπiÊ Orahovica pohranjuju u 5-litrenu abmalaæu. Umjesto klasiËnih æarulja, uvode πtedne, kako bi se uπtedjela elektriËna energija, te se izrauju solarni kolektori u strojarskim praktikumima. Srednja πkola Stjepan IvπiÊ, Orahovica: Nagrade kao motivacija OrahovaËka srednja πkola usvojila je eko kodeks. U 2006. godini dobili su status meunarodne eko-πkole te je iste godine i sveËano podignuta zelena zastava. Za Poljoprivredno-πumarska πkola Vinkovci projektni dan „Orahovica - moj grad“ imali su razne radionice, te razne projekte. Predstavljaju i svoje suvenire. BROJ 7 • VELJA»A 2010. U πkoli se s nepotrebnim rasipanjem energije „bore“ naljepnicama u uËionicama o nepotrebnoj potroπnji elektriËne energije. U πkolski pravilnik uvrπteno je i pravilo o racionalnom koriπtenju vode i struje. Pod satom razrednika imaju program o edukaciji o odræivoj potroπnji. ©kola uËenike i profesore koji su bili ukljuËeni u neke projekte vezane Ugostiteljsko-turistiËka πkola Osijek 30
  • PROJEKTNI DAN U STRUKOVNOJ ©KOLI U VIROVITICI uz πtednju energije nagrauje te ih tako EKO PRILOG motivira da se i drugi uËenici prikljuËuju. Imaju neke prijedloge i za grad: paljenje javne rasvjete pola sata kasnije i gaπenje pola sata ranije, iskljuËivanje rasvjete u Voda globalni problem slabije prometnim ulicama, nekonzumiranje Svjetski dan voda u Strukovnoj je πkoli u govorio gost iz gradskog komunalnog alkoholnih piÊa i cigareta i sl. Virovitici obiljeæen projektnim danom - poduzeÊa Virkom Slavko Kepec. Sve proæimanjem teme kroz razliËite nastavne aktivnosti uËenici su zaokruæili prigodnom Gimnazija Vukovar: predmete. Tako su uËenici svoju pozornost priredbom s porukom o potrebi Ëuvanja voda Junk food - da ili ne i aktivnosti usmjerili na veliku vaænost vode od zagaenja. ©kolske godine 2004./2005. Gimnazija za æivi svijet i nedostatak vode za piÊe u Za ideju i provedbu, uz naravno brojne Vukovar dobila je status eko πkole. Da bi mnogim zemljama svijeta na satovima uËenike i predmetne profesore koji su izrazili smanjili zagaenost, selektiraju otpad. Imaju engleskog i njemaËkog jezika, vjeronauka, spremnost za takav naËin rada, zasluæni su svoj eko kutak, bave se ËiπÊenjem okoliπa. etike, poznavanja robe, matematike, voditelji programa eko πkole, u Ëije je ime o Pokrenuli su i akciju jedan uËenik - jedan ekonomske skupine predmeta prouËavajuÊi projektu rekla idejna zaËetnica Kristina cvijet. Takoer uniπtavaju ambroziju, koja je prigodne materijale, odræavajuÊi prezentacije BlaæeviÊ: glavni uzrok mnogih alergija. i izraujuÊi plakate o vodi. Teme kojima su - Oko milijardu ljudi na svijetu nema pristup U vezi s odræivom potroπnjom odabrali su se bavili bile su desalinizacija vode, sigurnoj pitkoj vodi i ona danas postaje temu JUNK FOOD - da ili ne. UËenici, ali i oneËiπÊenje voda i utjecaj na zdravlje, globalni problem, a bez vode nema æivota. poneki profesori nepotrebno troπe novac na religijsko znaËenje vode, ekonomsko Æelja nam je da obiljeæavanjem Dana voda nezdravu hranu, iako je opÊe poznata stvar znaËenje vode i sl. O tome kakvu vodu uËenici postanu osjetljiviji za probleme vode da je junk food nezdrav, pa su odluËili pijemo u Virovitici i kako se provjerava ta da i oni mogu pridonijeti oËuvanju tog educirati uËenike o toj temi. njezina ispravnost za piÊe u predavanju je modrog zlata. Provedena je anketa o prehrambenim navikama meu uËenicima prvih i Ëetvrtih razreda i profesorima. Oko 75 % uËenika Ëetvrtih razreda jede junk food, a oko 68 % ih ne konzumira voÊe. U prvim razredima je statistika da 77 % uËenika jede junk food, a 66 % ne konzumira voÊe. Kod profesora je situacija da ih 90% konzumira peciva i sokove, a 10 % slatkiπe i junk food. Zbog rezultata ankete uËenike Êe poËeti educirati o πtetnosti junk fooda, poËet Êe prodavati voÊe te saditi voÊke u πkolskom dvoriπtu. Ugostiteljsko-turistiËka πkola Osijek: Ekoloπki aktivizam Godine 2005. uπli su u svijet eko πkola, a 2009. godine su obnovili status eko πkole. Preseljenjem u novu πkolu malo su promijenili ciljeve: OjaËanje ekoloπkog aktivizma, poticanje drugih πkola na ekoloπki svjesno ponaπanje, ukljuËenje ekoloπkih sadræaja, snimanje spota za eko himnu, mijenjanje loga eko πkole i kodeksa eko πkole. Umjesto komercijaliziranih boæiÊnih obiËaja uvest Êe se stari, puËki obiËaji, te Êe provesti zanimljiv projekt: „Izbacivanje ULJEza iz vode“. Da bi iskoristili sve πto su „ostavili“ u staroj zgradi, odluËili su pisati dopise i kontaktirati sponzore da bi pojaËali raËunala (Mehanotehna d.o.o.), te uveli kante za skupljanje baterija i memorijskih kartica. Poljoprivredno-πumarska πkola Vinkovci: Iskoristiti papir s obje strane BROJ 7 • VELJA»A 2010. Eko patrola s pomoÊu tablica prati potroπnju energije, ali su malo i proπirili vidike, pa su poËeli i skupljati papir na podruËju grada. Od 2007. imaju status eko-πkole, a od 2003. rade na oËuvanju okoliπa. Da bi smanjili potroπnju papira, kopiraju s obje strane, a za blagdane koriste ekoloπke materijale. 31
  • RAZGOVOR: SLAVKO KEPEC, VIRKOM VIROVITICA Krunoslav BlaæeviÊ, 2. b EKO PRILOG Brigom do zdrave vode • Laboratorijska pretraga vode • Jedan od razloga manjeg • Prema UNESCO-ovu IzvjeπÊu iz provodi se u laboratoriju u Virkomu oneËiπÊenja u nas bila je manja 2003. godine Hrvatska je peta d.o.o., u Zavodu za javno zdravstvo industrijalizacija i manje intenzivna zemlja po bogatstvu i dostupnosti Sveti Rok VirovitiËko-podravske poljoprivreda u odnosu na ostale voda u Europi i 42. u svijetu i ta æupanije i Hrvatskom zavodu za zemlje u Europi zadnjih nekoliko desetljeÊa voda veÊinom je nezagaena javno zdravstvo u Zagrebu Kakvu vodu piju VirovitiËani? koje se odreuju prilikom osnovnog pregleda epidemija. Valja napomenuti da su standardi - VirovitiËani, kao i svi korisnici vode za piÊe vode za piÊe. Nadalje, Pravilnik odreuje da daleko stroæi nego πto bi mogli izazvati iz javnog vodoopskrbnog sustava kojim je npr. maksimalna koncentracija æeljeza u vodi simptome oboljenja, ali svako poveÊanje gospodari poduzeÊe Virkom d.o.o., piju vodu za piÊe 200 μg/L, mangana 50 μg/L, amonijaka indikacija je da se s vodom dogaa neπto πto koja u potpunosti udovoljava svim propisanim 0,5 mg NH4+/L, ali i da koncentracija kalcij- nije dobro. zdravstvenim standardima. karbonata (CaCO3) koji je odgovoran za Kakva je voda prije nego πto se obradi Kako se odreuje ispravnost vode, koji tvrdoÊu vode mora biti veÊa od 60 mg/L. - πto sve sadræi i πto je od toga πtetno za je propisi propisuju? Odreuje maksimalno dozvoljene ljude? - Kriteriji koje mora udovoljiti voda za piÊe koncentracije za Ëitav niz kemijskih pokazatelja - Za potrebe vodoopskrbe naπeg sustava utvreni su Pravilnikom o zdravstvenoj kao πto su nitriti, nitrati, kloridi, sulfati, organska koriste se podzemne zalihe vode. Voda se ispravnosti vode za piÊe (Narodne novine tvar u vodi, mineralna ulja, pesticidi... crpi iz zdenaca koji su buπeni do 100 metara. 