Strukovnjak (2010)

1,077
-1

Published on

Školski list
Strukovna škola Virovitica
Lidrano 2010

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,077
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Strukovnjak (2010)

  1. 1. Mladi vozaËi Humanost GODINA 7 • BROJ 7 • VELJA»A 2010.LIST U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA ISSN 1847-1080 Eko prilog Na putu: KanadaPles Na putu: Sirija SREDNJO©KOLAC BITI
  2. 2. RIJE» STRU»NJAKA Prevencija izuzetno vaæna LijeËnici rutinski pitaju bolesnike o puπenju i konzumiranju alkohola, no kockanje je neπto o Ëemu se ne raspravlja dovoljno. Problem kockanja se moæe shvatiti kao zdravstvena 'siva zona' te se vrlo lako moæe poricati da je rijeË o medicinskom problemu. PROBLEMATI»NO I PATOLO©KO KOCKANJE I kockanje je ovisnost Ovisnost o kocki seæe u daleku proπlost. Patoloπko kockanje je poremeÊaj kontrole poriva i uvrπteno u Meunarodnu klasifikaciju bolesti. Kockanje dovodi do brojnih problema. Adolescenti riziËna skupina • Strast za kockom odvodi kockara u kriminal • Kockar gubi obitelj • PrivlaËna ponuda lake zarade OVISNOST O KOCKANJU Kocka je baËena BROJ7•VELJA»A2010.SADRÆAJ 2 U OVOM BROJU BITI SREDNJO©KOLAC BuduÊnost ovisi o srednjoj πkoli 5 Redovito uËenje jamËi uspjeh 6 Produæeni struËni postupak 9 Brucoπica u prvim redovima 10 Studentski æivot je predivan 12 Prvi put ostvarili pravo glasa 13 IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST Kocka je baËena 14 Izgubljena dobit 15 Prevencija izuzetno vaæna 16 Kad ljubav boli 17 RASPRAVA: Tko je pouzdaniji 19 Samouvjerenost πteti u prometu 20 NA PUTU Kanada: Misija ispunjena 20 Sirija: U svijetu toplog istoËnjaËkog vjetra 22 EKO PRILOG Regionalni susret eko πkola Slavonije i Baranje 28 Voda globalni problem 31 Brigom do zdrave vode 32 Ako pozeleni - pitka je 33 Vode - turizam - razvitak 34 KULTURA SjeÊate li me se, profesorice? 35 Milka TokaliÊ: Pronalazim se u svakom liku 36 Pjesme Alene HrvoiÊ 37 SLOBODNO VRIJEME Tango, valcer, cha-cha… 40 »uvari tradicije 40 Trbuπni ples 41 SPORT Privremeni 42 Ekipni sportovi 43 Vijesti Restoran Strukovne πkole PomoÊ najugroæenijima Na fejsu po nekoliko sati Dan jezika - U znaku ljubavi Iz Gimnazije: Nagrada za uzorno vladanje Industrijsko-obrtniËka πkola: Ne zaboraviti tradiciju Rastanci - dio æivota Izloæba Trickovih Punom parom
  3. 3. BROJ7•VELJA»A2010. Evo usred smo joπ jedne πkolske godine i vi u rukama dræite novi broj Strukovnjaka. Tijekom πkolske godine prikupljali smo informacije iz naπe πkole i okolice, kako bismo vam πto bolje opisali sve πto smo doæivjeli i vidjeli, proslavili i obiljeæili. Marljivo smo pisali o svim temama koje se bile aktualne (i joπ su uvijek) i fotografirali sve πto nam je uveseljavalo πkolski æivot. Jedna od tema ovogodiπnjeg Strukovnjaka je ?Biti srednjoπkolac?. Istraæivali smo i anketirali uËenike naπe πkole kako bismo saznali πto zapravo za njih znaËi srednja πkola. Predstavljamo vam i naπe najuspjeπnije uËenike na probnoj dræavnoj maturi. S fakulteta su nam se javili "bivπi" uËenici naπe πkole i naπi prijatelji. Svojim priËama upoznali su nas sa studenskim æivotom koji Ëeka i neke od nas. Na to koliko igranje igara na sreÊu moæe biti opasno, nismo ni pomiπljali dok nismo poËeli istraæivati i donosimo vam ispovijesti onih koji su se naæalost susreli s tom ovisnoπÊu. PriËe sa svojih putovanja ispriËalo nam je dvoje naπih uËenika, tako da Êemo upoznati Kanadu i glavni grad Sirije Damask. Velik dio naπeg ovogodiπnjeg lista posvetili smo ekologiji, i to stoga πto se pribliæavamo desetoj godiπnjici primanja Strukovne πkole u meunarodnu obitelj eko πkola pod okriljem Udruge Lijepa Naπa. Eko tema je odræiva potroπnja, o Ëemu su na regionalnom susretu govorili predstavnici eko πkola cijele regije. Eko prilog obuhvaÊa i Ëlanke o vaænosti zdrave vode i potencijalima koje nudi VirovitiËko-podravska æupanija, pogotovo u gospodarskom - turistiËkom podruËju. U Strukovnjaku joπ moæete Ëitati i o naπim nogometaπima, knjigama, plesovima kojima se bave naπi uËenici, rastancima s profesorima i drugim temama. OdluËili smo otvoriti stranice naπeg lista i uËenicima drugih πkola, naπim vrπnjacima. Dopisnici iz Gimnazije Petra PreradoviÊa Virovitica i Industrijsko-obrtniËke πkole Virovitica izvijestili su nas o novostima iz svojih πkola. Uæivali smo druæeÊi se i obavljajuÊi novinarski posao. I samo za vas, naπe Ëitatelje, pripremili samo ovaj novi broj, joπ zanimljiviji i pun informacija vezanih uz naπe πkolske dane. ©to viπe reÊi nego - zabavite se i nauËite neπto novo o svojim πkolskim kolegama ËitajuÊi Strukovnjak. Urednica Ivana –ilas Impressum Strukovnjak, list uËenika Strukovne πkole Virovitica Godina 7, broj 7, veljaËa 2010. List izlazi jednom na godinu. NAKLADNIK: Strukovna πkola Virovitica Vukovarska cesta 1, tel. 033 72 29 39 e-mail: info@ssv.hr ZA NAKLADNIKA: Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, prof. UREDNICA: Ivana –ilas, 2. b ODGOVORNA UREDNICA Marija Karácsonyi, prof. NOVINARI: Adriana ReæiÊ, Barbara ©poljar, Mirela RadanoviÊ, Magdalena Poljak, Ines MijatoviÊ, Tanja PajiÊ, Kristina VuËiÊeviÊ, Rafaela CindriÊ, Glorija PejiÊ, Daria »oliÊ, Ivana –ilas, Tea Juma, Krunoslav BlaæeviÊ, Ivana BaËar, Danijela Fijala, Kornelija Potrata, Michel Stracaboπko-Dvorski, Melita GrgiÊ, Ivana Bjelica, Tanja JuriπiÊ, Dragana DimaË, Sanela Bingula, Swen Juπta, Zvonimir JakπiÊ, DOPISNICI: uËenici Gimnazije Petra PreradoviÊa Virovitica i Industrijsko-obrtniËke πkoleVirovitica; Nikolina VukoviÊ (Pula), Nikolina BoæiËeviÊ (Osijek), SURADNICI: Marija OliÊ, vjerouËiteljica, Marina Pleπa, dipl. psihologinja, Ivana LijoviÊ, 4.b, Ivan Lebinac, 4.d, GrafiËka priprema i tisak: Grafoprojekt, Virovitica Naklada: 1000 primjeraka 3 Dragi naπi Ëitatelji, UVODNIK TEMA: BITI SREDNJO©KOLAC U spomen na praπke studente i srednjoπkolce koji su zbog mirna prosvjeda protiv nacistiËke okupacije svoje zemlje 1939. godine strijeljani bez suenja, u europskim se zemljama veÊ dugi niz godina obiljeæava Meunarodni dan srednjoπkolaca, a u Hrvatskoj je sluæbeno, prvi put obiljeæen 17. studenoga 2009. godine, u organizaciji Nacionalnog vijeÊa Republike Hrvatske. Svi su uËenici pozvani na obiljeæavanje toga dana najrazliËitijim aktivnostima s ciljem proπirenja znanja uËenika o njihovim obvezama i pravima zapisanim u Deklaraciji o pravima srednjoπkolaca i Zakona o odgoju i obrazovanju. Ovaj broj Strukovnjaka tiskan je na 100 posto recikliranom papiru. ZANIMANJE MLADIH ZA NJEGOVANJE NARODNIH PLESOVA, PJESAMA I OBI»AJA »uvari tradicije PLESNA ©KOLA Tango, valcer, cha-cha… Stela Blaæ i Dijana BrkiÊ veÊ godinama pleπu standardne i latinoameriËke plesove * Zapaæeni nastupi na natjecanjima i turnirima PLESNI HOBI Trbuπni ples Sport u zaËecima u Virovitici. Razvija tijelo, jaËa miπiÊe, potiËe æenstvenost SLOBODNO VRIJEME RAZGOVOR: HELENA MARIJAN I JOSIP EGRI, NAJUSPJE©NIJI U»ENICI NA PROBNOJ DRÆAVNOJ MATURI Redovito uËenje jamËi uspjeh Na probnoj dræavnoj maturi odræanoj u 2009. godini najbolji uspjeh u Strukovnoj πkoli postigli su Helena Marijan iz 4.a i Josip Egri iz 4.b razreda. Oni govore o svom doæivljaju toga ispita, odnosu prema radu i vlastitoj buduÊnosti za koju je dræavna matura pred njima vaæan korak RAZGOVOR: BRIGITA PERKOVIΔ, U»ENICA PRVOG RAZREDA KOJA ZBOG BOLESTI NASTAVU SLU©A U KUΔI Planiram studirati poduzetniπtvo
  4. 4. BROJ7•VELJA»A2010. 4 BITISREDNJO©KOLAC U spomen na praπke studente i srednjoπkolce koji su zbog mirna prosvjeda protiv nacistiËke okupacije svoje zemlje 1939. godine strijeljani bez suenja, u europskim se zemljama veÊ dugi niz godina obiljeæava Meunarodni dan srednjoπkolaca, a u Hrvatskoj je sluæbeno, prvi put obiljeæen 17. studenoga 2009. godine, u organizaciji Nacionalnog vijeÊa Republike Hrvatske. Svi su uËenici pozvani na obiljeæavanje toga dana najrazliËitijim aktivnostima s ciljem proπirenja znanja uËenika o njihovim obvezama i pravima zapisanim u Deklaraciji o pravima srednjoπkolaca i Zakona o odgoju i obrazovanju. Prilog tomu ovogodiπnja je tema Strukovnjaka: Biti srednjoπkolac. ©to znaËi biti srednjoπkolac? Kako se mladi ljudi osjeÊaju na poËetku, a kako na kraju tog vaænog razdoblja u æivotu? ©to oËekuju od srednje πkole i πto dobivaju u njoj? Teπko je biti srednjoπkolac jer te prvi tjedan svi gaaju kukuruzom i zovu fazanima, ali kako tjedni i mjeseci prolaze, sve je lakπe… Volim se druæiti sa starijima jer mi svojim iskustvima pomaæu i olakπavaju srednju πkolu. Ovdje se osjeÊam odgovornijom i zrelijom. A. H., 1.f Kao srednjoπkolci upoznajemo se sa svojim zanimanjem i njegovim pravilima. OsjeÊam se vrlo odgovorno za sebe i svoje zanimanje. Danas-sutra radit Êemo i zaraivati kruh za svoju obitelj, tamo gdje budemo radili, ako budemo vrijedni, πefovi Êe biti ponosni na nas. Z. J., 1.f U naπim srcima joπ uvijek æari duh osnovne πkole. Tek smo prvaπi, do treÊe godine u naπim Êe srcima bii srednja πkola, a tek mali dio osnovne… Biti srednjoπkolac znaËi biti mlada osoba s ciljevima u svom æivotu. M. D., 1.f Sve se dogodilo za tren. Od niËega postati netko. Samo tako doÊi u neznanu sredinu, bez imalo straha upoznati okolinu. Teπko je jer viπe nema starih prijatelja. Profesori nam ponekad oteæavaju stvar. »esto nas podsjeÊaju na stare dane. Sve πto nas Ëeka dalje u æivotu, samo je izazov. Sve smo stariji i s godinama saznajemo novo, postajemo odrasliji, sigurniji u sebe i nismo viπe obiËni balavci. Imamo viπe iskustva. Srednjoπkolac znaËi biti ozbiljan, prihvatiti sve zadatke i pomoÊi u πkoli i kod kuÊe. Posebno posluπati savjete profesora. Normalno je da svatko grijeπi, Ëesto stvaram probleme kod kuÊe. Ali ipak kasnije kad razmislim πto sam uËinila, kajem se. PrihvaÊam svoje greπke. U razredu ne postoji dan, a da nema neki lijep dogaaj. Ovo u Ëemu se sada nalazim ne mogu opisati. Jednostavno ne poznajem sebe, a i drugi se mijenjaju iz dana u dan. Baπ kao vrijeme. Srednjoπkolac ne znaËi biti svaki dan u kafiÊima, bjeæati s nastave, puπiti i piti. Ako su se neki baπ zbog toga upisali u srednju πkolu, prevarili su se. U πkolu idemo kako bismo za nekoliko godina iz nje izaπli s nekim zanimanjem, da bismo imali neπto u glavi. Srednja πkola je uËenje, znanje, prijatelji, luda zabava u slobodno vrijeme te odraslije ponaπanje. Kad kreÊeπ u srednju πkolu, kroËiπ jednom nogom u svijet odraslih. U tome razdoblju poËinjeπ shvaÊati koliko je æivot teæak. Srednjoπkolac mora biti ozbiljan i ne smije biti djetinjast, makar ima i takvih. Kad sam doπao u srednju πkolu, naπao sam nove prijatelje koji su jako dobri, imam osjeÊaj da se poznajemo cijeli æivot. Jako mi je ugodno u njihovu druπtvu. Naravno da su ovdje profesori stroæi, ali to je za naπe dobro. Moramo osjetiti bit stvarnog æivota. Pred nas je stavljeno mnogo prepreka i obveza koje moramo stalno ispunjavati. U srednjoj πkoli uvjeti za rad i odræavanje nastave znatno su bolji nego u osnovnoj πkoli. I trebaju biti jer je ovo nova πkola. Sve obveze, zadaÊe, i okolina joπ su nam novi, ali lako se na to naviknuti. Dobro je πto idemo na praksu jer tamo izuËavamo i susreÊemo se s izazovima svoga zanimanja. Svi ti zadaci nisu nam toliko naporni jer imamo mnogo vremena za sebe i svoje prijatelje, naravno i nogomet. U πkoli se najviπe vodim druæiti s prijateljima i zabavljati. Manje lijepo je to πto smo za svaku sitnicu zapisani, a to znaËi da moramo biti jako dobri i truditi se. Prvaπi o svom kratkom srednjoπkolskom iskustvu Izazovi zanimanjaMijenjamo se TEMA BROJA Valentina Hlavsa, 1.f Alen Salopek, 1.f Prvaπi - u srcima joπ uvijek æari duh osnovne πkole
