Your SlideShare is downloading. ×
Pegla (2010)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Saving this for later?

Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime - even offline.

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Pegla (2010)

417
views

Published on

Školski list …

Školski list
Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik
Lidrano 2010

Published in: Education

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
417
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. PEGLAŠKOLSKI LIST GIMNAZIJE ANTUNA VRANČIĆA - ŠIBENIK, VELJAČA 2010. BROJ 8. Nije ih omeo ni virus H1N1 Domagoj Babić: Predstavljam učenike u Europi Ekskurzija 2009. Stop nasilju nad ženama PROJEKT SPEKTAKLI Antun &Vrana 2009. Svečana akademija Stoljeće šibenske Gimnazije str. 16 str. 20 str. 14 str. 10
  • 2. Dragi gimnazijalci, zajedno smo svjedoci još jedne zanimljive godine u kojoj se, između ostalog, slavi i stoljeće djelovanja naše škole. Novost je i to što smo od ove godine dobili klasično obrazovno usmjerenje u školi. Osim toga, upravo sada ispraćamo povijesnu generaciju matura- nata, koji će prvi put pisati državnu maturu. Spomenuti maturanti su bili glavni protagonisti ekskurzije koja je podigla na noge cijelu Hrvatsku. Osim u Španjolsku, putovalo se i u Rim, Beč, Veneciju, ali i druge europ- ske destinacije. Dakle, bila je to još jedna godina za pamćenje. O tim temama, ali i ostalim zanimljivim sadržajima , možete čitati u ovom broju ‘Pegle’. Ove godine došlo je do izmjene generacija u re- dakciji ‘Pegle’, koja je sada osvježena novim i mladim nadama novinarstva pa im, ovom prilikom, svima želim čestitati na dobro obavljenom poslu. Shodno tome, po- sebnu pažnju posvetili smo kvaliteti novinskih članaka koje smo rasporedili u šarolik koncept, kako bi svatko od učenika mogao pronaći ponešto zanimljivog za PEGLA Časopis koji promiče učeničku kreativnost. Godina VIII. – broj VIII Izdavač: Gimnazija Antuna Vrančića Put Gimnazije 64 22000 Šibenik – Tel. 022 213 276 Fax. 022 216 420 E-mail: ss-sibenik-506@skole.htnet.hr Za izdavača: Ivanica Belamarić, ravnateljica Glavni urednik: Ante Škugor Zamjenica glavnog urednika: Eva Svirčić Voditelj produkcije: Mila Kundajica, prof. Redakcija: Lucija Lakoš, Luciela Tolo, Kristina Deković, Sara Ledenko, Anđela Erceg, Patricija Žurić, Antonija Goleš, Ivana Peran, Anamaria Relja, Anđela Madžar, Katarina Šarić, Marina Mamić, Iva Tepić, Antonio Klarić, Marko Gulin, Ivana Silov, Matej Nakić, Eva Svirčić, Ante Škugor Grafički urednik: Zoran Diklić Lektura: Mila Kundajica, prof. Fotografije: Ante Škugor, Antonio Klarić, Denis Karanušić prof., Katarina Šarić, Domagoj Šimundić, arhiva škole Strip: Antonio Klarić Naklada: 300 primjeraka Tisak: Tiskara Malenica, Šibenik
  • 3. PEGLAsebe. Na inzistiranje pojedinih učenika, vratili smo maturalni ples na duplericu, a donosimo i inter- vjue te izvještaje s glavnih školskih događanja. Zahvaljujem mentorici, profesorici Mili Kundajici i ravna- teljici Ivanici Belamarić, koje bezuvjetno podrža- vaju projekt školskog lista već duže vrijeme, a nadamo se da će buduće generacije uživati istu podršku.’Pegla’ je samo jedna u nizu aktivnosti Gimnazije Antuna Vrančića, koja s pravom nosi epitet jedne od najkvalitetnijih obrazovnih usta- nova u Republici Hrvatskoj. Ante Škugor, 4.f SADRŽAJ Uvodnik. . . 2 DOGAĐANJA Ekskurzija uz zvuke flamenka 4 Via Italia 6 Gimnazijalci svladali ‘bečku školu’ 7 AKTUALNO Projekt samovrednovanja 8 Domagoj Babić, predsjednik NVURH-a 10 Mladi diplomat i 12 ‘Stop nasilju nad ženama’ 14 SPEKTAKLI Stogodišnjica Gimnazije 16 Maturalni ples 18 ‘Antun’2009. 20 ‘Vrana’2009. 22 ZANIMLJIVOSTI Dani kruha 24 Srednjovjekovni sajam 25 Govornička škola 27 KULTURA Premijere kazališnih predstava ‘Škrtičina’ 28 ‘Kradljivci festivala’ 29 Kaleidoskop 30 SPORT Odbojkašice dobre, košarkašice dominantne 32 LITERARNI KUTAK 34 Foto priča 35 Strip 36
  • 4. događanja Kako i priliči, na izmaku sred- njoškolskog obrazovanja, ma- turanti otputuju u neku od europskih zemalja kako bi upo- znali novu kulturu, mentali- tet ali, između ostalog, i kako bi dokazali da se uistinu zavr- jeđuju zvati maturantima, od- nosno‘zrelima’. Lanjskih su go- dina učenici Gimnazije Antuna Vrančića obišli Francusku i Grčku, dok je ove godine iznimno zanimanje pokazano za mediteransku zemlju, Špa- njolsku, koja je sve samo ne monotona zemlja. Paralelno s tim, svijetom se širila pani- ka o dotad nepoznatom virusu svinjske gripe, koji se iz Meksi- ka proširio u gotovu svaku ze- mlju svijeta. Unatoč strepnji, gimnazijalci su odlučili otputo- vati i dokazati kako su to samo puke priče. Početkom srpnja učenici su se, podijeljeni u tri grupe, u pratnji nastavnih pro- fesora i u organizaciji pozna- te agencije F-toursa, zaputili u Barcelonu. Avion od papira Olakotna okolnost je bilo pu- tovanje avionom iz talijanskih gradova Milana i Venecije. Ka- ko prepričavaju učenici, odmah po dolasku u zračnu luku po- kraj Milana, počeo je avanturi- stički provod, jer im je let neko- liko puta bio odgađan no, ipak su nakon nekoliko sati preše- tavanja aerodromom i poletje- li. - Prava drama, kod onih ko- ji su prvi put letjeli, nastupila je kad su počele turbulencije – priča jedna učenica i dodaje kako je let, sve u svemu, bio ja- ko zabavan, dajući naznake ka- ko će ova ekskurzija biti bolja od ostalih. U kasnim večernjim satima, grupa je sretno sletjela u Barcelonu te su bili smješte- ni u elitnom hotelu blizu cen- tra grada u kojem, inače, bora- ve poslovni ljudi i oni koji žele kvalitetan odmor. Zabave nije nedostajalo ni prvu noć, ali ona druga je bila idealna, mišljenja su maturanti, jer su išli u naj- veći kompleks noćnih klubova u Barceloni, koji je na dobrom glasu i van granica Španjolske. To je sustav desetaka klubova u kojima se pušta svaka vrsta Maturanti otputovali u Šp tekst Ante Škugor, 4. f Ekskurz uzburkala č Pegla Fotografiranje s Ron- aldom i Kakom, kupnja po poznatim ulicama španjolskih gradova, korištenje bazena i uživanje u luksuznim hotelima te noćne zabave, najkraći su opis ekskurzije koja će se još dugo pamtiti 4
  • 5. događanjaveljača 2010. broj 8. glazbe, tako da je svatko mo- gao pronaći nešto za sebe, ali nismo očekivali toliko ljudi iz svih država svijeta, što nam je uistinu imponiralo – složni su maturanti. Flamenko šou Narednih su dana djevojke bile najzadovoljnije šetnjom najpo- znatijim ulicama Barcelone, ra- zgledavajući izloge trgovina‘La Ramble’ i ‘Gotičke’, dok su muš- karci uživali na jednom od naj- posjećenijih stadiona u Euro- pi, onom na periferiji Barcelone, poznatom kao ‘Nou Camp’. Bu- dući da nitko nije ostao ravno- dušan prema tom velebnom zdanju, planirani posjet od sa- mo sat vremena se odužio, jer su učenici pokazali iznimno za- nimanje za razgledavanje. Pre- ma riječima zadovoljnih matu- ranata, uživanje u verificiranom ‘Hard Rocku’ i ispijanje skupih koktela je bilo i više nego dovolj- no kako bi zaključili da se mora- ju još koji put vratiti u Barcelonu. Bili su tu i ostali sadržaji vrijedni spomena od kojih je, među bo- ljima, i flamenko večera, na kojoj su Hrvati toplo dočekani u jed- nom od rančeva, s tradicional- nim španjolskim pićem, sangri- om. Zasigurno, najzabavniji od svih bio je dan proveden u po- znatom zabavnom parku ‘Port Aventura’, u kojem su se iskuša- li vlakovi smrti, vodeni svjeto- vi i drugi sadržaji iz bogate po- nude. Madrid oduševio Iako su isprva nerado otišli u Madrid, jer su trebali napusti- ti Barcelonu, maturanti su bili oduševljeni tim najvišim europ- skim gradom koji, nekim svojim dijelovima, podsjeća na američ- ke avenije. Tamo su pojurili na stadion kraljevskog kluba, Real Madrida, na kojem su imali pri- liku slikati se s Kakom i Ronal- dom, iako samo u računalnoj si- mulaciji. Grad mačeva, Toledo, oduševio je putnike do te mjere da su u njemu ostavili na stotine eura, kako bi kući došli s karak- terističnim srednjovjekovnim mačevima. Na povratku u Hrvat- sku, počele su kružiti glasine o pojavi svinjske gripe među ma- turantima, što se kasnije poka- zalo točnim no, to je samo šlag na kraju, kažu maturanti. - Do- bro smo se proveli i uživali smo u svakom trenutku našeg pu- tovanja koje je bilo prožeto za- bavom, ljetnim avanturama i na kojem smo dosta novog naučili. Kad bismo mogli, zasigurno bi- smo ponovno preboljeli još jed- nu svinjsku gripu, samo da nam je ponoviti trenutke ekskurzije. li u Španjolsku: tresla se brda – rodio se miš! urzija koja je a čitavu javnost 5