47/08). Taj Pravilnik daje pregled svih Da bi se utvrdila kakvoÊa vode, vrπi se redovito Kako po svom sastavu crpljena voda ima mikrobioloπkih i fizikalno-kemijskih pokazatelja uzimanje uzoraka vode za piÊe. Njihova poviπenu koncentraciju æeljeza od oko 3000 koji se moraju ispitivati prilikom laboratorijske laboratorijska pretraga vrπi se u kontrolnom μg/L, mangana od oko 200 μg/L i amonijaka pretrage vode za piÊe. Osim toga, odreuje laboratoriju u Virkomu d.o.o. koji je na lokaciji od otprilike 0,6 μg/L, a samim tim i poveÊanu maksimalni broj pojedinih skupina bakterija vodocrpiliπta Bikana, u Zavodu za javno mutnoÊu i boju, prije isporuke u sustav koje se u vodi za piÊe ispituju i maksimalno zdravstvo Sveti Rok VirovitiËko-podravske “sirova” voda prolazi proces prerade. Prerada dozvoljene koncentracije kemijskih pokazatelja. æupanije i Hrvatskom zavodu za javno vode vrπi se tako da se “sirova” voda aerira Tako npr. odreuje da u 1 ml vode za piÊe zdravstvo u Zagrebu. (dodaje joj se zrak, odnosno kisik), Ëime se smije biti najviπe 20 aerobnih mezofilnih Na koji se naËin odraæava zdravstvena æeljezo i mangan prevode u netopive spojeve bakterija pri inkubaciji na 37 ºC, ili da u 100 ispravnost vode za piÊe? koji su taloæivi. Nakon toga se voda filtrira u ml vode ne smije biti niti jedna bakterija iz - Odstupanja od navedenih kriterija mogu fitrima ispunjenima kvarcnim pijeskom. U skupine koliformnih bakterija, fekalnih dovesti do zdravstvenih tegoba, a kako vodu uklanjanju amonijaka glavnu ulogu imaju koliforma, enterokoka, da ne smije biti prisutna za piÊe svi koristimo, u sluËaju da je ona duπikove bakterije rodova Nitrobacter i bakterija Escherichia coli i Pseudomonas mikrobioloπki ili kemijski znaËajno Nitrosomonas koje se nalaze u pjeπËanoj aeruginosa. To su ujedno skupine bakterija kontaminirana, moæe doÊi do tzv. hidriËnih filtarskoj ispuni. Rezultati ispitivanja filtrata pokazuje da je koncentracija æeljeza ispod 20 μg/L, mangana ispod 15 μg/L i amonijaka manja od 0,02 mg/L, odnosno da je uËinkovitost prerade vode vrlo dobra i da se preraena voda moæe isporuËiti u vodoopskrbni sustav. Prije isporuke voda se dezinficira klorom, Ëime se osigurava mikrobioloπki ispravna voda u svim, pa i najudaljenijim dijelovoma sustava. Koje podruËje zdravom vodom opskrbljuje virovitiËki distributer vode? - Javni vodoopskrbni sustav kojim gospodari Virkom d.o.o. dug je 520 km, a nalazi se na podruËju grada Virovitice, prigradskih naselja i opÊina Suhopolje, Gradina, LukaË i ©piπiÊ Bukovica. Postoje li joπ mjesta koja nisu spojena BROJ 7 • VELJA»A 2010. na vodovod i kakvu oni vodu koriste? - Pristup zdravoj vodi osnovno je ljudsko pravo i preduvjet mnogim ljudskim pravima. Za Ëovjeka je zdrava voda od æivotnog znaËenja, bitna je sastavnica ljudske prehrane, potrebna za zdravlje i higijenu. U nastojanju da se svakom stanovniku osigura zdravstveno Slavko Kepec u laboratoriju za analizu vode ispravna voda, vodovodnom mreæem 32
  • TERENSKA NASTAVA: VIROVITI»KI PRO»ISTA» OTPADNIH VODA pokriveno je zamalo cijelo podruËje naπeg EKO PRILOG Ako pozeleni - pitka je vodoopskrbnog sustava. Ostaje izgraditi vodovod za naselje Jasenaπ i nekoliko naselja u opÊini Suhopolje. U naseljima gdje ne postoji izgraen javni vodoopskrbni sustav ili tamo gdje korisnici na njega joπ nisu prikljuËeni, a on je izveden, ProËistaË se nalazi u okviru se time obavlja proËiπÊavanje vode. Inæenjer koristi se za piÊe voda iz individualnih kopanih nam je rekao kako se analiza vode obavlja ili buπenih (dubinskih) zdenaca. Prema Tvornice πeÊera Viro Virovitica. dvaput dnevno, a po potrebi Ëak i triput ispitivanjima koja su vrπena u laboratoriju u Voda se analizira dva puta na dan (ujutro u 8 sati te poslijepodne). Vidjeli smo Virkomu d.o.o., ta voda ne udovoljava kako se lijevkom za odjeljivanje odvaja voda zdravstvenim standardima. Voda iz kopanih od mulja koji pada na dno kemijske posude. zdenaca pokazuje znaËajno zagaenje Kornelija Potrata, 3.a Posebnim napravama i ureajima voda koja bakterijama i Ëesto poveÊanu koncentraciju je odvojena πalje se na daljnje proËiπÊavanje. nitrata, a voda iz dubinskih zdenaca najËeπÊe »esto se pitamo kamo odlazi voda iz naπih Osim toga vidjeli smo i bazene u kojima se poviπenu vrijednost æeljeza i mangana. domova te kakvu vodu uopÊe pijemo. U voda odvaja od masnoÊa. SljedeÊa postaja Trebamo li se u Virovitici i okolici bojati okviru realizacije programa tehnologije bio je pogon gdje se vrπi proces nestaπice vode? Kakvi su naπi resursi? proizvodnje profesorica Karmenka Picek omekπavanja vode. U pogonu je bilo toliko - Strahovanje od nestaπice vode na poduËju povela nas je u Tvornicu πeÊera „Viro“ kako buËno (zbog kotlova koji su omekπavali koje pokrivamo nema osnove. Zaliha vode bismo potraæili odgovore na ta pitanja. vodu), da nismo uspjeli razumjeti niti pola je dovoljno. Istraæivanja sastava vode koja DoËekali su nas inæenjeri zaposleni u onoga πto je inæenjer priËao, ali smo se prihranjuje naπe vodocrpiliπte pokazuju da πeÊerani kako bi nam detaljnije objasnili πto svemu dobro nasmijali. nema degradacije njene kakvoÊe. Kapacitet prerade vode veÊi je nego πto su potrebe se zapravo dogaa s otpadnim vodama. Inæenjer je uzeo Erlenmeyerovu tikvicu i isporuke. Sustav prerade i vodoopskrbe stalno Podijelili su nas u dvije skupine. Krenuli smo uputio se prema kotlu. Donio je vodu iz kotla se modernizira, planirano je poveÊanje put laboratorija u kojemu se obavlja analiza i ubacio tableticu amonijaka. Objasnio nam kapaciteta filtracije i proπirenje laboratorija. i proËiπÊavanje vode. HodajuÊi do tamo, je da ako voda pozeleni, Ëista je i pitka. Sve navedeno daje uvjerenje da Êe vode za meusobno smo komentirali neugodan miris Ponudio nam je da je popijemo kako bismo piÊe biti dovoljno. koji se Ëesto osjeti i do naπih domova. Na se uvjerili da je doista pitka, ali nitko od nas Moæemo li i sami - lokalno i globalno - kraju smo saznali da je rijeË o vodi koja se nije imao hrabrosti to uËiniti. Tako smo utjecati na to da ne moramo strahovati za koristi za pranje πeÊerne repe koja ide na proveli naπa dva sata tehnologije. Putem do vodu? daljnju preradu. πkole ponavljalo se za test iz matematike, - OpÊenito, poznato je da je voda u prirodi u Kada smo uπli u laboratorij, vidjeli smo pun ali najvaænije je bilo da profesorica iz svom stalnom kruæenju. VeÊ dok je u obliku stol kemijskog pribora. Svi smo se pitali kako tehnologije nije ispitivala! padalina, otapa eventualna plinovita zagaivala u zraku (kisele kiπe), prolaskom kroz tlo otapa oneËiπÊujuÊe tvari (npr. nitrati, pesticidi, insekticidi, mineralna ulja ....), koje, ovisno o strukturi i sastavu tla, prije ili poslije mogu doÊi u podzemne vodonosne slojeve. Otpadnim vodama koje nisu proËiπÊene ili nisu proËiπÊene dovoljno, zagaenja dolaze u vodotoke, koji mogu doÊi u komunikaciju s vodonosnicima. Takoer je poznato da su ovi procesi razlogom zatvaranju brojnih crpiliπta u Europi, pa i u nekim veÊim gradovima u naπoj zemlji. Jedan od razloga manjeg oneËiπÊenja u nas bila je manja industrijalizacija i manje intenzivna poljoprivreda u odnosu na ostale zemlje u Europi zadnjih nekoliko desetljeÊa. Voda je pozelenjela (gore) Pogon za proËiπÊenje vode (dolje) Za vodu u naπem gradu, kako sva ispitivanja pokazuju, ne moramo strahovati, πto ne znaËi da za sigurnu vodoopskrbu nije potrebna stalna briga. Nas koji se ovim poslom po profesiji bavimo, i svih koji vodu koriste. U kakvoj je situaciji Hrvatska πto se tiËe zdrave vode? HoÊemo li i mi uskoro morati koristiti iskljuËivo vodu u bocama, kao πto je to u okolnim zemljama? BROJ 7 • VELJA»A 2010. - Prema UNESCO-ovu IzvjeπÊu iz 2003. godine Hrvatska je peta zemlja po bogatstvu i dostupnosti voda u Europi i 42. u svijetu. Moæemo reÊi da su te vode u Hrvatskoj u veÊini Ëiste i nezagaene, da se javna vodoopskrba provodi na naËin da se upravo kakvoÊi vode posveÊuje posebna pozornost pa o iskljuËivom koriπtenju flaπirane vodi za piÊe nema govora. 33
  • RAZGOVOR: MARTINA JAKELIΔ, DIREKTORICA TURISTI»KOG UREDA, GOVORI O TOME ©TO EKO PRILOG NUDE VODE VIROVITI»KO-PODRAVSKE ÆUPANIJE Vode - turizam - razvitak PRVA LIGA Drava, Oenica, ribnjaci, Kakvi su pokazatelji turistiËkih posjeta? Jeste li zadovoljni tim pokazateljima? Jankovac, Grudnjak...i ostala - Pokazatelji turistiËkih posjeta za 2009. godinu brojna jezerca, ribnjaci, rjeËice odaju blagi pad turistiËkih posjeta u odnosu na 2008. godinu (sustav turistiËkih zajednica i potoci u bliæoj ili daljoj prikuplja samo podatke o ostvarenim virovitiËkoj okolici veliko su noÊenjima) πto se moglo i oËekivati s obzirom bogatstvo, izvori vode, no i na ukupno stanje gospodarstva. Moæemo reÊi da smo zadovoljni pokazateljima s obzirom na prostori koji daju znaËajne to da pokazatelji turistiËkih posjeta nekih moguÊnosti za razvoj æupanija u okruæenju pokazuju puno veÊi pad, ali i da oËekujemo uspjeπniju turistiËku 2010. ugostiteljstva i turizma. godinu.  Koje su joπ moguÊnosti? Planira li se Kornelija Potrata, 3.a neπto (projekt, izgradnja, obnova ili Martina JakeliÊ sliËno)? - MoguÊnosti i potencijala za daljnji razvoj ©to naπ kraj nudi svojim stanovnicima s ovoga podruËja.  Izdvajam one najznaËajnije, turizma ima, no ono πto nedostaje su smjeπtajni i posjetiteljima, πto je od prirodnih mjesta koja su doista posebna po bogatstvu kapaciteti koji bi gostima omoguÊili duæi boravak bogatstava iskoriπteno u turistiËke svrhe? voda  i  ribe. u æupaniji, a ujedno bi to znaËilo i veÊi prihod - Iako  jedna  od  najmanjih  u  Republici  VirovitiËki  su  ribnjaci popularno odrediπte od turizma. Hrvatskoj, VirovitiËko-podravska æupanija VirovitiËana. To je niz od devet ribnjaka u Neki od projekata koji su planirani u skoroj posebna je i skladna cjelina koja  objedinjuje  kompleksu koji  se  sastoji  od  12  jezera  i buduÊnosti (zasad su u fazi projektne ideje) nekoliko  zemljopisno zanimljivih  cjelina. Ona  moËvara  okruæenih  πumom  i  na ukupnoj su sljedeÊi: TuristiËko-rekreacijski kompleks je  spoj  Slavonije i Podravine, ona je ljupka povrπini od 86,14 hektara. U  podnoæju  je  „Jezero - Ruæica grad - Kamenolom“; detaljno simbioza Papuka, obronaka Krndije, Bilogore, Bilogore  i  sedam  je kilometara  udaljen  od  ureenje komunalne infrastrukture oko jezera plodne ravnice, mnogobrojnih jezera i rijeke Virovitice prema  jugozapadu. To  je  bajkovit te izgradnja dodatnih sadræaja, proπirenje Drave. VirovitiËko-podravska  æupanija je svijet vode, πipraæja i izmaglice. Raj za  smjeπtajnih kapaciteta u svrhu lovnog i posebno ponosna na rijeku Dravu koja dijelom ribolovce,  ali  i  zaljubljenike  u prirodu koji  ribolovnog turizma na virovitiËkim ribnjacima svoga toka kroz Hrvatsku prolazi i kroz naπu  vole  taj ugoaj, mirise raslinja,  zvukove  i  te razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma πumove prirode. Na  „prvom  ribnjaku“  ureen  na podruËju opÊine Crnac… je okoliπ,  postavljeno  djeËje  igraliπte, stolovi Tko bi trebao biti pokretaË ideja i te  je  taj  dio  omiljeno izletiπte. Ispitivanjem planova za razvoj turizma na npr. tla i njegovim buπenjem  na  podruËju  ribnjaka virovitiËkim ribnjacima? otkrivena  su  i  dva  termalna  izvora vode. U - Inicijativa za razvoj turizma trebala bi iÊi po sklopu virovitiËkih ribnjaka nalaze  se  PouËna  principu „bottom up“, odnosno trebala bi krenuti i  Planinarska staza  ukupne  duæine  oko  20 od turistiËkih poduzetnika koji bi trebali kilometara.  Neizostavno  se  treba spomenuti  prepoznati turizam kao svoju πansu za uspjeh i  BudakovaËka  bara koja se smjestila nedaleko i iskoristiti turistiËke potencijale, a tu su takoer od Drave, a u  samom  srcu  sela. Odaje  ju  i brojni fondovi koji nude nepovratna sredstva gust sloj  trske  i  rascvjetani  lopoËi  na zarasloj  za ulaganje u turistiËku infrastrukturu. Naravno, povrπini  vode.  Ta moËvara na  prvi  pogled  neupitna je i institucionalna podrπka VirovitiËko- izdvaja  Budakovac od  brojnih  sela  izmeu  podravske æupanije i turistiËkih zajednica te je Virovitice i  Slatine  gdje  polja  kukuruza, nuæna sinergija svih Ëimbenika za razvoj pπenice,  povrÊa  i  duhana  potpuno vladaju  turizma.  krajolikom. Pokazuju li mladi interes za razvoj “Prvi” virovitiËki ribnjak U  sklopu  PP  Orahovica nalazi  se  ribnjak  turizma i ugostiteljstva na tim prostorima? (foto: arhiv Strukovnjaka) Grudnjak,  raj za  mnogobrojne  ribiËe  i  lijepa - Sve viπe mladih ljudi pokazuje interes za rad vodena  povrπina, dok se podno u turistiËkim djelatnostima, πto dokazuje i broj æupaniju, prateÊi granicu s Republikom srednjovjekovne utvrde Ruæica grada smjestio od 620 studenata na Visokoj πkoli za Maarskom. Ne smijemo zaboraviti ni Park kompleks „Jezero“ Orahovica koje je omiljeno menadæment u turizmu i informatici u Virovitici, prirode Papuk u Ëijim se  njedrima  smjestio  izletiπte i stanovnika susjednih æupanija. Tu je sudjelovanje na raznim seminarima i “gorski  biser”  Jankovac,  Arboretum LisiËine i PP Papuk koji je bogat vodama; od poznatog edukacijama vezanim uz turizam, posebno s ili  pak geoloπki spomenik Rupnica gdje se moæe jankovaËkog slapa Skakavca do brojnih rijeËica naglaskom na ruralni i kontinentalni turizam. vidjeti prekrasno, i u ovom dijelu Europe i potoka… Nadalje, tu su i akcije Hrvatske turistiËke nedoæivljeno stubasto luËenje vulkanskih stijena, Ne zaboravimo i rijeku Dravu Ëija su zanimljivost zajednice (npr. »ovjek - kljuË uspjeha u turizmu) BROJ 7 • VELJA»A 2010. okamenjene stijene prepoznatljivih oblika, motiv bijeli pjeπËani otoci (posebno je to vidljivo na kojima se æeli podiÊi razina kvalitete ljudskih koji je moguÊe vidjeti u samo joπ nekoliko mjesta podruËju u blizini NoskovaËke Dubrave ili Sopja) kapaciteta u turizmu, te je na ovogodiπnji u cijelom svijetu. te posebno zanimljiv rijeËni otok Kriænica. Drava natjeËaj s podruËja naπe æupanije bilo prijavljeno je jedan od posljednjih prirodnih vodenih tokova i nekoliko mladih ljudi koji su se svojim radom Raj za VirovitiËane i njihove goste u Europi gdje se mogu pronaÊi prirodni krajolici i rezultatima istaknuli u odreenim turistiËkim bogati zelenilom, bogatstvo æivotinjskih i biljnih djelatnostima. Ovakve i sliËne akcije zasigurno VirovitiËko-podravska  æupanija obiluje i „mirnim  vrsta i mirna, nedaleko usnula sela bogata Êe pridonijeti popularnosti turistiËkih djelatnosti vodama“, ribnjacima,  mjestima  koja  nude kulturom i tradicijom koja pruæaju toplu meu mladim ljudima te poticati na izvrsnost obilje ribe i rekreaciju mnogobrojnim ribiËima dobrodoπlicu posjetiteljima.  u poslu koji rade.   34
  • RAZGOVOR: MARIJA VERIΔ, KNJIÆNI»ARKA I PROFESORICA HRVATSKOG JEZIKA KULTURA Profesorica Marija VeriÊ veÊ dugo radi u Strukovnoj πkoli, prvo kao profesorica hrvatskog jezika, a sada kao knjiæniËarka. Razgovarali smo s njom o tomu kakav je zapravo posao knjiæniËarke, kakva je razlika izmeu posla u razredu i knjiænici Ivana –ilas, 2.b, snimio: Swen Juπta, 4.a SjeÊate li me se, profesorice? Koliko dugo veÊ radite u Strukovnoj drugaËije pristupa uËenju, odgoju, prenoπenju sam kad mi se jave i upitaju me: “SjeÊate li πkoli? znanja. Ovo je ipak 21. stoljeÊe. Profesor me se, profesorice?” Onda poËinjem: s kim - U Strukovnoj πkoli radim od njezina mora „uhvatiti“ korak s vremenom. Mislim da si iπao u razred, u kojoj si klupi sjedio, tko ti osamostaljenja 1992. godine. su mladi ljudi veoma pametni. »esto ih u je bio razrednik? Prije ste bili profesorica hrvatskog jezika, razredu nemamo vremena upoznati, Koliko je teæak posao knjiæniËarke? moæete li nam reÊi koja je razlika izmeu ograniËeni nastavnim planom i programom, - Svaki posao ima svoju „teæinu“; u knjiænici Vaπeg prijaπnjeg i sadaπnjeg posla? administracijom, velikim brojem uËenika … je mirnije nego u razredu, manje stresno. - Razlika postoji, knjiænica je neπto mirnija, πkolska godina brzo proe, nekad se ne