  5. 5. BROJ7•VELJA»A2010. 5 BITISREDNJO©KOLAC prvih razmirica, i to u pitanju maturalnog putovanja. Uvijek sam razmiπljala kako bi bilo lijepo otiÊi otputovati izvan zemlje s prijateljima, malo se opustiti i zabaviti. Nisam mogla ni sanjati da Êe neozbiljna ponaπanja biti razlog uniπtenja naπe jedine πanse da provedemo zajedniËke trenutke koje smo mogli pamtiti zauvijek. Istina, mnogo smo vremena troπili na svae s profesorima, na vrijeanja jedni drugih, no mislim da nitko nije ni slutio da Êe to dovesti do otkazivanja naπeg maturalca. Meutim, umjesto da stvari krenu nabolje, ova zadnja godina πkolovanja nije zapoËela kako smo mi to zamiπljali. Zbog naπe nesloge, nerazumijevanja drugih, brojnih svaa i prepirki naπa razrednica koja nas je vodila kroz ove tri godine odrekla se razredniπtva, otkazana je Ëak i maturalna zabava. Cijelo prvo polugodiπte Ëetvrtog razreda vladala je velika nervoza i neslaganje, no nakon zimskih praznika sve se promijenilo. Moæda je to znak da smo se promijenili, napokon sazreli, ili je to moæda zbog straha od odlaska iz srednje πkole. Za ove Ëetiri godine veæu nas posebne uspomene jer biti srednjoπkolac je neπto najljepπe u Ëovjekovu æivotu. To je razdoblje novih iskustava, znanja i poznanstava koje Êemo uvijek pamtiti bez obzira na neugodne situacije i drago mi je πto sam proæivjela te trenutke koji su obiljeæili moj æivot. Moja buduÊnost zasigurno ovisi o srednjoπkolskom obrazovanju i iskreno se nadam da Êe mi sve πto sam nauËila koristiti u novom razdoblju koje slijedi. Odabravπi ovu πkolu nakon zavrπetka osmog razreda, nisam ni slutila kako mi se æivot moæe promijeniti. Krenuvπi u prvi razred, upoznavπi nove profesore, nove prostore, nove prijatelje, upoznala sam novi naËin rada i uËenja. Tek tada sam shvatila da je osnovna πkola bila samo temelj za ono πto tek dolazi. Prve domaÊe zadaÊe, usmena i pismena ispitivanja potaknula su me da se moram viπe posvetiti uËenju i da su ove Ëetiri godine od velike vaænosti za moju buduÊnost. Mi smo prva generacija koja podlijeæe polaganju dræavne mature i ona je prvi korak prema spoznaji samostalnog naËina æivota, sazrijevanju i omoguÊavanju æivljenja bolje buduÊnosti. Zajedniπtvo Prvi razred najviπe patim po novim poznanstvima. Od samog poËetka vladala je velika sloga meu svima nama, osjeÊala sam se kao da imam novu veliku obitelj koja je sve radila zajedniËki, s velikim trudom, ulaganjem, æeljom i veseljem. Naπoj slozi pridonijeli su organizirani izleti u Zagreb gdje smo se pobliæe upoznali i gdje sam shvatila da je ovo poËetak jedne velike priËe. Prve dvije godine bili smo sloæni, omiljeni meu profesorima, uvijek raspoloæeni, nadahnuti da se prikaæemo kao najbolji razred u πkoli. No to nije trajalo dugo. Podjele Krenuvπi u treÊi razred, stvarale su se grupice uËenika i tako je cijeli razred postao podijeljen, i to ne samo fiziËki. Doπlo je naime Ëak i do UËenica sam osmog razreda osnovne πkole. U osnovnoj πkoli je lijepo, imam mnogo prijatelja, ali Êu uskoro morati otiÊi u srednju πkolu. Mislim da Êe mi tamo biti isto tako lijepo. PriËaju mi da su nekada skraÊeni sati, da svaki odmor svira glazba i da tamo stjeËeπ prave prijatelje. Druπtvo je opuπtenije i deËki su zgodniji. To je mjesto na kojem Êu odrastati i provesti vaæan dio u svome æivotu, i od tamo Êu imati najljepπe uspomene. Kada krenem u srednju πkolu, smjet Êu izlaziti u grad i sve Êe biti drukËije. PoËet Êu odrastati, a to mi se svia. Srednja πkolo, stiæem. Idem u 8. razred osnovne πkole. U osnovnoj πkoli je lijepo, ali se svi prema nama odnose kao da smo djeca, na neki naËin i jesmo, ali mislim da su pravila prestroga. Ne smijemo se πminkati, farbati, lakirati nokte… U srednjoj πkoli je sve puno bolje i drugaËije, tako mi govore svi prijatelji. Pravila su drugaËija, uËenici imaju puno viπe slobode i viπe ih se ne gleda kao djecu. To mi se jako svia i jedva Ëekam da krenem u srednju πkolu. Priznajem, malo se bojim kako Êe me prihvatiti stariji uËenici i kako Êe se ponaπati prema nama 'novima'. Srednju πkolu zamiπljam kao mjesto gdje Êu puno nauËiti, ne samo za πkolovanje, nego i korisne stvari o æivotu, i steÊi nova iskustva te upoznati mnoge prijatelje. Tu Êe se dogoditi prve ljubavi, prijateljstva, razoËarenja, markiranja i jedinice. Jedva Ëekam da krenem u srednju πkolu, puno je zabavnija nego osnovna. Malo se bojim... KAKO OSNOVNO©KOLCI ZAMI©LJAJU SREDNJU ©KOLU DeËki su zgodniji MATURANTSKI POGLED NA SREDNJU ©KOLU BuduÊnost ovisi o srednjoj koli Melita GrgiÊ, 4.a Vrijeme provedeno u srednjoj πkoli za mnoge je najljepπe razdoblje u æivotu. Biti srednjoπkolac podrazumijeva sazrijevanje u zrelu i odgovornu osobu, stjecanje novih prijatelja te poËetak upoznavanja stvarnog æivota. Doba prijateljstva, prvih ljubavi...
  6. 6. BROJ7•VELJA»A2010. 6 BITISREDNJO©KOLAC Kada ste Ëuli prve informacije o uvoenju dræavne mature, kakav je bio vaπ stav? Helena: - Prvo sam pomislila da Êe biti jako teπko i malo sam se uplaπila. Najviπe me zanimalo ima li kakvih prednosti, no kasnije sam promijenila miπljenje. Josip: - Isprva mi se to nije Ëinilo tako vaæno, bio sam viπe usredotoËen na predmetnu nastavu, ali poËetkom treÊeg razreda uz razne pripreme za probnu maturu shvatio sam vaænost dræavne mature za nastavak πkolovanja. Mislite li da je uËenicima strukovnih πkola omoguÊeno dovoljno dodatnog obrazovanja u πkoli? Helena: - Mislim da nemamo dovoljno moguÊnosti. Nije organizirana nastava iz izbornih predmeta, a ni iz hrvatskog jezika je trenutaËno nema za zavrπne razrede. Zahtijeva se puno samostalnog rada πto baπ i nije jednostavno jer je puno lakπe uz predavanje profesora. Josip: - U usporedbi s gimnazijom, naπ je opseg gradiva puno manji, ali mislim da je uËenicima omoguÊeno dovoljno dodatnog obrazovanja. Uspjeπna probna matura Jeste li se pripremali za probnu dræavnu maturu i kako? Helena: - Nisam se pripremala previπe, jedino sam za hrvatski jezik pregledala knjiæevna razdoblja kako bih znala svrstati knjiæevnike u odgovarajuÊa razdoblja. Josip: - Iπao sam na dodatnu nastavu koju je organizirala naπa πkola, iz hrvatskog i njemaËkog jezika, a i na satu smo rjeπavali zadatke sliËne onima koji su se trebali pojaviti na ispitu. Prilikom rjeπavanja testova, jeste li bili nervozni? Helena: - Nisam bila nervozna. Rijeπila sam prvo ono πto sam bila sigurna da znam pa tek onda ostalo. Josip: - Nije bilo nikakve nervoze. Zapravo, bio sam nervozan do trenutka dok nisam dobio ispit i poËeo ga rjeπavati jer je tada najbolje bilo usredotoËiti se na rjeπavanje testova, a ne na nervozu. Kakvi su bili vaπi dojmovi nakon zavrπetka procedure probne dræavne mature? Helena: - Bilo je olakπanje jer je napokon zavrπilo neπto dugo oËekivano, a kasnije sam jedva Ëekala rezultate. Josip: - Bio sam uglavnom zadovoljan. Sve je proteklo u redu i πto se same procedure tiËe, mislim da su sada uËenici i profesori uvjeæbaniji i bolje pripremljeni za provoenje prave dræavne mature. Kada ste vidjeli svoje rezultate, jesu li bili sukladni vaπim oËekivanjima? Helena: - Kada sam vidjela rezultate, vidjela sam da su i viπe od oËekivanog. Nisam se nadala tako dobrom uspjehu. Josip: - Moram priznati da sam bio ugodno iznenaen. Iako sam znao da sam se dobro pripremio i rijeπio ispit, tako dobre rezultate ipak nisam oËekivao, pogotovo iz izbornog predmeta koji u πkoli nisam imao. Jeste li se 'upisali' na æeljeni fakultet i koji je to fakultet bio? Helena: - Da, upisala sam se na æeljeni fakultet, a to je bio i opet Êe biti KatoliËki bogoslovni fakultet u Zagrebu. Josip: - Fakultet koji sam izabrao bio je Ekonomski fakultet u Osijeku, a njega sam uspio ''upisati'' kao treÊi na listi. Ispit shvatiti ozbiljno Kakve pripreme planirate za dræavnu maturu i hoÊete li uËiti samostalno ili uz neËiju pomoÊ? Helena: - Ne planiram niπta posebno. Malo Êu prelistati stare biljeænice i udæbenike te rjeπavati testove s interneta od prijaπnjih godina. Josip: - Pripremat Êu se kao i dosada. Smatram da mi instrukcije izvan πkole ne trebaju, odnosno da je sasvim dovoljno kontinuirano uËenje uz dodatnu nastavu i ponavljanje. Mislite li da su uËenici strukovnih πkola spremni za dræavnu maturu? Helena: - Mislim da neki uËenici joπ nisu spremni, ali ne svi. Dosta je veliki problem u uËenicima koji joπ nisu svjesni da Êe RedovitouËenjejamËiuspjeh Na probnoj dræavnoj maturi odræanoj u 2009. godini najbolji uspjeh u Strukovnoj πkoli postigli su Helena Marijan iz 4.a i Josip Egri iz 4.b razreda. Oni govore o svom doæivljaju toga ispita, odnosu prema radu i vlastitoj buduÊnosti za koju je dræavna matura pred njima vaæan korak RAZGOVOR: HELENA MARIJAN I JOSIP EGRI Ivana Bjelica, 4.a Helena Marijan i Josip Egri - hoÊe li i ove godine, kad bude 'zaozbiljno', biti jednako uspjeπni (snimio Zvonimir JakπiÊ)
  7. 7. BROJ7•VELJA»A2010. 7 BITISREDNJO©KOLAC Koliko Ëesto imaπ nastavu i po koliko sati? - Nastavu imam od ponedjeljka do petka po Ëetiri πkolska sata, a ponekad i πest sati. Koje su prednosti nastave u kuÊi, a koji nedostaci takvog rada? - Prednosti su πto se ne moram rano ustajati i spremati se za πkolu i to πto je sva paænja profesora usredotoËena na mene pa tako viπe gradiva obradimo u manje vremena. A nedostaci su ti πto odovarati ne mogu ni Ivica, a ni Marica, veÊ moraπ baπ ti (kroz smijeh). Veliki nedostatak je i to πto nisam u razredu s prijateljima, ne mogu prolaziti s njima sve one zabavne trenutke, a ne mogu ni prepisivati i sluæiti se πalabahterima. Je li ti bilo bolje dok si iπla redovito u πkolu na nastavu ili ti je ipak bolje ovako? - Bolje mi je sada dok imam nastavu u kuÊi jer mi je lakπe s obzirom na moje stanje. Dok sam iπla redovito u πkolu, moja mama je morala iÊi sa mnom kako bi mi pomagala, a sada za to nema potrebe jer sam kod kuÊe pa je tako lakπe i meni, a i njoj. Kakvi su profesori prema tebi, misliπ li da ti popuπtaju? - Profesori su jako dobri, sve mi jako dobro objasne i pomognu koliko mogu. Ne popuπtaju mi. Ima li kakvih razlika u radu sada i u osnovnoj πkoli? - Da. Sada je nastava puno bolje organizirana nego u osnovnoj πkoli i sve je nekako ozbiljnije. Znamo da si jedna od rijetkih koja je proπla polugodiπte s odliËnim uspjehom. Planiram studirati poduzetni tvo • Individualna nastava ima i prednosti i nedostataka • Nema druæenja s prijateljima u πkoli • Profesori ne popuπtaju RAZGOVOR: BRIGITA PERKOVIΔ Koliko onda sati na dan provodiπ uËeÊi? - Dnevno uËim po dva, tri sata. Nekad viπe, a nekad i manje. Ako za odreeni dan nemam nikakav ispit ili ispitivanje, onda uËim manje, a u suprotnom viπe. Koji su ti predmeti lakπi, a koji teæi? - Teæi su mi knjigovodstvo, matematika i kemija, a lakπi poduzetniπtvo, poslovne komunikacije i birotehnika. Kakvi su tvoji planovi za buduÊnost? - Æelim zavrπiti ekonomsku πkolu, a zatim studirati poduzetniπtvo koje mi je najdraæi predmet. Nakon faksa æelim pronaÊi dobar posao i raditi to πto volim. Je li ti sada drago πto si se upisala u ekonomsku πkolu? - Da, jako mi je drago jer sam to i htjela. I mislim da s ovom πkolom imam velike moguÊnosti za dalje. Kako ti se svia razred? - Razred je najbolji i svi u njemu su mi prirasli srcu. Naravno, æao mi je πto u njemu ne mogu provoditi i viπe vremena. Kako provodiπ dane, koji su ti hobiji? - Dane provodim kao i veÊina mojih vrπnjaka, na facebooku, crtam, sluπam glazbu, gledam tv... Imaπ sestru u medicinskoj πkoli i brata u osnovnoj πkoli. Misliπ li da je njima lakπe ili teæe jer idu svakodnevno u πkolu? - Sestri je puno teæe u medicinskoj jer treba mnogo uËiti, a ide stalno u popodnevnu smjenu pa nema vremena za uËenje, a k tome nastavu ima i vikendom. Za brata mislim da mu nije teæe, ipak je on joπ uvijek osnovnoπkolac. Adriana ReæiÊ, 1.b polagati dræavnu maturu i neozbiljno to shvaÊaju. Josip: - Mislim da to najviπe ovisi o pojedincu. Oni koji su dræavnu maturu shvatili ozbiljno, pripremaju se i pohaaju dodatnu nastavu, spremni su za dræavnu maturu ali postoje i oni koji olako shvaÊaju taj ispit. Smatrate li dræavnu maturu boljom od dosadaπnje prakse πkolske mature i zaπto? Helena: - Smatram da je ova matura bolja od proπle jer su smanjeni troπkovi putovanja, moæemo odjednom pisati ispite koji nam vrijede za sve fakultete, imamo pravo izbora na do deset fakulteta, polaæemo samo predmete koje fakultet traæi i ne moramo polagati struku. Josip: - Ova matura je zasigurno bolja od proπle jer je omoguÊena ravnopravnost pri upisu na æeljene fakultete, svi uËenici rjeπavaju isti ispit i upisuju se na temelju rezultata koji su usporedivi s rezultatima drugih uËenika na razini dræave. KljuË uspjeha Kakvi su vaπi buduÊi planovi glede daljnjeg obrazovanja? Helena: - Planiram se i ove godine prijaviti na KatoliËki bogoslovni fakultet, ako ne proem, imat Êu rezerve. Josip: - Ako matura proe uspjeπno, vjerojatno Êu nastaviti πkolovanje na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a ako to sluËajno ne uspije, rezervna opcija mi je Visoka πkola menadæmenta u turizmu i informatici u Virovitici. Mislite li da je dræavna matura lakπa uËenicima koji redovito uËe ili mislite da to ne utjeËe bitno na rezultate dræavne mature? Zaπto? Helena: - Mislim da je lakπa onima koji redovito uËe jer ako redovito uËiπ, nemaπ zaostataka s gradivom. Josip: - Zasigurno je lakπe onima koji redovito uËe, Ëak mislim da je to jedan od vaænijih Ëinitelja uspjeha na dræavnoj maturi. ©to mislite, zbog Ëega ste ostvarili tako visok postotak? Helena: - Mislim da sam ostvarila ovaj postotak jer sam polagala predmete koje volim, koji mi opÊenito dobro idu i imam dobre ocjene iz njih. Josip: - Kvalitetno sam se pripremao, odnosno redovito uËio, ponavljao, vjeæbao na primjerima i sluπao savjete profesora. Koji bi bio vaπ savjet maturantima? Helena: - Pripremite se πto bolje moæete jer ne znate hoÊe li biti jednostavno ili ne. Josip: - Trebate ozbiljno pristupiti dræavnoj maturi ako æelite postiÊi upis na æeljeni fakultet. Takoer, pohaajte dodatnu nastavu. Od ove πkolske godine uËenica 1. b razreda naπe πkole je Brigita PerkoviÊ iz Suhopolja koja zbog bolesti ne moæe nastavu sluπati u πkoli, veÊ joj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH suglasnoπÊu odobrilo izvoenje individualne nastave u kuÊi. Brigita boluje od spinalne miπiÊne atrofije uz dodatne komplikacije te je nepokretna i u kolicima i njezino stanje zahtijeva stalni fizikalni tretman u kuÊi i ovisna je o stalnoj pomoÊi bliænjih. Kakva su njezina srednjoπkolska iskustva, πto misli o svom poloæaju jedine uËenice na satu, a πto o poloæaju jedne od troje djece u obitelji, koji su joj hobiji i kakvi su joj planovi… Adriana i Brigita
  8. 8. BROJ7•VELJA»A2010. 8 Ivana –ilas, 2. b BITISREDNJO©KOLAC U naπoj πkoli 20. studenog odræao se sastanak UËeniËkog vjeÊa na kojemu je izabrano njegovo vodstvo - predsjednik, zamjenik i zapisniËar. Za predsjednika VijeÊa izabrana je Ivana Bjelica, uËenica 4. a razreda, zamjenica je Iva ©kvariÊ, uËenica 2. c razreda, a zapisniËarka je Ivana BlaæeviÊ iz 1 a. Sastanak je vodila ravnateljica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ. Naπe UËeniËko vijeÊe trebalo bi tijekom ove godine uspjeπno rjeπavati sve probleme koji bi se mogli pojaviti. Svi prijedlozi trebali bi se dobro promotriti i neke i uvaæiti. Svaki uËenik moæe bez ikakva straha svome predsjedniku predloæiti πto misli da bi se trebalo promijeniti ili moæda uvesti neke promjene. Predsjednik odreenog razrednog odjela slobodno na svakome sastanku UËeniËkog vjeÊa moæe iznijeti prijedlog. Ravnateljica Êe se sa svakim prijedlogom UËeniËkog vjeÊa pozabaviti i pokuπati ga rijeπiti. »esto se dogodi da neki uËenici ne prisustvuju sastanku UËeniËkog vijeÊa, iako su ih njihovi πkolski kolege izabrali da ih zastupaju i da prisustvuju sastancima. Moæda zapravo nisu svjesni koliko mogu pomoÊi svojim πkolskim kolegama. Nisu svjesni svojeg utjecaja ne stvaranje πto bolje πkole. UËeniËko vijeÊe osnovano je radi bolje komunikacije izmeu uËenika i profesora, NastavniËkog vijeÊa, Razrednog vijeÊa, Roditeljskog vijeÊa i ostalih institucija. UËenici koji su predstavnici svojih razreda rjeπavaju probleme koji nastaju u razrednim odjelima, ali se nekim problemima pozabave i na UËeniËkom vijeÊu. Rasprave koje se vode na sastancima podjednako su vaæne za sve uËenike koji pohaaju odreenu πkolu. - UËenicima pomaæemo dodatnim informacijama koje dobijemo od profesora i ravnateljice, ali isto tako profesorima i ravnateljici iznosimo svoje stavove i ideje. Ove πkolske godine aktualan je problem izostajanja s nastave. Moja zadaÊa i zadaÊa ostalih Ëlanova VijeÊa jest osvijestiti uËenike o tom problemu i smanjiti ga na najmanju moguÊu mjeru. Razgovorom o tom problemu shvatili smo da je jedino rjeπenje da svaki predsjednik razreda djeluje πto uËinkovitije u svom razredu i da sprjeËava uËenike koji to rade te da ih upozori na eventualne posljedice jer od problema ne valja bjeæati. Na 25 uËenika proveli smo anketu s pitanjem πto im se najviπe svia u πkoli. Odgovori su bili sljedeÊi: SprijeËiti markiranje Svi a mi se… U»ENI»KO VIJEΔE Predsjednica I. Bjelica Ines MijatoviÊ, 1.a ANKETA Tri uËenice iz 2. razreda odgovorile su da im se svia ureenje πkole i πto je oËuvana. Dva uËenika iz 4. razreda odgovorila su da im se sviaju djevojke. »ak osam uËenika iz 1. razreda odgovorilo je da im se svia πto se svaki odmor puπta glazba i πto mogu Ëestitati roendane, zapjevati i opustiti se prije testova i ispitivanja Pet uËenica iz 1. razreda odgovorilo je da im se svia druπtvo u πkoli jer nema puno svaa kao u nekim πkolama. Troje uËenika iz 1. razreda i dvije uËenice iz 4. razreda su odgovorili da im se svia πkolska kantina jer ne moraju izlaziti iz πkole, a imaju sve πto im treba. Dvije uËenice iz 3. razreda sloæile su se da im se sviaju wc-i jer se mogu πminkati, a da nema guæve. Fotografije: Zvonimir JakπiÊ i Sven Juπta, 4.a
  9. 9. BROJ7•VELJA»A2010. 9 BITISREDNJO©KOLAC Marina Pleπa, dipl. psihol. i prof. ©kola ima prvenstveno odgojnu funkciju, stoga je njena zadaÊa odgojiti i usmjeravati mlade ljude ka pravom putu. To nije lak zadatak i Ëesto je potrebno uloæiti dodatan napor kako bi se stvorio korektan i prijateljski odnos izmeu nastavnika i uËenika. ©kola kao ustanova ima svoja pravila, od kojih moæemo izdvojiti neka: • pridræavanje kuÊnog reda • ispunjavanje uputa uËitelja odnosno nastavnika, struËnih suradnika i ravnatelja • Ëuvanje udæbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava • pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada. ©to je produæeni struËni postupak Ovaj rad bavi se problematikom upravo zadnjespomenutog pravila, koje se manifestira kaπnjenjem ili izbjegavanjem nastave. Upravo ova tema zauzima znaËajan dio rasprava meu nastavnicima koji se trude motivirati uËenike za nastavu i zainteresirati ih upravo za njihov predmet. Kako uËenici imaju svoja prava, tako imaju i obveze, a pohaanje nastave, logiËno, spada u jednu od obveza. Ukoliko se ova obveza krπi, πkola je duæna provesti odreene postupke. Produæeni struËni postupak predstavlja jednu od mjera kojom se uËeniku nastoji pomoÊi u prevladavanju teπkoÊa te razvijanju vjeπtina koje Êe mu pomoÊi da stvori kvalitetnije socijalne odnose, te saznati zaπto uËenik izbjegava nastavu. PSP je usmjeren prema onim uËenicima koji ne mogu bez struËne pomoÊi prevladati svoje probleme te koji manifestiraju ona ponaπanja koja mogu biti πtetna kako za samog uËenika, tako i za njegovu okolinu. Neprihvatljivim ponaπanjem uËenika smatraju se: povreda duænosti, nasilniËko ponaπanje te neispunjavanje obveza prema πkoli. NasilniËkim ponaπanjem smatraju se sljedeÊi postupci: nepoπtovanje autoriteta, nedostatak suosjeÊanja za ostale, neprihvatljivo rjeπavanje sukoba, nizak prag tolerancije itd. Kada se izriËe PSP Prema Statutu πkole, ova mjera bit Êe izreËena u sluËaju da uËenik neopravdano izostane 17 sati. Povjerenstvo, koje imenuje ravnatelj svake πkole, ima zadaÊu, nakon predlaganja NastavniËkom vijeÊu za izricanjem ove mjere pratiti uËenika 30 dana te uoËiti je li izreËena mjera dovela do poboljπanja u uËenikovu ponaπanju. U ovoj fazi nastavnici i razrednici se nadaju da Êe uËenik ipak znati procijeniti πto je za njega najbolje. Ako su te aktivnosti dovele do poboljπanja, mjera se ne izriËe. U suprotnom Povjerenstvo poduzima niz koraka te nastoji kroz timski rad doprijeti do sræi problema. Kako je svaka osoba jedinstvena, tako se i razlozi izostajanja razlikuju od uËenika do uËenika. Problemi mogu, izmeu ostalog biti nezainteresiranost za nastavu, neugodan osjeÊaj povezan s nastavom, bjeæanje od loπeg druπtva (ili ostajanje u kafiÊu, u „boljem“ druπtvu, zar ne?). Cilj mjere nije kazna! Nastavnici imaju obvezu voditi raËuna o emocionalnom, psihofiziËkom te mentalnom razvoju uËenika, te u skladu s tim valja razjasniti neke stvari. Produæeni struËni tretman naziva se „mjerom“, πto mu daje negativnu konotaciju. Cilj i zadatak Povjerenstva jest disciplinirati uËenike koji nisu ispunjavali svoje obveze, no to ne ukljuËuje „vojne“ metode discipliniranja. Savjetodavnim razgovorom nastoji se pomoÊi uËenicima te ih ukljuËivati u radionice kojima je svrha obuhvatiti problem i nauËiti neke nove stvari. Naprimjer, kod uËenika koji pokazuje sklonost ka nasilniËkom ponaπanju radionica Êe se temeljiti na razgovoru Ëiji je cilj pokazati kako se primjerenim ponaπanjem ipak moæe postiÊi viπe, ali Êe se takoer nastojati uËenika poduËiti nenasilnom rjeπavanju sukoba. UËenici veÊ u tretmanu StruËni suradnik uvijek je jedan od Ëlanova Povjerenstva. U naπoj πkoli predloæeno je nekoliko uËenika koji zadovoljavaju uvjetima za pokretanje ove mjere, dok je jedan uËenik veÊ ukljuËen u Produæeni struËni postupak. Kako sam po struci psihologinja, jasno mi je da se problemi ne mogu rjeπavati nasilnim putem, veÊ razgovorom i razradom problema. Zlobni komentari mogu doÊi samo od onih osoba koje nisu dovoljno upoznate s ovom problematikom. Prilikom pisanja ovog rada nastojala sam razjasniti svrhu ove pedagoπke mjere i nadam se da sam bila jasna. UËenicima koji dolaze na tretman mogu preporuËiti da se nemaju Ëega bojati jer imamo zajedniËki cilj. Stoga se nadam da Êe se ugodno osjeÊati. NOVO U NA©OJ ©KOLI: PEDAGO©KA MJERA PRODUÆENOG STRU»NOG POSTUPKA Cilj - disciplinirati uËenike •NajËeπÊiuzrokizricanjumjereneopravdaniizostanci • UËenici se nemaju Ëega bojati • Problemi se rjeπavaju mirnim putem Moram primijetiti da mnogi uËenici, pa i djelatnici joπ uvijek ne znaju koja je svrha psihologa, kako u πkolama, tako i na drugim radnim mjestima, stoga se njihov znaËaj joπ uvijek minorizira. Od nekih uËenika sam dobila i primjedbe da ne æele iÊi na „razgovor“ psihologu jer Êe ih druπtvo smatrati „ludima“. Napomenut Êu da samo neznalice mogu imati takve komentare, a pametni ljudi znaju da se uvijek trebaju osloniti na sebe.