  • 6. Ovaj dvodnevni školski izlet bio je organiziran za učenike nje- mačkog jezika trećih i četvrtih razreda. Profesorica Kedžo, kao voditeljica puta, smatrala je da su ti učenici u mogućnosti razu- mjeti i govoriti njemački jezik u raznim situacijama. S cijenom od osamsto kuna po učeniku, bili su podmireni troš- kovi prijevoza, jedno noćenje u hotelu s tri zvjezdice, dva služ- bena vodiča iz Beča, dva pra- titelja agencije, putno i zdrav- stveno osiguranje te ulaznice za dvorac Schönbrunn. Tijekom vikenda, učenici su uspjeli osjetiti predbožićno vrijeme u Beču, panoramski razgledati grad, naučiti mno- go o običajima, ali i o povijesti Beča, razgledati centar, probati bečke specijalitete i vidjeti saj- move. Iskoristili su priliku obići predivni dvorac Schönbrunn i arhitekturu Hundertwassera. Navečer je bio organiziran od- lazak u disko, koji je dodatno zagarantirao ugodne bečke us- pomene. No, nisu se samo zabavljali. Na- ime, njihova je zadaća bila, za vrijeme vožnje prema Beču, u parovima održati na njemač- kom i hrvatskom jeziku referat o nekim dijelovima Austrije i Beča. Bilo je tu informacija o povijesti, kulturi, regionalnom ustrojstvu, klimi i gospodarstvu Austije, o dvorcima i drugim događanja tekst Katarina Šarić, 4. b 6 Pegla Učenici trećih razreda Gimna- zije Antuna Vrančića, počet- kom svibnja, otputovali su u Italiju. U dvodnevnoj stručnoj ekskurziji, posjetili su neke od najvećih svjetskih turističkih destinacija: Veneciju, Murano, Burano, Veronu te carstvo za- bave, Gardaland. U pratnji profesorica Franke Maričić Bujas, Vinke Klarić, Ruže Sekso te Žane Nuhić, stekli su neko novo, nezabo- ravno iskustvo koje će, vjero- jatno, prepričavati godinama, s koljena na koljeno. U petak, kasno navečer, kre- nuli su iz Šibenika. Iako je put bio dug, to je bilo zanemaru- juće naspram njihovog nestr- pljenja i iščekivanja. Rano ujutro, došli su u Ve- neciju. Tisuće ljudi iz cijelog svijeta, stotinu novih kultura, novih nepoznanica. Ogroman trg i bazilika sv. Marka, Dužde- va palača, most Rialto, tradici- onalne gondole. Jednostavno, predivno. Nakon obilaska grada, plo- vili su lagunom do otoka Murano, poznatog po izradi staklenih predmeta. Posjet radionici murano stakla, uz prikaz procesa izrade, sve ih je oduševio. Nastavili su prema otoku Burano. Šetnja jednim od najljepših otoka lagune, koji je poznat po čipki, bio je zapanjujući. Mali otok, šarene fasade kuća, bajkovit ugođaj. Prenoćili su u hotelu, a u ne- djelju nastavili put za Garda- land. U tom carstvu igre i zabave, vrijeme je doslovno proletje- lo. Tu ne postoje problemi, tuga ni sjeta. To je neki drugi svijet. I na kraju, Verona. Grad naj- poznatijih svjetskih ljubavni- ka. Imali su priliku vidjeti nji- hovu kuću, prošetati gradom, malo‘šopingirati’. No, to je bio kraj. Nedjelja navečer, vrijeme za polazak. I nostalgija, naravno. Putovanje je bilo završeno. Nekima, bar. Ali, ovo iskustvo i ove osjećaje nitko im ne može ukrasti. Čak ni vrijeme. Stručne ekskurzije - spoj Pravac:Venecija - Murano - Burano - Verona - Gardaland tekst Ivana Peran, 3. c
  • 7. znamenitostima grada. Cilj ekskurzije bio je upozna- vanje znamenitosti, povijesti, kulture i arhitekture glavnog grada Austrije, približavanje i uspoređivanje tradicije prosla- ve adventa u Austriji i Hrvat- skoj, neposredno prakticiranje i snalaženje njemačkim jezi- kom, zabava i druženje, učenje te razvijanje interesa za puto- vanjem i otkrivanjem novog. Taj je cilj definitivno izvršen jer, iako je bilo malo vremena, uspjeli su osjetiti čari adven- ta u Beču i ponijeti mali dio te atmosfere natrag u Šibenik. Svi su, ako ništa drugo, bar na- učili naručiti toplu čokoladu na štandovima. događanja Advent u BečuNajpopularnije vrijeme za odlazak u Beč definitivno je vrijeme adventa, kada se u gradovima Austrije orga- niziraju sajmovi, tzv. Christkindlmarkt. Prošle godine gimnazijalci su posjetili Graz, a ove godine Beč 7 spoj ugodnog s korisnim Cilj ekskurzije bio je upoznavanje znamenitosti, povijesti, kulture i arhitek- ture glavnog grada Austrije, približavanje i uspoređivanje tradicije proslave adventa u Austriji i Hrvatskoj, neposredno prakticiranje i snalaženje njemač- kim jezikom, zabava i druženje, učenje te razvijanje interesa za putovanjem i otkrivanjem novog veljača 2010. broj 8.
  • 8. aktualno Projekt samovrednovanja sre- dnjih i osnovnih škola osmislio je dr. psiholog Petar Bezinović. Provodi ga Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obra- zovanja, a cilj ovog projekta je sustavno praćenje rada škole, u svrhu poboljšavanja proce- sa i uvjeta rada. Naime, svaka škola uključena u ovaj projekt mora odrediti svoj Tim za kva- litetu, koji provodi ankete me- đu učenicima i profesorima, analizira rezultate nacionalnih ispita, ali i ocjene učenika ne- vezane za nacionalne ispite.Ti- mu za kvalitetu pomaže Mreža podrške, koja uključuje tako- zvane ‘Prijatelje škole’, a dobi- va ju svaka škola koja se uklju- či u projekt. Njihova uloga je u pomaganju školama, na na- čin da dvaput godišnje posje- ćuju školu koja im je dodijelje- na te promatraju okruženje u njoj, kvalitetu rada, rezultate provedenih anketa i slično. Porast interesa Projekt je započeo nakon pro- vedbe prvih nacionalnih ispita, u svibnju 2006. godine, čiji su rezultati poslužili u analizi kva- litete rada škole. Tada su se uključivale samo zainteresirane škole, koje su u ovome projektu vidjele dobru priliku za poboljšanje svoga ra- da, dok su danas sve škole ob- vezne koristiti se provođenjem i rezultatima nacionalnih ispi- ta, a sve u svrhu usavršavanja cjelokupnog školstva. Tako su, prve godine postojanja ovo- ga projekta, bile uključene 23 škole, druge godine 64, dok je treće godine taj broj porastao na čak 81 školu. Naša Gimna- zija sve je tri godine u sklo- pu projekta samovrednovanja srednjih škola, a ove godine iz Šibenika su joj se još pridružile Ekonomska te Medicinska i ke- mijska škola. Timu za kvalite- tu Gimnazije Antuna Vrančića pripadaju ravnateljica Ivanica Belamarić, ispitni koordinator, prof. engleskog jezika Žane- ta Zaninović, prof. matematike Helena Karađole, prof. hrvat- skog jezika Danijela Grubišić, pedagogica Darka Antunac Šantić i psiholog Sanja Bjelin- ski - Alfier, te profesori zemljo- pisa, biologije i fizike, Sofka Bi- lan, Tina Šantić i Jakov Labor. ‘Prijatelji’ naše škole su Đudita Franko, ravnateljica riječke gi- mnazije te Suzana Hitrec, rav- PROJEKT SAMOVREDNOVANJA SREDNJIH Ka odgojno-obr Cilj ovog projekta je sustavno praćenje rada škole, u svrhu poboljšavanja procesa i uvjeta rada 8 Pegla tekst Lucija Lakoš, 3. c
  • 9. događanja nateljica Ekonomske škole u Zagrebu. Konferencija Svake godine, u Zagrebu se održava Konferencija o samo- vrednovanju, u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, na kojoj se raspravlja o napretku škola uključenih u ovaj projekt te se pomaže školama koje se tek uključuju, na način da već uključene škole iznose svoja iskustva i rezultate o napretku. Tako već uključene škole olak- šavaju uključivanje onim ško- lama koje se na to tek trebaju odlučiti. Posljednja Konferencija je odr- žana krajem rujna u Muzeju Mimara u Zagrebu. Škole su prezentirale način provedbe projekta samovrednovanja te iznijele definirane prioritetne ciljeve, koje trebaju ostvariti u određenom vremenskom pe- riodu. Zaključeno je da su najveći nedostaci Gimnazije Antuna Vrančića velik broj učenika u odjeljenjima, preopširno gra- divo, neusklađenost udžbeni- ka te potreba za boljom opre- mljenošću prostora. Najveće prednosti su velik broj izva- nnastavnih i izvanprogram- skih sadržaja, dobra pripre- mljenost učenika za daljnje obrazovanje, dobra komuni- kacija na relaciji profesor - ro- ditelj te škola - mjesna zajed- nica i odlasci profesora na stručna usavršavanja. Također su provedene i brojne ankete među učenicima, koje su po- kazale da bi većina učenika Gi- mnazije Antuna Vrančića svo- joj školi dala ocjenu dobar, a najnezadovoljniji su bili pre- opterećenošću, dok im najve- će zadovoljstvo predstavlja druženje u školi. Analizirani su i rezultati prob- ne državne mature iz tri obve- zna predmeta: hrvatski, ma- tematika i strani jezik. Naši učenici su u svim predmetima pokazali bolje znanje od dr- žavnog prosjeka, a najviše su se iskazali na području engle- skog jezika. Svi zaključci svojim smjernica- ma uvelike pomažu kako na- šoj školi, tako i brojnim dru- gim školama diljem Hrvatske na putu prema boljim škol- skim programima, ali i cjeloku- pnom obrazovanju. DNJIH I OSNOVNIH ŠKOLA Kakounaprijediti brazovniproces? 9 Državna matura i prijava na visoka učilišta Sredinom siječnja, u prosto- rijama Veleučilišta u Šibe- niku, održana je videokon- ferencija na temu ‘Državna matura i prijava na visoka učilišta u akademskoj go- dini 2010. /2011.’, u organi- zaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Na- cionalnoga centra za vanj- sko vrednovanje obrazova- nja, Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet i Agencije za znanost i viso- ko obrazovanje. Osim gimnazijalaca, konfe- renciji su nazočili i učenici strukovnih škola, koji imaju želju nastaviti svoje obrazo- vanje. Konferencija se mo- gla pratiti i putem streamin- ga. Iz središnje lokacije, Mini- starstva znanosti, obrazo- vanja i sporta, na pitanja je najviše odgovarao dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Ve- dran Mornar, ujedno i pred- sjednik Nacionalnog vije- ća za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ostale lokaci- je su se nalazile u sedamna- est gradova diljem Hrvatske i učenici su mogli slobodno postavljati pitanja. Eva Svirčić, 4. b veljača 2010. broj 8.