Moæete li nam opisati jedan dan rada u drukËije organizirana, osim poznavanja stigne ni zapamtiti imena svih uËenika, a πkolskoj knjiænici? knjiæniËarske struke zahtijeva dobro kamoli da ih se bolje upozna. - Radni dan se, uglavnom, svodi na obradu poznavanje literature i izdavaπtva, od Kako ste se snaπli dolaskom nove i izdavanje knjiga, razliËite administrativne obavezne πkolske lektire i beletristike do tehnologije u naπu knjiænicu? poslove. Imamo i veliku Ëitaonicu pa u njoj struËne literature koja je uËenicima potrebna - S obzirom na moje godine i to da sam uËenici provode slobodno vrijeme koristeÊi za izradu seminarskih radova ili pismenih „druπtvenjak“, mislim da sam se dobro raËunala ili se pripremajuÊi za nastavu. radova na zavrπnim ispitima. Ponekad mi se snaπla.Uspjela sam informatizirati knjiænicu, Je li Vam moæda neki dogaaj koji se teπko snaÊi u literaturi iz ekonomije, statistike, Ëime se posebno ponosim. Sad je sve zbio u naπoj πkoli posebno ostao u poznavanja robe… ali tad u pomoÊ pozovem jednostavnije, jedan „klik“ i zaduæenje i pamÊenju, ili moæda viπe njih? profesore struËnih predmeta ili internet pa se razduæenje je gotovo. Ostaje viπe vremena - Pamtim mnogo toga, iza mene je 38 godina sve rijeπi. Razred i πkolska knjiænica imaju za ostale knjiæniËarske poslove. rada u πkoli. Bilo je doista razliËitih dogaaja, sliËnosti, rad s mladima πto je bio oduvijek BuduÊi da dosta dugo radite u i lijepih i onih drugaËijih. Neka ostanu zabiljeæeni moj izbor. U razredu drugaËije dajeπ sebe i Strukovnoj πkoli, jeste li moæda ostali u u mom sjeÊanju. sretan si kad vidiπ da si u nekom probudio kontaktu s nekim uËenicima? Evo i za kraj, moæete li nam reÊi koja ljubav prema lijepoj rijeËi, umjetnosti… a i kad - Da, bivπe uËenike susreÊem svugdje, od Vam je najdraæa knjiga? kao knjiæniËar svoje oduπevljenje nekom πkolske zbornice gdje su neki postali moji - To je najteæe pitanje i ne mogu na njega knjigom preneseπ na druge … kolege, do ulice, trænice ili raznih obljetnica odgovoriti. Mnogo ih je koje volim, a nadam Je li teπko raditi s uËenicima i ima li na kojima se prisjeÊamo vremena provedenog se da Êu ih i joπ puno proËitati. Prije dvadesetak ikakve razlike u odnosu s uËenicima kada u razredu. SusreÊem ih i kao uspjeπne godina jedan mi je razred na kraju πkolovanja ste im predavali i sada kada radite kao sveuËiliπne profesore, javne djelatnike, roditelje kao razrednici poklonio stolicu za ljuljanje, kad knjiæniËarka? koji dolaze u πkolu po informacije za svoju budem u mirovini, da u njoj uæivam ËitajuÊi - Normalno da razlika postoji, danas se djecu koja su sada naπi uËenici… a najsretnija kraj tople vatre. To vrijeme upravo dolazi. KNJIGE Ivana preporuËuje Cecilia Ahern: Da me barem moæeπ vidjeti Stephenie Meyer - Sumrak Ivan Leπ: Sjena Mjeseca Postoje li zamiπljeni prijatelji u tome nekom Bella Swan je srednjoπkolka koja se mora Nakon jedne pijane noÊi Josipu se poËinje paralelnom svijetu ili su oni dio naπe maπte? pomiriti s tim da se seli iz Phoenixa u kiπoviti ukazivati jedna djevojka, ali samo u vrijeme Pitanje je to na koje glavna junakinja ovoga Forks. Ali nije sve tako crno kako izgleda. Prvi punog mjeseca. S vremenom Josip opaæa romana æeli odgovor. Elisabeth Egan je uspjeπna dan u novoj πkoli Bella zamijeti obitelj Cullen. Ëudne ozebline na svom tijelu, nakon BROJ 7 • VELJA»A 2010. æena koja na æalost ima jedan problem: zbog Cullenovi su jako blijedi, nikad niπta ne jedu svakog susreta s tom djevojkom. Æeli li to odlaska svoje majke zauvijek je u njenom srcu i ne druæe se puno sadrugim uËenicima u πkoli. ona njega ubiti ili ga voli? Odgovor na to ostao trag tuge i zbog toga je postala perfekcionist. Ali to nije sve πto nju muËi, ona S vremenom Bella se zapita πto nije u redu pitanje doznat Êete ako proËitate ovaj mora voditi brigu i o sinu svoje sestre. Ali on s njima. Nakon πto je Edward, jedan od zanimljivi roman pun neobiËnih zapleta. ima i svog zamiπljenog prijatelja Ivana koji polako Cullenovih, spasi od auta koji ju je mogao ubiti, Ovaj roman je poseban i po tome πto sadræi ulazi i u Elisabethin æivot i ostaje neko vrijeme. Bella sazna njihovu tajnu. Cullenovi su zapravo æargonizme i prilagoen je srednjeπkolskom Zanimljiva priËa o ljubavi, prijateljstvu i teπkim vampiri. RomantiËna priËa o ljubavi izmeu uzrastu. razdobljima u æivotu. Edwarda i Belle, koja ima neizvjestan kraj. 35
  • RAZGOVOR: MILKA TOKALIΔ, U»ENICA 4.D, AUTORICA ROMANA “GAZDA I SLU©KINJA” KULTURA Ljubav Pronalazim se u svakom liku pobje uje PRVA LIGA • Prvi roman napisala s Ëetrnaest godina Roman je napisan u Ëetrdesetak kratkih poglavlja. Tema mu je ljubav sluπkinje Marije. • Roman Gazda i sluπkinja izdao Radnja se odvija u Santa Mariji, na ESSEGG Pirinejskom poluotoku. Likovi su: Marija, Ivan, • Inspiracija - πpanjolska Madonik, Ana Marija, Luisa, Emina, Albert, sapunica Karlo, Dinara, Carolina. Sadræaj: Sluπkinja Marija zaljubljena je u gazdu Ivana, kojemu je ljubavnica. Njezin Danijela Fijala, 2.d sin je Madonik, zaljubljen u Ivanovu kÊer Anu Mariju kao i ona u njega. Marija je u Milka je roena je 1992. godine u Banjaluci poËetku odbijala Ivana, no poslije promijeni (BiH). Zbog ratnih zbivanja u Bosni i miπljenje. Æeli ubiti njegovu æenu Luisu kako Hercegovini njezina obitelj iseljava se bi ona i Ivan bili zajedno. Moli pomoÊ od 1994.g. u Hrvatsku. Prva dva razreda vjeπtice Dinare, da joj da otrov za Luisu. Kada osnovne πkole zavrπava u Novoj Brezovici, je Marija htjela bolesnoj Luisi dati otrov, naiπao a ostalih πest u O© Gradina. UËenica je je Ivan. Nakon nekoga vremena Madonik zanimanja turistiËko-hotelijerski komercijalist. upoznaje Ana Mariju sa svojom prijateljicom Milka TokaliÊ Piπe poeziju i prozu. Godine 2009.g. UG Carolinom, koja je Dinarina kÊi. Dan poslije ESSEGG Osijek objavio joj je roman „Gazda Ana Marija se razboli, jer je Dinara bacila i sluπkinja“. Dok sam pisala roman, svaki lik sam urok na nju kako bi se njena kÊi udala za doæivljavala kao sebe i πto bih ja napravila Madonika ili kako bi spavao s njom i ona bi Kako si doπla na ideju da poËneπ u sliËnoj situaciji. mu rodila sina, a taj bi se sin pretvorio u pisati? S koliko si godina napisala svoje prvo Ëovjeka koji bi izgledao isto kao i Madonik - Gledala sam πpanjolske sapunice i djelo? te bi se ona udala za njega. Madonik je to pomislila da i ja mogu neπto tako napisati, - Napisala sam ga s 14 godina, dakle u uËinio. Ana Marija je ozdravila te su se ona da nije teπko. Samo treba znati svrstati rijeËi osmome razredu. i Madonik vjenËali. Nakon vjenËanja Marija i naravno, imati dobru inspiraciju. Izdala si roman „Gazda i sluπkinja“. je otiπla u posjet prijatelju Camilu kako bi ©to sve piπeπ? Kako se osjeÊaπ? Ivana napravila ljubomornim, ali kada se - Piπem ljubavne i pustolovne romane, - Ne osjeÊam se neπto posebno, kao neka vratila, on ju je odbijao. Kad se vratila na krimiÊe i poeziju. zvijezda, ali osjeÊam se malo viπe nego imanje, posjeti Dinaru da je pita kada Êe ©to ili tko ti daje inspiraciju? obiËna djevojka. To je bilo ostvarenje moga njezin otrov poËeti djelovati. Dinara joj je - Najviπe mi inspiraciju daju tuæni trenutci, sna. rekla da Êe se to dogoditi za godinu dana. a ponekad i veseli i najviπe inspiracije imam Zaπto si odabrala da se radnja romana Marija se odselila kÊeri Emini i nastavila æivjeti kada piπem vani, za stolom, na dvoriπtu. odvija u gradiÊu Santa Maria? Zaπto si odabrala da roman „Gazda i - Odabrala sam po samom imenu sluπkinje kod nje. Do Marije dopre vijest da je Luisa sluπkinja“ govori o ljubavi? jer u ©panjolskoj neki gradovi