  10. 10. BROJ7•VELJA»A2010. 10 Nikolina VukoviÊ, studentica, lanjski 4.b BITISREDNJO©KOLAC NAKON SREDNJE ©KOLE Nikolina VukoviÊ,Nikolina VukoviÊ, studentica prvestudentica prve godine ekonomije nagodine ekonomije na SveuËiliπtu JurjaSveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli iDobrile u Puli i proπlogodiπnjaproπlogodiπnja maturantica Strukovnematurantica Strukovne πkole piπe o svojimπkole piπe o svojim iskustvima hvatanja uiskustvima hvatanja u koπtac s najrazliËitijimkoπtac s najrazliËitijim Bruco ica uBruco ica u prvim redovimaKada sam napokon postala studentica na SveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli, na Odjelu za ekonomiju i turizam dr. Mijo MirkoviÊ, bila sam ponosna na sebe jer sam se upisala na fakultet uz potporu ministarstva, odnosno ''bez plaÊanja''. To je konkretno znaËilo da moji roditelji nisu morali platiti πkolarinu u iznosu od 5500 kuna. Pula je meutim grad s vrlo visokim æivotnim standardom, πto je oteæavajuÊa okolnost za studente koji dolaze iz drugih sredina. Tako sam i ja uskoro shvatila da se ''upisati na fakultet bez plaÊanja'' ne Ëini baπ tako kada na naplatu stignu svi ostali troπkovi studentskog æivota. Za novËanike naπih roditelja to je preveliko optereÊenje jer u biti financiraju joπ jedno kuÊanstvo: prehranu, reæije, namjeπtaj, odjeÊu, knjige, prikljuËke na internet, prijevoz i joπ mnogo toga. Osim toga Pula je jedini sveuËiliπni grad u Hrvatskoj koji nema uËeniËki dom i menzu. U studentskim domovima u ostalim gradovima studenti smjeπtaj mjeseËno plaÊaju oko 200 kuna, dok su pulski studenti prisiljeni plaÊati skupe stanove iz kojih se Ëesto moraju iseljavati za vrijeme ispitnih rokova zbog dolaska turista. Izgradnja kampusa u sklopu kojeg bi bio dom i menza bio je u planu, ali je rebalansom proraËuna pod izlikom recesije gradu Puli oduzeto 5 milijuna kuna namijenjenih upravo za provedbu tog projekta. Na razini cijele Hrvatske iz godine u godinu studente se stavlja u sve teæi poloæaj konstantnim poveÊanjem πkolarina koje je poËelo joπ 1991. godine i traje sve do danas. Danas se cijene postdiplomskih studija kreÊu oko 60.000 kuna. VeÊina studenata u Hrvatskoj djeca su visokoobrazovanih osoba, upravo iz razloga πto si velik dio stanovniπtva ne moæe priuπtiti πkolovanje. Svoje nezadovoljstvo pozicijom studenata u Puli i sve veÊom komercijalizacijom obrazovanja studenti SveuËiliπta u Puli pokazali su prvi put na proljetnoj blokadi nakon koje je zaustavljen daljnji porast πkolarina. Nakon zavrπetka blokade studenti su ponovno baËeni u drugi plan. Kao studentica prve godine poËela sam se informirati kako blokada funkcionira, za πto se to studenti bore i ima li to uopÊe smisla. Morala sam izabrati hoÊu li cijelu situaciju oko borbe za besplatno obrazovanje pasivno gledati sa strane ne ËineÊi niπta, ili se ipak aktivno ukljuËiti u borbu za bolje sutra. Puna optimizma odluËila sam dati svoj doprinos i pridruæiti se Nezavisnoj studentskoj inicijativi Pula. Studenti ujedinjeni u Nezavisnu studentsku inicijativu Pula 20. studenog ponovno su na plenumu izglasali poËetak blokade. Plenum je tijelo u kojem mogu sudjelovati studenti, profesori, radnici, srednjoπkolci, odnosno svi graani, te na sastanku koji vode neutralni moderatori mogu iznijeti svoje ideje i prijedloge za koje se putem izravne demokracije glasa (za, protiv, suzdræan). Blokada je konkretno znaËila da studenti pulskog SveuËiliπta preuzimaju potpunu kontrolu nad SveuËiliπtem. Na plenumu su se izglasavali naËini provedbe blokade. OdluËeno je da Êe se bez iznimke blokirati nastavni procesi, odnosno predavanja, seminari i kolokviji, dok su bili dopuπteni usmeni i pismeni ispiti. Sve odluke vezane uz nastavak blokade donosile su se na plenumima koji su se za vrijeme blokade odræavali svakodnevno. Studentske blokade diljem Hrvatske PoËetkom blokade oformile su se grupe studenata, od kojih je svaka imala svog koordinatora, Ëlanove i naravno svoj zadatak. Osnovane su grupe za tehniËku podrπku, meuplenumsku suradnju, tehniËka pitanja plenuma, alternativni program, medije, performanse, te redarska sluæba. Sve grupe, odnosno studenti za vrijeme blokade obavezno su se pridræavali Kodeksa ponaπanja. Redarska sluæba imala je zadatak svakodnevno od 0 do 24 h organizirati deæurstva u svim zgradama SveuËiliπta. Redari su jedini imali pravo fiziËki sprijeËiti pokuπaje odræavanja nastave, ali se takve situacije nisu dogaale. Takve Svakodnevno sam odraivala deæurstva u sklopu redarske sluæbe, sudjelovala sam u izvedbi performansa te sam se ukljuËila u medijsku grupu u kojoj sam pripremala materijale za medije i davala izjavu za televizijske kuÊe i razne novine I u blokadi organizirano
  11. 11. BROJ7•VELJA»A2010. 11 BITISREDNJO©KOLAC smo htjeli pokazati da smo mi sami spremni ærtvovati nekoliko svojih predavanja i slobodno vrijeme te ga provesti na fakultetu æeleÊi ostvariti ciljeve u svrhu dobrobiti druπtva. Gorljiva aktivistica Kako su se i dalje nastavila vrijeanja i prozivanja studenata koji su sudjelovali u blokadi, odluËila sam se viπe aktivirati u borbi. Htjela sam doprijeti do ostalih studenata i graana i uvjeriti ih kako u blokadi ne postoji ''ja, ti, on'', veÊ smo to ''mi'' i naπa je odluka bila da zajedno ostvarimo cilj za dobrobit nas, naπih roditelja, naπe djece, prijatelja i dræave. Svakodnevno sam odraivala deæurstva u sklopu redarske sluæbe, sudjelovala sam u izvedbi performansa te sam se ukljuËila u medijsku grupu u kojoj sam pripremala materijale za medije i davala izjavu za televizijske kuÊe i razne novine. Takoer sam imala ulogu moderatora te sam vodila jedan od plenuma. Osim toga redovito sam pohaala teËaj yoge, latinoameriËkih plesova, predavanja i vjeæbe o harmonici i saksofonu, pravopisu, koje su vodili pulski studenti s Odjela za glazbu, humanistiËke znanosti i odjela za obrazovanje uËitelja. Poznati hrvatski astronom Korado KorleviÊ izrazio nam je podrπku predavanjem o svemiru koje je odræao za studente. Cijela atmosfera na fakultetu u vrijeme blokade bila je prijateljska i spojila je nespojivo. Za vrijeme redovitih predavanja ''filozofi'' i ''ekonomci'' rijetko su se druæili, dok su za vrijeme blokade razvili nova Ëvrsta prijateljstva druæeÊi se danju i noÊu. Organizirali smo dane druπtvenih igara uz stolni nogomet, Monopol, »ovjeËe, ne ljuti se, Uno, Belu, Poker, –engu i joπ puno toga. Organizirali smo razne performanse na glavnom trgu, izraivali transparente, dijelili letke te organizirali tribine na kojima se razgovaralo o ekonomskim moguÊnostima provedbe naπih zahtjeva, drugim naËinima borbe i sliËno. Takoer sam se za vrijeme blokade pripremila za kolokvije koji su bili na rasporedu odmah po zavrπetku blokade, te smo time pokazali da nam blokada nije sluæila za razonodu i odmor od studentskih obveza, veÊ da smo odgovorni studenti koji æele neπto nauËiti te da smo spremni na borbu za osnovna ljudska prava zajamËena Ustavom. Ostvariti san o besplatnom obrazovanju nije nemoguÊe jer istraæivanja pokazuju kako bez obzira na proglaπenu recesiju, u proraËunu postoje potrebna financijska sredstva za potpuno javno financiranje javnog obrazovanja, ali ne postoji politiËka volja te je to jedini problem. Pokazalo se da je blokada jedini i najefikasniji naËin da se Ëuje naπ glas, a u nama ima joπ dovoljno snage, volje i nade da stvari u Lijepoj Naπoj krenu na bolje. NOVE BORBE studentskimstudentskim izazovima, pa tako iizazovima, pa tako i onom studentskeonom studentske blokade sveuËiliπta,blokade sveuËiliπta, u kojoj se naπla teku kojoj se naπla tek doπavπi na studij kaddoπavπi na studij kad se ukljuËila use ukljuËila u NezavisnuNezavisnu studentsku inicijativustudentsku inicijativu PulaPula ©TO ÆELE STUDENTI? Nakon πto je blokada izglasana, u medijima su objavljeni zahtjevi studenata: • Jamstvo nadleænog ministra uz potpis resornog ministarstva, sluæbenim dokumentom i u medijima da Êe osigurati ostvarenje ustavom zajamËenih prava na obrazovanje za sve studente, na svim razinama - preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj. Pod time razumijemo potpuno javno financiranje javnog obrazovanja za sve one koji zadovolje uvjete upisa i izvrπavaju svoje obveze tijekom studija • Standardizacija bolonje moguÊe intervencije morale su proÊi u maksimalnom trudu da se sve rijeπi mirno i bez nasilja. U sluËaju policijske intervencije studenti su bili duæni pruæiti pasivan otpor, bez uzvraÊanja verbalnim ili fiziËkim nasiljem. Ovakav naËin borbe s jedne strane naiπao je na odobravanje, a s druge strane na visoki zid kroz koji nikako nismo uspjeli proÊi. U isto vrijeme u Hrvatskoj u blokadi su bili i Filozofski fakultet u Zagrebu, SveuËiliπta u Zadru i Splitu te Filozofski fakultet u Rijeci. Pulski studenti osim podrπke Studentskog zbora imali su i podrπku koju niti jedan drugi fakultet u blokadi nije imao, a to je podrπka rektora koji je izjavio kako je sve za πto se studenti bore u interesu SveuËiliπta. Na rijeËke studente rektor je poslao zaπtitare kako bi ih se udaljilo s fakulteta. Podrπka i - ono drugo Osim podrπke, naiπli smo i na negodovanje studenata. Na plenume su bili pozvani svi, i ''za blokadu'' i ''protiv blokade'', ali se protivnici nisu u veÊem broju pojavljivali na plenumima, veÊ su svoje nezadovoljstvo blokadom pokazivali na krive naËine i na krivim mjestima. Nezavisna studentska inicijativa Pula od strane nekih medija i tzv. ''oporbe'' prozvana je ''hrpom ljenËina, pijanaca i nasilnika, kojima je bolje da se uhvate knjige''. Shvatila sam da je nastao velik problem u komunikaciji izmeu studenata. Medijska grupa izradila je razne prospekte, transparente i πalabahtere Ëija je zadaÊa bila senzibilizirati javnost, prvotno studente, a zatim i ostale graane o naπim aktivnostima i zahtjevima. Ni takve akcije nisu imale puno utjecaja, jer su rijetki bili ljudi koji su proËitali prospekte, informirali se i posluπali naπ glas. Jedini argumenti ''oporbe'' bili su da ''oni samo æele uËiti, a blokada im to onemoguÊava''. Blokadom Morala sam izabrati hoÊu li cijelu situaciju oko borbe za besplatno obrazovanje pasivno gledati sa strane ne ËineÊi niπta, ili se ipak aktivno ukljuËiti u borbu za bolje sutra.
  12. 12. BROJ7•VELJA»A2010. 12 BITISREDNJO©KOLAC Nakon mnogo napora, truda i umora moja æelja za studiranjem ostvarila se na najbolji moguÊi naËin. Upisala sam se na Ekonomski fakultet u Osijeku kao i joπ mojih Ëetvero kolega, Dubravko Δuk, zatim Martina Horvat, Marija Bekavac i Nikolina BoæiËeviÊ. Postigli smo odliËne rezultate na prijamnom ispitu koji je bio „famoznog“ datuma 13. srpnja 2009. »etvrtak, 1. listopada, osam sati ujutro i prodekan zapoËinje rijeËima: „Dobro nam doπli, dragi kolege!“ Mi svi zbunjeni, samo smo Ëekali da nas poπalju u dvorane ne predavanja, a u tom trenutku ustaje dekan i govori: „Kako ne bismo krπili tradiciju, vidimo se za Ëetiri dana, toËnije, u ponedjeljak. Svi presretni, profesore smo pozdravili pljeskom i naravno otiπli kuÊi. U ta Ëetiri dana dodatnih praznika istraæivali smo Osijek i odmah se u njega zaljubili. Nismo mogli vjerovati koliko nam je sve blizu, πoping centri, kafiÊi, studentski restorani, smjeπtaj…, πto dokazuje i Ëinjenica da se sve viπe srednjoπkolaca odluËuje za studiranje u Osijeku. Studentski dani I tako su proπli i ti dani i evo nas u studentskim dvoranama, spremni za predavanja i uzbueni, prvi dio semestra statistika, zakon predmet, πto pokazuje i statistika da preko 80% studenata ima odliËan, a Nikolina i Dubravko nalaze se Ëak u 5% najboljih s kolegija. S poznatim predmetima snaπli smo se odliËno, a s manje poznatim kao i sa svakim novostima. Svaki novi korak je teæak i krenuti ispoËetka daleko od doma nije lako. DoÊi u grad gdje nikoga ne poznajeπ, gdje roditelji viπe nisu uz tebe i gdje nema prijatelja, velika je prekretnica u æivotu, jer sad imaπ odgovornost sam nad sobom. S punom odgovornoπÊu kreÊeπ u nove pohode te sanjaπ o tome kako Êe jednom biti bolje i znaπ da tako mora biti jer sada gradiπ svoj æivot. S vremenom prou sve nostalgije, jer se Ëovjek mora nauËiti prilagoditi promjenama. Tako se zavoli ono mjesto gdje se trenutno provodi æivot i koje malo pomalo postaje novi dom. Rodna kuÊa pretvara se u mjesto gdje se provode vikendi, na prvoj godini skoro svaki vikend „viva Virovitica“, ali kako prolazi vrijeme, sve rjei i rjei su povratci kuÊi. Kada se ode kuÊi, onda te pitaju: „I kad se vraÊaπ doma?