  • 10. aktualno 10 Hrvatska je zemlja demokraci- je, u kojoj se traži pravednost u odlučivanju o važnim poli- tičkim pitanjima. U svrhu toga, osnovane su brojne nevladine i vladine organizacije, koje za cilj imaju poboljšati interakci- ju između vlasti i civilnog druš- tva, odnosno boriti se za prava određenih populacijskih kru- gova. Kako prosvjeta i školstvo zasigurno spadaju među naj- važnije komponente strateš- kog razvoja ne samo Hrvatske, već i EU, Ministarstvo znano- sti, obrazovanja i sporta, na če- lu s tadašnjim ministrom, Dra- ganom Primorcem, a u suradnji s učenicima, osnovalo je Naci- onalno vijeće učenika Republi- ke Hrvatske. NVURH ima ulogu savjetodavnog tijela MZOŠ-a te uživa status najvišeg pred- stavničkog tijela svih učenika u Hrvatskoj. Od prosinca 2007. , funkciju predsjednika tog tije- la obnaša Domagoj Babić, ina- če učenik Gimnazije Antuna Vrančića. Kako si došao na mjesto pred- sjednika NVURH-a? - U veljači 2007., kao sedmaš, izabran sam za predstavni- ka OŠ Jurja Šižgorića u župa- nijskom Vijeću učenika. Čuv- ši nešto o NVURH, želio sam se uključiti i učiniti nešto za uče- nike, ostaviti dojam da i među učenicima ima onih koji mo- gu ravnopravno sjesti za stol s odraslima koji odlučuju o obra- zovanju i dati svoj prijedlog. Kandidirao sam se i pobijedio i, ako se dobro sjećam, protu- kandidat mi je bila Tamara Le- vi, tada učenica ove Gimnazi- je, koju sam kasnije naslijedio na funkciji predsjednika VU Gi- mnazije. U prosincu 2007., do- tadašnji predsjednik NVURH-a, Davor Nikolić, otišao je na fa- kultet i trebao se izabrati no- vi predsjednik. Kandidirao me kolega iz Međimurske župani- je, sada dopredsjednik NVURH- a, Benjamin Tkalčec. Ušao sam u drugi krug, zajedno s Teom Ćurković-Fabijanić, učenicom zadarske Privatne gimnazije. U četvrtom krugu, izabran sam za predsjednika i mislim da je presudila činjenica što sam imao koncipirane osnovne ide- je, što ću i kako ću kad posta- nem predsjednik. Izabran sam na mandat od dvije godine. Državna matura Kako ste se nosili s problemi- ma vezanim za državnu ma- turu? - U travnju 2008., srednjoškol- ski prosvjedi zbog državne ma- ture zatekli su me kao osmaša. Sazvao sam hitnu sjednicu Vi- jeća i izdao priopćenje za me- dije, u kojem podržavamo od- godu mature i tada je počeo naš ozbiljan rad na toj temi. Sa- stali smo se s‘vođama prosvje- da’ u Zagrebu i zajedno smo radili na brošuri o DM i strani- ci http://drzavnamatura. sko- le. hr. Sljedeće prosvjede, u studenom, dočekali smo pri- premljeni i oglasili se priopće- njem, u kojem smo zauzeli za- jednički stav da su prosvjedi uistinu zadnja opcija za traže- nje i ostvarivanje svojih prava. Sva svoja prava, pa tako i pravo na informacije, učenici bi mo- rali ostvarivati u svojoj školi, u duhu konsenzusa i demokra- cije, kako kroz rad Vijeća uče- nika škole, tako i kroz razgovor s kompetentnim osobama ili kroz upite nadležnim tijelima. Kao takav, zasigurno razvi- jaš međunarodne suradnje NVURH-a s ostalim europskim učeničkim tijelima pa kako napredujete na inozemnom planu? - U srpnju 2008., dobili smo po- zivnicu OBESSU-a (Organizacij- skog ureda za europske udru- ge učenika, op. a.) za seminar o međukulturalnom učenju u Strassbourgu. Potom je uslije- dio seminar za međunarodne Gimnazijalac, predsjednik Pegla Predstavljam učenike u tekst Ante Škugor, 4. f NVURH ima ulogu savjetodavnog tijela MZOŠ-a te uživa status najvišeg predstavničkog tijela svih učenika u Hrvatskoj. Od prosinca 2007. , funkciju predsjednika tog tijela obnaša Domagoj Babić, inače učenik Gimnazije Antuna Vrančića
  • 11. aktualno 11 sjednik NVURH-a otkriva: odnose organizacija učenika u Briselu, pa 4. europska konven- cija srednjoškolaca u Maastri- chtu i seminar o učenju za mir u Zurichu te, naposljetku, se- minar o europskim institucija- ma u Briselu. Taj poticaj, nakon dodira s učeničkim organizaci- jama drugih europskih zemalja je ključan. Razmjena iskustava, ideja i projekata od presudne je važnosti za svaku organizaci- ju mladih i učenika pa tako i za nas, a i za mene osobno. Me- đunarodna suradnja nadahnu- la me brojnim idejama drugih organizacija i ljudi, uspješnih ili još neostvarenih projekata. Kakvi su planovi za buduć- nost? - Moj mandat završava uskoro, tad je zakazana nova sjednica i novi izbor. Sada ću se najprije kandidirati na županijskoj razi- ni i pokušati biti izabran u Za- greb kao član, a ako budem izabran, na prvoj sjednici kan- didirat ću se za predsjednika NVURH. Mislim da sam napra- vio dovoljno kako bi mi osta- li pružili povjerenje i sljede- će dvije godine te dokazao da sam u stanju od NVURH učini- ti organizaciju kakvu svi mi že- limo imati. Margaret Thatcher je rekla da se izbori ne dobi- vaju, već gube, a ja upravo za- to mislim da imam priliku za- dobiti povjerenje predstavnika ostalih županija i voditi Vijeća do 2012. , tj. nastaviti gdje sam stao. Ako ne budem izabran, nastavit ću rad u Vijeću učeni- ka Gimnazije i tu biti ambicio- zan, nikada zadovoljan posti- gnutim. Za Primorca riječi hvale Kako ocjenjuješ mandat biv- šeg ministra, Dragana Pri- morca, mnogi ga podržavaju ali, isto tako, često možemo u medijima pročitati kritike na njegov račun? - Za vrijeme bivšeg ministra, obrazovanje je maknuto s mr- tve točke i napokon su se po- čele događati promjene. In- formatizacija škola, srednja škola za sve, nacionalni ispi- ti, državna matura i ostali nje- govi projekti. Velika je šteta za Hrvatsku što su neke njegove inicijative zaustavljene nakon što je otišao. Isto tako, oko se- be je okupio mlade, nadobud- ne ljude, s kojima nam je bilo lako surađivati. Za njegovu su- radnju s NVURH-om i za nje- gov mandat imam samo rije- či hvale. U zadnje vrijeme primjetan je porast broja euroskeptika. Kakav je tvoj osobni stav o ulasku RH u EU? - EU je zajednica vizionara bo- lje budućnosti, u koju Hrvat- ska želi ući zbog ekonomskih, društvenih i političkih bene- ficija koje time dobiva. EU je izrazito pozitivna i ima više prednosti, nego mana i sma- tram da se isplati. Svakako sam eurofil i želim da uđemo u EU čim prije, ali nisam kadar radi brzine pristupa zanema- riti stavku kvalitete pristupa i mijenjati naše zakonodavstvo bez temeljite provjere. Moram se nadovezati i na postojeće stanje u gradu Šibeniku, u vri- jeme kada kolaju glasine o de- centralizaciji i podjeli naše žu- panije, i reći da imam osjećaj pripadnosti svom gradu i že- lim mu pomoći kako bi ostao ono što je i bio, grad koji se ni- koga ne boji, grad koji je dao najbolje hrvatske glazbenike i skladatelje, književnike i re- datelje, ponajboljeg sportaša, grad kojeg se nećemo sramiti i za kojeg će se znati na zemljo- vidu Hrvatske. e u Ministarstvu i Europi veljača 2010. broj 8.
  • 12. aktualno 12 Pegla Europski parlament mladih je forum za mlade na europskoj razini i najviši stupanj politike mladih uopće. Kao organizaci- ja, ima savjetodavnu ulogu Eu- ropskom parlamentu i ostalim relevantnim institucijama na nacionalnom nivou. To je ne- ovisna organizacija, koja uži- va potporu velikog broja ljudi te time postiže međunarodni legitimitet. Mladi iz svih drža- va EU, kao i država kandidata te potencijalnih kandidata, su- djeluju u radu tog tijela. Na četverodnevnom, 22. na- cionalnom zasjedanju Europ- skog parlamenta mladih Hr- vatske, koje se održavalo u Saboru Republike Hrvatske, sudjelovali su i učenici Gimna- zije Antuna Vrančića, Ante Škugor i Valentina Beg, obo- je dobitnici diplome govorniš- tva i retorike Govorničke škole. Njih su dvoje, kao delegati, bili podijeljeni u odbore. Škugor je bio u Odboru društvenih pro- cesa, a Beg u Odboru okoliša i ekologije. Uz njih, kao mento- rica i pratiteljica, sudjelovala je i profesorica hrvatskog jezi- ka i književnosti, Ivana Marelja. Uspješne rezolucije upozorile na problematiku Kao članovi odbora Europskog parlamenta mladih Hrvatske, trebali su sastaviti rezolucije koje su kasnije predstavljene na svečanoj sjednici. Zajedno s ostalim kolegama iz Odbo- ra, smišljali su konstruktivna rješenja i davali produktivne prijedloge rješenja trenutnih problema u svijetu. -Konkretno, mene je dopao dosta težak odbor, budući da sam sudjelovao u Odboru društvenih procesa, što je po- prilično, složit ćete se, nede- finiran pojam, stoga smo bili prisiljeni sistematizirati svjet- sku problematiku na nekoli- ko komponenata. Držali smo da poljoprivredu moramo ob- vezno uvrstiti u našu deklara- Diplomacija na djelu Gimnazijalci n Europskog parla Delegatima zasjedanja Europskog parlamenta mladih svakako se najviše dopao tretman kojeg su uživali u Saboru RH, ali i samo zasjedanje koje je trajalo cijeli dan, budući da su svi odbori trebali u najboljem svjetlu prezentirati, a potom debatom obraniti stavove Odbora tekst Antonio Klarić, 4. f
  • 13. aktualno 13 ciju jer je, između ostalog, to okosnica unutarnje politike EU. Nadalje, to su bili znanost i obrazovanje, međunarodna tolerancija i inovacije, budu- ći da je 2009. bila godina ino- vacije i kreativnosti. Kao zadnji segment, naveli smo ekonom- sko restrukturiranje. U rezo- luciji smo upozorili da zemlje trebaju znanjem postati kon- kurentne na svjetskom tržištu i, u kontekstu toga, ulagati u prosvjetu. Jako sam ponosan na to što je rezolucija koju smo naporno pripremali prihvaće- na s uvjerljivo najvećim bro- jem ruku od svih ostalih rezo- lucija- zaključuje Škugor. Odbor u kojemu je sudjelova- la Valentina Beg, svoju je pro- blematiku posvetio okolišu i GMO hrani, kao bitnom fakto- ru za daljnji razvoj EU. U rezo- luciji Odbora za okoliš i ekolo- giju, upozoreno je na sve veću prisutnost genetski modifici- rane hrane koja je štetna, kako za ljude, tako i za okoliš, ističe Beg, i dodaje da je zabrinjava- juća činjenica kako većina lju- di uopće nije upoznata s lošim svojstvima koje GMO hrana nosi u sebi. - To sigurno nije budućnost kakvu priželjkuju građani EU. Nužne su iscrpne kampanje koje će upozoriti i na sveprisutniji problem one- čišćenja okoliša, a sve smo to ukomponirali u našu rezoluci- ju Odbora-kaže. Regionalno zasjedanje EPMH na proljeće u Šibeniku Sudionicima zasjedanja Eu- ropskog parlamenta mladih svakako se najviše dopao tre- tman kojeg su uživali u Saboru RH, ali i samo zasjedanje koje je trajalo cijeli dan, budući da su svi odbori trebali u najbo- ljem svjetlu prezentirati, a po- tom debatom obraniti stavove Odbora. Bitno je napomenu- ti kako je zasjedanje u cijelosti održano na engleskom jeziku. Valentina Beg je prezentira- la rezoluciju za govornicom, a Ante Škugor je sudjelovao u debatnom dijelu prezentacije. Osim formalnog dijela sjedni- ce, delegati su uživali u druže- nju i upoznavanju, za što im je poslužio tzv. teambilding. - To je skup igara koje služe za međusobna upoznavanja, ali i za stjecanje povjerenja među sudionicima i voditeljima od- bora, objašnjavaju delegati i otkrivaju kako se ono održava- lo na zagrebačkom Bundeku. Svoju školu, grad i županiju predstavili su izlaganjem ka- rakterističnih čimbenika svo- ga kraja te time, ujedno, pro- movirali i dalmatinski turizam. Zanimljivo je i da je profeso- rica Ivana Marelja postigla ogroman autoritet kod osta- lih delegata, iz svih dijelova Hrvatske, čime je postala omi- ljena u kuloarima Europskog parlamenta mladih. Valenti- na Beg i Ante Škugor sa zado- voljstvom čekaju regionalno zasjedanje Europskog parla- menta mladih Hrvatske koje bi se, prema neslužbenim sa- znanjima, trebalo održati na proljeće u Šibeniku. iplomacija na djelu na zasjedanju rlamenta mladih veljača 2010. broj 8.