poËinju sa na samrti. Iz dana u dan njezino zdravstveno - Kad sam odluËila napisati roman "Gazda "santa" - πto znaËi sveta. stanje sve se viπe pogorπavalo. Ivan je i sluπkinja", ta telenovela koju sam gledala Kako je bilo na promocijama romana? saznao da je Marija htjela ubiti njegovu æenu, govorila je o ljubavi, tako sam i napisala - Od svih promocija najdraæa mi je bila u Marija mu je rekla da je to uËinila jer ga voli. roman o ljubavi. »akovcu, jer nisam imala tremu i bila sam Kad je doπao kuÊi, Ana Marija mu je rekla Pronalaziπ li ti sebe u nekome liku iz opuπtena i zato jer su publiku saËinjavala da je Luisa umrla odmah nakon πto je on romana „Gazda i sluπkinja“? veÊinom djeca koji ne zahtijevaju otiπao. Ivan je tada bio jako ljut, ali nakon - Mogu reÊi da se pronalazim u svim, a komplicirane odgovore, a uz to nas je nekoga vremena se prestao ljutiti i zaprosio pogotovo u ulozi Ivanove kÊeri, Ani Mariji. snimala »akoveËka i Varaædinska televizija. je Mariju na πto je ona pristala. EUROPSKI DAN JEZIKA U znaku ljubavi I. –ilas i I. BaËar, 2.b Europski dan jezika, koji se obiljeæava svake godine 26. rujna, uËenici Strukovne πkole obiljeæili su sudjelujuÊi u priredbi u kojom su BROJ 7 • VELJA»A 2010. recitalima, dramsko-scenskim igrama, mudrim izrekama i pjesmama ukazali na vaænost cjeloæivotnog uËenja stranih jezika i proslavili jeziËnu raznolikost i viπejeziËnost. U Strukovnoj πkoli uËenici uËe tri strana jezika: francuski, njemaËki i engleski i na sva su se Tanja JuriπiÊ Ëitala je Sonet Heleni tri jezika na ovogodiπnjoj tematskoj priredbi Andrea Boncek i Silvija GrgiÊ na francuskom jeziku mogle Ëuti rijeËi posveÊene ljubavi. Ëitale su misli o ljubavi 36
  • SAT POEZIJE U ©KOLSKOJ KNJIÆNICI Dajana Horvat, 2. b KULTURA Stihovi A. HrvoiÊ Zbirku Bezimene objavio je Lions Club Vereucha, a na susretu pjesme su Ëitali uËenici Strukovne πkole U knjiænici Strukovne πkole u Virovitici 10. studenoga odræan je sat poezije. UËenici prvog, drugog i Ëetvrtog razreda Ëitali su odabrane pjesme iz zbirke pjesama “Bezimene”, autorice Alene HrvoiÊ. Alena je zavrπila komercijalno usmjerenje u Strukovnoj πkoli u Virovitici. Poeziju piπe osam godina, a 2007. godine dobila je priznanje Druπtva hrvatskih knjiæevnika za sudjelovanje na knjiæevnoj manifestaciji Susret mladih pisaca i pjesnika u organizaciji rijeËkog ogranka Druπtva hrvatskih knjiæevnika. Alena je danas apsolventica hrvatskog jezika i knjiæevnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci, piπe poeziju, æivi u Virovitici i volontira u Obiteljskom centru Alena sa svojom knjigom u πkolskoj knjiænici s bivπim profesoricama i buduÊim kolegicama VirovitiËko - podravske æupanije. Nakladnik zbirke pjesama Bezimene je LIONS CLUB vremena' proËitane su dvije pjesme: Pustinja, kad se smijem, Teπko mi je gledati ovako VEREUCHA, a urednica je Marija Karácsonyi, i Milost ovog vremena. U drugom ciklusu samu, Zaπto ruæe ne cvjetaju danas, Pod grafiËki ju je izradio virovitiËki Grafoprojekt. zbirke pod nazivom PoËetak, stihovi su veÊino pokrivaËem sna leæat Êemo ljubav. Iz zadnjeg U Bezimene je uvrπteno 59 pjesama, a ljubavne tematike, iz tog ciklusa takoer su ciklusa knjige proËitano je pet pjesama: Budi rasporeene su u pet, ciklusa: Milost ovog proËitane dvije pjesme: 'PoËetak' te 'Koliko za mene tu, Okreni se pogledu koji πuti, Danas vremena, PoËetak, Tragovi, Ispod duge i snova za jedan æivot'. Takoer su dvije pjesme nije juËer, Pokraj jezera sutraπnjih snova, Povratak proljeÊu. VeÊina ih je bez naslova, proËitane i iz treÊeg ciklusa knjige 'Tragovi' Nemoj iÊi, nemoj ugasiti svijeÊu. po Ëemu je zbirka i nazvana. Svoju knjigu a to su pjesme: Odlazak i Bilo je crveno na Pjesme iz zbirke obiljeæava bogatstvo autorica je posvetila 'Svima koji vole, traæe, semaforu. Iz Ëetvrtog ciklusa koji nosi naziv izriËajnih sredstava, sjajan ritam, prikladna vjeruju…'. Iz prvog dijela 'Milost ovog 'Ispod duge' proËitane su Ëetiri pjesme: Volim dinamika te su pisane slobodnim stihom. RAZGOVOR: ALENA HRVOIΔ, PJESNIKINJA, BIV©A U»ENICA STRUKOVNE ©KOLE, GOVORILA O SVOJOJ PRVOJ KNJIZI PJESAMA “BEZIMENE” U PRIGODI OBILJEÆAVANJA MJESECA HRVATSKE KNJIGE Pjesme Ëekale pravi trenutak • Pjesme u zbirci Bezimene nastale tijekom zadnjih osam godina. pridonijeli organizaciji ovog sata poezije. Lijepo je vidjeti koliko se trudite, a joπ je ljepπe • Ideja za objavu zbirke nastala je spontano, iznimno sam sretna zbog znati da ipak postoje i oni koji vole sluπati, objave ovog mog prvijenca ali i Ëitati poeziju. • Ponekad se æelim vratiti u πkolske klupe kada je sve bilo bezbriæno Kakvim ocjenjujete izvoenje pjesama i nekako jednostavnije ovom prigodom? - UËenici su se veoma potrudili na Ëemu im • Lijepo je znati da postoje i oni koji vole sluπati i Ëitati poeziju od srca Ëestitam! Uspjeli su svojom interpretacijom prenijeti dio emocija koje sam »uli smo da pjesme piπete od srednje su nastajale u periodu od osam godina. i ja sama æeljela prenijeti na Ëitatelja koji uzme πkole. SjeÊate li se koja Vam je bila prva Vjerno sam ih Ëuvala i moæda su Ëekale onaj knjigu u svoje ruke. pjesma i kada je i kako nastala? pravi trenutak kada Êe se pojaviti u neËijim Koje su vam pjesme i pjesnici dragi? - Pjesme koje sam pisala u srednjoj πkoli rukama, a nadam se i srcu. Cijela je ideja - Volim T. S. Eliota, Baudelairea, bile su uglavnom ljubavne i nisam ih nikome nastala posve spontano. Mnogi su divni ljudi Rimbauda…. no teπko je odrediti i reÊi volim BROJ 7 • VELJA»A 2010. Ëitala osim samoj sebi. To je onaj period kada radili na mojem prvijencu, a rezultat je upravo tog i tog pjesnika jer svaki u sebi nosi neπto æelite da tako neπto bude samo vaπe i knjiga zbog koje sam iznimno sretna. posebno, tako je i s pjesmama… pospremljeno u nekoj ladici. Moram priznati Kako se osjeÊate meu uËenicima Imate li poruku za srednjoπkolce koji da su veÊ tada pjesme bile uglavnom bez svoje πkole? piπu poeziju? naslova i da se ne mogu toËno sjetiti kako - Priznajem, trema je prisutna, no veoma se - Svima koji piπu poeziju æelim mnogo divnih se zvala prva pjesma i kada je nastala. ugodno osjeÊam u vaπem druπtvu i ponekad stihova! Vaæno je prepoznati pjesnika u sebi, Jeste li tada maπtali o tome da jednom se poæelim vratiti u πkolske klupe kada je udahnuti mu æivot, hraniti ga svojim objavite vlastitu zbirku pjesama? sve bilo nekako bezbriæno i mnogo emocijama i dopustiti da æivi u svakome od - Ne, nisam maπtala o zbirci pjesama. Pjesme jednostavnije. »estitke svima koji su nas! 37