“ a ti im odgovoriπ za dva-tri dana i kad se poslije malo razmisli, shvatiπ kako su i ostali uspjeli prihvatiti tvoj odlazak od kuÊe i neovisan æivot u drugome gradu. Osim πto si prepuπten sam sebi, treba naravno uËiti, te mnogo vremena provoditi za knjigom, za neki kolegij viπe, a za neki manje, ali knjiga je knjiga i obrazovanje je obrazovanje. Kada jednom postaneπ student/ica, jednostavno se treba pomiriti s time da Êe noÊ i dan biti isti, u biti razlika se neÊe ni osjetiti. Za dan se zna jedino kada se treba obavezno pojaviti na predavanju da se ne zaboravi u kojoj se ulici nalazi faks te kako izgleda, a sve ostalo vrijeme svodi se na uËenje. Tko je vidio uËiti cijelo vrijeme »itajuÊi ovaj tekst, sigurno se pitate: „Zar oni samo uËe?, Kad ti ljudi jedu?, Zar ne postoje, kao u srednjoj πkoli izvannastavne aktivnosti?“ i mislite: ''Aaa, mene niti jedan faks neÊe vidjeti, jer ja ne planiram provesti sve svoje dragocjeno vrijeme sjedeÊi za knjigom“, onda vas moram izvijestiti da se varate i pokuπati odgovoriti na prethodna pitanja. Studenti ne uËe stalno, pa tko je vidio joπ danas uËiti cijelo vrijeme, treba napraviti i predaha od knjige, recimo moæda pomoÊu nekog partyja, ili moæda rasprave o nekim temama ili jednostavno gledanjem filmova, serija, dokumentaraca... Ili moæda odlaskom u kino, kazaliπte, ZOO, zimi na klizaliπte ili samo tek πetnjom po prirodi. Sigurna sam da pogaate koji je od ovih oblika odmora za veÊinu najËeπÊi i pogodili ste! To je naravno party, moglo bi se Ëak reÊi da studenti imaju Ëudnu naviku praviti partyje i po nekoliko dana u tjednu, osim Ëetvrtka i subote kada su obavezni i pretpostavljate da se treba i otrijezniti od mamurluka, a za to ima vremena od Ëetvrtka do subote i od subote do Ëetvrtka, i mislite da ostane vremena za uËenje… Studenti naravno trebaju dobro jesti, jer treba energije za provoenje vremena nad knjigom, a za to se brine jedna jedina X-ica i studentski restorani gdje se na jelovnicima nalaze ukusni odresci i prilozi k mesu… Studenti za 5 do 10 kn, pa i viπe, dnevno mogu jesti izvrsno spremljena jela koja posluæuju konobari i uæivati kao svi pravi gurmani. Kako bi studenti ispunili svoj viπak vremena, bave se razliËitim aktivnostima, kako na samom faksu, tako i izvan faksa. Stoga unutar faksa treniraju razliËite sportove koje sami odaberu, pomaæu drugim studentima u snalaæenju, a izvan fakulteta veÊina njih radi preko student servisa te si zarauje novac za daljnje studiranje. Studentske izvannastavne aktivnosti nisu samo posao, veÊ i organiziranje razliËitih humanitarnih akcija. Tako je studentski zbor zajedno s ostalim studentima EFOS-a 16. prosinca 2009. godine organizirao jedan vrlo zanimljiv dogaaj. Radilo se o humanitarnoj malonogometnoj utakmici izmeu studenata i profesora - asistenata fakulteta. Utakmica je nosila naziv „Dobro srce studenata ekonomije“ sa svrhom da se pomogne Milosrdnim sestrama sv. Kriæa iz –akova u prikupljanju financijskih i materijalnih sredstava za najugroæenije obitelji u okruæju. Tekma je bila vrlo zanimljiva, ali na æalost asistenata, studenti su pobijedili. Organizatori su uloæili mnogo truda i Ëasnim sestrama uruËili veÊu svotu novca, ali i kuÊnih potrepπtina kao πto su braπno, ulje, mlijeko… a sve to kako bi se milosrdne sestre u –akovo vratile s osmijehom. Kao πto moæete zakljuËiti, studentski æivot je predivan. Osim πto nas takav æivot tjera na stalno uËenje, u nama gradi drugaËiju, svjesniju i odgovorniju osobu. Tko god æeli i tko moæe, obavezno neka ide studirati, jer to su najljepπe mladenaËke godine koje osoba kao pojedinac moæe proæivjeti. Vaæna napomena: Ne zaboravite kako knjiga izgleda jer mislim da nam je ona trenutno najbolji prijatelj, koji otvora mnoga vrata u æivotu. Nadam se da se vidimo u Osijeku. JEDNA OD MOGUΔNOSTI NAKON SREDNJE ©KOLE Studentski æivot je predivan Marina BoæiËeviÊ, lanjski 4.b, studentica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Tko god æeli i tko moæe, obavezno neka ide studirati, jer to su najljepπe mladenaËke godine koje osoba moæe proæivjeti Studentske zimske radosti - Marina i Nikolina (u ljubiËastim jaknama) s prijateljima
  13. 13. BROJ7•VELJA»A2010. 13 BITISREDNJO©KOLAC Od 190 uËenika zavrπnih razreda naπe πkole 120 ih je punoljetno (63 posto), od njih je pak 78 izaπlo na izbore za predsjednika Republike Hrvatske (65 posto). To je bilo prvi put da su sudjelovali u izborima pa smo anketom provjerili πto misle o ulozi hrvatskog predsjednika, njegovoj moÊi, kao i Ëime su se povodili prvi put U IZBORU ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE SVOJE BIRA»KO PRAVO PRVI SU PUT OSTVARILI I PUNOLJETNI U»ENICI NA©E ©KOLE Glasovalo 65 postoostvarujuÊi svoje glasaËko pravo. Prema rezultatima ankete zakljuËujemo da je izlazak na biraliπta naπih uËenika veÊi od prosjeka u RH kao i da su razmiπljali o tomu kako Êe glasovati, da su pratili predizbornu kampanju svih kandidata, a moæemo vidjeti i kako je ona na njih utjecala. Pripremili: M. Kapitan, S. Juπta, M. Pintar, Z. JakπiÊ, M. VukoviÊ, I. Bjelica, M. Bajt, I. Zdjelar ? ! ? ? ! ? ! »ime si se povodio/la prilikom glasovanja? - niËim posebno - eliminacijom onih koji mi se nisu sviali - bezveze sam zaokruæio - kvalitetama kandidata - da je kandidat mlad i da je katolik, domoljub i obrazovan, da nije crven - glasovao/la sam za boljega - srcem i tko ima bolju kampanju i slogane - moji roditelji su mi rekli za koga da glasam - time da izaberem osobu koja bi mogla dobro obavljati duænost; bilo mi je vaæno glasovati jer je od sada to moja graanska duænost - za koga mislim da bi bio pravedan - smirenoπÊu i odgovornoπÊu kandidata - æeljom da se neπto promijeni i krene na bolje - nisam htio iÊi, ali me mama nagovorila jer je to moja graanska duænost - na blef - svojom voljom, vlastitom intuicijom - savjetovao sam se s roditeljima - miπlju da Êe biti bolje sutra - time da izaberem pravog Ëovjeka za RH - pravednoπÊu i poπtenjem onih koji se nisu izlagali medijima Iznesi dojmove izlaska na prve izbore u kojima si aktivno sudjelovao/la! - jako malo ljudi je izaπlo na izbore, i to bez nekog cilja, tj. koga Êe izabrati - samo sam napravila svoju graansku duænost - æao mi je πto moj izbor nije proπao u drugi krug - nije niπta posebno: doeπ, obaviπ i odeπ - osjetio/la sam se odraslim/om - drago mi je da imam pravo glasa, iako sam razoËaran/a tko nam je predsjednik, ali to je odluka veÊine - svatko iznosi svoje miπljenje tko bi trebao biti predsjednik - htio sam da pobijedi drugi kandidat - bio sam jako uzbuen te nisam mogao zaokruæiti odgovarajuÊi broj koliko su mi se ruke tresle - mislim da se neÊe niπta promijeniti - mislim da moj glas nema velik utjecaj - bilo je vrlo zanimljivo - izbori su za mene puno znaËili - osjeÊao sam da je to moja duænost kao punoljenog graanina i ponosan sam na svoj izbor - sve je proteklo u redu - dojmovi su normalni iako nisam osoba koja je previπe u politici ©to smatraπ najvaænijom ulogom predsjednika? - da dobro predstavlja Hrvatsku u inozemstvu - da nas izvuËe iz nastale krize - postizanje πto boljeg imidæa Hrvatske u svijetu - da donosi vaæne odluke - ukidanje kriznog poreza - da je veliki domoljub i vjerski Ëovjek - smanjenje nezaposlenosti i dobro voenje dræave za dobrobit naroda - da uvede strani kapital u RH - obilaziti druge dræave - rjeπavanje raznih problema - poπtenje, pravednost, jednakost - provoenje rijeËi u djela - zastupanje interesa naroda - nadzor rada vlade - smanjenje kriminala i korupcije, iako sumnjam - trebao bi pomoÊi da se gospodarstvo oporavi, buduÊi da je vrlo obrazovan - da se potrudi pruæiti svojim dræavljanima moguÊnost boljeg æivota Kolika je stvarna moÊ predsjednika? - ne baπ velika, moæda samo u vezi s vanjskom politikom - pomagati u nevolji - ako uzmemo u obzir koliko je novca potroπeno na kampanje, uloga je veoma mala - zapravo nije baπ velika jer vlada ima moÊ, predsjednik je samo lik koji predstavlja dræavu - nije velika, ali ipak ima neπto utjecaja - dræi 80 % moÊi dræave - vrhovni zapovjednik oruæanih snaga i moæe na svoju inicijativu utjecati na neke odluke i donositi ih - on samo odræava dobre odnose s drugim dræavama - ograniËena
  14. 14. BROJ7•VELJA»A2010. 14 IGRENASREΔU-ZABAVAILIOPASNOST Kockanje je uzaludno bacanje novca. To je ovisnost novog doba, kladionice niËu na sve strane kao gljive poslije kiπe. StruËni Ëlanci ukazuju na velik problem kockanja koje izaziva kriminalne radnje. U sve veÊem je porastu pljaËkanje banaka i u veÊini sluËajeva krivci su osobe koje imaju kockarske dugove pa oËajniËki traæe novac. Kockanje izaziva i zdravstvene tegobe. Ovisnik o kocki æivi za kockanje, samo mu je ono na pameti, novac za kockanje mu je poput obitelji, prijatelja, pruæa mu utjehu i radost. Ovisnici poËinju gubiti obitelj, osamljuju se, gube posao. OVISNOST O KOCKANJU Kocka je baËena• Strast za kockom odvodi kockara u kriminal • Kockar gubi obitelj • PrivlaËna ponuda lake zarade Tanja JuriπiÊ, 4.d Danas je ljudima klaenje moguÊnost da dobiju puno novca i da æive lagodnim æivotom. Jednom kad dobiju, ne mogu stati. U Hrvatskoj ima viπe ljudi koji hrle u kladionice. Mnogi ne æele priznati da su ovisni o kockanju, da je ono sastavni dio njihova æivota, poput odlaska na posao, spavanja, kupnje namirnica… Ljudi se ponekad ne mogu oduprijeti kladionicama koje mame svojim ponudama o lakoj zaradi. Jednom kad se osoba navuËe na kocku, ona mu sustavno uniπtava æivot. Zanimljivo je da su æene mnogo manje ovisne o kocki. Vjerojatno je to zbog toga jer nemaju toliki pritisak okoline da moraju uzdræavati obitelj, priuπtiti im ugodan æivot. Kockari bi trebali prestati s tim, a oni koji nisu poËeli, neka i ne pomiπljaju na kocku jer ona samo kvari i uniπtava obitelj, kao i samu osobu. Kockanje se pretvorilo u ovisnost sliËnu drogi, alkoholu, ovisnik je mora uzimati svakodnevno, ne moæe æivjeti bez nje, tako ni kockar ne moæe bez kockanja i adrenalina koji mu pruæa pomisao na dobitak. Takvu vrstu ovisnosti takoer treba lijeËiti, dok joπ nije kasno. Odnos zakona prema mladima i igrama na sreÊu reguliran je upravo Zakonom o prireivanju igara na sreÊu i nagradnih igara, i to u Ël. 45., 47. i 55.; donosimo dio propisa: »lanak 45. (1) Posjet i sudjelovanje u igri u casinu dopuπten je samo punoljetnim osobama koje su dokazale svoj identitet. U policiji saznajemo da policijski sluæbenici svih policijskih postaja na podruËju æupanije u svom redovitom radu obilaze kladionice i automat klubove te prate i upozoravaju na poπtovanje zakonskih propisa o maloljetnim osobama. To je i dio aktivnosti u okviru programa Nasilje meu mladima, gdje je jedna od zadaÊa upravo i onemoguÊavanje sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreÊu i kladionicama. Dosta mojih poznanika uæiva u igrama na sreÊu, no do sada im to nije uπlo u opsesiju, a koliko mogu primijetiti, nemaju nekih veÊih problema koji bi im utjecali na svakodnevni æivot. Iako vjerujem da bi, ako se to nastavi, moglo biti dosta velikih problema. To je vrlo velik novac koji se baca u vjetar. Ne sjeÊam se da su neπto dobili, a ako su moæda i dobili, to nije bio iznos koji je do sada uloæen. ... On je povuËen u sebe, kad mu se pokuπava pomoÊi, ne prihvaÊa pomoÊ. Obitelj ga je napustila jer ih je potkradao. U zadnje vrijeme sam sebe mrzi, ali ne zna kako da se izvuËe iz toga. Zanemario je svakodnevni æivot i æivi za to da prokocka svaku kunu. On ne zna da postoji rjeπenja za to. ... I sama sam imala dobrog prijatelja, Ëak mogu reÊi najboljega. Sve je poËelo pokerom na internetu, pa kasino i evo danas jedva krpa kraj s krajem. Nema prijatelja, novca, izgubio je sve. Pokuπavala sam mu pomoÊi, govorila da to nije dobro, no samo bi odmahnuo rukom i rekao: 'Pa to je samo igra!' I eto s tom igrom je dogurao do svoje propasti, a bio je omiljen u druπtvu i ne volim sluπati kako ljudi nakon svega jako loπe priËaju o njemu. Nadam se da Êe taj deËko jednog dana pronaÊi pravi put. Mislim da za prestanak kockanja nije potrebno lijeËenje, nego Ëvrsta æelja za boljim æivotom. Nitko ne moæe biti toliko ovisan o kocki da ne bi mogao prestati s tim. ... U mom susjedstvu bio je momak koji je kladio. On sam sebi nije htio priznati da je ovisan. Ponekad bi dobio neπto novca i onda je bio joπ viπe motiviran, ali bi u ponekim situacijama od prevelike uzbuenosti sav novac uloæio i izgubio ga. Pokuπala sam razgovarati s njim o njegovu problemu, ali on bi odmah poËeo biti ciniËan, mrzovoljan, bezobrazan… Tako je jednom doπao k meni i upitao me da mu posudim novac te da Êe mi veÊ iduÊi dan vratiti, samo da uplati na kladionicu. Meni je veÊ stvarno bilo dosta njegovih molbi i odluËila sam mu sve otvoreno reÊi, zaprijetiti mu prekidom prijateljstva. Nakon toga nismo se neko vrijeme Ëuli ni vidjeli, no poslije mi je poslao poruku u kojoj se ispriËava za sve… ... Svi kreÊu od toga da pet kuna nije niπta, a moæda Êe neπto zaraditi. I tako se niæe pet po pet kuna i zamamni dobitci, a onda se Ëovjek polakomi i nema granicu, uniπtave sebe i svoju obitelj. Imam poznanika koji ostavlja bogatstva na kocki i provodi dane u kasinu. Vjerujem da bi se i sam htio toga ostaviti. Za svaki problem postoji rjeπenje, no kockari ne znaju gdje potraæiti pomoÊ. ... Jedna je moja poznanica branila svom momku da stalno kocka te joj je on lagao o P O Z N A J E M K O C K A R A … Kocka je baËenaKocka je baËenaKocka je baËena