  • 14. Pegla 14 Profesorica biologije, Tina Šan- tić, u Gimnaziji je poznata kao pokretač mnogih akcija koji- ma je cilj podići razinu svijesti učenika o različitim problemi- ma koji nas okružuju, od eko- loških do društvenih. O njenim projektima je već bilo govora u prijašnjim brojevima‘Pegle’, a u ovogodišnjem izdanju donosi- mo njen relativno nov projekt - ‘Stop nasilju nad ženama’. U razgovoru s profesoricom Šan- tić, zagrebali smo po površini jednog od najčešćih problema našeg društva. Možete li nam reći kako ste došli do ideje za projekt? - Do ideje za projekt došla sam isključivo iz razloga što mnogi ljudi misle da su žene i muškar- ci danas ravnopravni. Među- tim, žene su svakodnevno su- očene s brojnim problemima, samo zato što su drugog spo- la. Statistika kazuje kako žene čine 72 posto žrtava mobinga, 79. 5 posto žrtava spolnih deli- kata te više od 60 posto žrtava obiteljskog nasilja. Prema an- ketama, muškarci se najčešće boje da im netko ne ukrade au- to, a žene da ne budu silovane. U Hrvatskoj je svaka četvrta že- na pretrpjela neki oblik nasi- lja u obitelji, a istraživanja do- kazuju da su žene, žrtve nasilja u obitelji, dvostruko ugrožena skupina, jer češće zapadaju u siromaštvo te imaju ograniče- ne mogućnosti u društvu i ve- liki rizik socijalne isključenosti. Kad ste započeli s projektom i kako? - Republika Hrvatska se uklju- čila u provedbu Kampanje za borbu protiv obiteljskog nasi- lja nad ženama, koja je započe- la obilježavanjem Međunarod- nog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog 2006. godine, javnim predstav- ljanjem Kampanje u Vladi RH. To mi je dalo ideju i predstav- ljalo izazov da i na nivou ško- le pokušam osvijestiti taj pro- blem. Prvi takav projekt proveli smo 25. studenog 2007. godi- ne. Na koji način ovim projektom podižete razinu svijesti učeni- ka? - Mitovi o nasilju u obitelji su mnogobrojni, a najbolji način njihovog osporavanja je navo- đenje činjenica. To i pokušava- mo svake godine. Pri tome se zaista nadam da se time podi- Prema anketama, m najčešće boje da im ne auto, a žene da ne b RAZGOVOR S POVODOM Profesorica Tina Šantić, realizatorica projekta tekst Marina Mamić, 4. b aktualno Nasilje je najbrutalniji oblik kršenja ljudskih prava u Europi. Za njega nema opravdanja i treba se uključiti u promicanje vrijednosti, kako bi naše društvo postalo društvo ‘nulte tolerancije’ prema nasilju
  • 15. spektakli 15 a, muškarci se netko ne ukrade e budu silovane že razina svijesti učenika o tom problemu i da će se, upoznav- ši ovu problematiku, sutra kao odrasli i cjeloviti ljudi uključiti u suzbijanje nasilja nad žena- ma, u svim njegovim pojavnim oblicima. Kakve su reakcije dosad? Mi- slite li da je projekt napredo- vao? - Reakcije na projekt za sada su, uglavnom, bile pozitivne, kako od učenika koji su se rado odazvali radu na projektu, tako i od promatrača akcije. Što se tiče samog napretka, možda je još rano govoriti o tome, pro- jekt prekratko traje, ali ako smo uspjeli doći i do jednog učeni- ka, koji će znati prepoznati na- silje u svojoj blizini i, u tom slu- čaju, ispravno reagirati, mislim da smo napravili mnogo. Što biste htjeli poručiti učeni- cima? - Nasilje nad ženama izraz je nejednake raspodjele moći iz- među žena i muškaraca. Žene i djevojčice diljem svijeta, bez obzira na nacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost, kulturu, dob ili status, izložene su ra- znim oblicima fizičkog, seksu- alnog i ekonomskog zlostav- ljanja. Nasilje je najbrutalniji oblik kršenja ljudskih prava u Europi. Za njega nema oprav- danja i treba se uključiti u pro- micanje vrijednosti, kako bi naše društvo postalo društvo ‘nulte tolerancije’ prema nasi- lju. realizatorica projekta ‘Stop nasilju nad ženama’: Predavanje o spolno prenosivim bolestima Povodom obilježavanja Dana srednjoškolaca, 16.11. u našoj je školi gostovao cijenjeni gi- nekolog, dr. Ivan Zmijanović. Cilj njegova predavanja bio je osvijestiti mlade, tj. učeni- ke trećih razreda o opasnosti spolno prenosivih bolesti. Doktorove dobre namjere i trud prof. Tine Šantić u smi- slu organizacije, zasjenilo je loše ozvučenje, buka i zapravo skromno izlaganje te nesnala- ženje doktora u ulozi predava- ča. Predavanje je bilo obrađe- no pjesnički, pri čemu se više pazilo na gramatičku točnost i ukomponiranost, nego na po- trebu da bude sadržajno pri- lagođeno srednjoškolcima te ukazuje na glavne probleme današnje mladeži. Unatoč ve- likom odazivu, predavanje se nije pokazalo uspješnim. Antonija Goleš, 3.c veljača 2010. broj 8.
  • 16. 16 spektakli Pegla Gimnazija je svojih prvih sto godina proslavila svečanom akademijom u Šibenskom ka- zalištu. Dvosatni program za- počeo je nacionalnom, a po- tom i studentskom himnom. Gaudeamus je nevjerojat- nom lakoćom silazio s usana čak i onih koji su ovu Gimnazi- ju pohađali prije pola stoljeća ili više! Uskoro na pozornicu izlazi profesorica Sara Bujas, zatim i profesorica Davorka Kedžo te, naposljetku, profe- sorica Jasminka Paić. Zajedno pozdravljaju brojne gradske i crkvene poglavare. Voditelj- ski trio bio je savršeno ukom- poniran. Sve je teklo glatko pod bud- nim okom ravnateljice, profe- sorice Ivanice Belamarić, ko- ja se uskoro i obratila publici. Pričom nas je provela kroz ci- jelo jedno stoljeće. Istaknula je važnost Gimnazije u grad- skom životu i, u obraćanju prisutnima, nije mogla skri- ti emocije i uzbuđenje. S pra- vom! Uskoro je stigao uvijek rado viđen gost, profesor Ivo Liva- ković, naš pisac, kroničar, bivši ravnatelj, ali i bivši gimnazija- lac.‘Šibenik se Gimnazijom di- či!’- uzviknuo je pred auditori- jem i izazvao ovacije. Pričao je o nekim davnim vremenima, otporu tadašnjoj talijanskoj vlasti, revolucionarnim ide- jama koje su proizašle iz ove ustanove i još mnogočemu. U svom emotivnom govoru, evocirao je brojne uspome- ne na nekadašnju Gimnaziju, ali istaknuo i činjenicu kako je ona i dalje najvažnija pro- svjetno-kulturna ustanova u našem gradu. Publici se obratio i Domagoj Babić, predsjednik Vijeća uče- nika. Večer je tekla glatko, a veliki i važni gradski ljudi izmjenji- vali su se na pozornici, kao na pokretnoj traci. Redom su po- zdravljali sadašnje, ali i budu- će gimnazijalce. Svima su za- željeli dobar uspjeh i pokoju akademsku titulu… Gradonačelnik Šibenika, An- te Županović, među auditori- jem je prepoznao i neke svoje profesore, a otac biskup, ms- gr. Ante Ivas, ravnateljicu je razveselio prigodnim poklo- nom-uručio joj je raritetni me- daljon izrađen povodom 700. obljetnice Šibenske biskupije. Prije dodjele priznanja zasluž- nim djelatnicima i suradni- cima, u glazbeno-scenskom programu nastupili su Sandra Bagarić, plesni duo ‘Kaliterna’, Sanja Vrančić i Željko Baljkas, Bruna Bilać i Andrea Rado- vić, klapa ‘Gimnazijalke’, Du- je Kodžoman i Matea Vudrag SVEČANOM AKADEMIJOM U ŠIBENSKOM KAZALIŠT Šibenik se Gim tekst Eva Svirčić, 4. b Dobitnici nagrada za trideset i više godina profesorskog staža: prof. Iva Do- brota, prof. Milica Sladoljev, prof. Davorka Kedžo, prof. Desanka Budimir, prof. Mirjana Keljarić, prof. Zdenka Slavica, prof. Mara Dadić, prof. Sofka Bilan, prof. Vedran Jakšić, prof. Jakov Labor, prof. Ante Brajković, prof. Josip Paić
  • 17. 17 spektakli Jaklin, te Lovre Mrčela, mla- di pijanist koji je Chopinovom skladbom sve prisutne osta- vio bez daha. Gimnazija je otvorena još dav- ne 1806. godine ali je, u među- vremenu, nekoliko puta bila zatvarana. 1909. godine po- novno započinje s radom i, od tada do danas, podučavanje gimnazijskih programa u Šibe- niku nije prekinuto. Učenici Gimnazije bili su prvi predstavnici Hrvatske na Me- đunarodnoj filozofskoj olim- pijadi 2007. u Turskoj. Nužno je spomenuti i sudjelovanje na brojnim državnim natje- canjima i visoke rezultate ko- je učenici redovito ostvaruju. Dobitnici su nagrade resorno- ga ministarstva 2002. godine, stoga dva fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Biotehnološ- ki fakultet, od 2007. učenike ši- benske Gimnazije izravno upi- suju na svoje studije. To je samo djelić brojnih uspje- ha koje su učenici Gimnazi- je Antuna Vrančića ostvarili kroz godine. Mnogo je ste- penica koje vode do ulaza u ovu monumentalnu zgradu. Isto je toliko mnogo stepenica koje moramo prijeći na putu do uspjeha. Na kraju nam ni- šta drugo ne preostaje, nego zaželjeti joj sretnih prvih sto godina jer, neki od nas, usko- ro odlaze. Možda je i smiješno kada nam govore da će nam biti žao, ali sigurno je da će se to dogoditi. Poput svih važnih ljudi koji su svojim dolaskom pokazali koliko je Gimnazija zapravo važna u gradskom ži- votu, zaželimo da jednako do- bro bude i nekim budućim ge- neracijama, koje uskoro stižu! ALIŠTU GIMNAZIJA PROSLAVILA STOTI ROĐENDAN mnazijom diči! Zahvalnice su uru- čene i brojnim usta- novama i udrugama, koje godinama podupiru šibensku Gimnaziju na ovaj ili onaj način. Posebnu nagradu Gimnazije dobila je i bivša učenica Nera Gojanović, koja je po- mogla u organizaciji svečane akademije. veljača 2010. broj 8.