  • ODLAZAK RAZREDNIKA IZ DANA U DAN Svi smo pogledavali jedni u druge, viπe nas nije brinulo kada Êe zvoniti, kada Êemo istrËati iz razreda kao da trËimo na slobodu. Svima je bilo jasno da Êemo izgubiti naπega najboljega razrednika. Kako Êe to sve sada biti? Ubrzo zatim zahvalili smo mu πto je uvijek bio s nama i rekli smo mu da ga ipak podræavamo u tome. Nakon toga cijeli razred je poËeo plakati. UËenici 4.b s prof. Bjelicom (s naoËalama, u sredini) Ivana LijoviÊ, 4.b Rastanci - dio æivota Nitko se nije ni najmanje nadao πto Êe se Êe to sve sada biti? Ubrzo zatim zahvalili i zabavlja se s nama. Za svoj roendan dogoditi toga dana. Uπli smo u razred, smo mu πto je uvijek bio s nama i rekli iznenadio nas je te nam donio sokove, izvadili olovke i papir i pripremili se pisati smo mu da ga ipak podræavamo u tome. grickalice i tortu. Naravno, bit Êe s nama test. Rijeπili smo ga bez mnogo muke i Nakon toga cijeli razred je poËeo plakati. i na maturalnoj zabavi. Jer ipak, on je bliæio se kraj sata. Kao i uvijek jedva smo Bio je to pravi osjeÊajni trenutak, suze su razrednik koji je bio najviπe s nama, koji Ëekali da izletimo iz uËionice, da odemo lile niz obraze, svi su vadili maramice iz je utjecao na nas i odveo nas u pravome u kantinu, kuÊi ili sl. Zadovoljnih lica brbljali torbe, s razlogom. Profesor nas je smirivao smjeru. To je razrednik kojega Êemo smo u uËionici dok ne zvoni, a naπ na svoj duhoviti naËin, a mi nismo znali zauvijek pamtiti i koji Êe uvijek biti u naπim razrednik Alen Bjelica sjeo je na stol. smijati se ili plakati. Umjesto da odemo srcima. Rekao je da sjednemo malo i da nam mora sa sata, ostali smo u razredu razgovarati neπto reÊi... Posluπali smo ga i Ëudili se s njim o svemu tome, a kada smo izaπli neobiËnom izrazu njegova lica koji do tada iz razreda, svi su nas Ëudno gledali, bili POSJETILI SMO joπ nismo vidjeli. smo uplakani i razmazanih maskara. Bilo I tada nam je priopÊio uæasnu vijest. Rekao nam je da se æivot sastoji od donoπenja odluka i da je on upravo morao donijeti jednu teπko odluku. Svi smo ga pozorno nam je jako teπko. Teπko zbog toga πto nam odlazi prvenstveno jedan jako dobar Ëovjek, Ëovjek koji nam je uvijek pruæao pomoÊ kada je to bilo potrebno, Ëovjek Izloæba gledali i sluπali i pitali se πto mu je u glavi. koji je znao sasluπati sve naπe probleme Ivana BaËar, 2.b Takoer je rekao da nije mogao spavati bez obzira kakvi bili. »ovjek kojem smo nekoliko noÊi, ali da je na kraju morao se mogli javiti i u pola noÊi ako smo πto U prosincu su uËenici naπe πkole posjetili odluËiti. Niz obraz su mu krenule suze... trebali. A tek kao drugo, on je bio naπ Gradski muzej u Virovitici gdje su razgledali rekao je da nas mora napustiti.... Bili smo razrednik kakvog nikada nitko viπe neÊe dragocjenu zbirku izuzetne obitelji Trick, koja potpuno zbunjeni, svi su bili u πoku i imati. Razrednik koji nam je uvijek je naslijee i ponos VirovitiËana. Izloæba prestravljenih lica. Nitko nije znao πto reÊi popuπtao, razumio nas i bio uz nas u prikazuje slike trojice virovitiËkih umjetnika i svi su gledali razrednika Bjelicu kako svemu. Razrednik koji se uvijek zalagao plaËe te gutali „knedle“ u grlu. Rekao je za nas, nasmijavao nas svojim biserima, da je dobio jedan vaæni posao i da mora brinuo o nama. Bio nam je viπe prijatelj dati otkaz u πkoli, da mu je jako æao... da nego razrednik. Kada smo bili sretni, bio smo mu bili najbolji razred i da Êe nas se je s nama. Kada smo bili tuæni, isto tako. uvijek s radoπÊu sjeÊati, ali da mu je ovo Dijelio je s nama sve, slavili smo zajedno BROJ 7 • VELJA»A 2010. prilika za cijeli æivot i da mi joπ imamo malo roendane, prireivali mu puno svakakvih do kraja godine, a on, ako ostane, propustit iznenaenja. Dolazio je na ribnjake kada Êe æivotnu priliku. Suze su same padale smo ga zvali, veselio se s nama. No niz obraz, a jedan od uËenika donio mu naæalost, morao je otiÊi. No takav je æivot. je maramicu. Svi smo pogledavali jedni u Ponekad nije fer i uvijek nosi sa sobom druge, viπe nas nije brinulo kada Êe zvoniti, rastanke. A rastanci su najgori. kada Êemo istrËati iz razreda kao da trËimo No profesor Bjelica nije nas napustio kao na slobodu. Svima je bilo jasno da Êemo πto bi to napravili moæda neki drugi izgubiti naπeg najboljeg razrednika. Kako profesori. On nas i dan-danas posjeÊuje 38
  • O SUDJELOVANJU U VIJESTI IZ GIMNAZIJE PETRA PRERADOVIΔA VIROVITICA KULINARSKOM SHOWU IZ DANA GLAZBA Punom parom Nagrada za uzorno vladanje Dana 10. listopada 2009. godine 3.b razred u kojem smo imali oko tri sata za razgledavanje U DAN krenuo je na nagradni izlet u Zagreb. Naime i kupovinu. Poslijepodne smo u Cinestaru Ivana MaroviÊ, 4.d u πkolskoj godini 2008./2009. bili smo razred gledali film „Put bez povratka 4“ sniman u 3- s najmanje izostanaka te smo nagraeni D tehnici. Nakon filma imali smo pola sata Svakodnevno sam na televiziji pratila sve besplatnim izletom, veÊ drugu godinu za slobodnog vremena te smo oko 20:00 krenuli moguÊe kulinarske emisije. Oduvijek me je redom. nazad svojim kuÊama. zanimalo kako je to biti s one strane kamere. U prijepodnevnim satima smo stigli u Zagreb Izlet je bio odliËan i svi bismo voljeli sve to I eto i ta mi se æelja ispunila. NaËula sam te se uputili u Zooloπki vrt gdje smo vidjeli ponoviti. Nadamo se da Êemo i u ovoj πkolskoj da se u jednom obliænjem restoranu snima mnoπtvo zanimljivih i neobiËnih æivotinja. Potom godini imati najmanje izostanaka te tako treÊu poznata tv emisija Punom parom. To mi se smo otiπli u Avenue Mall, veliki trgovaËki centar godinu za redom dobiti nagradni izlet uËinilo zanimljivim i uzbudljivim te nisam oklijevala ni sekundu i odmah sam se prijavila. Imala sam veliku tremu jer sam bila najmlaa i najneiskusnija. Dan prije poËetka snimanja upoznala sam tv ekipu i ostale kandidate. Svi su bili mladi i simpatiËni tako da je trema polako nestajala. Doπao je i prvi dan snimanja. Joπ sam bila uzbuena Sama pomisao na to da Êe me gledati nekoliko stotina tisuÊa ljudi budi adrenalin u Ëovjeku. Odjenuli smo majice, namjestili kapice i snimanje je poËelo... Svatko se prihvatio svoga posla i radilo se PUNOM PAROM. Prvi dan mi je bio grozan, nikako se nisam mogla opustiti. No drugi dan je voda potekla na moj mlin - opuπtenija atmosfera i pobjeda dana, koja me je jako razveselila. Naravno dogaale su se i brojne nezgode i smicalice INDUSTRIJSKO-OBRTNI»KA ©KOLA VIROVITICA: koje kamera nije uspjela uhvatiti. U dobrom OBILJEÆAVANJE DANA KRUHA Ne zaboraviti tradiciju ozraËju i ugodnoj atmosferi prolazili su dani i snimanje je zavrπeno. Bilo mi je æao jer smo se baπ navikli jedni na druge, no za mene je to bilo zanimljivo iskustvo koje bih Tradicionalnu svetkovinu plodova zemlje i Dane kruha obiljeæili smo bogatim i ponovila bez imalo oklijevanja. marljivih ljudskih ruku pod nazivom Dani raznovrsnim programom u kojem su kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje sudjelovale uËenice i uËenici gotovo svih GRADSKI MUZEJ VIROVITICA obiljeæili smo i ove godine u naπoj πkoli. razreda. »itali su se prigodni tekstovi i ©kolska sveËanost odræana je u utorak, 20. pjesme posveÊene kruhu, uËenici frizeri i listopada 2009. godine. kozmetiËari sa svojim su nastavnicama Trickovih Aktivno su se ukljuËili svi uËenici i nastavnici naπe πkole i iz svojih su vrtova, voÊnjaka i povrtnjaka te dvoriπta i πumaraka u πkolu struke priredili reviju tradicijskih frizura odjeveni u narodne noπnje naπega kraja, cvjeÊari su izradili prigodne aranæmane od Stjepana, Nikole i Teodora Tricka. donijeli plodove jeseni (voÊe, povrÊe, jesenskih plodova, a u πkolskom holu bogato Stjepan Trick rodio se u Slatini, te nakon kestenje, tikvice, kukuruz s komuπinom, su ureeni πtandovi s kruπnim proizvodima, zavrπetka πkolovanja na Akademiji, predavao orahe, jabuke, suho cvijeÊe i sl.), kruπne plodovima jeseni i tradicionalnim alatkama, u virovitiËkoj gimnaziji. Umro je u Virovitici proizvode (pogaËe, peciva, kruh, kolaËe koje su se nekada koristile za pripremu kruha 1990. godine. Njegov brat Nikola Trick izraene na starinski naËin), tradicionalne i ostale poslove u kuÊanstvu. ostavio je neizbrisiv trag u virovitiËkoj likovnoj alatke i opremu koja se nekada koristila u Bila je to izloæba onoga πto je svojstveno umjetnosti, slikao je virovitiËke vedute, poljoprivrednim i ostalim radovima (stara naπemu zaviËaju i naËinu æivota od davnina krajolike i vrhunski je portretist. Njegovo ime glaËala, vrËevi, koπarice i sl.) te likovne kako naπa tradicija i kultura ne bi bile nosi i dugovjeËni virovitiËki Likovni klub. radove na temu jeseni, kruha i plodova zaboravljene dolaskom novoga tehnoloπkog Nikolin sin Teodor Trick jedan je od trojice zemlje. doba. vrhunskih umjetnika koji su ostavili trag u Virovitici. Teodor je poznat po crtanju ilustracija i stripova za djeËji Ëasopis Galeb. Obiteljska kuÊa Trickovih u Virovitici, gdje BROJ 7 • VELJA»A 2010. danas æivi Teodor sa suprugom, sadræi dragocjenu zbirku ove obitelji. UËenici Strukovne πkole promatrali su i komentirali slike te uæivali u pogledima koje su im omoguÊila ova tri velika umjetnika. Na slici: U virovitiËkom gradskom muzeju 39