  15. 15. BROJ7•VELJA»A2010. 15 IGRENASREΔU-ZABAVAILIOPASNOST Je li kockanje dobro ili loπe? Moæemo ga usporediti s alkoholim i drogom jer su i to vrste ovisnosti. Kockanje dovodi do raznih problema - neimaπtine, stresa, problema sa zakonom. Patoloπko kockanje trebalo bi prevenirati u πkolama, ali i u svakodnevnom æivotu. Kako ga iskorijeniti, tj. poticati ljude na ulaganje u neπto korisno? Posljedice su velike - od materijalnih gubitaka pa Ëak i samoubojstava. Kockar je osoba Ëudnog karaktera jer ne moæe prestati kockati, ulaæe novce misleÊi da Êe neπto zaraditi, no malo je onih sretnih koji zarade na igrama na sreÊu. Jedan sam od onih πto se kockaju, ali moji ulozi su mali. U poËetku sam dobivao, no kasnije sve manje i manje. Prestao sam s kockom, ali doπao sam do novog problema. Kolega je vidio da sam kockar i pomislio je da Êe i on, ue li u taj svijet, neπto zaraditi. Nizali su se dobitci. Nije odustao, ali ja imam novi problem. Njegovi roditelji su me ispitivali, zaπto on kocka, zaπto sam ga uveo u to… Moj æivot viπe nije isti kao prije. Uvijek me oËekuju listiÊi na internetu koje moram iduÊi dan uplatiti. Svakog dana me ispituju i druge kolege kako igrati, kakvi su dobitci i sve ostalo vezano uz kockanje. Problema je sve viπe, a rjeπenja sve manje. Kako sprijeËiti KOCKARSKA ISPOVIJEST Izgubljena dobit • Uvijek me oËekuju listiÊi na internetu koje moram iduÊi dan uplatiti. • U poËetku sam dobivao, no kasnije sve manje i manje. kockanje, je li potrebno lijeËenje ili tu trebaju utjecati roditelji? Jedini izlaz iz kockanja je razgovor i sankcije vezane uz kocku. Mislim da svi koji se bave kockanjem i igrama na (ne)sreÊu, rade to radi dobitka, ima i onih koji to Ëine radi zabave i igre. Treba prestati s kockanjem i imat Êemo viπe vremena i novca. D. P. tomu gdje se nalazi. Lagao je sve dokle ona nije vidjela njegov automobil pred automat- klubom. To je bio kraj njihove veze: zbog kocke! Svi ljudi koje poznajem kao stalne goste automat-kluba prave se prepametni, kao da su popili svu pamet svijeta, a zapravo niti πto rade niti πto imaju. Ne mogu zamisliti da netko moæe provesti Ëitav dan u automat-klubu. Ostaviti æenu i djecu kod kuÊe i otiÊi za kockom u nadi da Êe imati sreÊe i nadati se nekom dobitku… ... Jedna moma poznanica udala se vrlo mlada, rodila dijete i udala se. Muæ joj je prvi poËeo kockati te je povukao i nju. Znali su prokockati cijelu plaÊu, a da nisu djetetu niπta kupili. Kad je shvatila da to nije u redu i da jedva preæivljavaju te to rekla muæu, on ju je napao, istukao i brak se raspao. ... Tatin prijatelj je tako zavrπio. Prodao je kuÊu i sve u njoj, uniπtio si obitelj. OtplaÊivao je stare dugove, a novi su mu dolazili na naplatu. Nije viπe znao πto Êe i ubio se. ... Poznajem nekoliko osoba koje su poËele s kockom, u poËetku je sve bilo lijepo, zaraivao se velik novac, a ulagalo malo. Svaki put kad su krenuli igrati, uvijek je tu bio i alkohol i tako dan za danom dok nisu potroπili zalihe novca. Tada su poËele muke. Novca viπe nije bilo ni za kocku ni za alkohol, poËeli su posuivati, a neki Ëak i krasti od svojih roditelja. S takvom situacijom nosili su se sve dok nisu upali u velike dugove, neki su Ëak morali vraÊati dvostruke svote. ... Jedan Ëlan moje obitelji bio je kockar. Radio je sezonske poslove i to mu je bilo dovoljno. Jedne godine u samo par noÊi njegova je tromjeseËna zarada nestala u vjetar. NoÊu obiËno nije bio kod kuÊe, danju je spavao i odlazio nekamo samo da nije kod kuÊe. Nije razgovarao ni s kim. Postao je mrzovoljan i odbojan. ZaruËnica ga je htjela ostaviti. Stalno je iπao ponovno kockati ne bi li vratio novce, ali sve je bilo uzalud. Naposljetku sam je shvatio ozbiljnost svog problema i cijela mu je obitelj pomogla… … Ljudi ne shvaÊaju ozbiljnost situacije i nisu dovoljno informirani o ovom problemu. Mislim da je kockare sramota traæiti pomoÊ te da zbog toga idu dublje i dublje u probleme Ëime πtete sami sebi. ... Smatram da nismo dovoljno informirani o tome kako pomoÊi takvim ljudima i πto napraviti ako se i sami naemo u takvoj situaciji. Isto tako ne znamo gdje potraæiti pomoÊ jer se za tu bolest joπ uzima zdravo za gotovo i ne shvaÊa je se ozbiljno. Tu je bolest danas “…bolje sprijeËiti nego lijeËiti…” jer se nikad ne zna hoÊe li se izlijeËiti do kraja. I kad se osoba izlijeËi, uvijek postoji strah od pokleknuÊa pred prvom preprekom na koju naie, a i njegova obitelj Êe uvijek æivjeti sa sumnjom. Igranje igara na sreÊu u πkoli regulirano je πkolskim aktima, i to Odlukom o kuÊnom redu i Statutom Strukovne πkole. Donosimo dijelove koji se odnose na navedenu problematiku. Odluka o kuÊnom redu »lanak 6. U prostoru πkole zabranjeno je: … igranje igara na sreÊu i svih vrsta kartanja… Statut Strukovne πkole Virovitica »lanak 147. Ukor se izriËe zbog: … krπenja kuÊnog reda …
  16. 16. BROJ7•VELJA»A2010. 16 IGRENASREΔU-ZABAVAILIOPASNOST LijeËnici rutinski pitaju bolesnike o puπenju i konzumiranju alkohola, no kockanje je neπto o Ëemu se ne raspravlja dovoljno. Problem kockanja se moæe shvatiti kao zdravstvena 'siva zona' te se stoga vrlo lako moæe poricati da je rijeË o medicinskom problemu. Zbog veliËine problema i posljedica koje donosi izuzetno je vaæna prevencija patoloπkog kockanja, koja se moæe provesti prije svega primarnim screeningom (pregledom, ispitivanjem, nap. ur.) u πkolama i primarnoj lijeËniËkoj skrbi… … Je li kockanje 'patoloπko' ili 'zdravo', viπe ovisi o percepciji (doæivljaju, nap. ur.) osobe koja kocka nego o vrijednostima srednje klase po kojoj je to loπa navika. Legalizirani oblici U povodu obiljeæavanja Meunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti 18. studenog 2009. godine u Gradskoj knjiænici i Ëitaonici Virovitica predstavljena je knjiga - priruËnik „ProblematiËno i patoloπko kockanje“ prim.mr.sc. Elvire KoiÊ, dr.med. psihijatrice i πefice Odjela za duπevne bolesti u Virovitici. Tom prilikom o autorici i knjizi govorili su ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ VirovitiËko-podravske æupanije Miroslav Venus, profesori Vesna ©erepac, Siniπa Brlas te sama autorica koja je meu prvima u Hrvatskoj pristupila ovom problemu. »lanci koji Ëine priruËnik objavljeni su prije nekoliko godina u znanstvenom Ëasopisu Collegium Antroppologium. Kockanje seæe u davnu proπlost (Ëak i u Bibliji piπe kako su se ljudi u vrijeme Isusova razapeÊa kockali za Njegove halje), a u danaπnje vrijeme krize ljudi ulaæu ogromne svote novca u nadi za dobitkom. Pritom se ne misli na »ovjeËe, ne ljuti se i dvije male zanimljive kockice uz koje se opuπtamo nedjeljom popodne, veÊ na ovisnost, patoloπko kockanje, tzv. poremeÊaj kontrole poriva. O kockanju znanstveno Prije dvije godine u Hrvatskoj je odræan prvi hrvatski simpozij o patoloπkom kockanju, a dr. KoiÊ je u suradnji s OpÊom bolnicom Virovitica i udrugama civilnog druπtva organizirala struËna predavanja i javne tribine, uz podrπku drugima u izradi radova o toj problematici. PREDSTAVLJEN PRIRU»NIK: PROBLEMATI»NO I PATOLO©KO KOCKANJE Kockanje je ovisnost• Ovisnost o kocki seæe u daleku proπlost • Patoloπko kockanje je poremeÊaj kontrole poriva i uvrπteno u Meunarodnu klasifikaciju bolesti • Kockanje dovodi do brojnih problema • Adolescenti riziËna skupina RIJE» STRU»NJAKA Prevencija izuzetno vaæna kockanja druπtvu donose profit, koji se moæe upotrijebiti u korisne svrhe, a ilegalni oblici su inkriminirani (negativno obiljeæen, nap. ur.) i progonjeni. Meutim, patoloπko kockanje Ëesto rezultira ozbiljnim osobnim i socijalnim problemima, financijskim gubicima, problemima sa zakonom, problemima na radnom mjestu, psiholoπkim i drugim zdravstvenim problemima pa je lijeËnik obiteljske medicine, htio to ili ne, involviran (ukljuËen, nap. ur.) u ovaj veliki problem. Pacijenti se æale na insomniju (nesanicu, nap. ur.), gastrointestinalne (æeluËane, nap. ur.) probleme, visok krvni tlak, glavobolje, psiholoπke poremeÊaje, a depresija moæe dovesti do suicida (samoubojstva, nap. ur.)… Kockar je Ëesto zapuπtena osoba, bez doma, posla, prijatelja i obitelji. No, i takav ipak ima nadu i πansu za novi æivot u druπtvu, ako mu se pravodobno pruæi pomoÊ. Je li cilj izljeËenja samo prestanak kockanja ili prihvaÊanje i druπtvena rehabilitacija osobe? Osnovno je pitanje kako prevenirati nastanak ovog fenomena i kako generaciju koja dolazi odgojiti u zdravom stilu æivljenja u kojem neÊe biti mjesta za razvoj patoloπke sklonosti kockanju. Moæda i ovdje najprimjerenije vrijedi ona stara misao 'Bolje sprijeËiti nego lijeËiti' jer izljeËenja su joπ uvijek samo sporadiËna. (Elvira KoiÊ, ProblematiËno i patoloπko kockanje, Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok VirovitiËko- podravske æupanije, Virovitica, 2009., iz ZakljuËka) Sudionici promocije broπure U danaπnje doba sve je veÊa dostupnost svih vrsta igara na sreÊu, ukljuËujuÊi i „djeËji ruski rulet“ koji svi mogu kupiti preko interneta, djeËji priruËnik za poker... Masovnost i prihvaÊanje kockanja kao legalnog obrta dovela je do uËestalijeg pojavljivanja i patoloπkog kockanja koje je od 1980. godine uvrπteno u Meunarodnu klasifikaciju bolesti. Sindrom kockanja naziva se joπ i manija kocke. Adolescenti su riziËna skupina zbog same prirode razvoja i odrastanja, praÊene znatiæeljom i otkrivanjem svojih granica. Muπkarci su specifiËna riziËna populacija, a pojavljuju se u odnosu na æene u omjeru 2:1. U programima lijeËenja pojavljuje se samo 2- 4% æena u odnosu na muπkarce, a razlog tomu je πto je kockanje samo po sebi velika stigma i nelagoda, pogotovo ako je ovisnik æena. Razlikujemo socijalni, druπtveni tip kockanja koji traje ograniËeno razdoblje uz predviene i prihvatljive gubitke (85% populacije). Ono moæe biti epizodiËno ili redovito (jednom na mjesec). Takoer razlikujemo osobe s rizikom od razvoja problematiËnog kockanja i osobe visokog rizika za razvoj problematiËnog kockanja. Posljedice kockanja ProblematiËno kockanje je ono koje je kod osobe izazvalo probleme u odnosima, braËnom statusu, zaposlenju, financijama ili zakonske probleme. Patoloπko ili kompulzivno kockanje je ovisnost. Ono se definira kod osoba koje u poslijednjih 18 mjeseci uËestalo kockaju i imaju pet ili viπe problema povezanih s kockanjem. Kockanje ne donosi samo probleme u obitelj, na poslu, sa zakonom, veÊ sa sobom nosi mnogo ozbiljnije posljedice. Kod kockara se pojavljuje depresija koja Ëesto vodi i do samoubojstva; poremeÊaj osobnosti, migrene, stres, hipertenzija. Dr. Elvira KoiÊ posvjedoËila je da ima samo ugodna iskustva u svezi s lijeËenjem ljudi ovisnih o kockanju. Oni su vrlo Ëesto motivirani za oporavak, inteligentni, kompulzivni, energiËni i veÊina je njih nenasilna populacija koja se okreÊe zloËinu samo u fazi oËaja. Kako preventirati nastanak ovog fenomena i kako naπu znatiæeljnu adolescentsku generaciju uvjeriti u zdrav stil æivljenja u kojem neÊe biti mjesta za razvoj patoloπke sklonosti kockanju? To je na nama. Naposlijetku, bolje sprijeËiti nego lijeËiti. Tekst i snimci: Michel Stracaboπko-Dvorski, 3.d.