  • 18. Maturalni ples2010.
  • 19. 20 spektakli Pegla Krajem svibnja, u Šibenskom kazalištu, održan je sedmi gi- mnazijski ‘Antun’. Čast organi- zicije ove hvalevrijedne mani- festacije pripao je tadašnjim drugašicama, Sari Ledenko i Kristini Deković. Od velike po- moći bio im je Organizacij- ski odbor, u kojem su se najvi- še istakli učenici Ante Vlahov, unutar Odbora prozvan ‘čo- vjekom od anketa’ te Sara Be- lamarić, debitantica ‘Antuna’. Odbor je bio predvođen pro- fesoricom Milom Kundajicom i don Denisom Karanušićem. ‘Antun’je nastao kao ideja biv- ših učenika, Andree Vodano- vić i Dorijana Klarića da se Dan škole što dostojanstvenije obi- lježi. Ravnateljica Ivanica Bela- marić rado ju je prihvatila te je od obične školske manifesta- cije stvoren gimnazijski Oskar. Iako iz godine u godinu popri- ma nova obilježja i postaje sve zanimljiviji publici i brojnim medijima, zadržao je humani- tarni karakter. Ove godine sav prikupljeni novac doniran je Udruzi oboljelih od multiple skleroze. Važnost ‘Antuna’ naj- bolje se očituje i u činjenici da ga je Šibensko kazalište uvrsti- lo u svoj redovni godišnji pro- gram. tekst Kristina Deković i Sara Ledenko, 3. c Makso oduševio, a Massimo razočarao ‘ANTUN’U SVEČARSKOM DUHU OBILJEŽAVANJA
  • 20. 21 spektakli Organizatori se uvijek trude iznenaditi i zadiviti publiku, a ove godine to im je uspjelo na samom početku. Naime, ‘An- tun’je otvoren izvrsnom izved- bom planetarno popularnog pijanista Maksima Mrvice, na- kon koje su uslijedile ravnate- ljičine uvodne riječi. Kroz pro- gram su nas ponovno vodile Barbara Grubišić-Čabo i Va- lentina Beg, u društvu pravog kavalira Marka Gulina. Podje- la kipića započela je nagrađi- vanjem najmlađih, a brojne glazbene poslastice i šaljivi skečevi razbijali su monotoni- ju nominacija. Najviše nas se dojmio nastup klape ‘Gimna- zijalke’, uz pratnju gitara Kar- la Crvelina i Ivana Gregureva te saksofonist Toni Gojanović. Od pobjednika ‘Vrane’ , ‘Klo- kana’, koji su izveli hit ‘Johnny B. Goode’ i ‘This Love’, ipak se više očekivalo. Zvijezda veče- ri bio je Massimo Savić, a na- ša nadanja da će izvesti neke od svojih najvećih hitova po- put ‘Benzine’, nisu se ostva- rila. Kao razlog tome, naveo je nedostatak odgovarajuće glazbene pratnje. Kako mu se kipić ‘Antuna’, inače djelo po- znatog šibenskog kipara Ale Guberine, jako svidio, ravna- teljica mu je odlučila pokloni- ti jedan. Da Gimnazija ima i svoje zvi- jezde pokazala je, sad već studentica i kreatorica Pavla Aleksić, svojom atipičnom re- vijom na temu četiri osnovna osjećaja. Sam kraj bio je rezerviran za riječi glavnih organizatora, pri čemu je i uručen ček pred- stavnici Udruge oboljelih od multiple skleroze. Vidljiva je bila njena zahvalnost i dirnu- tost gestom srednjoškolaca. After je bio održan u kafiću ‘Domald’, gdje se zabavljalo do kasno u noć. ANJA STOGODIŠNJICE GIMNAZIJE DOBITNICI ‘ANTUNA’ 2009. 1. NAJUČENIK PRVIH RAZREDA - Katarina Nanjara 2. NAJUČENIK DRUGIH RAZREDA - Lucija Ivić 3. NAJUČENIK TREĆIH RAZREDA - Paško Čule 4. NAJUČENIK ČETVRTIH RAZREDA - Nikola Lugović 5. NAJDOPRINOS U PRIRODNIM ZNANOSTIMA - Ivan Gulin 6. NAJDOPRINOS U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA - Sanja Brkić i Nikola Stipaničev 7. NAJSPORTAŠ - Filip Srdarev 8. NAJSPORTAŠICA - Katarina Rajčić 9. NAJDOPRINOS U IZVANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA - Marko Grgac, Božidar Bilu- šić i Marko Gulin 10. NAJZASLUŽNIJI PROF. ZA JAVNU I KULTURNU DJELATNOST ŠKOLE - prof. Ivana Bego Knežević i prof. Krešimir Mudronja 11. NAJPROFESOR - prof. Lorana Antunac 12. NAJOMILJENIJI RAZRED - 3. E 13. POZNATI UČENIK ŠIBENSKE GIMNAZIJE - Vice Vukov (posthumno) i Maksim Mrvica Obilježen Dan šetnje I ove godine obilježen je Dan šetnje, koji bismo već mo- gli nazvati tradicionalnim . Sre- dina listopada bila je neuobiča- jeno hladna, no onima snažnog sportskog duha ni to nije sme- talo da dva školska sata prove- du na svježem zraku. Zahtjevna pješačka ruta nije predstavlja- la problem nekolicini odvaž- nih, dok su oni snalažljiviji jed- nostavno produžili prvu jutarnju kavu. Anđela Madžar, 1.e Aukcija za Valentinovo Povodom obilježavanja Va- lentinova, odnosno Dana za- ljubljenih, 13.veljače 2009. u dvorani naše škole održana je dobrotvorna aukcija u organiza- ciji učenica sadašnjeg 4.f. Na- viknuti na aukcije iz američkih filmovima, gdje se na prodaju nude uglavnom skupi predme- ti, aukcija na gimnazijski način itekako nas je iznenadila i odu- ševila. Iako je ovo druga godina da se ovakav događaj organizi- ra, u publici nije manjkalo uzda- ha i uzbuđenja. Naime, na auk- ciji su bili ponuđeni naši muški kolege s početnom cijenom od pet kuna. Naravno, niti jedan od njih nije ostao na toj cijeni, već je ona rasla i preko dvjesto kuna. Kako bi se što bolje prodali, hra- bri momci su otkrivali i svoje atri- bute, inače skrivene ispod debe- lih džempera. Gimnazijalke, ali i profesorice, zato nisu štedjele te je prikupljeno oko dvije tisuće kuna. Zarađen novac darovan je u humanitarne svrhe. Anđela Erceg, 3.c veljača 2010. broj 8.
  • 21. 22 spektakli Pegla Vrijeme blagostanja i sreće, kad se pjesmom slavi dola- zak Božića ali, svakako, i kraj polugodišnje nastave, učeni- ci Gimnazije uobličili su u je- dinstvenu pjevačku predstavu koja se, već tradicionalno, odr- žava uoči početka zimskih pra- znika. Tako je bilo i ovog puta. Voditelji, izvođači, natjecate- lji i organizatori se mijenjaju, a ‘Vrana’ svake godine ostaje ista, doduše, uvijek napred- nija od one prethodne, ali istim šarmom potiče učeni- ke na pjevačko stvaralaštvo i međusobno natjecanje. Tako je, ove godine, organizacijska palica ‘Vrane’ predana udru- zi ‘Tremolo’, na čelu s glavnim organizatorom Markom Gu- linom. On se pobrinuo da se održi audicija za natjecatelje i voditelje. Voditeljice koje bi svi poželjeli Tako su se voditeljice, Va- lentina Beg i Barbara Grubi- šić-Čabo, pokazale kao pun pogodak, bar sudeći prema skandiranjima publike, na če- mu bi im i poznate voditeljice, poput Nikoline Pišek ili Šiben- ke Antonije Blaće, zasigurno zavidjele. Svakako, treba spo- menuti i Ninu Cigić i prof. Ne- vena Đurića, koji su pobolj- šali dojam cijelog koncepta ‘Vrane’. U kuloarima se šuška- lo o nezadovoljstvu odabra- nih natjecatelja od strane ko- misije, što se jedim dijelom s vremenom potvrdilo, budući da je pjesma ‘Zeko i potočić’ ostala zapamćena, najblaže rečeno, kao nedefinirana. Međuboljimasuzasigurnobi- li Karlo Crvelin i Ivan Grgurev na gitari te Bruna Bilać na vio- lončelu. Inače, oni su se širem auditoriju predstavili povo- dom nedavno održane izlož- be slika u ‘Bunarima’. Pravo iznenađenje uslijedilo je kada je profesor Vedran Jakšić iza- šao na pozornicu i, nakon du- go vremena, odlučio ponov- no pokazati svoje muskularne atribute, čime je izazvao ned- vojbenonajvećeoduševljenje. Marijan Ban uvijek dodatno začini atmosferu Gost iznenađenja bio je po- novno Marijan Ban, koji je okupljene razveselio svojim već antologijskim hitovima, kao što su ‘Morska vila’ i ‘Ro- za’. Neki su se i našalili da je on u Gimnaziji kao kod kuće, jer je već nastupao na prijašnjoj ‘Vrani’ i ‘Antunu’. O tome koli- ko je ‘Vrana’ popularna u ši- benskim krugovima, svje- doči i nazočnost učenika drugih škola, ali i oni sta- rijih. Glavni organizator, Marko Gulin, o ‘Vrani’ ka- že: - Bilo je četrnaest prijav- ljenih natjecatelja ali, naža- lost, samo je njih sedam mo- glo proći dalje, jer smo toliko izvođača predvidjeli u ovogo- dišnjem konceptu ‘Vrane’. Na- stojali smo okupiti objektivnu i, prije svega, kompetentnu grupu koja će selektirati izvo- đače, kaže Gulin, i dodaje da su to bili profesori Đurić, An- tunac, Karanušić, Šantić ali, kao i prijašnjih godina, i pred- stavnici učenika, koji u ovoj školi imaju pravo odlučivanja o svemu – zaključuje. Velik dio se žalio na slabo ozvučenje i lošu organizaciju, što je dijelom i točno, no tre- Održana tradicionalna gimnazijska priredba Opet ta tekst Ante Škugor, 4. f O tome koliko je ‘Vrana’ popularna u šibenskim krugovima, svjedoči i nazočnost učenika drugih škola, ali i onih starijih
  • 22. 23 spektakli ba napomenuti kako je oči- to da se, po dobro znanom i iskušanom receptu, uvijek op- tužuje one koji se trude kako bi ovakva događanja opstala za buduće naraštaje učenika Gimnazije. -Teško je uskladiti sve kompo- nente u zadnji čas, a nastoja- li smo pokriti sva područja, od scenskog uređenja do tehnike i dovođenja pratećeg benda- kažu organizatori. Inače, glasovima stručnog žiri- ja, pobjednik‘Vrane’u školskoj godini 2009. /2010. postao je bend ‘Abudža’, dok je nagra- du za najbolji scenski nastup dobio, sad već zapaženi ‘girl band’, s pjesmom ‘Zeko i po- točić’. Uz manje zamjerke, u kontek- stu oštećenja školske klupe, publika je očito dobro prihva- tila ulogu navijača. Svi se slažu kako atmosfere niti ovaj put nije nedostajalo. Još se jednom pokazalo kako ambicije učenika polako, ali sigurno prerastaju u događaj koji je, izgleda, već prepoznao širi društveni krug. ana tradicionalna gimnazijska priredba ‘Vrana’ taj Ban!Audicija veljača 2010. broj 8.