  • RAZGOVOR: STELA BLAÆ I DIJANA BRKIΔ SLOBODNO VRIJEME Tango, valcer, cha-cha… • Stela Blaæ i Dijana BrkiÊ veÊ godinama pleπu standardne i latinoameriËke plesove • Zapaæeni nastupi na Koliko dugo trenirate? kategoriju, malo je teæe biti baπ tako dobar... natjecanjima i turnirima Stela: - Uskoro Êe biti pet godina. Dijana: - Da bili smo na natjecanju, osvajali Dijana: - Pet-πest godina. smo i prvo mjesto… Barbara ©poljar, 1.a Koliko puta tjedno imate treninge i po Jesu li ikada poËele frcati ljubavne iskre koliko sati? izmeu tebe i tvog partnera? Stela: - Svaki ples je jako naporan, ali ako to Stela: - Treniram tri puta tjedno po 2 sata, a Stela: - Jesu, ali prije naπeg partnerstva :D voliπ, trudiπ se. vikendom moj partner i ja uzimamo joπ 1-2 Dijana: - Ne. Dijana: - Dosta je naporno, ali ako to voliπ i privatna sata s trenerom. Koliko si partnera do sada promijenila i æeliπ, onda nije. Dijana: - Dva-tri puta na tjedan, pa sat i pol.... koji ti je bio najbolji? Koji ples najviπe voliπ, a koji najmanje? ali uzimamo i privatne sate s trenerom. Stela: - Promijenila sam viπe njih, a kad sam Stela: - Od standardnih najviπe volim engleski Koliko dugo pleπeπ sa svojim partnerom? konaËno naπla onog koji mi odgovara, krenuli valcer, najmanje quickstep, a od latina mi je Stela: - Oko godinu dana. smo na turnire, no onda se to partnerstvo najdraæa samba, a najmanje volim paso doble. Dijana: - Bit Êe godina dana. raskinulo i naπla sam novog partnera s kojim Dijana: - Najviπe volim latin (sambu i jive...iako Jeste li bili na natjecanju i ako jeste, koji joπ uvijek pleπem. je on naporan ples, jer treba jako puno je vaπ najveÊi uspjeh na njima? Dijana: - Pet do sad, ovaj mi je najbolji, najbolje kondicije...), a najmanje standardne plesove Stela: - Bili smo na puno turnira i bilo je dosta se slaæemo. opÊenito. prvih mjesta, ali sad kad smo uπli u viπu Da moæeπ birati, bi li promijenila svog partnera i zaπto? Stela: - Ne bih, slaæemo se, oboje smo tvrdoglavi pa se zato ponekad posvaamo, ali brzo to rijeπimo :D Dijana: - Mislim da ne bih promijenila partnera jer slaæemo se u dosta stvari, kako bih rekla, razumijemo se :D Koliko se Ëesto ti i tvoj partner posvaate i koji su opÊenito razlozi? Stela: - Rijetko se svaamo, a razlog uglavnom bude to πto se ne moæemo sloæiti kako toËno ide neki korak ili zato πto se nekome od nas ne da taj dan previπe trenirati. Dijana: - Na treningu se malo posvaamo, ali nisu to neke velike svae pa se odmah i pomirimo... nego opÊenito zbog nekih koraka u koreografiji, ali niπta straπno :D Stela Blaæ s partnerom Davorom Kiharom Je li naporno trenirati ili uËiti neki ples? Dijana BrkiÊ i Filip BorovËak ZANIMANJE MLADIH ZA NJEGOVANJE NARODNIH PLESOVA, PJESAMA I OBI»AJA »uvari tradicije Ivana BaËar 2.b Duga je tradicija ©piπiÊbukovËana koji u sklopu svoje SeljaËke sloge godinama njeguju domaÊi folklor prenoseÊi svoje etno-vrijednosti publici πirom Hrvatske. KUD "SeljaËka sloga" registriran je sa sjediπtem u ©piπiÊ Bukovici odakle je i najviπe Ëlanova, a osnovan je davne 1934. godine i djeluje neprekidno s manjim oscilacijama veÊ 75 godina. Druπtvo je osnovano na nagovor hrvatske pjesnikinje BROJ 7 • VELJA»A 2010. Mare MatoËec, kojoj je u tu Ëast podignut ove godine spomenik u Koriji. U KUD "SeljaËka sloga" uËlanila sam se prije dvije godine, ali veÊ od prije zanimala me je kultura, stari obiËaji i tradicija mojih potomaka iz mjesta iz kojeg dolazim, tako da sam se prvi put s plesom okuπala veÊ u drugom razredu osnovne πkole. Na probe odlazim s Ivana u narodnoj noπnji Najmlae Ëlanice KUD-a Petra i Lana veseljem jer je u KUD-u mnogo mladih 40
  • KORNELIJIN PLESNI HOBI SLOBODNO VRIJEME • Sport u zaËecima u Virovitici. • Razvija tijelo, jaËa miπiÊe, potiËe æenstvenost Trbu ni ples Tea Juma, 2.a Kornelija Potrata trenira trbuπni ples gotovo godinu dana, a u taj ples se zaljubila joπ od malena kad ga je prvi put vidjela. Treninzi se u Virovitici odræavaju jednom na tjedan po dva sata, pogotovo ako rade novu koreografiju te im trenerica mora postepeno pokazivati svaki pokret, korak po korak. Trbuπni ples nije skup sport, a uz to πto jaËaju miπiÊe, plesaËice stvaraju svoju æenstvenost. Kornelija i njezine plesaËice zasada joπ nisu prisustvovale nijednom natjecanju, ali su zato nastupile za Dan grada i na sajmu VIROEXPO 2010. te su oduπevile publiku. Trbuπni ples VirovitiËanke pleπu u grupi, ali Kornelija bi rado prihvatila i pojedinaËni izazov u plesu. GledajuÊi „Super talent show“ vidjela sam kandidata koji je plesao trbuπni ples pa sam upitala Korneliju je li se njima pridruæio koji momak, ali naæalost nije iako smatra da bi bilo zanimljivo kad bi dobile kojeg muπkog Ëlana. Kornelija i ostatak plesne grupe na treninzima pleπu u tajicama ili trenirkama, a za nastup moraju imati dugaËke suknje s prorezima, marame za trbuπni ples koje stvaraju zvuËne efekte i kratki top kojim stvaraju efekte kada rade shimmy prsima. NajËeπÊe pleπu uz arapsku, kurdijsku i tursku glazbu. Trbuπni ples je sport u kojem Êete takoer ojaËati svoje miπiÊe. Otkako trenira trbuπni ples, Kornelija je smrπavila nekoliko kilograma, i to kad su imali nastup jer su intenzivno vjeæbale, svaki dan po sat i pol vremena. - OjaËala sam i razvila miπiÊe - kaæe Kornelija - a to sam primijetila na prvom satu tjelesne kulture kad sam krenula u πkolu jer sam postizala bolje rezultate na vjeæbama nego proπle godine. Trbuπne plesaËice (Kornelija Potrata desno) Kud "SeljaËka sloga" ©piπiÊ Bukovica ima dugu tradiciju - 75 godina neprekidno njeguje folklor. • Probe i putovanja naporni su i iscrpljujuÊi, ali nude zadovoljstvo zalaganja za oËuvanje i prenoπenje dugogodiπnje tradicije (najmlaem je Ëlanu pet godina). Probe su vrlo naporne, ali mi nije æao jer znam da je to πto radim neπto vrijedno. Najdraæa su mi putovanja i nastupi, vrijeme prije nastupa je vrlo iscrpljujuÊe, naporno i dosadno jer ponekad nam do nastupa proe i viπe od sedam sati i sve to vrijeme mi smo u tradicijskim noπnjama i osjeÊamo se kao naπi stari koji su te noπnje nosili svaki dan. Neke noπnje stare su i viπe od stotinu godina. Poslije nastupa uvijek je organizirana neka feπta u kojoj sudjeluju svi sudionici folklornog susreta. BROJ 7 • VELJA»A 2010. ZadivljujuÊe je to πto se mnoπtvo mladih zabavlja uz tamburicu i izvornu glazbu raznih krajeva Hrvatske. Svaki moj nastup, proba, rad je kojim se zalaæem za oËuvanje starih izvornih narodnih obiËaja, plesova i pjesama. Svakodnevno se susreÊem s onima kojima je stalo da folklor æivi, da prenosimo dugogodiπnju tradiciju, i vidim da mnoga srca Nakon nastupa noπnja se posebno briæljivo sprema kucaju za to. 41