  17. 17. Kvalitetna veza Prema S. Cesaru moæemo prepoznati da se nalazimo u kvalitetnoj vezi po sljedeÊim pokazateljima: • svaka osoba moæe raËunati na podrπku u dobrim i loπim trenutcima • osobe su ravnopravne i meuspobno se uvaæavaju, daju si poticaj i podrπku • osobe u kvalitetnoj vezi preuzimaju odgovornost za vlastite postupke i ne okrivljuju jedna drugu • odluke se donose zajedniËki, a osjeÊaji otvoreno izraæavaju • u dobrim vezama jedna osoba uvijek sluπa drugu i pokuπava je razumjeti • osobe mogu imati prijateljstva i interese izvan veze Ali mladi Ëesto pomijeπaju prave osjeÊaje s nasiljem. »esto misle da je normalno da ih osoba koju vole omaloæava, podcjenjuje i provjerava. Ali to nije ljubav - to je nasilje. Loπa veza Prema S. Cesaru moæemo prepoznati da se nalazimo u loπoj vezi prema sljedeÊim pokazateljima: • ako nas osoba s kojom smo u vezi vrijea i omaloæava, ljubomorno se ponaπa, provjerava vas, uhodi, ispituje s kim ste i gdje kad niste s njom, lako gubi æivce, ljuti se ili razbija stvari • brinete se da ne razljutite osobu s kojom ste u vezi • ako pronalazite isprike za nasilno ponaπanje i opravdavate ga nakon toga pred sobom ili drugima • ako odustajete od stvari koje su vam bile vaæne, kao πto su druæenja ili izlasci s vama vaænim ljudima • ako se osjeÊate depresivno Takve osobe trebaju se upitati kako su zapravo doπle do te situacije, zaπto odmah nisu prekinule to nasilje. Takvu vezu treba πto prije prekinuti, kako ne bi doπlo do veÊih posljedica. BROJ7•VELJA»A2010. Ivana –ilas, 2. b 17 ME–UNAMA Kada ljubav boli? To je bilo pitanje radionice koja se odræavala u naπoj πkoli. Plavi telefon veÊ drugu godinu provodi program pod nazivom "Prepoznavanjem zlostavljanja do sigurnosti" - PROGRAM PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA ME–U MLADIMA. Tako smo i ovaj put razgovarali o nenasilju, ali orijentirajuÊi se na nasilje u vezama. Kada moæemo prepoznati da se nalazimo u nezdravoj vezi? Kako da se zaπtitimo? Zaπto se to baπ nama dogodilo? I kako da viπe ne budemo u nezdravoj vezi? Naπa nam je sigurnost najpotrebnija, a o O TOMU NE TREBA PRESTATI GOVORITI Kad ljubav boli...U oganizaciji Plavog telefona ponovno odræana radionica o nenasilju, ovaj put s temom nasilja u vezama. Kakva je to loπa veza, kakva kvalitetna, kako stvoriti vezu bez nasilja i kako se oduprijeti nasilju u vezi ako do njega doe… tome smo razgovarali na radionici. Mi sami odluËujemo, ali neke bi nas odluke mogle skupo stajati i obiljeæiti naπ cijeli æivot. NajËeπÊe posljedice kod mladih ljudi koji su u loπim vezama su nisko samopoπtovanje, depresija, agresija, pokuπaji samoubojstva, ovisnosti i tjeskoba. Moæda je teπko povjerovati da vam loπa veza sve to moæe donijeti, ali na æalost to je istina. Mladi se Ëesto nemaju kome obratiti, iako znaju da problem postoji. Roditelji bi trebali biti prvi kojima bi se oni mogli povjeriti, ali Ëesto te osobe ne mogu to napraviti zbog loπih odnosa u obitelji. Ærtve Ëesto same sebe krive za sve πto im se dogodilo, ali one su najmanje krive za sve to. A zlostavljaËi poriËu svoja zlodjela. Uvijek bi trebali teæiti odnosu temeljenom na uvaæavanju i poπtovanju, ali zbog nedostatka informiranosti Ëesto dolazi do zlostavljanja. I mladiÊi mogu biti izloæeni nasilju, ali djevojke su u viπe posto sluËajeva ærtve. »esto djevojke ostaju u takvim vezama zato πto se boje za svoju sigurnost, misle da mogu pomoÊi zlostavljaËu tako πto Êe ostati s njim u vezi, a Ëesto misle i da to nije tako loπa veza. Sram je isto uzrok zbog kojega djevojke ne æele reÊi istinu, ali i okrivljavaju same sebe i misle da su to zavrijedile. ObiËno se nakon nasilnog ponaπanja nasilnik trudi biti dobar i obeÊeva da Êe se popraviti, ali nakon nekog vremena sve se opet ponavlja. Trebamo se veÊ jednom poËeti odupirati nasilju i biti u zdravim vezama. Trebamo imati viπe samopoπtovanja i ne dopustiti nekome da nas tlaËi i zlostavlja. U vezi uvijek morate imati dozu slobode, ali i moÊi. Ne dopustiti da nasilnik ima moÊ nad vama. Ali prije svega trebate tu osobu upoznati prije nego πto joj povjerite jedan dio svoga æivota. Toj osobi morate pokazati svoje granice i dræite se onoga πto vam je vaæno, ne mijenjajte svoje stavove samo zato da se svidite toj osobi. Nemojte podræavati nasilje, veÊ mu se suprotstavite, svi smo mi odgovorni za suzbijanje nasilja.
  18. 18. Ljerka RenduliÊ, πefica kuhinje: - Nije mi ovo prvi posao u struci, no jedan je od boljih. Kuhinja je opremljena najnovijim peÊnicama, elementima i cjelokupnim priborom. RESTORAN STRUKOVNE ©KOLE U slast! Duπan BiserËiÊ, kuhar, na praksi: - Na praksi mi se svia, svi zaposlenici su strpljivi, a studenti nisu zahtjevni. Na praksu idemu u MFM i u πkolski restoran i tu mi se viπe svia. BROJ7•VELJA»A2010. 18 NOVOSTI Stariji vozaËi mlade doæivljavaju kao nekog tinejdæera punog sebe, tj samopouzdanja, kako juri cestom u nekoj opremljenoj „makini“, upravljaËkog motora, πkripi gumama i odvrne glazbu dokle god ide. Ali i mladi vozaËi u starijima vide „old timere“ i neke „fosile“ koje bi trebalo maknuti s ceste. Osjeti se dakle generacijski jaz izmeu mladih i starijih vozaËa i to nam sve dokazuje da i jedni i drugi smatraju da su u pravu, a oni drugi u krivu. Ali i sami smo svjedoci promjenjivog ponaπanja: kad se naemo u ulozi vozaËa, ljutiti smo na pjeπake i na njihovu prometnu „nekulturu“, a Ëim izaemo iz automobila i postanemo pjeπaci, isto tako smo ljuti na vozaËe i njihovu ponaπanje u prometnu. Profil mladih vozaËa Tko su zapravo mladi vozaËi? Najlakπe ih je definirati po dobi ili vozaËkom iskustvu. U MUP-u mlade vozaËe deklari raju upravo tako: po godinama starosti i po godinama vozaËkog iskustva. U druπtvu su osobe mlade ako nisu starije od trideset godina. OpÊenito gledano, to su nesigurne osobe koje se joπ uvijek obrazuju, stjeËu radno iskustvo, i stvaraju vlastite æivotne putove i ciljeve. Rezultat toga je mladenaËka sloboda, neodgovornost, koja se oËituje na svim æivotnim podruËjima, pa tako i u prometu. Rezultati sluËajnog anketiranja pedesetak mladih na podruËji RH, podjednakog broja i vozaËa i vozaËica (do 26 godina) pokazuju da muπkarci dolaze u autoπkolu s nekim osnovama praktiËne voænje, njih 80 % priznaju da su vozili automobil prije dolaska u autoπkolu, a djevojke rijetko sjedaju za upravljaË prije polaska u autoπkolu. To je u biti i dobro jer su autoπkole najsigurnije mjesto za stjecanje vozaËkog znanja i u njoj se sve uËi na zakonski naËin, a to je za poËetnika dobar temelj za uspjeπnu vozaËku karijeru. A nestrpljivost muπkaraca da sjednu za volan prije polaska u autoπkolu u biti je „dvosjekli maË“, oni moæda nauËe tehniku voænje i steknu znanje, ali pitanje je koliko su ta znanja i vjeπtine ispravni, a i jednom steËena znanja i vjeπtine teπko se zaboravljaju. Takoer ankete su pokazale da je 60% muπkaraca sklono avanturama i upravljanju vozilima za koja nisu osposobljeni, dok æenama takvo πto ne bi palo na pamet. Ali svi su ispitanici zadovoljni naËinom na koji su stjecali znanje i tehnike u autoπkolama, a samo 10 % ih se poæalilo na instruktora voænje. Jesu li bolji vozaËi muπkarci ili æene? Tu se javlja i vjeËno pitanje tko su bolji vozaËi, muπkarci ili æene. Dobar dio muπkih ispitanika odbio je komentirati, jer oni ipak preferiraju „svoju vrstu“, a Ëak su i same æene izjavile da su muπkarci bolji za upravljaËem. Mladi vozaËi ne vole da im komentiraju naËin voænje, ali bilo bi lijepo da prihvate dobronamjerne kritike, pogotovo od starijih i iskusnijih. VozaËi posebno ne vole da im drugi sude, ali zato oni vole drugima suditi, posebno vozaËicama. Svi vozaËi imaju sliËna stajaliπta, a neki smatraju da je rad policije RH prosjeËan do manjkav, Ëak i katastrofalan. 80 % muπkih i 50 % æenskih vozaËa bilo je svjedokom prometne nesreÊe, a 40 % njih pretrpjelo je posljedice prometne nesreÊe na sebi ili svojim bliænjima. Mnogi vozaËi upravo zbog tih brojki boje se prometnih nesreÊa. Ali mlade vozaËe to ne sprjeËava da se voze uz glasnu muziku i pod utjecajem alkohola. Ali naπi su mladi vozaËi dobro upuÊeni u prometnu stvarnost i miπljenje im se ne razlikuje od miπljenja ostalih koji æive drugdje u svijetu, takoer ih se moæe joπ • I mladi i stariji sudionici u prometu vjeruju kako su upravo oni bolji vozaËi • VeÊina muπkaraca vozaËko iskustvo stekne i prije polaska u autoπkolu, dok djevojke tek tada uËine “prvi krug” • VozaËi ne vole da ih se kritizira • UËenici 4.d smatraju da mladim vozaËima treba neko vrijeme pratnja vozaËki iskusnije osobe RASPRAVA: MOGU LI MLADI VOZA»I PoËetkom πkolske godine u sklopu Strukovne πkole otvoren je restoran i do sad je veÊ postao jako uspjeπan. U kuhinji veÊinom rade mladi praktikanti, ali naravno imaju i mentore, tj. πefove kuhinje. Restoran je obroke u poËetku posluæivao iskljuËivo studentima, ali to Êe se promijeniti i vrlo skoro u njemu Êe moÊi jesti i ostali gosti. Cijena jednog obroka, koliko doznajemo, iznosi 25 kuna a u cijenu ulazi i desert koji spremaju naπi vrijedni slastiËari. Petkom se posluæuje riba. Svima toplo preporuËujemo da se puste u ruke naπih mladih kuhara i naravno, U SLAST! Glorija PejiÊ, Daria »oliÊ, Magdalena Poljak, 1.f
  19. 19. Brojni maturanti stjeËu vozaËku dozvolu BROJ7•VELJA»A2010. 19 Tekst i snimak: Dragana DimaË, 4.d MLADIUPROMETU informirati s ciljem poveÊanja sigurnosti i njih, ali i ostalih sudionika u prometu. Naπi vozaËi lijepo prihvaÊaju sve promjene u prometu, ali kad pogledamo podatke o stradalima u prometu, sve to pada u vodu. Na naπu æalost, previπe ljudi strada u prometu, a mnogi od njih nisu ni Prebrza voænja, mladi vozaËi ili ipak samo trenutak nepaænje? Jedna pogreπka u prometu moæe nas odvesti do onog najgoreg, gubitka joπ jednog mladog æivota. »esto viamo naπe instruktore kako projure autom pored nas, a upravo nas oni uËe da to nije dobro i govore nam kako bismo trebali poπtovati prometna pravila. Naravno, u pravu su. Porazgovarali smo s instruktorom Darkom Ivoπem i saznali πto on misli o kaznama u prometu i koja je razlika izmeu starijih i mlaih poËetnika. Smatrate li svoj posao napornim? - PsihiËki, da. Koliko su mladi zainteresirani za autoπkolu, to jest shvaÊaju li to ozbiljno? - Zainteresiranost je velika, a ozbiljno je shvaÊa veÊina, poneki mlai kandidati na poËetku ne, ali kad shvate da to sve nije samo πala, malo se uozbilje. Mislite li da mladi osjeÊaju pritisak prije glavne voænje? - Da, osjeÊaju, i ne samo mladi. Postoji li razlika za vrijeme glavne voænje i za vrijeme voænje s Vama? - Postoji, jer tijekom osposobljavanja sprijateljite se na neki naËin s kandidatom, a dok je ispit, prisutan je strah i trema zbog ispitivaËa. Smatrate li da mladi nakon πto poloæe moraju voziti uz pratnju starije osobe? - Da, neko vrijeme zbog prilagodbe na drugo vozilo, nema viπe oznaka autoπkole gdje drugi sudionici u prometu viπe paze, a sad su ravnopravni s ostalim sudionicima. Je li lakπe raditi s mlaim ili sa starijim kandidatima? - S mlaima jer imaju bolje psihomotorne VOZITI BEZ PRATNJE STARIJE OSOBE Tko je pouzdaniji RAZGOVOR: DARKO IVO©, INSTRUKTOR U AUTO©KOLI Samouvjerenost teti u prometuSamouvjerenost teti u prometu Sanela Bingula, 4.d krivi ni duæni, samo se nau u pogreπno vrijeme na pogreπnom mjestu. Dostupni podaci s interneta pokazuju da otkako je Hrvatska samostalna, poginulo je, vjerovali ili ne, viπe od 11.000 ljudi, πto je vrlo blizu brojki stradalih u Domovinskom ratu. U veÊini prometnih nesreÊa kriv je alkohol, πto pokazuje da mladost i alkohol „idu ruku pod ruku“. U mom razredu 4. d odræali smo raspravu s temom „Mladi vozaËi mogu voziti bez pratnje odrasle osobe“. UËenici su se podijeli u dvije skupine. Negacijsku grupu Ëinili su Andrea Djak, Mateja Zeba, Tanja JuriπiÊ i jedini deËko Ivan Brodar, dok su u afirmacijskoj skupini bili Anamarija Æagar, Sanela Bingula, Ivana MaroviÊ i Jelena Rokinger. Negacijska grupa je „vatreno“ zagovarala svoje stajaliπte i potkrijepili su ih nekim argumentima. Podsjetili su nas na nesreÊu u Koriji u kojoj je poginulo Ëetvero mladih ljudi, naπih vrπnjaka i uËenika izmeu ostalih i naπe πkole, pred kojima je bio cijeli æivot. Afirmacijska grupa se takoer borila i dokazivali su zaπto oni misle da mladi vozaËi mogu voziti bez pratnje odrasle osobe i takoer su napomenuli da stariji vozaËi takoer mogu izazvati prometnu nesreÊu kao i mladi. Nakon „prepirke“ i iznoπenja argumenata i jedne i druge strane te sudara razliËitih stavova ostatak razreda glasovao je i pokazao da je pobijedila negacijska grupa, koja je pritom zamolila da posebno naglasim njihovu pobjedu. sposobnosti, bræe uËe, dok starijima to nije sluËaj, treba puno viπe vremena i strpljenja da se doe do toga. ©to mislite o danaπnjem ponaπanju mladih u prometu i nesreÊama koje se dogaaju? - Puno nepaænje, prevelika brzina, samouvjerenost mladih vozaËa. Najviπe se zbog toga dogaaju. BuduÊi da ste instruktor i uËite mlade da savjesno voze, vozite li i Vi tako ili ponekad zaobiete pravila? - He-he, dræim se pravila, veÊinom. ©to mislite o kaznama u prometnim pravilima, mogu li pomoÊi ili bi trebale biti veÊe? - Moæda bi i trebale biti veÊe jer pojedincima kazne niπta ne znaËe. Moæda bi promijenili miπljenje kada bi kazne bile veÊe.