  • 23. zanimljivosti Pegla 24 Početkom prosinca, u škol- skom dvorištu Gimnazije An- tuna Vrančiča, obilježeni su Dani kruha. Motiv ovogodišnje svečanosti bila je nadaleko poznata šibenska kapa. Cijelo dvorište ispunili su raznovrsni štandovi koje su uređivali pred- stavnici svakog razreda. Po- bjednici su očekivano bili stariji i iskusniji učenici 3. e razreda, koji su našu županiju predstav- ljali na državnom natjecanju u Vodicama. Žiri su nastojali impresionirati malenim zdje- licama od terakote, u obliku šibenske kape, koje su ispunili sušenim voćem. Drugo mjesto odnijeli su učenici 1. f razreda, koji su sve prisutne oduševili tortom od mandarina. Proš- logodišnji drugoplasirani 3. a razred, ove godine našao se na trećem mjestu. Atmosferu su podizali gitarom i pjesmom. Iako bez nagrade, 3. f privukao je najveću pažnju, postavivši ispred štanda dva velika kuni- ća. Publiku su mamili mesom s roštilja, što im je žiri zamjerio jer, ipak, simbol Šibenika i Dal- macije je riba. Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje 2009. tekst Anamaria Relja, 3. c U organizaciji Grada, Turistič- ke zajednice i Udruženja ši- benskih obrtnika održan je peti Sajam u srednjovjekov- nom Šibeniku. Krajem ruj- na naš se grad, bar na kratko, vratio gotovo petsto godi- na unatrag. Kalama i trgovi- ma prošetali su likovi ljudi čiji portreti krase vijenac na ap- sidama katedrale sv. Jako- va. Ponosno je predstavljena sva raskošna kulturno-povije- sna baština, s ciljem turističke promidžbe i očuvanja umjet- ničkih te tradicijskih obrta. Manifestacija je započeta defileom Šibenske narodne glazbe i Šibenskih mažoret- kinja s Poljane, a otvorena je već tradicionalnim prigod- nim programom na trgu ispred Vijećnice i pucnja- vom topova sa šibenske rive. Nakon svečanog otvaranja, dani su bili ispunjeni do- gađanjima. Odigrano je tradi- cionalno bokeljsko kolo, dječ- ja Alka, nastupali su članovi Udruge ‘Šibenska gradska straža’ i dubrovačkih Trom- bunjera, a vjerojatno je naja- traktivniji događaj bio simu- lacija obrane i opsade grada s mora. Modna revija Figuri- na, održana ispred Vijećnice, označila je kraj ovogodišnjeg Sajma. Na fešti ispred Peškarije oku- pljene je zabavljala popular- na šibenska klapa Nas Qua- tros i grupa Papagalo. Među brojnim obrtnicima sa S Vrijedn gimna tekst Anđela Erceg, 3. c
  • 24. zanimljivosti 25 Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku edne ruke i velika srca nazijskih dobrotvora starim zanatima, trgovcima ko- ji su prodavali svoje proizvo- de, vitezovima koji su održa- vali viteške turnire, plesačima i pjevačima, našli su se i učenici naše škole pod vodstvom pro- fesorice Jasminke Paić. Kao i prethodnih godina, odjeveni u tradicionalne nošnje, izložili su radove koje su marljivo izrađi- vali cijelo ljeto. Nakit sa šiben- skim boulama, raznobojne na- rukvice prijateljstva, ogrlice s glagoljičkim slovima te repli- ke starohrvatskog nakita privu- kle su velik broj posjetitelja pa su ih učenici odlučili prodavati. Sav zarađeni novac darovan je u dobrotvorne svrhe. Profesorica Paić ističe kako je izrazito zadovoljna ovogodiš- njim Sajmom, a posebice smje- štajem gimnazijskog štanda koji je, podsjećamo, proteklih godina dobivao neprivlačna mjesta izložena naletima bure i jakog sunca. Pohvaljuje i učeni- ke koji su sve njene zamisli ra- do prihvatili i pretvorili u djela. Krajem rujna naš se grad, bar na kratko, vratio gotovo petsto godina unatrag. Kalama i trgovima prošetali su likovi ljudi čiji portreti krase vije- nac na apsidama katedrale sv. Jakova veljača 2010. broj 8.
  • 25. zanimljivosti Pegla 26 Projekt Gimnazije Antuna Vran- čića ‘Suvremena lica tradicije’ re- aliziran je pod pokroviteljstvom Academy of Central European Schools, koja okuplja tristoti- njak škola. Gimnazijalci su kra- jem ožujka svoj projekt izlagali u Budimpešti. Njihov zadatak bio je osuvremeniti nematerijal- no kulturno dobro Šibenika te ga prilagoditi dvadeset i prvom stoljeću. Profesorica sociologije Milica Sladoljev, u ulozi mentori- ce skupa, s još dvije profesorice engleskog jezika, prof. Jadran- kom Goleš i prof. Sarom Bujas, predvodila je deset učenika naše škole koji su osmislili projekt na temu šibenske kape te ga izložili u Skopju krajem 2008. i Novom Sadu, početkom 2009. godine. U Novom Sadu projekt je nagra- đen s tisuću eura, što im je omo- gućilo daljnje predstavljanje u Budimpešti, u konkurenciji od dvadeset i pet škola sudionika. Učenici su u skupinama sura- đivali s gimnazijama Nikola Ka- rev (Skopje) te Jovan Jovanović Zmaj (Novi Sad). Prezentacija projekta ‘Suvremena lica tradici- je’ obuhvatila je izložbu fotogra- fija i modnu reviju te projekciju dokumentarnog filma na temu šibenske kape. U projektu su sudjelovali učenici trećeg i četvrtog razreda: Sanja Brkić, Marin Berović,Tamara Levi, Ines Šitum, Barbara Vlahov, Pavla Aleksić (četvrti razredi), te Tereza Kedžo, Katarina Šarić, Eva Svirčić, Jelena Lokas (tadašnji treći razre- di). -Kako ne bismo zaostajali za drugim državama, pozvali smo učenike iz Skopja da gostuju kod nas par dana te da se i sami, uži- vo, uvjere u ljepotu naše kulture. Vidjeli su slavnu Katedralu i uži- vali u dalmatinskim plodovima i delikatesama. Naime, glavni cilj ovog projekta i jest poveziva- nje mladih ljudi s naših ‘trusnih’ prostora. Više od nagrada vrije- de prijateljstva koja su stvorena među njima - kazala je prof. Mili- ca Sladoljev. Krajem veljače, u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić održa- na je promocija školskog lista ‘Pegle’. Voditeljica projekta, profesorica Mila Kundajica, urednica Vanda Vukšić, učenici Gimnazije i članovi uredništva lista, Ante Škugor i Katarina Šarić, predstavili su sedmi broj školskog lista zainteresiranoj publici, okupljenoj u sasvim pristojnom broju. Prisutnima su govorili o radu na samom nastanku ‘Pegle’ te o obrađe- nim, vrlo poučnim i zanimlji- vim ali, nadasve, zabavnim temama. ‘Pegla’ je bila tiskana u znaku zelene boje, što je simboličnog karaktera, jer su školske klupe i tradicionalne ploče upravo zelene boje. Bu- dući da je Gimnazija Antuna Vrančića proslavila svojih sto godina aktivnog rada, bilo je i za očekivati da će noseća tema broja biti posvećena upravo toj obljetnici. Nadalje, uredništvo je naglasilo kako je zabavnik na zahtjev učenika ove godine proširen, što je dokaz da redak- cija aktivno ispituje želje svojih čitatelja. Osim ozbiljnih tema, u konceptu se našao i pomalo provokativan intervju s mane- kenkom Aleksandrom Grdić, ali i ostali simpatični naslovi koji mame pozornost čitatelja. Za razonodu su zasvirale učeni- ce Bruna Bilać i Andrea Radović na violončelu, uz pratnju Ma- tee Miorin na klaviru. Uz ugod- ne zvuke, pripremljene ukusne slastice, svi prisutni iskazali su zadovoljstvo novim brojem ‘Pegle’, čime je uredništvo bilo više nego zadovoljno. Posebne pohvale došle su od tadašnjeg dogradonačelnika Šibenika, Tomislava Ninića, koji je dao do znanja kako Grad sa zanima- njem prati rad Gimnazije i da u budućnosti Gimnazija može računati na potpunu potpo- ru Grada prilikom realizaci- je projekata. Prisutni su bili i pročelnica Ureda za društvene djelatnosti, Živana Podrug i du- gogodišnji ravnatelj Gimnazije, Ivo Livaković, koji se sjetio svo- jih radnih gimnazijskih dana. PROMOCIJA ŠKOLSKOG LISTA‘PEGLE’ ‘Pegla’zelene boje U Gradskoj knjižnici predstavljen je školski list ‘Pegla’, koji duži niz godina izlazi kao projekt nekolicine ambicioznih gimnazijalaca tekst Ivana Silov, 3. c Suvremena lica tradicije - Glavni cilj ovog projekta i jest povezivanje mladih ljudi s naših‘’trusnih’ prostora. Više od nagrada vrijede prijateljstva koja su stvorena među njima - kazala je prof. Milica Sladoljev tekst Ivana Peran, 3. c
  • 26. zanimljivosti 27 I ove godine, povodom XXXIV. govorničke škole, posvećene preminulom prof. Ivi Škariću, naši gimnazijalci krenuli su na putovanje prema Dugoj Uvali, malom mjestu u Istri. Zajed- no s kolegama iz cijele države spojili su ugodno s korisnim te, početkom studenog, pretvorili hotel Croatiu u središte zabave, ali i učenja i usavršavanja jezič- nih sposobnosti. Naime, škola je osmišljena kao tjedni tečaj na kojem daroviti srednjoškolci usvajaju argu- mentaciju, jačanje glasa, sa- stavljanje govora, profiliranje publike i brojne druge korisne sadržaje. Razdijeljena je u pet stupnjeva: I. početni, II. srednji, III. napredni, IV. završni stupanj te V. stupanj, za dodatno usavr- šavanje. Svaki ‘radni’ dan započinjao je jutarnjom tjelovježbom, nakon koje slijede četiri sata jutarnje nastave. Nastava se odvija u skupinama od desetak pola- znika, pri čemu svaka skupina ima svog mentora. Važno je da skupina bude što geografski raznolikija, kako bi se polaznici mogli što bolje upoznati s vrš- njacima iz drugih sredina. Po- podne je rezervirano za vježbe iz govorništva, šport i brojne druge retoričke sadržaje poput debata, voditeljstva, održava- nja zdravica i prigodnih govo- ra, a večer za zabavu i program sačinjen od brojnih izvedbi učenika i mentora. Zadatak učenika je da do kraja tjedna sastave vlastiti govor na temelju stečenog znanja. Go- vor mora biti složen u skladu sa stupnjem koji polaze. Ni ovaj put dvadesetak šiben- skih gimnazijalaca nije razoča- ralo, a posebno su se istaknula dvojica maturanata: Karlo Crvelin sa svojim govo- rom ‘Hallelujah!’ i skromnom središnjom mišlju ‘Ja sam Isus!’, čime je osvojio publiku, žiri i nagradu za najbolji šaljivi go- vor te Antonio Klarić, nagrađen za najbolju promidžbenu po- ruku domišljatog naziva ‘Hu- moroid’. XXXIV. govornička škola ‘Ivo Škarić’ Zapažen nastup šibenskih gimnazijalaca tekst Kristina Deković i Anamaria Relja, 3. c veljača 2010. broj 8.