  • U»ENICI NA©E ©KOLE, NOGOMETA©I HNK SUHOPOLJE IZ DRUGIH SREDINA SPORT Privremeni Naπu πkolu, osim uËenika koji ovdje provode U naπoj πkoli πest je takvih uËenika. Intervjuirali svoje Ëitavo srednjoπkolsko obrazovanje, smo neke od njih kao bismo saznali kako se takoer pohaaju „privremeni“ uËenici, tj. prilagoavaju takvom tempu æivota. UËenici uËenici nogometaπi koji se zbog svojih koji su pristali na intervju su: Josip Caban, nogometnih obaveza stalno sele u neke nove Denis KljajiÊ, Krunoslav Dubravac i Joakim krajeve. KristiÊ. KRUNOSLAV DUBRAVAC JOSIP CABAN JOAKIM KRISTIΔ Nogometom se bavim od svoje sedme godine, Nogometom se bavim od svoje osme godine, Nogometom se bavim deset godina. odnosno devet godina. znaËi devet godina. Igrao sam za NK „Bjelovar“, NK „Ædralovi“ i Igrao sam za ©N „Batina“, NK „Osijek“, NK Do sada sam igrao za tri kluba, a to su sada sam u Suhopolju. „Mladost“, NK „Marsonija“ i sada sam u HNK nogometni klub Marsonia, Oriolik i evo sada Takav æivot je jako uzbudljiv zato πto se druæim „Suhopolje“. Suhopolje. s prijateljima koji se takoer bave nogometom, Takav æivot je vrlo uzbudljiv, nikada se ne zna Pa, vjerujte mi, æivot je jako uzbudljiv, ponekad a i odlazim svakodnevno na treninge da bih πto Êe se dogoditi (npr. neka iznenadna nije lako, no na sve se Ëovjek navikne ako napredovao i bio πto bolji. ozljeda, veliki poraz itd.) Kad sam prvi put otiπao od roditelja æivjeti u zaista voli ono πto radi. Svoje roditelje sam napustio kada sam imao neki drugi grad, bilo mi je jako teπko jer sam Doæivljavam ih kao novo iskustvo, u kojima 14,5 godina. Sada sam se veÊ naviknuo na bio naviknut na dijeljenje vremena s roditeljima saznajem neπto novo i pokuπavam se i prijateljima u sredini u kojoj sam æivio, ali sada takav æivot, ali u poËetku je bilo vrlo teπko jer prilagoditi πto je viπe moguÊe. su novi prijatelji, nove sredine... sam se priviknuo na ovakav naËin æivota. Teπko je govoriti o tome jer æivjeti sam, bez Nedostaci mojih selidbi su πto ne provodim Nedostaci su πto sam prerano otiπao od obitelji, nije lako. To se i ne moæe nazvati roditelja i πto se odvajam od starih prijatelja, vrijeme sa svojom obitelji i veoma smo udaljeni nedostatkom, jer Ëovjek, ukoliko je savjestan, jedni od drugih te taman kad upoznam neko a prednosti su πto stjeËem nove prijatelje, dobiva i prednosti, meu kojima su novo druπtvo i priviknem se, moram se odseliti. upoznajem nove ljude, nove sredine te πto odgovornost, samostalnost, pouzdanost te Dobro je πto upoznajem mnogo novih ljudi, tako rano upoznajem æivot bez roditelja psihiËka snaga. stjeËem prijatelje i odlazim u bolje klubove da prelazeÊi sam preko prepreka πto mi pomaæe Prijatelji uvijek ostaju u srcu, kamo god Ëovjek bih napredovao. pri osamostaljenju i odgovornosti. iπao. Nastojim se Ëuti s njima πto je viπe Niti jednog prijatelja kojeg sam stekao nisam Naravno da stjeËem mnogo viπe prijatelja jer zaboravio te smo i dalje u kontaktu. u nogometnom svijetu Êu se upoznavati do moguÊe. Takoer, iz dana u dan stjeËem sve viπe prijatelja. Teπko mi se prilagoditi naËinu na koji profesori kraja svoje nogometne karijere s mnogim odræavaju svoju nastavu jer svaki profesor ima drugim suigraËima, tj. protivnicima. Sve πkole su popriliËno jednake, nema nekih velikih razlika. Ako se prati nastava i malo se svoj naËin predavanja. Nemam nekih velikih Moram priznati da nisam baπ neki uËenik, ali problema sa πkolom, ali mi je ipak malo teæe kako se kaæe, „uËi se iz sekunde u sekundu, ponovi kod kuÊe, nema veÊih problema. uskladiti πkolu i sport. No, πto se mora, nije iz minute u minutu...“ Tako se ja navikavam. Iskreno, ljubav pokuπavam (πto je moguÊe teπko! BROJ 7 • VELJA»A 2010. Hmm... Samo Êu reÊi sa sam trenutaËno viπe) Ëuvati za sebe i ne volim mnogo govoriti Uz πkolu i sport uvijek se nae vremena i za „slobodna ptica“ i da uz nogomet mogu naÊi o tome. Mogu vam reÊi da nije lako kad je cure. vremena i za cure. voljena osoba udaljena od vas. TrenutaËno nemam curu, no moæda uskoro Zbog selidbi iz grada u grad nisam imao veÊ Postoji jedna osoba s kojom se dosta Ëesto naie koja i na moje ljubavno polje. Tko Ëeka, godinu dana curu, ali uvijek se nae neka Ëujem i jako smo bliski. To je sve πto vam taj i doËeka! simpatija. mogu reÊi. Ova πkola mi se svia jer je nova. Ima dobrih Svia mi se πto to πto je πkola nova (naspram U ovoj πkoli je jako lijepo i ugodno i kada profesora koji razumiju moje sportske obveze. ostalih u kojima sam bio), a u vezi s ostalim zatrebam pomoÊ, mogu je pronaÊi u svakom Osobito mi se svia πkolski radio, a i upoznao joπ ne mogu reÊi, jer sam u πkoli tek tri dana. profesoru jer su svi vrlo ugodni i briæni. sam puno prijatelja. 42
  • EKIPNI SPORTOVI U STRUKOVNOJ ©KOLI Koliko se dugo baviπ nogometom? Uspje ne ekipe SPORT Za koje si sve klubove igrao? Koliko je uzbudljiv takav æivot? PRVA LIGA U naπoj πkoli uËenici sudjeluju u raznim ekipnim sportovima: nogometu, odbojci i koπarci. Pripremile:Tanja PajiÊ, Kristina VuËiÊeviÊ, 1.b Kako doæivljavaπ te selidbe? Naπa πkola moæe se pohvaliti izvrsnim rezultatima na svim natjecanjima.Vjerujemo da Êe ©to su nedostaci, a πto prednosti takvog æivota? se uËenici i dalje nastaviti baviti raznim sportovima te i dalje nizati odliËne rezultate. StjeËeπ li viπe prijatelja ili ih gubiπ selidbom? Kako se uspijevaπ prilagoditi u πkolama? Kako uspijevaπ na ljubavnom terenu? HoÊeπ li nam reÊi neπto o tome? I za kraj, reci nam kako ti se svia u naπoj πkoli. Koπarkaπku ekipu naπe πkole Ëine djevojke: MandiÊ, MatanËi, SlaviÊ, GegiÊ, BanoviÊ, Bosanac, DraæiÊ, MilinoviÊ, RajnoviÊ, Kuzman te njihov voditelj profesor PetroviÊ. Naπe koπarkaπice osvojile su drugo mjesto na æupanijskom natjecanju. DENIS KLJAJIΔ Nogometom se bavim od svoje pete godine, odnosno dvanaest godina. Klubovi za koje sam igrao su NK „Gardun“, NK „ÆeljezniËar“, NK „Marsonia“ i HNK „Suhopolje“. Takav æivot je jako uzbudljiv jer doæivimo mnogo uspona, a ponekad i padova. Selidbe doæivljavam normalno jer je to uobiËajeno za svakoga sportaπa »lanovi nogometne ekipe su: Egri, Lach, MikuliÊ, MatijaπeviÊ, DeæmariÊ, IvaËiÊ, Zdjelar, koji æeli ostvariti svoj cilj, a taj cilj je BedekoviÊ, BartoliÊ, MediÊ, ©ijan, Kelj i MarkoviÊ. Njihov voditelj je profesor PetroviÊ. uspjeh. DeËki su osvojili prvo mjesto na æupanijskom natjecanju. Nedostaci tih selidbi su sporije upoznavanje i joπ neke sitnice, a prednosti su upoznavanje novih ljudi, napredovanje itd. Selidbom stjeËem viπe prijatelja, jer veÊ imam puno prijatelja. Samim dolaskom ovamo stekao sam ih joπ viπe. U πkoli sam se uspjeπno prilagodio. Svi su me prihvatili i poËeli se navikavati na mene. U πkoli ima jako lijepih i zgodnih BROJ 7 • VELJA»A 2010. cura, ali moja jedina ljubav je trenutno nogomet. U Slavonskom Brodu ima dobrih cura, ali ovdje ima boljih. He, he. U πkoli mi se jako svia jer ima puno cura. He he. Djevojke Ëlanice odbojkaπke ekipe osvojile su Ëetvrto mjesto na æupanijskom natjecanju. »lanice te odbojkaπke ekipe su: Bosanac, MatanËi, TukaË, SlaviÊ, BanoviÊ, »iËek, GegiÊ, Tekst i snimci: Mirela RadanoviÊ, 1.b JovaniÊ te SertiÊ. Njihov voditelj je profesor PetroviÊ. 43
  • Kontrapunkt Ëine Ivan MikπiÊ Mikπa malo razumijevanja. TrenutaËno (vokal), Nikola ÆarkoviÊ (bubnjevi), probe odræavaju kod Pote, jer je na Mario BlaæeviÊ Blaæ (solo gitara), KiÊinu tavanu, gdje su prije svirali, Luka KiÊinbaÊi KiÊo (bas gitara) i postalo prehladno tijekom ovih Antonio Potonjac Poto (ritam gitara). zimskih dana. DeËki iz Kontrapunkta sviraju tek dva Vidjela sam koliko su se svidjeli mjeseca, a veÊ su samostalno svirali naπim uËenicima pa sam ih upitala na manjim koncertima i u naπoj πkoli hoÊe li nam ispuniti æelju te ponovno na BoæiÊnoj priredbi. Probe zasvirati na jednoj od naπih Kontrapunkta odvijaju se jednom do priredaba, a znate li πto sam saznala? dva puta na tjedan, naime nemaju Velika je moguÊnost da na kraju ove vremena zbog πkolskih obveza ili, πkolske godine, na zavrπnoj priredbi kako oni kaæu, ËeπÊe bivaju u odræe koncert, a mi Êemo ga kaznama zbog ocjena pa Êemo ovom nestrpljivo iπËekivati. prigodom zamoliti i profesore za T. Juma