  20. 20. BROJ7•VELJA»A2010. 20 Ivan Lebinac, 4.d NAPUTU 4. studenoga Avantura je zapoËela u Virovitici, ujutro u 2 sata, poπto smo na aerodromu morali biti 2 sata prije Ëekiranja prtljage. Stigli smo ranije i uvidjeli da aerodrom zapravno joπ i ne radi pa smo sljedeÊa dva sata odmarali. Napokon smo se Ëekirali i smjestili u avionu, ali tada su stigli novi problemi. Let je bio odgoen za sat vremene zbog loπeg vremena u Frankfurtu. Nakon sat vremena avion je dobio dozvolu za uzlijetanje i za tren se naπao u zraku. Ostali smo bez daha. Svi oni tmurni oblaci dolje na zemlji postali su bijeli, imao sam osjeÊaj kao da smo na velikoj ravnici prekrivenoj snijegom. Nakon sat i pol vremena sletjeli smo u frankfurtsku luku, jednu od veÊih u ovome dijelu Europe. Ali zbog zakaπnjenja leta iz Zagreba stigli smo vrlo kasno, a let za Toronto kretao je za 10 minuta i za to smo vrijeme morali biti na drugom dijelu luke, po mojoj slobodnoj procjeni prema pretrËanome bilo je najmanje 1 km. Ali uspjeli smo, smjestili se i zapoËeli svoj mukortpni let od osam sati na kojem smo veÊinu vremena spavali. Pri dolasku u Toronto i prolaæenje svih rigoroznih mjera opreza, napokon smo krenuli po svoju prtljagu. Svi oduπevljeni napokon πto Êemo se moÊi presvuÊi i oprati nakon 17 sati putovanja,ali moja torba nije stigla. ©okiran i æivËan odlazim na pult informacija i saznajem da moja torba stiæe drugim letom, ali Êe je isporuËiti tek sutradan u hotel. Hotel se nalazio izvan grada, ali s vrlo visokim standardima u poznatom lancu hotela Holliday Inn. Nakon smjeπtaja otiπli smo na veËeru u hrvatski restoran na hrvatske specijalitete gdje saznajem da nisam punoljetan u toj zemlji i da ne mogu popiti pivo. Prvi dan mi je "savrπeno" poËeo, mislim da Êe mi se tako i nastaviti tokom cijelog moga posjeta Kanadi. Ma πto me briga, umoran sam i idem spavati.... 5. studenoga Buenje je proπlo glatko i nije bilo problema oko vremenskih zona, barem za sada. Nakon dobrog sna zapravo smo shvatili gdje smo i kakva je opremljenost soba. Samo Êu reÊi vrhunska, francuski leæajevi, veliki tv, internet, moderne kupaonice itd... Predvorje je bilo joπ i bolje, a ljudi, bilo radnici hotela ili gosti, svi su bili jako ljubazni πto mi je bilo Ëudno, jako Ëudno jer je to bilo za naπe pojmove i preljubazno. Nakon doruËka krenuli smo u obilazak Hamiltona, obliænjeg grada. Po silasku s autoceste i ulasku u grad ostali smo zapanjeni veliËinom gradova, strukturom zgrada i ulica, a posebno automobila. OsjeÊao sam se kao da sam u nekome ameriËkome filmu. Tada smo stigli u udrugu Napredak koja nas je i ugostila gdje i upoznajemo sve dobre ljude s kojima Misija MOJ KANADSKI DNEVNIK: Od pogleda na CN Tower i s njega zastaje dah Uspomena ispred Niagarinih slapova Nastup Brass kvinteta u Torontu
  21. 21. BROJ7•VELJA»A2010.NAPUTU Êemo se druæiti sljedeÊa dva tjedna. Poslije ruËka u kineskom restoranu (za koji mogu reÊi da je jedinstven jer se plaÊa samo 12 dolara, a moæe se jesti tri sata koliko æeliπ) krenuli smo u obilazak grada πto je dobro proπlo, a joπ nas nitko nije ni opljaËkao. Nakon obilaska, izmoreni, odlazimo u hotel jer je sutradan koncert u Torontu za koji se trebamo pripremiti, ali i poπteno odmoriti. 6. studenoga Danas smo poËeli osjeÊati razlike vremenske zone ili je moæda to samo bio umor, ne znam. IzraËunao sam sate i shvatio da je moje buenje u osam zapravo zavrπetak nastave mojim prijateljima u Hrvatskoj. Straπno. Plan za danas bio je obiÊi malo Toronto, popeti se na CN Tower pa zatim na koncert. ©to reÊi, Toronto je ogroman grad, sa 4,8 milijuna ljudi, viπe nego cijela Hrvatska. VeliËina grada postane joπ uoËljivija kad smo se popeli na 370 metara CN Towera. Pogled je oduzimao dah, bilo je veliËanstveno a od pogleda prema dolje obuzimao me je strah. Postojao je joπ jedan kat koji se nalazio na 447 metara i time dræi najviπu turistiËku toËku na svijetu. Nakon nekog vremena silazimo s tornja, kupujemo suvenire i putujemo prema crkvi gdje nam se i odræavao prvi koncert. Prije koncerta pojavila se lagana trema, ali veÊinu vremena sve je prolazilo u smijehu i veselju. I evo osam sati, koncert je zapoËeo, nije bilo toliko ljudi koliko smo oËekivali, ali dobro, prvi koncert, sutra Êe valjda biti bolje u Wellandu. 7. studenoga Jutros smo se uputili u indijanski rezervat. Nakon dva sata voænje i izlaska iz "pakla" betona naπli smo se na travnatim ravnicama u indijanskom rezervatu gdje smo posjetili indijanski muzej. Muzej je rekonstrukcija razvoja Indijanaca kroz povijest: Prvi poËetci bili su najzanimljiviji, bila je opisana kultura i njihovi narodni obiËaji, ali πto smo se viπe bliæili kraju, uviali smo teror i nasilje vrπeno na Indijancima tijekom dolaska doseljenika. Na samom kraju muzeja nalazila se suvenirnica gdje su se mogli kupiti ruËno raeni suveniri, koji i nisu bili baπ jeftini. Nakon posjeta rezervatu zaputili smo se u Welland. Naravno nekako smo se uspjeli izgubiti, makar smo imali i domaÊina vozaËa. Ali nema veze, krajolici kojima smo prolazili bili su prekrasni, livade s travom kojima se ne vidi kraja, divljine i rijeke. Prekrasno! Napokon stigli smo u Welland i spremili se za koncert, ali koncert opet nije bio ono πto je trebalo biti, poluprazno. Nekako nam ova turneja ne ide po planu, ali zadovoljni smo vienim. 8. studenoga Ponovni posjet Hamiltonu i malo duæa πetnja gradom. U jednoj ulici vidimo paradu, poput onih u filmovima. Nakon parade upoznajemo kulturu i povijest Hamiltona. Upravo u Hamiltonu Kanaani su uspjeli pobijediti ameriËku vojsku i poslati ih preko rijeke Niagare i tako obraniti teritorij i zadræati svoj "komad" zemlje. Nakon posjeta svim tim znamenitostima odlazimo gospodinu iz kulturno-umjetniËkog druπtva Napredak gdje dobivamo pravi ruËak - bosanski lonac. Napokon neπto za promjenu pojesti na ælicu jer smo veÊ polako ludjeli od one brze hrane. NaveËer smo odræali koncert i konaËno moæemo reÊi da je to bio pravi koncert: ljudi su bili oduπevljeni te smo svirali viπe od predvienoga. Koncert je odliËno proπao, a zabava poslije trajala je dugo u noÊ. 9. studenoga Posjet Niagarinim slapovima, napokon. To je jedino mjesto koje sam æeljno iπËekivao vidjeti. I πto reÊi, ostao sam bez daha, sva ona silna voda koja pada niz 50-metarsku liticu, neπto neprocjenjivo. A joπ onaj silni zvuk padajuÊe vode, ne govore bezveze "voda koja grmi". Kad smo se nagledali ljepote slapova, zaputili smo se u centar gradiÊa Niagara Falls. Sam grad ukraπen je poput velikog lunaparka, barem uæi centar. Zabava i razonoda na svakom koraku, a najviπe nas se dojmio caffe bar ureen kao tropska πuma. Kiπa pada pored vas, u akvarijima zmije i razni kukci, æabe i sl. Za gradiÊ na Niagari i za samu Niagaru mogu reÊi samo da sam oduπevljen. 10. studenoga Napuπtamo hotel jako rano i putujemo u Toronto u veliki shopping centar. Kako opisati taj centar? Pa kao da spojite dvadesetak naπih strukovnih πkola, ali na tri kata. Tamo se stvarno moæe naÊi sve od igle pa do lokomotive. U centru provodimo cijeli dan i nakon napornog shoppinga kreÊemo u hotel na zasluæeni odmor. Moram joπ samo napomenuti da smo pomalo veÊ svi nostalgiËni i æeljni kuÊe. 14. studenoga Koncert u Hamilltonu, opet. Polako postajemo æivËani i jedva Ëekamo da odemo kuÊi. Ali posao je posao. Koncert je proπao joπ bolje nego prethodni, to valjda kako se bliæimo kraju, tako koncerti postaju sve bolji. Nakon iscrpne svirke kreÊemo na spavanje. 15. studenoga Zadnji koncert. Proπao je najbolje od svih do sada zajedno. Crkva je bila puna, 1000 sjedeÊih mjesta bilo je zauzeto, a ljudi su joπ i stajali. Nakon takvog koncerta vratio nam se osmijeh na lica, vidjeli smo da smo ovdje ispunili svoju misiju i predstavili grad Viroviticu i Republiku Hrvatsku u najboljem svjetlu. I tako s tim osmijehom krenuli smo se pakirati jer sutradan je bio veliki povratak u Hrvatsku. Napokon. 16. studenoga Prije odlaska na aerodrom morali smo obaviti joπ nekoliko sitnica. Kao prvo upoznali smo gradonaËelnicu Mississage koja je i sama pohvalila naπ rad i trud kao i Hrvate opÊenito kao jako dobre i vrijedne radnike. Nakon toga otiπli smo u druπtvo Napredak oprostiti se od novosteËenih prijatelja koji su nam upotpunjavali dane i vodili nas kroz dva tjedna ove turneje. I napokon doπao je i taj trenutak, Ëekiranje karata, ali i malih problema oko mojeg instrumenta jer su mislili da prenosim ne znam ni ja πto, valjda bombe, ali dobro, i to je proπlo. Napokon sjedamo na avion i napuπtamo sjevenoameriËki kontinent. Ovoga puta let je trajao samo pet sati i ubrzo smo bili u Frankfurtu, gdje smo Ëekali let za Hrvatsku koji je bio za dalekih pet sati. Ukomirani od promjene vremenske zone i nespavanja cijele noÊi, napokon kreÊemo put Hrvatske i dolazimo u svoju domovinu. Nema viπe engleskog jezika, samo hrvatski, materinji jezik. I tako je zavrπila naπa dvotjedna turneja u Kanadi. Bilo je tu uspona i padova, svaa, veselja, ali ono πto smo donijeli iz Kanade - neponovljivo iskustvo - neÊemo zaboraviti dok smo æivi. IVAN LEBINAC, »LAN BRASS KVINTETA, NA DVOTJEDNOJ TURNEJI • VirovitiËki Brass kvintet na turneji u Kanadi odræao niz koncerata • Osamnaestogodiπnji maloljetnik • Bez daha na CN Toweru • Upoznavanje indijanske povijesti i kulture • Bosanski lonac u Hamiltonu • Voda koja grmi • Prijam kod gradonaËelnice Mississage ispunjena 21 U indijanskom muzeju
  22. 22. BROJ7•VELJA»A2010. 22 NAPUTU DAMASK - PUTOVANJE ÆIVOTA U svijetu istoËnjaËkog toto vv
  23. 23. BROJ7•VELJA»A2010. 23 Tekst i snimci: Tea Juma, 2.a NAPUTU Kada mi je tata rekao da Êu napokon upoznati svoju obitelj, jednostavno mu nisam povjerovala jer moja obitelj je udaljena od mene tisuÊe i tisuÊe kilometara, neki od njih æive u Iraku gdje se trenutaËno ratuje, drugi su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, treÊi u ©vedskoj, a mi smo u Hrvatskoj. Nisam mogla zamisliti da Êemo se napokon sresti. Nakon nekoliko mjeseci tata mi je rekao da ide u Zagreb po avionske karte. Blijedo sam ga pogledala, a on se nasmijao i rekao da je ozbiljno mislio kad mi je rekao da putujemo. Na naπu sreÊu nismo putovali u Irak, veÊ u Siriju, u glavni grad Damask. Tako je zapoËela moja avantura. Do zadnjeg dana putovanja nisam uopÊe osjeÊala nikakvo uzbuenje, vjerojatno zato πto mi joπ nije uπlo u glavu da Êu upoznati svoju obitelj. Na dan putovanja probudila sam se u 7 ujutro i joπ niπta nisam osjeÊala, nikakvo uzbuenje i grËve u trbuhu. Imala sam osjeÊaj kao da putujem u Zagreb, da Êu se tamo naÊi sa sestrom i provesti dan s njom. Tako mi je sve bilo normalno dok nismo doπli na zagrebaËki aerodrom. Poslala sam zadnje pozdravne poruke prijateljima, a oni su mi zaæeljeli sretan put i lijep provod. Ovo mi je bio prvi let zrakoplovom i stvarno me bilo strah jer sam prije puta iπla provjeriti je li Turkish airlanes imao ikakvih avionskih nesreÊa, a na moju nesreÊu, u veljaËi se jedan njihov avion sruπio u blizini Amsterdama iz nepoznatih razloga. Moæete samo zamisliti kako mi je bilo grozno. Smjestili smo se u avion, sjela sam pored • Uzbuenje putovanja zrakoplovom i opËinjenost ogromnim zrakoplovnim lukama • Prvi susret s brojnom srdaËnom grlenom obitelji • Bogatstvo jela na prostirci • LeæeÊi ljenivci za lijepe oËi • Restorani - parkovi za petosatne veËere • Raskoπno tradicionalno svadbeno slavlje prozora, stegnula pojas oko struka najjaËe πto sam mogla te se grËevito dræala za stolicu dok me sestra plaπila kako Êemo se sruπiti. Uzlijetanje mi je bilo najzanimljivije, a od njega sam i najviπe strahovala. Avion je polako krenuo, tako polako da bih mogla trËati pored njega, a zatim je poËeo ubrzavati sve viπe i viπe. Najednom sam osjetila kako su mi trnci proπli kroz Ëitavo tijelo, a ja sam bila potpuno zalijepljena u stolici. Nakon uzlijetanja bila sam malo opuπtenija, ali mi je bilo grozno kad je avion poËeo podrhtavati od turbulencije. U jednom trenutku bila sam viπa od svih, na 11.900 metara, u plavo- bijelom podruËju, a temperatura zraka iznosila je -52°C. Nakon sat i pol putovanja spremali smo se za slijetanje u Istambul. Ponovno sam se sva ukoËila, stegnula remen oko struka, jednom rukom uhvatila sestru za ruku, a drugom se grËevito primila za stolac. Slijetanje nije bilo baπ ugodno, Ëitav avion se tresao, a ja sam Ëvrsto zatvorila oËi dok nije stao. Prije uzleta iz Hrvatske mislila sam da je zagrebaËki aerodrom velik, ali da vidite istambulski aerodrom, to je kao dvanaest zagrebaËkih. Putnici koji su presjedali morali su odmah trËati na drugi avion. Mi smo morali Ëekati sljedeÊi avion πest sati. Trgovine u istambulskoj zraËnoj luci bile su ogromne, mislim da bi sve djevojke tamo uæivale zbog velikih parfumerija, a deËki zbog ogromnih trgovina s tehnoloπkom opremom. Naæalost sve je bilo uæasno skupo; ako pola litre vode naplaÊuju 2 eura, a dvije kave 15 eura oplogoplog vjetravjetra

×