  • 27. kultura Pegla 28 U Šibenskom kazalištu, sre- dinom listopada, održana je premijera ‘Škrtičine’. Kome- dija iznjedrena iz pera J. B. Molièrea, nakon nebrojeno mnogo izvedbi, doživjela je istu u samostalnoj produkci- ji Šibenskog kazališta. Djelo francuskog klasicizma okvi- rima šibenskog podneblja i vremena prilagodila je Mari- jana Nola uz pomoć redatelja Zorana Mužića. Tako je svima poznata priča o škrtom star- cu koji bi radije prodao sina i kćer nego se odrekao svojega blaga, poprimila satirične zna- čajke šibenskog kraja i jezika. Škrtac Harpagon postao je Mate Arpun, njegov sin Cleante - Krište, a kći Eli- se - Žabeta (skraćeno od Elisabeta). Krištin sluga, u Molièreovom djelu La Fleche, u šibenskoj inačici postaje Špiro Štrokalica, a sudeći po reakcijama šiben- ske publike, upravo on je taj koji je svojim britkim i duhovi- tim odgovorima na provokaci- je Mate Arpuna, donio najviše smijeha i zabave gledateljima. Radnja, kako Molièrovog ‘Škr- ca’, tako i Nolinog ‘Škrtičine’, temelji se na ljubavnim pat- njama i spletkama. Naime, Ža- beta se zaljubljuje u Valerija, Arpunovog slugu, a njezin brat Krište u djevojku Marijanu. Problem nastaje kada na vidje- lo izađe činjenica da je Arpun Marijanu namijenio sebi, svo- me sinu neku staru udovicu, a kćeri nekog bogatog starca. Saznaje se i da su Marijana i Valerije brat i sestra, oni nala- ze izgubljenog oca, a čitava priča završava sretno jer svatko dobije što je že- lio: Žabeta Valerija, Krište Marijanu, a Škrtičina svoje dragocjeno blago. Salve smijeha u publici izazvalo je korištenje šibenskog di- jalekta i arhaičnih izraza, kao i Arpunovo čuđenje činjenicom da njega narod smatra škrcem. Uz velikane šibenskog glumi- šta, Joška Ševu koji je utjelo- vio glavni lik Mate Arpuna te Matu Gulina u ulozi Štrokalice, glumačku postavu uglavnom su činili mladi glumci Šiben- skog kazališta: Ivo Perkušić (Krište), Franka Klarić (Žabeta), Ana Gruica (Marijana), Jakov Bilić (Valerije), Danira Gović te brojni drugi. Ovacije publi- ke najbolji su dokaz da je iza navedenih glumaca još jedan uspješno obavljen posao. Premijera predstave‘Škrtičina’u Šibenskom kazalištu Molièreov ’Škrtac’ na šibenski načintekst Lucija Lakoš, 3. c Djelo francuskog klasicizma okvirima šibenskog podneblja i vremena prilagodila je Marijana Nola uz pomoć redatelja Zorana Mužića
  • 28. zanimljivosti 29 Nakon gotovo pedeset da- na intenzivnog rada mladih glumaca šibenskih kazališ- nih radionica, sredinom pro- sinca u Šibenskom kazalištu premijerno je izvedena pred- stava ‘Kradljivci festivala’. Pri- ču spisateljice Marijane No- le vješto je izrežirao redatelj Sergej Mioč. Radi se o kaza- lišnom komadu koji je svojom scenskom zahtjevnošću sati- ma držao glumce na probama u kazalištu, no njihov se trud isplatio i predstava je uspješ- no izvedena. KostimeglumacajekreiralaSa- ra Lovrić Caparin, glazbu Duš- ko Trlaja, koreografiju osmisli- la Zorana Mihelčić, a scenogra- fiju Branko Lovrić Caparin. Za svjetlo i ton bio je zadužen Joško Bakula, a za scenske efekte Živko Gulin. Majstori pozornice i posebnih efekata bili su Mirko Burazer i Anđelko Babačić. Samo djelo ima dvodijelnu kompoziciju: ljubavna priča prati centralnu radnju u kojoj zli svemirci pokušavaju ote- ti šibenski festival, a prestrav- ljeni dječak Ivan, zvan Ljigo, sprječava ih u tom naumu. U predstavi glume i talentira- ni učenici naše škole: Doma- goj Lacmanović u ulozi Ljigi- nog brata Lovre, Ma- tea Makelja kao Lovrina djevojka Matea i Matej Nakić koji utjelovljuje Ljigu. Ljigo je povučena osoba, bez samopouzdanja, koja ‘živi’ na računalu. On spašava šibenski festival dok se, u međuvreme- nu, njegov brat Lovro udvara egoističnoj i plitkoj Mateinoj prijateljici Maji, a na kraju sret- no završi s plahom djevojkom Mateom. Glasna odobravanja publike i kritike najbolji su poziv onima koji, još uvijek, nisu stigli po- sjetiti Šibensko kazalište i po- gledati ovu predstavu. Premijera predstave‘Kradljivci festivala’u Šibenskom kazalištu Gimnazijalci u glavnim ulogama Predstavu u režiji Sergeja Mioča izveli su mladi glumci kazališne radionice ‘Ivana Jelić’ te Virkovog ansambla ‘Vesela polutka’ tekst Matej Nakić, 1. c Večer romske poezije Sredinom listopada, u povo- du Mjeseca hrvatske knjige, u Gradskoj knjižnici ‘Juraj Šižgorić’ održana je glazbeno-poetska ve- čer i predstavljanje police s rom- skim knjigama. Tom je prigodom Udruga ‘Romski putovi - Roma- ne droma’ iz Zagreba pripremi- la prigodni program pod nazi- vom ‘Neka se čuje romska riječ - Ašunen o romano lafi’, kojim su predstavili svoju kulturnu ba- štinu. Cilj večeri bilo je promovi- ranje romskog književnog stva- ralaštva i promicanje tolerancije prema različitostima. U prezenta- ciji su sudjelovali studenti iz Za- greba, odjeveni u tradicionalne romske nošnje, romski glazbeni sastav Bahtale Rote te učenice naše škole Ana Junaković, Fla- via Bilalović, Petra Nižić, Tereza Kedžo, Sandra Ciganović, Anđe- la Erceg i Lucija Karega, koje su čitale romske stihove. Anđela Erceg, 3.c Izložba fotografija Početkom prosinca, mladi gi- mnazijalci u ‘Bunarima’ su posta- vili izložbu umjetničkih fotografi- ja. Neki od njih su imali iskustva otprije, dok je nekima ova izlož- ba bila tek prva. Sara Belamarić, Domagoj Šimundić, Marko Gu- lin i Mateja Baranović ovom su prigodom pokazali svoje zavid- no fotografsko umijeće i primili zaslužene čestitke. Dobro posje- ćen događaj dodatno su začini- le glazbene snage Gimnazije An- tuna Vrančića. Vokalist i gitarist Karlo Crvelin, violončelistica Bru- na Bilać i gitarist Ivan Grgurev briljirali su kroz cijelu večer stva- rajući ugodnu atmosferu. Iva Tepić,3.c veljača 2010. broj 8.
  • 29. kaleidoskop Pegla 30 U Gimnaziji je, krajem godine, drugi put zaredom proveden projekt ‘Šafran’. Riječ je o pro- jektu kojeg je pokrenula irska zaklada za obrazovanje o ho- lokaustu, ‘Holocaust Education Trust Ireland. Zakla- da financira lukovice šafrana, koje šalje školama diljem svi- jeta. Cilj je projekta upoznati učenike s holokaustom, istre- bljenjem Židova u vrijeme na- cističke vlasti u Njemačkoj, kroz sadnju žutih šafrana koji sim- boliziraju Davidovu zvijezdu, kojom su Židovi bili obilježeni. Zamisao je bila da se šafrani posade u jesen, kako bi ni- knuli oko 27. siječnja, kada se obilježava Dan sjećanja na holokaust i sprječa- vanja zločina protiv čo- vječnosti. Pod budnim okom voditeljice projek- ta, profesorice Jasminke Paić, dvanaest učenika 3. d razreda posadilo je lukovice šafrana u dvorištu Gimnazije. Luciela Tolo, 1. c Projekt‘Šafran’ Šibenčani od svog postanka štuju sv. Mihovila i stoga je 29. rujna, na Dan svetog Mihovila, koji je ujedno i Dan grada Šibenika, održana svečana pro- cesija. Procesiju je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, đa- kovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, a u njoj su sudjelovale brojne civilne udruge, osnovne i srednje ško- le, vrtići, mnoge kulturno-umjetničke udruge, ali i sve javne i politički bitne osobe. Svečana povorka krenula je od Katedrale, preko Kalelarge do rive. Šibenskim policajcima je pripala čast nositi lik svetog Mihovila, zaštitnika policije. Misu, koja se održala na Trgu Republike, uveličali su pucnjevi iz sta- rih gradskih topova, za što je zasluž- na Šibenska gradska straža. U svojoj propovijedi msgr. Srakić je podsjetio da smo se u teškim vremenima, pr- venstveno u Domovinskom ratu, mo- gli osloniti na našeg zaštitnika. Sveti Mihovil nas čuva i uvijek će nas čuvati. No, kao glavni ratnik i prvak nebeske vojske, ne smije se dodijeliti samo na- šem gradu, već i cijeloj domovini. Patricija Žurić, 1. e Procesija za Dan sv. Mihovila
  • 30. kaleidoskop 31 Obilježavanje Rujanskog rata Pod vodstvom profesorice Jasminke Paić, a prezentacijom maturantice Dunje Vučenović, 16. rujna obilježen je Dan sje- ćanja na Rujanski rat. Rujanski rat, razdoblje od 16. do 23. ruj- na 1991., od iznimne je važnosti kako za grad Šibenik, tako i za Hrvatsku u cjelini. Početak‘ratnog tjedna’označen je u po- nedjeljak, 16. rujna, općom opasnošću i obustavom redovne nastave. Šibenčanima je to bio znak za odlazak u skloništa, dok su se tenkovi agresora opasno približavali gradu. Idući dan donio je prvu žrtvu, Marinka Karduma, desetak ra- njenih branitelja te razna materijalna oštećenja u staroj grad- skoj jezgri. Sredinom tjedna, između ostalog, pogođena je i kupola katedrale sv. Jakova. Prekretnica u borbi za Šibenik nastupa 20. rujna, kada su šibenski branitelji prisilili agresora na povlačenje. Bitka za grad okončana je 23. rujna, u jutarnjim satima, prestankom opće opasnosti. Značaj Rujanskog rata je, unatoč svim materijalnim oštećenjima, u moralnoj snazi koju je on donio ostatku Hrvatske u Domovinskom ratu. Dunja je prezentaciju iznijela svim maturantima, u svrhu pamćenja onoga što je prije osamnaest godina zadesilo Hr- vatsku, ali i hrabrosti onih koji su je branili. Luciela Tolo, 1. c Gimnazijski profesori povijesti, 18. studenog, u svim razredima prisje- tili su se Domovinskog rata i, pose- bice, herojskog grada Vukovara koji je, bez obzira na pad, postao simbo- lom hrvatskog otpora neprijateljskoj agresiji. Detaljnije su se ovoj temi posvetili maturanti, jer pripada pro- pisanom planu i programu četvrtih razreda. Pod vodstvom profesorice povijesti, Jasminke Paić , pripremili su prezentacije na temu vukovarske bitke – Vukovar nekad, za vrijeme i nakon rata. - Ovo je prevažan događaj koji se tre- ba približiti učenicima - ističe profe- sorica Paić - u svrhu razvijanja hu- manosti, domoljublja, formiranja pravilnog stava prema žrtvama rata, a napose vukovarskim herojima ko- ji su svojim životima zadužili sve nas. Njima u spomen održana je minuta šutnje, a na inicijativuVijeća učenika, Gimnazija je te večeri zasjala tisuća- ma upaljenih svijeća. Luciela Tolo, 1. c Obilježen Dan sjećanja naVukovar veljača 2010. broj 8.
  • 31. sport Pegla 32 I ove godine održan je odbojkaš- ki Božićni turnir u školskoj dvora- ni, pod vodstvom prof. Mudronje i prof. Bego. Iako je sudjelovao manji broj eki- pa nego prijašnjih godina, kvali- teta igre ostala je na visokoj razi- ni, što i nije čudno ako se uzme u obzir sastav timova u kojima igraju ponajbolje nade šiben- skog sporta. Zanimljiva je i odsutnost prvih razreda s ovogodišnjeg turnira. Od ukupno deset muških ekipa i osam ženskih, ždrijebom su izvu- čeni parovi Božićnog turnira: Kao i do sada, natjecanje je održavano u obje smjene, za vrijeme velikog odmora i nakon nastave. Igralo se po grupama u 2 seta po 15 poena, osim finala koji se igrao do 25 poena. Svakako, treba spomenuti i suce koji su se još jednom pokazali profesionalnima i objektivnima prilikom suđenja, a to su Lana Jaram, Anja Šabić i Jure Alava- nja. Završne utakmice održane su posljednjeg dana nastave pr- vog polugodišta. Iako u neatraktivnom terminu za većinu gimnazijalaca, dvora- na ipak nije ostala prazna. Finale u ženskoj kategoriji se održalo između 2. A i 3. C. U utr- ci za pehar, 2. A je relativno lako pobijedio 3. C , rezultatom 25 : 9 u oba seta. Pobjedu su odnijele najviše za- hvaljujući servisima, iako je bilo dobrih poteza i s druge strane mreže. Da odbojka nije samo ženski sport, pokazalo se u final- noj utakmici između 4. A i 4. D. Među najnapetijim finalnim utakmicama do sada, presudna je bila igra na mreži ‘smeč’ ( od eng. smash, op.a. ). tekst Antonio Klarić, 4. f Odbojkašice dobre, koš Žene A: Žene B: Muški A: Muški B: 1. 3. c 1. 2. b 1. 4. a 1. 3. f 2. 3. f 2. 4. c 2. 2. a 2. 4. c 3. 4. e 3. 2. a 3. 3. e 3. 3. b/c 4. 4. a 4. 2. f 4. 4. b 4. 4. a 5. 4. d 5. 3. a
  • 32. 4.A razred, koji je izašao na teren noseći vaterpolo kapice, prvi je započeo s izvođenjem servisa, za koji do polovice prvog seta igrači 4.D nisu imali rješenje.Tad su se trgnuli, no to ipak nije bilo dovoljno te je prvi set okončan rezultatom 25:18. U drugom i završnom setu, osje- tila se napetost u zraku, a uta- kmica je opravdala naslov finala. 4.A je rezultatom 25:17 svladao protivnički razred, ponajviše zahvaljujući odličnoj igri Marka Grozdanića, koji ipak ne bi uspio bez asistencije svojih suigrača. Dodjela pehara je prošla u mir- nijem tonu; ove ih je godine umjesto ravnateljice Belamarić dodijelila prof. Marelja. Pobjed- nici obiju kategorija nagrađeni su i, tradicionalno, počašćeni pizzom u pizzeriji‘Toni’. Košarkašice još jednom pokazale dominaciju na terenu Da se Gimnazija Antuna Vran- čića ne mora pohvaliti samo samostalnim učeničkim uspje- sima, svjedoči i činjenica da su gimnazijske košarkašice osvo- jile odlično prvo mjesto na žu- panijskom natjecanju. Zahvaljujući prof. Mudronji i prof. Bego, koji su prijavili ‘zlatne’ košarkašice, uspjele su još jednom dokazati svoju do- minaciju na terenima. Crveno – bijele gimnazijalke bile su u grupi s Medicinskom i kemij- skom školom, koju su svlada- le rezultatom 35 : 10 a, nakon toga, i s Turističko - ugostitelj- skom školom, koju su pobije- dile za desetak koševa razlike. Finalna utakmica održala se u dvorani OŠ Petra Krešimi- ra, gdje su također uspješno svladale košarkašice Ekonom- ske škole, rezultatom 28:24 te izborile pravo odlaska na re- gionalno natjecanje srednjih škola. Ostaje za vidjeti hoće li pozlaćene košarkašice uspjeti doći do državnog natjecanja. sport 33 ošarkašice dominantne Popis košarkašica: Ivana Zubak (kapetanica) - #8 Ana Staničić - #4 Tonka Jukić - # 5 Tina Malenica - #6 Antonija Chiabov - #9 Josipa Belamarić - #10 Matea Klisović - #11 Andrea Markov - #12 Petra Nižić - #13 Antonela Lakoš - #14 Danijela Svirčić - #15 veljača 2010. broj 8.
  • 33. literarni kutak Pegla 34 Dopusti mi... Dopusti da ti pokažem put kroz labirint ulica, koji vodi do skrivenog parka gdje smo se kao djeca igrali. Dopusti mi da te, bar jednom, uhvatim za ruku dok ti pričam o beskrajnim noćima, kad sam ležala na travi i gledala nebo. Dopusti mi da ti zaklopim oči i navedem te da pogađaš koji vjetar svira u krošnjama zlatnožutog drveća u šumi. Dopusti da sjednem - da, baš tu, pokraj tebe - i da suspregnutog daha slušam tvoje otkucaje srca. Dopusti da ti prepričam sve svoje snove, nade... svoje uspone i padove, svoje zore i sumrake. A zatim mi dopusti da se nagnem prema tebi i tiho, sasvim tiho, šapnem da te volim... ... baš kao i ovu jesen. Malom čovjeku Mali čovječe, ova džungla stvarnosti i očaja preskupa je za slomljene snove za kojima toliko žudiš... Mali čovječe, okreni se i vrati se u svoj realni svijet i, mali čovječe, ne ljuti se na bogove. Mali čovječe, s kojim pravom ti osuđuješ više sile koje su ti podarile život koji tako lako zanemaruješ? Mali čovječe, ne razbacuj se riječima apsurda... tvoja djela su ništavna i, zato, mali čovječe, ostani neprimjetan. Mali čovječe, jednom će ti doći kraj, ne oholi se, ne bacaj pijesak na stijene i diši tiše, mali čovječe... Nomina sunt odiosa Nije bitno kako se zovemo, ako još znamo tko smo i čega se moramo sjećati, al’sad možemo tek X i Y biti. Snovi jednom moraju umrijeti, u moru neprekidnih mijena nestati, a ovo je moja vrsta ljubavi – tračnice smrti i putevi ubavi. Zastajemo tad i promatramo trenutke kad nestajemo, odlazimo. Na tračnicama smrti, putu neznanom, dok se naši snovi razlijevaju javom, postajemo tek X i Y, začetak nade, dok nepoznat čovjek zoru nam krade. Zbori ‘prijatelj’ i uđi Pazi, prijatelju, da sjaj zvijezda nad glavom tvojom mladom ne nadmaši sjaj tvojih očiju dok mi o svojoj voljenoj govoriš. A, ako se ikad upitaš koliko košta gram sreće - znaj, s prijateljima pod rukom ti si najbogatiji na svijetu. I, dok stojiš drhtavih krila na rubu nadolazeće budućnosti, bit ću vjetar što te drži u zraku. Zato hrabro, prijatelju, i poleti visoko! Uz prijatelje, možeš biti sve - baš sve što ikad poželiš! by Marina Mamić, 4. b
  • 34. Dobro jeli i pili... ...i uvijek zdravi bili Nije svinjska gripa, nego muha ce-ce Kišobran za dvoje Pamet na sigurnom Let’s twist again... Funcut s juga
  • 35. Kad se ustane na lijevu nogu